Prikazujem sadržaj po oznakama: babin kuk

Park na Babinom Kuku, koji se prostire od stanice autobusa br. 6 (kod hotela President) do hotela Tirena, odnosno od hotela Plakir i restauranta Komin, do Place nove i okretišta kod hotela Argosy, sastoji se od velikog dijela č.zem. 1127, od č.zem. 1130/11, od malog dijela č.zem. 1128/1, od skoro cijele č.zem. 1126/23, sve za k.o. Gruž, te još nekih "sitnih" dijelova nekretnina koje su obuhvaćene geodetskom elaboratima, ali koje još nisu provedene u katastru, ni u zemljišnim knjigama, pa ne može precizno odrediti katastarska međa parka.

Suglasno izreci navedene nepravomoćne presude, Grad Dubrovnik je "uspio" samo vrhu velikog dijela č.zem. 1127 k.o. Gruž, dok je Valamar "uspio" (za sada) u odnosu na č.zem. 1130/11 k.o. Gruž i u odnosu na č.zem. 1128/1 k.o. Gruž, dok se u odnosu na č.zem. 1126/23 k.o. Gruž parnica nije ni vodila, zato jer je vrhu te nekretnine, knjižni vlasnik Imperial Rivera (Rab), a ne Valamar (Poreč).

Osim toga, Grad Dubrovnik nije uspio (za sada) ni u dijelu tužbenog zahtjeva, kojim je utužio č.zem. 1064/1 k.o. Gruž, jer je riječ o makiji (šumi), a ne o parku.

Na osnovi tlocrtnih površina, nepravomoćno je presuđeno tek 21% tužbenog zahtjeva u korist Grada Dubrovnika. Žalbe će nesumnjivo uslijediti, pa je za očekivati kako će Grad Dubrovnik navedenu presudu ožalbiti u drugoj točki izreke ("79%"), dok će Valamar tu presudu ožalbiti u prvoj točki izreke ("21%").

Valamar će u žalbi sigurno isticati da je svoju ugovornu obavezu izvršio (uključujući tu pravne prednike) i napravio park javne namjene, ali da Grad Dubrovnik (kao ni pravni prednici) nije faktički konzumirao ugovor, odnosno da svoje komunalne službe nikada nije uveo u poslove stalnog održavanja parka (što je uistinu vrlo neugodna okolnost po Grad Dubrovnik), pa da je Valamar (i pravni prednici) park na Babinom Kuku održavao preko 45 godina.

U dijelu parka na Babinom Kuku, koji se odnosi na č.zem. 1126/23 k.o. Gruž, Grad Dubrovnik tu treba pokrenuti parnicu protiv Imperial Rivera (Rab).

Kada su u pitanju šume Babinog Kuka, a u dijelu gdje Grad Dubrovnik (za sada) ne uspijeva dokazati vlasničko pravo, možda Republika Hrvatska nađe pravne mogućnosti za parnicu, jer je riječ o zonama koje nikada nisu "privedene svrsi".

Igor Legaz

Grad Dubrovnik preuzima vlasništvo nad parkom na Babinom Kuku. Naime, Općinski sud u Dubrovniku presudio je u korist Grada utvrdivši da je vlasnik parka na Babinom Kuku površine 16.943 metra kvadratna. - navode danas iz Grada Dubrovnika.

Kako pišu iz gradske uprave „u pravnoj stvari radi utvrđenja i uknjižbe tužitelja Grada Dubrovnika protiv tuženika Valamar Riviera d.d., Općinski sud je dana 21. lipnja presudio da je tuženik Valamar Riviera d.d. Poreč dužan trpjeti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama za korist Grada Dubrovnika na dijelu navedene nekretnine koja čini novoformiranu česticu 1575 k.o. Gruž”.

„Presudom se također Valamaru nalaže istovremeno brisanje svog prava vlasništva”, ističu iz Grada Dubrovnika.

Presuda još nije pravomoćna, odnosno Valamar se može žaliti, a ukupno je u istom parničnom postupku Grad Dubrovnik utvrdio pravo vlasništva nad 19.943 metra kvadratna zemljišta na Babinom Kuku.

