Prikazujem sadržaj po oznakama: kandidat

Prvo su od njih zazirali, no uvidjevši koliko je građana o njima postalo ovisno, i političari su se počeli služiti društvenim mrežama. Štoviše, neki od njih razvili su jednaku ovisnost pa kao i dio građana na društvenim mrežama „vise od 0 do 24”, objavljujući mišljenja i stavove o dnevno – političkim događanjima. Tako je i predsjednik Gradskog odbora SDP - a Jadran Barač, umjesto službenim putem, svoju kandidaturu za gradonačelnika Dubrovnika objavio na društvenoj mreži, čime je zapravo dao naslutiti kojim će smjerom ususret lokalnim izborima ići njegova kampanja, koja je činom objave kandidature putem posta na društvenim mrežama izgubila dozu ozbiljnosti.

Piše: Nikolina Metković

Jadran Barač i službeno je kandidat SDP - a za gradonačelnika Dubrovnika. Potvrda koju je dobio od Gradskog odbora, navodi Barač, podrška je politici vođenoj unatrag tri godine, a koju će jasno formulirati u izborni program s kojim će SDP izaći pred građane. Sadržaj je to posta kojega je Barač objavio na društvenoj mreži, a čime je zapravo njegova komunikacija s onima koji ga prate, među kojima ima i potencijalnih birača, završila i prije nego je počela.

Naime, netom što je Barač objavio svoj post, njegovi su mu pratitelji, među kojima ipak prednjače članovi SDP – a, što iz Grada, što iz ostatka zemlje, mahom uputili poruke podrške, čestitavši mu na službenoj potvrdi gradonačelničke kandidature.

Ono što je od objave kandidature puno važnije, a to je, kako navodi Barač, politika vođena unatrag tri godine, jasno formulirana u izborni program s kojim će SDP izaći pred građane, tu esenciju nitko nije komentirao. Nikoga od Baračevih pratitelja niti u natuknicama nije zanimao sadržaj politika kojima on namjerava pobijediti na izborima već su poruke podrške čisto kurtoaznog karaktera.

Lijenost i strah zapravo su razlozi zbog kojih se političari tako često koriste društvenim mrežama. Lijenost da se sazove konferencija za novinare na kojoj bi političar iznio svoje stavove, mišljenja, prijedloge i projekte te strah od odgovaranja na novinarska pitanja koja za nepripremljenog i nevještog političara, koji se obraća javnosti, mogu biti pogubna.

Svi ti nedostaci mogu se prikriti i sakriti putem komunikacije na društvenim mrežama na kojima, što nije slučajno, političari nakon što objave post, rijetko ili u pravilu nikad ne odgovaraju na kritične postove svojih pratitelja čime komunikacija postane jednosmjerna i zaustavlja se objavom posta.

Inače, da će biti SDP - ov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika, Jadran Barač davno je objavio. Za kandidaturu nije čekao potporu stranačkog Gradskog odbora, čime ih je zapravo doveo u pat poziciju, ali je i davno preuzeo odgovornost za izborni rezultat koji će uslijediti za nešto manje od šest mjeseci na svibanjskim lokalnim izborima.

Osnove političke komunikacije i promidžbe očito tek treba svladati. Oglašavanje i reklamiranje putem društvenih mreža, a postovi koje objavljuju političari nisu ništa drugo doli reklamiranje i oglašavanje, jesu besplatni, ali nikako nisu i ne smiju biti medij putem kojega se objavljuje neke vrste informacija, a informacija o nečijoj kandidaturi za gradonačelnika, ma koliko se nekima politika gadila, ozbiljna je vijest, baš kao što je ozbiljna i dužnost gradonačelnika koju Barač pretendira obnašati.

Kandidatura, pa čak i kad je izvjesna, objavljuje se na posve drukčiji način, za stolom, ispred novinara. U COVID situaciji, kad su na snazi mjere, može i na otvorenom, ali ispred novinara kojima ćeš odgovoriti na pitanja čak i kad su ona neugodna.

Inače, i na prošlim izborima kampanja koju je vodila tadašnja kandidatkinja SDP – a za gradonačelnicu Dubrovnika Tatjana Šimac Bonačić odvijala se stihijski, bez ikakva plana, fokusirana na društvene mreže - i nije dala nikakva rezultata. Barač, sudeći prema njegovim prvim koracima, iz kampanje u kojoj je bio kandidat za zamjenika gradonačelnice, nije puno naučio.

