Prikazujem sadržaj po oznakama: more

Razvoj svjetske trgovine i porast broja međunarodnih putovanja početkom dvadesetog stoljeća značajno je utjecao na povećanje broja invazivnih vrsta na našem području. Brojni su organizmi tako dobili priliku „putovati” na teretima brodova, u balastnim vodama ili prihvaćeni za transportna sredstva. Transport biljnih i životinjskih vrsta te mikroorganizama na udaljena mjesta – često nenamjerno – rezultirao je neočekivanim ekološkim posljedicama te omogućio vrstama da prijeđu prepreke koje bi inače za njih bile nepremostive (planine, rijeke, oceane i slično), pišu iz udruge Sunce.

Smatra se da su uz zagađenje, gubitak staništa, prekomjerni izlov i klimatske promjene, invazivne vrste jedna od najvažnijih prijetnji bioraznolikosti.

U 20. je stoljeću, uslijed već spomenutih svjetskih trendova, problem invazivnih stranih vrsta postao je još ozbiljniji. Na snazi su različite strategije i pravilnici koji bi omogućili bolju kontrolu nad brojnosti invazivnih vrsta. No unatoč zakonodavnim mjerama, praćenjima, edukacijama i kontroli, invazivne vrste i dalje ostaju veliki problem, a suradnja na svjetskoj razini često je ključna u njegovom rješavanju.

STRANE VS. INVAZIVNE VRSTE

Važno je razlikovati strane od invazivnih vrsta. Nije svaka strana vrsta invazivna i obrnuto. Strana je vrsta nezavičajna vrsta koja prirodno ne obitava u određenom ekosustavu, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim unošenjem. Nazivi pod kojima se takve vrste u literaturi mogu pronaći su: alohtona, nenativna, nezavičajna, egzotična, introducirana ili unesena vrsta.

Ako širenje strane vrste ima negativan utjecaj na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili uzrokuje ekonomsku štetu na unesenom području, tad se ta strana vrsta klasificira kao invazivna.

Natjecanje za hranu i stanište, širenje bolesti i križanje s lokalnim vrstama neke su od prijetnja koje invazivne vrste mogu imati na određeno područje. Ove prijetnje posebno su izražene u osjetljivim ekosustavima te zemljopisno izoliranim područjima, kao što su otoci.

RAZLOZI DOLASKA

Svaka promjena u prirodi, bilo da se radi o doradi, nasipavanju, preinaci ili većem zahvatu, ostavlja trag u okolišu. Posebno značajan utjecaj imaju projekti poput prokopavanja kanala. Najbolji primjer za to su lesepsijske vrste, nazvane prema Ferdinand Lessepsu, koji je 1854. dobio koncesiju za probijanje Sueskog kanala. Riječ je o vrstama koje migriraju iz Crvenog mora, kroz probijeni kanal u Sredozemno more, a kasnije i u Jadransko more. Primjer je za vrstu koja je u Jadransko more došla tim putem srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus).

Prijenos se dosta često odvija i balastnim vodama. Balast je svaki materijal koji se upotrebljava za reguliranje težine ili ravnoteže plovila. Iako su se u prošlosti koristili drugi materijali, od kraja 19. stoljeća koristi se voda (morska, riječna, bočata). Kad brod iskrca teret, ukrcava se balast i obrnuto, kada ukrcava teret, iskrcava balast.

Procjenjuje se da se godišnje preveze između 10 i 12 bilijuna tona balastne vode širom svijeta. Studije provedene u mnogim zemljama pokazale su da pojedini živi organizmi čak mogu preživjeti u vodi i sedimentu koji se prevozi u brodskim tankovima kao balast. Ispuštanje takve vode i organizama koji u njoj obitavaju može predstavljati za obalnu državu vrlo veliku prijetnju s nesagledivim posljedicama za morski okoliš.

Međunarodna Pomorska organizacija (IMO), kao specijalizirana organizacija UN-a, prepoznala je potencijalnu opasnost, pa je u studenom 1997. godine donesena IMO Rezolucija A.868(20) – Smjernice za kontrolu i upravljanje brodskim balastnim vodama za smanjenje prijenosa nepoželjnih morskih organizama i patogena, a preporučena primjena Smjernica odnosi se za sve obalne države. Trenutno IMO broji 175 članova, a Republika Hrvatska članica je od 1992. godine.