„Iz dokaza provedenih tijekom postupka utvrđeno je da je predmetni park napravljen u vrijeme izgradnje hotelsko-turističkog centra na Babinom Kuku, da do danas nije mijenjao svoju namjenu te da je ostao pristupačan svim osobama. Sud smatra da je time pravni prednik tuženika izvršio svoje obveze iz Ugovora o davanju zemljišta na korištenje pa je stoga predmetna nekretnina postala i ostala javni park, odnosno danas vlasništvo Grada Dubrovnika.” - stoji u priopćenju.

Iz gradske uprave podsjećaju i što je prije ove presude napravljeno po pitanju vraćanja gradskog vlasništva:

„Navedena presuda novi je doprinos zaštiti javnog prostora na području Babinog Kuka. Podsjetimo, prethodno je Grad Dubrovnik uknjižio oko 60.000 kvadrata kao komunalnu infrastrukturu koja predstavlja javno dobro. Naime,  uknjižene su Ulica Vatroslava Lisinskog sve do plaže Copacabana te plaže Mandrač s druge strane te Ulica Iva Dulčića u cijelosti; počevši od kružnog toka kraj pošte Lapad, a što uključuje i odvojak prema vodoinstalateru "Grgi", odvojke koji vode do hotela Valamar Club Dubrovnik s okretištem za autobus, odvojak koji vodi do hotela Lacroma te cijelu cestu uključujući i parkinge koji vode do hotela Argosy. Pravnim postupcima od strane Odsjeka za komunalno redarstvo prema tvrtki Valamar Riviera d.d. uklonjeni su stupići ispred hotela Argosy, rampa ispred hotela Tirena te stupići prema odvojku uz hotel Tirenu, a koji vodi prema Malom Stradunu čime se osiguralo nesmetano korištenje javnih površina građanima Dubrovnika.” - piše u priopćenju.

dm

Osim luksuznih vila, čak devet, od kojih će šest izgraditi tvrtka Šest luksuznih vila i tri koje će graditi tvrtka Dubrovnik Construction, ove će dvije tvrtke na hrbatu Babina kuka graditi i cestu predviđenu UPU-om. Suglasnost za izgradnju dvotračne ceste dat će im Gradsko vijeće na sjednici u utorak. Ugovor o izgradnji ceste, temeljem suglasnosti Gradskog vijeća, s investitorima će potpisati gradonačelnik Mato Franković

Šest luksuznih vila i Dubrovnik Construction još su u veljači prošle godine iskazali interes za financiranjem izgradnje prometnice za koju je izdana lokacijska dozvola. Bez prava na povrat sredstava financirat će izradu projektno – tehničke dokumentacije dok će troškove izvođenja radova i stručnog nadzora financirati s pravom povrata plaćenih sredstava do visine obračunatog komunalnog doprinosa.

Riječ je o pristupnoj cesti dugoj 155 metara s dva kolnička traka i okretištem za automobile.

No, tko su ljudi koji stoje iza tvrtki Šest luksuznih vila i Dubrovnik Constructions?

Vlasnik Šest luksuznih vila je bosanskohercegovački tajkun Tihomir Brajković. Magazin Forbes 50 -godišnjeg Brajkovića koji je rođen u mjestu Oglavak na granici Fojnice i Kiseljaka, 2014.godine uvrstio je na listu najbogatijih ljudi u BiH i regiji.

Prije rata, njegova obitelj se u BiH bavila poljoprivredom, a Brajkovićev uspon započeo je još u ratu kada se bavio trgovinom posredstvom tvrtke Brajković Komerc. Iza te tvrtke, koja je ugašena, navodno je ostao dug za carine od 450 tisuća KM. Tvrtka nije imala imovinu pa Uprava za indirektno oporezivanje BiH nije mogla naplatiti dug.

Potom sa suprugom postaje vlasnik Meso-Impexa, tvrtke koja je temeljem sudskih presuda državi BiH trebala platiti 3,3 milijuna KM carina, no to se nije dogodilo.

