Prikazujem sadržaj po oznakama: izborne jedinice

Četvrtak, 28 Rujan 2023 13:57

PETINA BIRAČA MIJENJA IZBORNU JEDINICU

Hrvatski sabor u četvrtak je donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 posto), promijeniti jedinicu u kojoj je sada. Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, 56 ih je bilo protiv.

Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači će birati po postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora tj. hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama.

Novi Zakon, kako je opetovala Vlada koja ga je predložila, uvažava jednaku težina biračkog glasa u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine.

Deset novih izbornih jedinica određene su na način da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno niti u jednoj od jedinica odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.

Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donosi Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice. Zagreb po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu. Prva izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina. Druga obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba. Treća je, kao i ranije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji.

U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije.

Peta, kao i do sada, obuhvaća tri slavonske županije – Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočne dijelove Sisačko-moslavačke županije.

Šestu izbornu jedinicu čini zapadni dio Zagreba te dijelove Zagrebačke županije.

Sedma izborna jedinica, ujedno i najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, odnosno dijelove države s najvećom depopulacijom – cijelu Ličko-senjsko županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske, cijelu Karlovačku te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije.

Osma uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku i određene gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji.

U devetoj jedinici je sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar.

U desetoj izbornoj jedinici su Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.

Opširnije na portalu Južni OVDJE.

Južni

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak, predstavljajući novi Zakon o izbornim jedinicama, da će 22 posto građana svoje pravo glasa konzumirati u nekoj drugoj izbornoj jedinici, a najveća promjena je u Zagrebu, koji se umjesto na četiri sada dijeli na tri jedinice.

- Zagreb je umjesto na četiri jedinice podijeljen na tri, sada je u 1., 2. i 6. izbornoj jedinici. Otklanja se prigovor da stanovnici na Jarunu ili Brezovici glasuju s biračima koji su na obali Jadranskog mora, te specifičnosti više nema. - rekao je premijer.

Plenković je za prijedlog Zakona o izbornim jedinicama rekao da se radi o "manjoj modifikaciji postojeće karte" te naveo da će čak 78 posto birača, odnosno četiri petine, ostati u izbornim jedinicama u kojima se trenutno nalaze.

- Sve jedinice imaju svoju geografsku koheziju. - naglasio je ponovivši kako će samo 22 posto birača svoje pravo glasanja konzumirati u nekoj drugoj izbornoj jedinici.

Plenković je istaknuo da su željeli zadržati postojeći model od 10 jedinica u kojima se bira 14 zastupnika.

Trenutno su najveća odstupanja u 4. izbornoj jedinici koja ima najmanje birača, a najviše birača je u 9. izbornoj jedinici, one su bile na polovima tog nesrazmjera.

Temeljem predloženih izmjena izbornih jedinica najveće odstupanje od prosječnog broja birača po izbornoj jedinici (364.664) iznosit će samo 2,2 posto u X. izbornoj jedinici (372.712), a sve ostalo je unutar 2,2 posto.

- U budućem sustavu najmanje je odstupanje u prvoj izbornoj jedinici (356.866), a razlika je u oko 15.000 ljudi. - rekao je.

Plenković kaže kako su nastojali da izborne jedinice budu što sličnije po broju birača zbog budućih demografskih trendova.

- Da osiguramo da sustav koji predlažemo ne doživi modifikacije nakon godinu dana kada se krenu održavati izbori. - poručio je.

- Ovakvu strukturu kakvu mi imamo nema baš puno zemalja i to uvjetuje kako će izgledati izborne jedinice. Dubrovačko-neretvanska nema kuda, pa će biti u 10. izbornoj jedinici. - kazao je Plenković.

Geografski najveća je sedma izborna jedinica, ali je riječ o krajevima koji imaju najveći efekt depopulacije. Tu su cijela Ličko-senjska, Karlovačka, najveći dio Sisačko-moslavačke, sjeverni dio Zadarske te sjeverni i istočni dio Primorsko-goranske županije.

Slavonskim županijama, koje su do sada imale najveća odstupanja, u njihovim izbornim jedinicama pridodani su dijelovi sisačko-moslavačke (peta izborna jedinica), odnosno Koprivničko-križevačke (četvrta).

Premijer je na novinarski upit kazao da su zakon pripremili stručnjaci u Ministarstvu pravosuđa i uprave, bez stranačke skupine, te je odbacio kao neistinita nagađanja da su na njemu radili Vladimir Šeks i Karlo Ressler.

Ocijenio je kako je prijedlog "kulturan, pristojan, fer i jednak prema svima, nema privilegiranja i nekoherentnosti geografskog karaktera, te je riješen problem geografskog deficita, odnosno suficita koji je prije postojao".

- Ovdje nema ništa ekstra novoga, niti jednoj političkoj stranci nije zahtjevno prilagoditi se. Nema ništa što je povoljnije stranci x, a nepovoljnije stranci y. - ustvrdio je Plenković.

Prijedlog novih izbornih jedinica izrađen je na temelju registra birača u kojem ima oko 500.000 ljudi više nego što je punoljetnih građana u Hrvatskoj, kao što je pokazao popis stanovništva iz 2021.godine.

Unatoč tome, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica smatra da su podaci iz registra birača vjerodostojni, s obzirom da se svakodnevno ažuriraju i povlače podaci iz evidencije prebivališta koje vodi MUP.

- Popis stanovništva je rađen 2021.godine, a izbori bi trebali biti tijekom 2024. Tijekom tri godine se sigurno događaju određene migracije. U predloženom modelu smo analizirali kako bi to izgledalo s obzirom na popis punoljetnih stanovnika. U odnosu na ove izborne jedinice, njih devet je ispod pet posto odstupanja, a jedna malo iznad pet posto. - kazao je Malenica.

Iako MUP vodi evidenciju prebivališta, znatno mu je otežano raditi odjavu prebivališta po službenoj dužnosti, napomenuo je.

- Imali smo odluku Ustavnog suda iz srpnja prošle godine, u kojoj kaže da je odjava prebivališta po službenoj dužnosti koje provodi MUP u jednom konkretnom predmetu bila utvrđena kao povreda prava na slobodu kretanja. - rekao je Malenica.

Južni

Objavljeno u Aktualno