Sve veći utjecaj svakako imaju i klimatske pojave te se već počinju spominjati i „klimatski migranti”. Promjenom temperature za mnoge vrste u toplijim krajevima stvaraju se nepovoljni uvjeti za život te one migriraju u hladnije krajeve. Iako su klimatske promjene jedan od glavnih razloga migracije, one se najčešće događaju u kombinaciji s još jednim negativnim utjecajem (kao što je probijanje kanala).

Slobodnim sidrenjem ne samo da se narušava stanište, već se omogućuje i prijenos vrsta s jednog područja na drugo. To je pretežito slučaj s vrstama algi koje imaju sposobnost vegetativnog razmnožavanja (razmnožavanja otkidanjem, fragmentacijom i slično). Najbolji primjer za ovaj utjecaj je primjer vrste Caulerpa cylindracea koju se može pronaći duž cijelog Jadranskog mora.

Slučajni su ispusti vrsta pri promjeni morske vode u akvarijima još jedan razlog. Tako je 1984. godine pri čišćenju akvarija u Maroku, u Sredozemno more unesena vrsta Caulerpa taxifolia, koja je u Jadranskom moru prvi put zabilježena 1994. godine.

NOVA PRIJETNJA

Vatrenjača (Pterois miles) – na engleskom lion fish, invazivna je indo-pacifička vrsta ribe, ozloglašena zbog prehrane velikom količinom autohtonih ribljih vrsta, velike reproduktivne moći te otrovnih bodlji. Ova vrsta radi velike probleme na području cijelog Sredozemnog mora. U Jadranskom moru, prvi je put zabilježena 2019. godine.

Srebrnopruga napuhača (L. sceleratus) – na engleskom silver-cheeked toadfish, smatra se jednom od najopasnijih invazivnih vrsta Sredozemnog mora, a zbog otrova koji se nalazi u tijelu i koji je termorezistentan, predstavlja prijetnju bioraznolikosti i ljudskom zdravlju. Mesojed je s iznimno čvrstom čeljusti i jakim zubima. Japanska vrsta srodna ovoj, iako je iznimno otrovna, pravi je specijalitet, a mogu je pripremiti samo posebno osposobljeni kuhari. Ova je vrsta u Jadranskom moru prvi put zabilježena 2012. godine.

ŠTO PODUZETI

Ono što je specifično za većinu invazivnih vrsta, pa tako i za vatrenjaču i srebrnoprugu napuhaču, jest to da su otpornije i prilagodljivije od autohtonih vrsta.

Mnoge zemlje imaju velikih problema s invazivnim vrstama, čiji se broj zbog slabe ili nikakve regulacije značajno povećao te gotovo u potpunosti istisnuo autohtone vrste. Kako ne bi došlo do takvog scenarija, potrebno je reagirati na vrijeme. Evo kako:

pri susretu sa stranom vrstom bilježiti i javljati njihove lokacije nadležnim institucijama;

sudjelovati na radionicama i seminarima o invazivnim vrstama kako bi se inforrmirali o vrstama koje bi mogle ući u Jadransko more;

prikupljati savjete stručnjaka i primjere dobre prakse regulacije populacija iz drugih područja u cilju moguće primjene na našem području;

podizati razinu svijesti o opasnostima do kojih može doći svakom intervencijom u prirodi;

prema iskustvu zemalja koje se već bore s vrstama poput vatrenjače, na vrijeme regulirati zakone i omogućiti izlove vrste u cilju smanjenja brojnosti populacije. Treba imati na umu da je riječ o vrsti čijoj migraciji pogoduju klimatske promjene i njezin je ponovni ulazak u Jadransko more neupitan;

riba paun (kad se uklone otrovne bodlje) i mnoge druge vrste, poput plavog raka (Callinectes sapidus), vrlo su ukusne te treba sagledati kako bi se mogle uvrstiti u svakodnevnu prehranu.

„Kad smo već veliki broj autohtonih vrsta prelovili i doveli do ruba istrjebljenja, zašto se ne bi vodili istom logikom pa pojeli i invazivne vrste :) Barem one koje se mogu konzumirati.” - našalili su se iz udruge Sunce.

JPA

Objavljeno u esPRESSo
Subota, 04 Studeni 2023 06:35

Video / VALOVI SU PREBACIVALI ZIDINE

Jako jugo i nevrijeme učinilo je jučer dosta štete na cijeloj obali, a u Dubrovniku valovi doslovno mogu prebacivati zidine.