Brajkovićev Meso – Impex je navodno godinama bila prva tvrtka na listi carinskih dužnika. Tijekom prinudne naplate od 2007. do 2017. napravljen je niz propusta. Grupa za prinudnu naplatu UIO-a je zaključila da tvrtka ima šest automobila, no naloge za njihovu pljenidbu izdali su tek dvije i po godine kasnije. Tada je bilo kasno jer su pet auta u međuvremenu prodali, a jedan je otpisan nakon prometne nesreće. Tek nakon 10 godina UIO je donio rješenje o odgovornosti vlasnika Tihomira Brajkovića.

On se na to rješenje žalio zbog neažurnosti UIO-a u naplati duga od njegove firme. Postupak je krajem 2017. obustavljen zbog zastare.

Brajković je izgleda svestran biznismen jer se osim u meso, razumije i u stanogradnju, ali i gradnju malih hidroelektrana.

Naveliko je naime gradio stanove u Sarajevu na parcelama uz tamošnju tramvajsku prugu. Njegova tvrtka Tibra je za tamošnje vlasti bila socijalni partner jer je zaposlila na stotine radnika iz propalih tvrtki u Zenici, Visokom, Ilijašu i Kaknju…

Zbog malverzacija u tvrtki Tibra, odnosno utaje poreza od 2,4 milijuna KM 2019. je osuđen na godinu dana zatvora, no zatvorsku kaznu zamijenio je novčanom.

Brajković je inače vlasnik tri male hidrolektrane, a izgradit će ih još šest. Samo od tri izgrađene ostvaruje poticaje od 3,9 milijuna KM. Svu struju koju proizvedu hidroelektrane braće Brajković kupuje Elektroprivreda Republike Srpske.

Tvrtku Dubrovnik Construction, koja će graditi tri vile, osnovali su 2016. Goran Pikunić i Patrick Michel Paul Rigault, inače francuski državljanin.

Osim Dubrovnik Construciona, Pikunić je inače jedan od osnivača tvrtki Libertas inženjering i Adria projekt, a ovlašten je za zastupanje tvrtki Dubrovnik Properties i Uzanaca.

Francuz Rigault od 2017. do 2019. bio je direktor španjolske tvrtke Pamplona Distribution. Ta tvrtka koja se bavi maloprodajom prehrambenih proizvoda, pića i duhana, 2021. upisala je založno pravo na Rigaultovoj i Pikunićevoj parceli na hrbatu Babina kuka, a zbog pozajmice Rigaultu od 2,6 milijuna eura.

„Javne površine na Babinom Kuku oslobođene za građane”, pohvalio se gradonačelnik Mato Franković u postu na Facebooku. Naime, on je još na sjednici Gradskog vijeća na kojoj su se donosile izmjene PPU- a, GUP-a Grada Dubrovnika i UPU-a Babin Kuk, istaknuo kako je započeo postupak knjiženja javnih površina na Babinu kuku na Grad Dubrovnik.

U postu koji je objavio na Facebooku gradonačelnik Franković između ostalog navodi „kako će upravo zahvaljujući započetim postupcima ove gradske uprave javne površine na području Babinog Kuka ponovno biti na korištenju građanima grada Dubrovnika” te ističe kako su „uklonjeni parking stupići ispred hotela Argosy, rampa ispred hotela Tirena te stupići kraj odvojka uz hotel Tirenu.”

„Još jednom pokazujemo da umjesto ispraznih priča mi radimo svakodnevno na zaštiti javnog dobra”, naveo je u postu gradonačelnik Mato Franković.

Parkirna mjesta na Babinu kuku Valamar je godinama držao pod rampama i bila su nedostupna građanima Dubrovnika.

No pitanje je kako će sada Valamar riješiti problem nedostajućih parkirnih mjesta jer činjenica je da će im sada nedostajati upravo ova parkirna mjesta koja je Grad Dubrovnik uknjižio na sebe. Naime, tijekom ovoga ljeta baš su ta parkirna mjesta bila prepuna automobila od gostiju koji su odsjedali u Hotelu Argosy.

