Prikazujem sadržaj po oznakama: sabor

Četvrtak, 28 Rujan 2023 14:19

NAPOJNICE I KARTICOM

Hrvatski sabor u četvrtak je većinom glasova izmijenio devet poreznih zakona slijedom kojih bi se građanima trebale povećati plaće, a stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Izmjene uz ostalo donose ukidanje prireza poreza na dohodak, povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak te povećanje osobnog odbitka.

Osnovni odbitak diže se s 530 na 560 eura, diže se i osnovica osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji, svi iznosi zaokružuju se u korist poreznih obveznika, a podiže se i prag za primjenu više stope s 47.780 na 50.400 eura godišnje te se smanjuje osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu, čime bi se plaće trebale povećati.

Unutar poreznih izmjena je i oporezivanje dohotka od kapitala, imovine i imovinskih prava kroz povećanje poreznih stopa čiji ukupni efekt je nešto manji od šest milijuna eura.

Izmjene zakona o lokalnim porezima uključuju povećanje raspona u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na vikendice od 60 centi do pet eura po četvornom metru.

Novost je i što će se napojnice ubuduće moći ostavljati i putem kartica. Pritom će neoporezivi iznos biti utvrđen na 3.360 eura, dok će se iznos napojnice iznad neoporezivog djela oporezivati po stopi od 20 posto.

U novom poreznom paketu su izmjene zakona o porezu na dohodak, o lokalnim porezima, o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, o doprinosima, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o porezu na dobit, Zakon o PDV-u, te zakoni o poreznom savjetništvu i o administrativnoj suradnji u području poreza.

Prije samog izglasavanja poreznog paketa, oporba je ponovila kritike navodeći da je riječ o „superhik reformi”, „pretakanju iz šupljeg u prazno”, „punjenju džepova najbogatijih” i rastu prosječne plaće tek za 6 do 7 eura, piše Južni, a opširnije možete pročitati OVDJE.

Južni

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Četvrtak, 28 Rujan 2023 13:57

PETINA BIRAČA MIJENJA IZBORNU JEDINICU

Hrvatski sabor u četvrtak je donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 posto), promijeniti jedinicu u kojoj je sada. Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, 56 ih je bilo protiv.

Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači će birati po postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora tj. hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama.

Novi Zakon, kako je opetovala Vlada koja ga je predložila, uvažava jednaku težina biračkog glasa u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine.

Deset novih izbornih jedinica određene su na način da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno niti u jednoj od jedinica odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.

Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donosi Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice. Zagreb po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu. Prva izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina. Druga obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba. Treća je, kao i ranije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji.

U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije.

Peta, kao i do sada, obuhvaća tri slavonske županije – Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočne dijelove Sisačko-moslavačke županije.

Šestu izbornu jedinicu čini zapadni dio Zagreba te dijelove Zagrebačke županije.

Sedma izborna jedinica, ujedno i najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, odnosno dijelove države s najvećom depopulacijom – cijelu Ličko-senjsko županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske, cijelu Karlovačku te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije.

Osma uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku i određene gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji.

U devetoj jedinici je sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar.

U desetoj izbornoj jedinici su Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.

Opširnije na portalu Južni OVDJE.

Južni

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

HDZ-ovi saborski zastupnici, ujedno i gradonačelnici, zamjerili su oporbenim kolegama što su predloženu poreznu reformu sveli samo na pitanje hoće li gradovi izgubiti neke novce, ne i hoće li građanima ostati više, ističući pritom da su lokalni proračuni posljednjih godina narasli.

- Tužan sam jer se kolege ne pitaju hoće li građani dobiti više novca, što je ključ predložene porezne reforme. - kazao Mato Franković (HDZ), gradonačelnik Dubrovnika u saborskoj raspravi o toj reformi.

Slijedom nje, ukida se prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.

Franković kaže da je Dubrovnik u koroni izgubio 450 milijuna kuna poreznih prihoda, no da je želio iduće godine ukinuti prirez, koji je „porez na porez“ te navodi da je gotovo svaki grad u posljednjih šest godina gotovo „uduplao“ proračun.