Dok se HDZ priprema za nastavak unutarstranačkih izbora, špekulira se i tko će biti kandidat te stranke za župana Dubrovačko -neretvanske županije, aktualni Nikola Dobroslavić ili će HDZ u svibanjsku izbornu utrku krenuti s novim kandidatom. Sve će informacije ipak ostati na razini špekulacije dok HDZ ne okonča unutarstranačke izbore. Naime, šest mjeseci do lokalnih izbora dovoljno je za predstavljanje novog kandidata, ukoliko se unutar HDZ - a dogodi takav scenarij.

Piše: Nikolina Metković

Blaž Pezo, Marijo Bekić, Joško Cebalo, imena su koja se spominju kao nasljednici, mogući HDZ-ovi kandidati za župana na svibanjskim lokalnim izborima.

Nije nemoguće da se Branko Bačić zbog niza funkcija koje obnaša ne kandidira za još jedan mandat na čelu Županijskog odbora HDZ – a, a da na njegovo mjesto preuzme Blaž Pezo. Ukoliko Pezo od Bačića preuzme Županijski odbor tada je moguće da bude HDZ - ov kandidat za župana Dubrovačko-neretvanske županije. No, samo u slučaju da drugog kandidata nema. Tada bi Pezo po funkciji trebao preuzeti odgovornost, ali taj je scenarij u HDZ - u malo vjerojatan.

HDZ - ov kandidat za župana mogao bi biti i Joško Cebalo. Aktualni zamjenik župana Nikole Dobroslavića navodno ima takvih ambicija, a ima i podršku korčulanske struje. Ako se već ide s novim kandidatom i posve je logično da to bude Cebalo. Ipak, pitanje je koliko je i kako Cebalo radio na poziciji županova zamjenika. Naime, javnosti je zapravo postao poznatiji u jeku COVID pandemije kada je kao šef Stožera Civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije redovito istupao na konferencijama za novinare koje su se održavale od sredine ožujka, kad je i Dubrovačko – neretvanska županija počela bilježiti zaražene koronavirusom. Cebalova komunikacija s javnošću u to vrijeme nije ocijenjena lošom.

Kao jedan od mogućih kandidata spominje se i ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić. Iznimno direktan kad treba govoriti o financijskim i kadrovskim problemima u bolnici, ali i funkcioniranju bolnice tijekom COVID pandemije, Bekić uživa povjerenje javnosti. Iako se može čuti kako nema ambicija za funkciju župana, možda tu informaciju ipak treba uzeti s dozom opreza jer kao liječnik i ravnatelj bolnice Bekić bi bio dobar izbor za kandidata za župana.

I dok se u javnosti špekulira o Dobroslavićevoj četvrtoj kandidaturi, istovremeno nema objašnjena zašto je Dobroslavić odjednom postao nepoželjan. Nije poznato je li se on možda zasitio te dužnosti ili u HDZ-u priželjkuju novo lice zbog zamora birača i Dobroslavićevih godina.

Naime, dok u Americi elektori samo što nisu izabrali novog predsjednika, nitko u toj zemlji od preko 300 milijuna stanovnika, nitko od političkih analitičara, novinara niti Donaldu Trumpu niti njegovu protukandidatu Joeu Bidenu, a obojica su zagazila u osmo desetljeće života, ne dovodi na taj način u pitanje njihovu životnu dob. Upravo se životna dob političarima u Hrvatskoj, i unutar stranaka i među biračima, kandidatima često stavljaju na teret, a što je zapravo odraz političke nepismenosti i nezrelosti hrvatskog društva općenito jer mjerilo rada političara su njihove politike, a ne godine.

Nikola Dobroslavić na jugu zemlje bio je prvi HDZ - ov župan koji je neposredno od birača pri put izabran na izborima 2009. otkad je u izbornim ciklusima koji su uslijedili uvjerljivo pobjeđivao svoje protukandidate.

Primjerice, na lokalnim izborima 2017. Dobroslavić je uvjerljivo s deset tisuća glasova razlike iza sebe ostavio mostova kandidata Nikolu Grmoju. S obzirom na stanje oporbe u Dubrovačko -neretvanskoj županiji, Dobroslavić bi vrlo lako mogao odnijeti i četvrti mandat župana.