Svakako je i pitanje hoće li parkirna mjesta kod hotela Argosy i Tirena nakon što su vraćena Gradu Dubrovnika biti dodijeljena na upravljanje Sanitatu. U protivnom bi na tim parkirnim mjestima iduće sezone moglo biti kaosa.

Grad Dubrovnik pak u službenom priopćenju danas navodi:

„Upravnim postupcima od strane Odsjeka za komunalno redarstvo Grada Dubrovnika tvrtki Valamar Riviera d.d. naloženo je uklanjanje protupravno postavljenih predmeta na javno-prometnim površinama Babinog Kuka, a temeljem čega su odgovorne osobe navedenih postupile po naloženom.
 
Navedenim postupanjem uklonjeni su stupići ispred hotela Argosy, rampa ispred hotela Tirena te stupići prema odvojku uz hotel Tirenu, a koji vodi prema Malom Stradunu čime se osiguralo nesmetano korištenje javnih površina građanima grada Dubrovnika.   
 
Podsjetimo kako je Grad Dubrovnik putem Upravnog odjela za promet u sklopu svoje nadležnosti, putem knjiženja komunalne infrastrukture na području Babinog kuka, uknjižio Ulicu Iva Dulčića u cijelosti, počevši od kružnog toka kraj pošte Lapad, a što uključuje i odvojak prema vodoinstalateru "Grgi", zatim i odvojke koji vode do Valamar Club Dubrovnik hotela sa okretištem za autobus, odvojak koji vodi do hotela Lacroma te cijelu cestu uključujući i parkinge koji vode do hotela Argosy. Također, uknjižena je u cijelosti i Ulica Vatroslava Lisinskog sve do plaže Copacabana te plaže Mandrač s druge strane.
 
Time je Grad Dubrovnik do sada uknjižio oko 58 200 kvadrata na području Babinog Kuka kao komunalnu infrastrukturu koja predstavlja javno dobro.
 
Postupci evidencije komunalne infrastrukture se nastavljaju te će Grad Dubrovnik kroz primjenu zakonskih propisa nastaviti štititi javni prostor te osigurati kvalitetniji javni sadržaji dostupan svim građanima.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

nm

Zajedničkim financiranjem Ujedinjenih naroda i vlade Jugoslavije,  godine 1969. je dovršen "Projekt Južni Jadran", koji je do tada bio najveći takav projekt vezan za turizam, na čitavom jugoslavenskom ozemlju, a tim kapitalnim projektom je bilo predviđeno da smještajni turistički kapaciteti Dubrovnika iznose 60.000 kreveta u svim oblicima smještaja, od čega 30.000 kreveta u hotelskim i sličnim objektima.

U sklopu "Projekta Južni Jadran", izrađeni su, također 1969. godine, "Generalni plan Dubrovnika" i "Urbanistički projekt Babin Kuk - Dubrovnik".

Turističko naselje "Dubrava - Babin Kuk", realizirano je na temelju odlično smišljenih i detaljno razrađenih urbanističkih planova.

Osnovni prostorni koncept predviđao je Babin Kuk kao turističko područje s 5150 kreveta (od toga 3338 kreveta u hotelima, a 1812 kreveta u zasebnim paviljonima - vilama pokraj mora), koje je trebalo funkcionirati kao malen grad koji će zadovoljavati sve potrebe korisnika.

Prostornim je planom predviđeno da se smještajni objekti (hoteli i vile uz hotele), planiraju i grade na manje atraktivnim prostorima, ali tako da im se osigura vizualan kontakt s morem, uz uvjet da najveća udaljenost između tih objekata i mora, iznosi 400 metara.

Prema uzoru na karakterističnu izgradnju i funkcioniranje mediteranskih gradova, predviđena je pješačka ulica duljine 330 metara koja povezuje dva centra: istočni i zapadni.

Istočni centar je planiran da okuplja javne i administrativne službe, te kao sezonski centar s barovima, restaurantima i ljetnom pozornicom, uz koji se na obali predviđaju kupalište i lučica.