Južni

Objavljeno u Aktualno

Odlaskom Branka Bačića u Vladu broj zastupnika u Saboru iz Dubrovačko – neretvanske županije spao je na svega dva imena, gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića i mostovca Boža Petrova. Franković ima svojih gradonačelničkih muka i njegovo sudjelovanje u saborskim raspravama svedeno je na minimum, uostalom jedan je od zastupnika koji se najmanje javljao za riječ, a Božo Petrov nije da se pretrgao brigom o problemima juga.

Branka Bačića u Saboru će inače zamijeniti Danica Baričević iz Splitsko – dalmatinske županije odakle i prevladavaju imena, ne samo kod HDZ-a, već i kod svih ostalih stranki, na izbornim listama u X. Izbornoj jedinici. Na HDZ-ovoj listi tako je na posljednjim izborima Dubrovačko – neretvanska županija bila zastupljena sa samo četiri od 14 imena. Uz spomenute Bačića i Frankovića, na listi HDZ-a bili su još Marija Vučković te župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, valjda počasno, jer kao župan on ne može obnašati i dužnost saborskog zastupnika za razliku od gradonačelnika. Vučković je ministrica poljoprivrede, Dobroslavić ne može, osim ako se ne odrekne mjesta župana pa zapravo nikoga nije niti bilo iz Dubrovačko – neretvanske županije tko bi zamijenio Bačića po tom, županijskom ključu.

Zapostavljanje Dubrovačko – neretvanske županije kod sastavljanja lista za parlamentarne izbore nije naravno HDZ-ov ekskulzivitet, ni ostale stranke nisu se proslavile brojem kandidata s krajnjeg juga.

Govori li to o odnosu stranki prema krajnjem jugu ili samo o izbornoj matematici pri kojoj se prednost daje kandidatima koji dolaze iz mnogoljudnije Splitsko – dalmatinske županije, a sami Split ima za gotovo 50 tisuća više stanovnika od cijele Dubrovačko – neretvanske županije?

Izborna matematika je nemilosrdna te je sasvim je očekivano da se odluke donose po njenoj računici, ali s druge strane da je jug Hrvatske iznjedrio još pokoje jako političko ime zadnjih godina zasigurno bi se i stranačke liste krojile prema jačini tih imena. No, nažalost jug Hrvatske trenutno ne „proizvodi” političare nacionalnog kova i značaja. Možda je najbliži tome trenutno Mišo Krstičević, gradonačelnik Ploča koji ima određeni utjecaj u vrhu SDP-a, ali sagledavajući političku scenu na krajnjem jugu suviše je optimistično očekivati nekakav dramaturški obrat u kojem bi iza zastora mogao izletjeti neki lik kojeg ne moramo voljeti, ali eto, barem da u politici mimo granica svoga grada ili općine nešto i znači.

Branka Bačića ne bismo mogli nazvati osobom koja dobro stoji kod površnog i prosječnog konzumenta hrvatske politike, osim ako nije simpatizer ili glasač HDZ-a. U genezu tog odnosa sad nećemo ulaziti, ali itekako bi bilo nepošteno reći da nije radio za jug Hrvatske. Sad ga jednostavno - nema tko zamijeniti.

Objavljeno u Aktualno

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković među saborskim je zastupnicima koji su se najmanje javljali za riječ u prošloj godini, objavio je danas Južni.

Trojica zastupnika nisu se prošle godine ni jednom javila za riječ na sjednicama Hrvatskog sabora, pokazuje saborska statistika, navodi Južni.

U prošloj godini zastupnici su zasjedali 122 dana i raspravili 391 točku, pri čemu se ni jednom nisu oglasili Dražen Barišić (HDZ) i Vinko Grgić (NZ), inače optuženici za korupciju, te Goran Dodig (HDS).

Među onima koji su se rijetko javljali za riječ, 10 i manje puta, su Socijaldemokrati Sanja Udović (7) , Franko Vidović (4) i Matko Kuzmanić, te HDZ-ovi Ante Sanader (3), Mato Franković (5), Magdalena Komes (6) i Ivan Budalić (6).

Čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava javio se tijekom godine svega 10 puta, Zlatko Hasanbegović (Blok za Hrvatsku) osam puta a nezavisni Stjepan Kovač pet puta, piše Južni.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Ponedjeljak, 20 Lipanj 2022 19:40

Franković dobio „neopravdane”

Zbog neopravdanih izostanaka u Saboru koje prošlog mjeseca nije opravdao gradonačelnik Mato Franković kažnjen je sa 600 kuna. Neopravdani izostanak u Saboru kažnjava se sa 150 kuna po danu, pa ispada da je Franković neopravdano izostao četiri dana. No kako je Franković ujedno i gradonačelnik Dubrovnika često se dogodi da zbog svojih gradonačelničkih obaveza ne može sudjelovati u radu Sabora.

U prošlom mjesecu zbog izostanka kažnjen je 21 saborski zastupnik. Najviše njih kažnjeno je iz redova Socijaldemokrata – devetero.

Uz Frankovića iz redova HDZ -a kažnjeno je osmero zastupnika.

SDP -ovi zastupnici u svibnju nisu imali neopravdanih izostanaka u Saboru.

Kao najčešće razloge izostajanja sa saborskih rasprava zastupnici navode bolesti, službena putovanja, sudjelovanja na konferencijama i rad na terenu.

Sabornica, koja je inače redovno prazna, napuni se samo petkom kada se u Saboru glasa. Kažnjavanje nedolazaka očito nije dovoljan motiv zastupnicima da redovito sudjeluju u radu Sabora, posebno onima koji za taj rad primaju plaću. Kazne od 150 kuna po izostanku očito nisu dovoljno visoke.

Objavljeno u Aktualno

Gradonačelnik Grada Dubrovnika i saborski zastupnik Mato Franković danas je na sjednici Hrvatskog sabora govorio o prijedlogu izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama u drugom čitanju. Franković je zahvalio Vladi Republike Hrvatske i nadležnom Ministarstvu unutarnjih poslova na prihvaćanju prijedloga Grada Dubrovnika o uvrštenju termina „zona prometa u zaštićenoj kulturno -povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni“ u konačan tekst Zakona o kojem će Sabor glasati u petak.

- Stavak 106. članka 2. Zakona omogućit će Gradu Dubrovniku, ali i drugim hrvatskim povijesnim gradovima pod zaštitom UNESCO -a, uvođenje organizacije i kontrole prometa s fokusom na građane i njihove potrebe. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika i zastupnik Mato Franković.

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić u odgovoru je kazao kako je takav prijedlog Grada Dubrovnika bio posve opravdan zbog nužnosti zaštite vrijednog kulturno - povijesnog naslijeđa.

dm

Objavljeno u Aktualno

Nakon što je objavljeno da, iako s obitelji živi u Zagrebu, prima naknadu za odvojeni život, predsjednik SDP -a i saborski zastupnik Peđa Grbin, najavio je kako će 50 tisuća kuna te naknade dati u humanitarne svrhe. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković na današnjoj konferenciji za novinare kazao je kako on i inače dio svojih primanja izdvaja u humanitarne svrhe te istaknuo kako će to i dalje činiti. Rekao je i zašto umjesto plaće saborskog zastupnika, koja je veća, prima gradonačelničku plaću.

- Po meni se ta naknada za odvojeni život bez veze tako zove. Dobro vam je poznato da obnašam dvije dužnosti, gradonačelnika i saborskog zastupnika. Mogao sam uzeti plaću saborskog zastupnika ili gradonačelnika i odlučio sam uzeti ovu manju plaću gradonačelnika jer sam se vodio računicom kako nije u redu da smo ljudima smanjili plaće, a da ja uzimam veću plaću. Po meni to nije u redu. - rekao je Franković te se osvrnuo na naknade na koje kao saborski zastupnik ima pravo.

- Ono što me pripada kao saborskog zastupnika su dvije naknade, dakle sve što u Hrvatskom saboru ja mjesečno primam je 2.500 kuna. Dakle, moje naknada u Saboru je gotovo identična naknadi koju prima netko u nadzornom odboru, gradskom vijeću ili županijskoj skupštini. Trošak Grbina i cijelog niza saborskih zastupnika su njihove plaće koje nisu prikazane, a meni nije palo na pamet uzeti veću plaću, pogledajte koliko je gradonačelnika ostalo na manjoj plaći, samo to pogledajte.- kazao je Franković.