Dobroslavićevu četvrtu kandidaturu za župana unutar HDZ - a trebaju promatrati kroz njegov minuli rad. Konkretno, oporba mu zamjera sporost u izgradnji županijskog centra za odlaganje otpadom, ali i lokaciju na Lučinu razdolju koja je za taj centar izabrana, a koja će po mišljenju aktivista ugroziti Malostonski zaljev. Na teret mu stavljaju i neadekvatnu medicinsku skrb u dolini Neretve, odnosno sporost u izgradnji dnevne bolnice u Metkoviću. Spočitava mu se vrijeme koje provodi u Bruxellesu.

Kad je u pitanju HDZ i kandidat te stranke za župana, Nikola Dobroslavić još uvijek je njihov najbolji izbor. Izbore za župana HDZ svakako neće prepustiti slučaju. Županije u kojima manje - više vlast upravo drži HDZ, sigurno tako lako neće prepustiti oporbi.

Kuzma Tomašić u špade, Dubrovnikpress u kupe. Tako ispada kad se navedeni, inače potpredsjednik SDP - a Dubrovačko – neretvanske županije, stane opravdavati Vidu Bogdanoviću na FB stranici portala Dubrovnikpress.

Piše: Davor Mladošić

Ukratko, Kuzma Tomašić danas je na konferenciji za novinare, koja se održala povodom predsjedničkih izbora, usput govorio i o tome kako će se oporba u Dubrovačko – neretvanskoj županiji okupiti oko jednog kandidata za župana, a da taj ne mora nužno biti iz SDP – a, već da to može biti i neovisni kandidat. Na to je na našim FB stranicama reagirao Vido Bogdanović (HSS) napisavši kako bi „bilo lijepo da to Kuzma reče i oporbi na koju računa”. Pa se javio Kuzma s opravdanjem Bogdanoviću i piše on, „lijepo je rečeno, ali je krivo preneseno” te da je to „jedna od mogućnosti”.

I ima Kuzma pravo, sasvim krivo smo ga prenijeli, trebalo je sve drukčije napisati i njegove riječi kojima je pokušavao nesuvislo, neuvjerljivo pokazati novinarima kao da kandidat, i to ujedinjene oporbe, već postoji, ali mu on ne želi otkriti ime, trebalo je protumačiti na pravi način i napisati ih na pravi način, a to je samo jedan - da SDP nema ni svog ni neovisnog kandidata ni „na tiru od puške”.

Kuzma Tomašić malo se naime zaigrao odgovarajući na novinarska pitanja pa se zbog toga našao u neobranu grožđu na prvu reakciju lokalnog čelnika stranke na koju računa kao partnera na sljedećim izborima, jer Bogdanović, kao i novinari, vjerojatno zna da, ne samo da kandidata oporbe i SDP – a za župana dubrovačko – neretvanskog trenutno nema ni „na tiru od puške”, već ga neće biti još dugo, a koliko dugo... Toliko da je već previše dugo prošlo, jer stranke koje pretendiraju biti ozbiljne, a SDP valjda to pretendira iako je izbore u Županiji dubrovačko – neretvanskoj zadnji put dobio u vrijeme Marije Tereze, imena kandidata imaju najmanje godinu i pol dana prije izbora. Ne, ona ne moraju biti objavljena, ali planski se moraju profilirati i činiti prepoznatljivim biračima, da trenutak kandidature bude uistinu trenutak kandidature, a ne „googlanja” tko je taj/ta uopće.

A eto, možda nije tako, možda smo mi samo ponovo „krivo prenijeli”.

Nakon što je potpredsjednik SDP – a Dubrovačko – neretvanske županije Kuzma Tomašić jutros na konferenciji za novinare kazao kako će se oporba okupiti oko zajedničkog kandidata za župana na sljedećim lokalnim izborima, a da to ne mora nužno biti SDP – ov kandidat, već može biti i neovisni, na Facebook stranici portala Dubrovnikpress.hr reagirao je čelnik HSS – a na jugu Vido Bogdanović.

Bogdanović je naime napisao kako bi „bilo lijepo da to Kuzma reče i oporbi na koju računa”.

Vido Bogdanović u posljednje vrijeme intenzivno surađuje s predsjednikom dubrovačkog SDP – a Jadranom Baračem, koji je također jutros bio na konferenciji za novinare održanoj u povodu pobjede Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima, a koji inače ističe okupljanje dubrovačke oporbe i pri tome u prvom redu ističe upravo HSS i Glas.

No, na županijskoj razini očito suradnja nije tako intenzivna, inače se Kuzma Tomašić i Vido Bogdanović ne bi igrali „gluhog telefona”.