Zapadni centar planiran je da bude u cjelogodišnjoj funkciji zajedno sa smještajnim kapacitetima. Osim trgovačkih i ugostiteljskih sadržaja, tu se planirala izgradnja zimskog bazena, sportskih dvorana, restauranta i noćnog bara.

Ideja "dva centra s ulicom između", zapravo je bila ideja da se izgradi nova Placa, kao privlačno mjesto za sve turiste i sve građane.

Prilažem snimke dva tlocrta pratećeg idejnog projekta izgradnje, koji je bio aktualan 1972. godine, ali je 1973. godine projekt preinačen.

Sama gradnja hotelsko - turističkog naselja, bila je podijeljena u dvije faze ("A" i "B"), a radovi na izgradnji "faze A", započeli su 1.2.1975. Izvođač radova je bila tvrtka "Hidroelektra" iz Zagreba, koja je izgradnju dovršila za 15 mjeseci.

Pred početak turističke sezone 1976., bili su tako gotovi hoteli "President" (Luxe kategorija), "Plakir" (A kategorija), "Argosy" (A kategorija) i "Tirena" (A kategorija), zatim "Trg od fontane" (uz hotel Argosy), "Trg od trubadura" (uz hotel Tirena) te ulica "Placa nova", kao i svi prateći objekti.

Baš taj prostor, s ulicom Placa nova ("Mali Stradun"), odmah je postao centar zabavnog života, po čemu je Dubrovnik, narednih 15 godina, bio svjetski prepoznatljiv.

Prilažem detalj tlocrta izvedenog stanja iz 1977. gdje su prikazani:  Placa nova, trg od fontane, trg od trubadura, banka, pošta, vinski podrum, pivnica, disco klub, pizzeria, restaurant, trafika, slastičarna, suvenirnica, taverna, turistička agencija, brijačnica, frizerski salon, galerija, modni salon, parfumerija, kafić, fotografska radnja, cvjećarna, zlatarna, butiga delikatesa, a krajem osamdesetih je bila igračnica, pa duty - free shop, itd.

Nezaboravne su ostale scene s trga od fontane, gdje je svaku ljetnu večer svirao "band" (izdvajam grupu "Kastelani"). Jako teško se tada, između trga od fontane i trga od trubadura, moglo hodati bez "sudara" s nekim polaznikom, a svi lokali su bili krcati.

Napominjem da je, u sklopu izgradnje "faze A", napravljen put Iva Dulčića i tada je "krenula" autobusna linija br. 6.

Gradnja "faze B", ostavljena je za vrijeme kad se steknu "financijski uvjeti", a predviđene lokacije budućih hotela su prikazane na priloženom tlocrtu iz 1977.

Trebalo je proći 10 godina da se steknu "financijski uvjeti" za nastavak gradnje hotela, a za to je zaslužan Tonči Legaz, koji je 1984. postao generalni direktor tvrtke "Dubrava - Babin Kuk", zatekavši tvrtku u velikim dugovima, ali je vrlo brzo riješio financijske probleme, doveo tvrtku na "zdrave noge" te je 1986., za svega sedam milijuna zapadnonjemačkih maraka vlastitih sredstava (bez zajma), tvrtka podigla hotel "Minčeta" (B kategorije), kao prvi hotel iz "faze B" (koja je prvotno bila predviđala pet hotela B kategorije i nekoliko vila, ali se od gradnje vila odustalo, u korist gradnje šest hotela, pored već izgađenih četiri u "fazi A").

Međutim, nakon hotela "Minčeta", ništa više nije građeno, tako da su svi ti planovi ostali neostvareni.

E, sad, nakon 35 godina od izgradnje hotela "Minčeta", tvrtka "Valamar" bi htjela graditi nekoliko objekata, približno na onim istim lokacijama (uključujući auto kamp), koje su bile predviđene kao lokacije za gradnju hotela "faze B", ali za tako nešto su nužni novi urbanistički planovi, jer oni iz 1969. nisu na snazi.