Osvrnuo se i na izjavu Peđe Grbina kako će naknadu koju je primao za odvojen život preusmjeriti u humanitarne svrhe. Kazao je kako su njegov i Grbinom slučaj, kad su u pitanju naknade za odvojen život, dijametralno suprotni..

- Nemam ja problema pomagati u humanitarne svrhe i bilo bi ružno reći koliko sam puta to radio i radim. Meni je žao što Peđa Grbin očito dosad nije sudjelovao u raznim humanitarnim akcijama i pomaganju ljudima pa je sad odjednom odlučio sudjelovati u tome. Moj slučaj i njegov su dijametralno suprotni jer oni živi u Zagrebu sa svojom obitelji i još je uzeo naknadu za odvojen život. - rekao je Franković.

Istaknuo je kako se slaže sa saborskim zastupnikom SDP -a Arsenom Baukom koji je predložio da se naknade za odvojen život saborskim zastupnicima ukinu.

- To je dobro, slažem se s Baukom, ukinimo tu naknadu. Nemam ja s time problema. Mene su građani izabrali da zastupam interese Grada Dubrovnika i ja to radim. - rekao je Franković.

Objavljeno u Aktualno

Gradonačelnik Mato Franković, ujedno i jedini saborski zastupnik s područja grada Dubrovnika, danas je u Hrvatskom saboru sudjelovao u raspravi o izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu.

Sukladno ranije održanom sastanku s predstavnicima Društva turističkih vodiča Dubrovnik, kada je gradonačelnik dao punu podršku njihovoj inicijativi kojom su tražili izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu kako bi se zaštitili lokalni turistički vodiči, danas je gradonačelnik predložio dva amandmana na navedene izmjene Zakona.

Prvi amandman odnosi se na polaganje ispita te je Franković predložio obvezu polaganja u pet regija u odnosu na sadašnji prijedlog da se uvede jedan ispit za cijelu Republiku Hrvatsku.

Drugi amandman se odnosi na obvezu znanja jezika. Umjesto sadašnjeg prijedloga u kojem stoji kako se hrvatski jezik mora poznavati u dostatnoj mjeri predložio je da se hrvatski jezik mora poznavati u razini B2 prema stupnjevima zajedničkog europskog referentnog okvira.

Cilj predloženih amandmana jest zaštita lokalnih vodiča koji ne samo što tumače stariju povijest Grada nego itekako vjerno svjedoče noviju povijest, posebno Domovinski rat te kao najbolji poznavatelji lokaliteta doprinose podizanju kvalitete usluge svake destinacije!

dpp

Objavljeno u Aktualno

Dubrovački gradonačelnik i saborski zastupnik Mato Franković jučer je u Hrvatskom saboru sudjelovao u raspravi o Prijedlogu državnog Proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu. U svom izlaganju istaknuo je kako od Domovinskog rata do danas niti jedna Vlada nije imala ovoliko izazova koliko Vlada predvođene Andrejom Plenkovićem. Naglasio je i kako je Vlada prepoznala potrebe jedinica lokalne samouprave.

- Unatoč tome što se trenutno nalazimo u jednom od najzahtjevnijih financijskih trenutaka, milijarde kuna su izdvojene za plaće u privatnom sektoru, a državni proračun je stabilan. - ocijenio je Franković.

Kad su u pitanju jedinice lokalne samouprave, Franković je istaknuo kako je Vlada prepoznala njihove probleme i potrebe te i pomogla kroz beskamatne zajmove.

- Beskamatni zajmovi lokalnoj samoupravi su brojnim jedinicama lokalne samouprave pomogli da prežive, ali ne samo da prežive nego i da kroz svoje pomoći pomognu gospodarstvenicima i svojim stanovnicima. - rekao je Franković, pobrojavši brojne projekte u Gradu Dubrovniku koji se realiziraju uz potporu Vlade.

- Upravo uz podršku Vlade Republike Hrvatske predvođene predsjednikom Plenkovićem na području našeg Grada realiziraju se brojni projekti poput Lapadske obale, sanacije dionice državne ceste Zaton Veliki – Štikovica, Aglomeracije Dubrovnik, stanova za branitelje u Mokošicu, Rekonstrukcije rive u luci Donje Čelo na Koločepu te Vile Čingrija kao Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu. - rekao je Franković u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o prijedlogu državnog proračuna za 2021. godinu.

nm

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 2