U prilogu pogledajte video koji se proširio društvenim mrežama, a Južni je objavio i pravu dramu s otoka Paga gdje je jugo razbijalo brodice o kraju što možete vidjeti OVDJE.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Albanska ministrica turizma i okoliša Mirela Kumbaro uvjerena je da smeće iz Albanije više neće pristizati na hrvatsku obalu, donosi portal Južni. Naime, tijekom zimskih mjeseci, hrvatska obala, poglavito dubrovački akvatorij pun je smeća koje more donose iz Albanije, a ministrica Kumbaro, piše Južni, izjavila je kako bi promble trebao biti riješen prisilnim provedbama mjera koje ja donijela albanska Vlada.

Posljednjih godina je količina smeća u Albaniji povećana zbog trenda povećane potrošnje njezinih 2,8 milijuna stanovnika. Nelegalna smetlišta nastala su pored urbanih područja blizu rijeke i mora, odakle potom direktno utječu na onečišćenje Hrvatske.

Cijeli tekst možete pročitati na Južnom OVDJE.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Nedjelja, 20 Veljača 2022 00:58

Optička iluzija; ova fotka je totalno „luda”

Bez komentara :)

Objavljeno u esPRESSo

Zagađenje plastikom globalni je problem koji zahtjeva hitni međunarodno obvezujući UN-ov sporazum, stoji u izvješću Agencije za istraživanje (EIA). U toj nevladinoj organizaciji za zaštitu okoliša kažu kako postoji niz dokaza o štetnim utjecajima plastike i tvrde da je onečišćenje plastikom jednako važan problem kao i klimatske promjene.

Zrak koji danas udišemo sadrži mikročestice plastike, plastika je pronađena u arktičkom snijegu, a ima je i u tlu i hrani, prenosi BBC. Tome u korist govori i izvješće u kojemu stoji da je na Tajlandu oko 20 slonova umrlo nakon što su pojeli plastični otpad sa deponija smeća.

Autori izvješća pozivaju nacije da se dogovore o obvezujućem UN-ovom sporazumu s ciljem smanjenja proizvodnje plastike i plastičnog otpada.

- Otkucava nam vrijeme za rješavanje ovog ubojitog problema. Ako se ovaj val onečišćenja nastavi, do 2040. bi težina plastičnog otpada u morima mogla nadmašiti ukupnu težinu sve morske ribe. - kazao je Tom Gammage iz EIA-e.

Ujedinjeni Narodi izdvojili su tri egzistencijalne prijetnje okolišu - klimatske promjene, manjak bioraznolikosti i zagađenje - i dodali kako su to problemi s kojima se u koštac moramo uhvatiti istovremeno.

Multilateralni sporazumi o gubitku bioraznolikosti i klimi postoje već skoro 30 godina (iako nisu uspjeli spriječiti emisije CO2 i zaštititi prirodu).
Neke države tijekom posljednjih godina odbile su ideje o obvezujućem sporazumu o pitanju plastike. Ipak, iz više od 100 zemalja rekli su kako bi podržali predlaganje sporazuma na idućoj Skupštini UN-a za okoliš u veljači i ožujku.

Izvori kažu kako je onih koji se sporazumu glasno odupiru sve manje, ali još postoje sporovi o tome koliko bi strog sporazum trebao biti i bi li njegovo provođenje bilo obvezujuće ili dobrovoljno.

Predsjednik SAD-a Joe Biden objavio je da Sjedinjene Države sada podržavaju globalni sporazum koji je bivši predsjednik Donald Trump odbio. Još nije jasno može li pridobiti Kongres pošto se većina plastike proizvodi od nafte i plina koji se proizvode u SAD-u.

Japanci žele sniziti ambicije sporazuma, a Kina još nije izjasnila o ovoj temi. Kina proizvodi najviše nove plastike, ali najveći proizvođači plastičnog otpada po glavi stanovnika su SAD i Velika Britanija.

Prilikom objavljivanja izvješća EIA-e, Tom Gammage je kazao: „Količina vidljivog plastičnog otpada izazvala je veliku javnu bojazan, ali važno je napomenuti da je većina plastičnog zagađenja okom nevidljiva. Šteta koju je uzrokovala prekomjerna proizvodnja nove plastike i dug period njezine razgradnje je nepopravljiva - ovo predstavlja prijetnju ljudskoj civilizaciji i nastanjivosti našeg planeta. Ovaj problem postaje gotovo jednak problemu koji izazivaju klimatske promjene."
 
(Hina)

Objavljeno u Aktualno

Nešto više od 7.700 litara lož ulja iscurilo je iz tanka hotela Excelsior, a nepoznata količina dospjela je u more, potvrdili su danas iz Jadranskih luksuznih hotela.

IZ JLH navode kako je do curenja lož ulja na plažu došlo zbog ljudske pogreške 27. ožujka te je curenje tada i zaustavljeno i nije se ponovilo.