Ovdje se ipak moram vratiti na 1969. godinu i na osnovni prostorni koncept gradnje hotelsko - turističkog naselja "Dubrava - Babin Kuk", a to je „malen grad” koji će zadovoljavati potrebe svih građana i svih turista (ne samo gostiju hotela tvrtke "Valamar")", ali tvrtka "Valamar" je cjelovito svoje poslovanje u Dubrovniku usmjerila protiv osnovnog prostornog koncepta postojanja tog hotelsko - turističkog naselja.

Ovo pišem kao reakciju na gradonačelnikovo višekratno spominjanje mog imena i prezimena, kada se on nedavno, putem medija, odnosno na sjednici Gradskog vijeća, kritički osvrtao na javna djelovanja neistomišljenika.

O novim gradnjama na Babin Kuku, ja ću, kao svaki naš sugrađanin, imati prilike i mogućnost javno nešto kazati, kada budem vidio pripadajuće projekte, a u sklopu javne rasprave o prijedlozima za izmjene GUP Grada Dubrovnika i UPU Babin Kuk.

Do tada, tražim od gradonačelnika da od tvrtke "Valamar" zatraži hitno uklanjanje svih metalnih (i drugih) prepreka sa skala uz sjevernu fasadu hotela "President", jer su te skale, prema postojećem UPU Babin Kuk, dio mreže javnih pješačkih komunikacija.

Također, tražim od gradonačelnika da od tvrtke "Valamar" zatraži hitno uklanjanje betonskog podijuma nekadašnjeg noćnog kluba "Divinæ Follie", te sadnju dvadesetak mladih stabala pinja kod Galebovog Kamena (nakon uklanjanja tog podijuma).

Igor Legaz

Valamar će graditi na prostoru kampa Solitudo, ali je barem površina na kojoj je bio negdašnji disco Divinae Foklie sačuvana od gradnje. Naime, Vijeće je usvojilo Prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika te UPU-a Babin kuk s amandmanom gradonačelnika Mata Frankovića kojim na području kampa sjeverno od Ulice Vatroslava Lisinskog nije moguća gradnja jer je to prostor zaštićenog krajobraznog zelenila.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, koji se izjasnio protiv izgradnje hotela, izuzeo se od glasanja uz obrazloženje kako ima dionice Valamara. Franković se inače tijekom sjednice u više navrata grubo obrušavao na srđevce koji su bili iznimno aktivni.

- Ne želim da netko politički, srđevci, ovo iskoriste vješto manipulacijski kako samo oni znaju, kao pretvaranje u nove građevinske površine. Novi dokument se tek treba izroditi, a sastavni dio rađanja tog novog dokumenta je javna rasprava na kojoj mogu sudjelovati svi građani. Svi želimo isto, što više javnog prostora i javnog sadržaja. - rekao je Franković.

Đuro Capor (SJG) kazao je kako se ciljanim izmjenama GUP-a pogoduje Valamaru.
- Po čemu se to vidi da mi osuđujemo način na koji posluje Valanar koji nam 10 godina ne da pristup javnim površinama i parkovima i koji ove sezone nije otvrio tri hotela. Vi ste glavni u izmjenama planova, a ne stručna služba Grada. Kakav ste dogovor postigli s Valamarom jer iza svega stoje konkretni dogovori zbog kojih se na ovakav način brukate. Javnost se o gazi od 2007. i protivi se onome što se događa na Babinu kuk. Ako se pored redovnih izmjena GUP-a nešto mijenja onda se ciljano pogoduje. - rekao je Capor.

Franković mu je odgovorio da tapka u mjestu kao dijete kad je bijesno jer mu ne daju igračku.
- Dijete bi riješilo svoj problem da dobije igračku ,a vi ne želite. Kad sam ja to osobno kao gradonačelnik gazio javnost? Kako ste vi to zaključili da sam gazio javnost. Nema dogovora ispod stola, mračnih sila i nema svjetskih liberalnih organizacija koje financiraju mene poput onih koje financiraju Možemo i SJG. - rekao je Franković.