 „Detaljnim pregledom utvrđeno je da u tanku nedostaje 7 732 litre lož ulja, a ne može se s potpunom sigurnošću još uvijek potvrditi koliko je od toga isteklo u more. Postoji opravdana sumnja da je pijesak u podlozi platoa plaže upio ulje koje se sada postupno, a potaknuto povremeno jačim valovima i nepogodnim vremenskim prilikama, ispušta u more i izaziva zagađenje i na morskoj površini. Čim smo došli do ovih saznanja, angažirali smo tvrtku Texo gradnja koja će tijekom sutrašnjeg dana uz nadzor tvrtke CIAN otvoriti betonsku platformu plaže Hotela Excelsior kako bi uklonila i sigurno zbrinula potencijalno kontaminirani dio slojeva plaže.” - navode u priopćenju iz JLH. 

Prije toga iz JLH su naveli kako su  djelatnici hotela  odmah po otkrivanju ovog događaja o tome obavijestili nadležne službe, koje su po pozivu izašle na teren. „Isto jutro angažirali smo i specijaliziranu tvrtku CIAN koja je pristupila sanaciji na način da je tretirala onečišćeno područje prikladnim sredstvima te postavila brane. Intervencija je i dalje u tijeku.” - navode iz JLH.

„Usporedo je angažirana i tvrtka INGATEST, tvrtka specijalizirana za zaštitu na radu, zaštitu od požara i zaštitu okoliša, kako bi ispitala stanje cjelokupnog postrojenja u kotlovnici Hotela Excelsior. Njihovim je nalazom utvrđeno da uzrok incidenta nije tehničke prirode, odnosno da ne postoji greška unutar sustava, već je nedvojbeno potvrđeno da je uzrok incidenta ljudska nepažnja. Svi propusti naših zaposlenika vezani uz obavljanje radnih dužnosti utvrđuju se putem unutarnje kontrole, a bit će sankcionirani u skladu sa zakonom i internim pravilnicima. Jadranski luksuzni hoteli će uz pomoć specijaliziranih tvrtki u najkraćem mogućem roku sanirati štetu u potpunosti i ispitati sve detalje incidenta. Kao što je bio slučaj i do sada, Jadranski luksuzni hoteli će i dalje transparentno nastaviti informirati javnost s provjerenim i točnim informacijama. Na kraju, željeli bismo uputiti našu iskrenu ispriku svim građanima Dubrovnika za neugodnosti prouzrokovane incidentom i unaprijed se zahvaljujemo na razumijevanju dok traju sve nužne aktivnosti potrebne za žurnu sanaciju.” - također piše u priopćenju JLH.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Pomalo neobično za lokalne izbore, no u Zagrebu su zajedničku konferenciju za novinare održali kandidati iz primorskih županija koji se uz podršku Platforme Možemo natječu na predstojećim izborima, a među njima i kandidat Srđ je Grad za župana dubrovačko – neretvanskog Marko Giljača.

Giljača je govorio o koncesijama na javnom pomorskom dobru, napose koncesijama na plaže, kao i problemima s vezovima za barke i brodove s kojima se suočava domicilno stanovništvo.

- Probleme s koncesijama na jugu Hrvatske građani najviše osjećaju kroz nedostatak vezova za njihove barke i brodove te nezakonite pokušaje ograničenja korištenja javnog pomorskog dobra na koncesioniranim plažama, koji svakog ljeta uzburkaju javnost. Posljedica je to nerada, prvenstveno županijske vlasti, koja je godinama gluha na probleme s kojima se građani svakodnevno susreću. Samo u Dubrovniku na listi za čekanje na vez je preko 750 građana, od čega je najstariji upis iz 2004. godine. Ta će barka uskoro dočekati punoljetnost na nelegalnom vezu! Samo prošlog tjedna preko 100 građana je dobilo obavijest da moraju premjestiti svoje brodove s vezova na Lapadskoj obali, a da im prije toga nije osiguran alternativan vez. Prijeti im se od strane Županijske lučke uprave da će im otegliti brodove na njihov trošak, a da vlasnici ni ne znaju gdje bi ih trebali premjestiti. - rekao je Giljača.

On je naveo kako „sve to svjedoči o katastrofalnom odnosu Dubrovačko – neretvanske županije prema građanima, od Lastova, preko Vela Luke, Korčule, Pelješca, do Dubrovnika i Konavala”.
- Jedino što građani traže je uvođenje reda i poštivanje prava prvenstva domaćeg stanovništva pri dobivanju vezova. - naglasio je Giljača.

Kandidat SJG za župana Marko Giljača ističe također kako je predlagao donošenje pravilnika kojim bi se stanovnicima otoka i mjesta uz more dala prednost pri dobivanju vezova.

- Ništa od toga nije učinjeno jer HDZ-ovoj vlasti odgovara nered. Vezovi su postali biznis koji se preprodaje i vrte se veliki novci. Riječ je o dvije do desetak tisuća eura po vezu, a gdje postoji trgovina i miris novca, tu kreće korupcija u kojoj se najbolje snalaze majstori korupcije iz HDZ-a. Stoga, ako građani žele istinski red, pokretanje projekata novih komunalnih luka, javnu objavu lista svih korisnika vezova, kao i liste čekanja, treba nam promjena sadašnje vlasti! - rekao je Giljača.

Druga tema o kojoj je govorio Marko Giljača, ticala se problema koji se svakog ljeta ponavljaju na plažama. Naime, znamo da koncesionari i kupači povremeno dolaze u sukobe zbog pokušaja ograničavanja korištenja javnog pomorskog dobra od strane koncesionara.

- Svi se sjećamo medijskih napisa o majci s djecom koju su zamolili da se pomakne iz prvog reda, jer netko treba postaviti ležaljke, ili djece koja se igraju u plićaku koje je zaštitar „zamolio“ da se prestanu igrati na tom djelu plaže jer prskaju goste koji su platili ležaljke. I tako svako ljeto dok nekome ne prekipi, zove medije i tek nakon pritiska javnosti slijedi reakcija nadležnih. Posljedica je to nedefiniranih prava i obveza i koncesionara i kupača. Prije tri godine predali smo Županu i nadležnom pročelniku Prijedlog pravilnika o koncesijama koji Dubrovačko – neretvanska županija nema. Naravno da nikad nije stigao na raspravu i dnevni red Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Jer treba jasno reći, HDZ-u u svim sferama djelovanja odgovara nered i jaz između različitih skupina. - kazao je Marko Giljača.

- Po principu „zavadi pa vladaj“ HDZ potiče nered kako bi se povećao jaz između kupača i koncesionara, između investitora i građana, između poduzetnika i civilnog društva. Na tom jazu oni žive, njime se hrane, doslovno i metaforički. Ono što mi nudimo je dijalog i partnerstvo, jedini ispravan put kojim se zajednički rješavaju problemi u jednom odgovornom društvu, pa tako i problemi vezova, koncesija i uporabe javnog pomorskog dobra. - zaključio je kandidat SJG za župana Marko Giljača.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Veliku sreću u nesreći imao je danas vozač iz Dubrovnika koji je automobilom sletio u more u Čajkovićima prošavši gotovo neozlijeđen. Naime, on je, pretpostavlja se zbog umora, prvo udario u dva parkirana automobila, a zatim uz samu ogradu uz cestu proletio direktno u more.

Na teren su ubrzo izašli Dubrovački vatrogasci, hitna pomoć i policija, a postavljene su i brane protiv širenja zagađenja mora.

Vozač je bio sam u automobilu, a nakon što je sletio u more da izađe pomogli su mu drugi vozači koji su se zaustavili.

dm

Objavljeno u Aktualno

Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije za 2020. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je deseto redovno ispitivanje mora na 120 plaža u periodu od 21. rujna do 01. listopada 2020. godine.

Uzorci mora na svim plažama odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08). Od ukupno 120 plaža, more na 118 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće. More na plaži Autokamp Monika u Moluntu i Prigradica na Korčuli ocjenjeno je zadovoljavajućom ocjenom.

Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na adresama http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca ili http://www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne popratne informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost, smjer vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu podataka odmah nakon završetka analize.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Nakon što je Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije utvrdio kako je more u Mlinima zagađeno fekalijama, prema uzorkovanju od jučer, u Općini Župa dubrovačka izvršili su kontrolu i pregled sustava odvodnje otpadnih voda na području naselja Mlini, a posebno rad crpne stanice Mlini. Kako piše u priopćenju iz Općine Župa dubrovačka nisu utvrđene nikakve nepravilnosti u radu niti curenja unutar sustava.

„U dogovoru sa Zavodom za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, a  sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje ispitivanje je provedeno i danas kako bi se utvrdilo stvarno stanje kakvoće mora i potvrdila izvrsna kakvoća kao i na svim dosadašnjim ispitivanjima.” - piše u priopćenju dok se čekaju rezultati novog uzorkovanja.

D.M.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 2