Nakon što je Vlahušić predložio novu cestu poviše Mandrača koju je Franković podržao, Capor je istaknuo kako je zanimljiva ta otvorenost Frankovića prema idejama Vlahušića kojega hvali Muratti.

Upozorio je kako ništa s Valamarom ne treba raditi do okončanja sudskog spora pa tako ni sastavljati međustranačko povjerenstvo za Babin kuk koje je predložio Vlahušić.

- Imamo sudski spor i nemamo što izmišljati međustranačko povjerenstvo koje bi išlo utvrđivati što je od Grada, to je čisto politiziranje. Zašto s tvrtkom s kojom smo u sporu krećemo u izmjene plana, a da nije poznato gdje to vodi. U toj Valamarovoj gradnji ne vidim interes Grada, ali ga vidim u nastavku spora i povratu onog što Gradu pripada. U zemljišniku nisam našao plombe ni zabilježbu spora nad spornim česticama. - rekao je Capor.

Koje koristi od gradnje na Babinu kuku imaju građani, pitao je gradonačelnika Nikša Selmani (SJG).

- Imaju li građani neke koristi od ovog projekta? To se knjiženje o kojem govorite moglo provesti bez UPU-a. Zašto bi se ovdje povećavali kapaciteti za 100 posto i gradila tri hotela? Građani od ovoga nemaju ništa. Dosad su im bili zatvoreni svi pristupi, znamo kako Valamar radi. - rekao je Selmani, kojemu je Franković odgovorio kako je gradnja na Babinu kuku od javnog interesa.

- Pokušao sam obući Selmanijeve cipele promišljajući zato građani nemaju nikakve koristi.Javnost želi biti uključena da bi javne površine bile od koristi javnosti. Privatnik želi realizirati investiciju. Sad se Selmani pita što je interes građana. Pa ovako plastično, interes građana je zapravo da se dogodi tamo investicija. To je interes svih onih koji ne rade u javnom sektoru, postoje ljudi koji rade u hotelima, njihov interes je da se to tamo dogodi, kao i onih koji bi te goste dovozili tamo. Ali ne nauštrb javnog prostora, uvodeći rampe i sl. Ne možete reći da javni interes nije realizacija investicije. Zamislite da se hoteli Babinog kuka nisu izgradili ili Excelsior, mi bismo se bavili poljoprivredom ili bismo lovili ribe. Ako nema tog visokokvalitetnog gosta na Babinom kuku, onda nema tog gosta u restoranu, pa onda Roko nema što nositi u taj restoran. Jedno vuče drugo. - rekao je Franković.

Selmani je pitao koliko je kreveta na Babinu kuku. Upozorio je kako će na tom prostoru nastati barem još 4 800 kreveta te ponovo pitao je li u javnom interesu toliko povećanje kapaciteta. Kazao je kako hoteli sa četiri i pet zvjezdica žele biti zatvoreni resorti i ne žele građane na svom prostoru.

Franković je odgovorio kako ne zna gdje je Selmani pročitao da se broj kreveta povećava te naglasivši kako nitko ne želi još 5 000 kreveta.

Capora je zanimalo tko će plaćati ciljane izmjene plana te naglasio kako smo dobili puno magle, a premalo materijala. Pitao je I je li krajobraznu studiju za izradio investitor.

- Da nama Valamar određuje što je primjereno, a što nije. Zanima me i kako će to izgledati s pozicije u Lozici gdje je zapravo Vićan, a ne u onoj kući na Vojnoviću.

Franković je kazao kako bi plansku dokumentaciju potpisao svaki građanin Dubrovnika jer je sve u njoj dobro za Grad.

Marko Potrebica potvrdio je da procedura oko izmjene dokumentacije pokrenuta od Vlamara, ali i dodao kako im to ne daje za pravo da definiraju prostor Babina kuka. Kazao je kako će i javnoj radspravit bit i protiv gradnje dodatnih hotelskih sadržaja na Babinu kuku. Potrebica je istaknuo kako su amandmanom gradonačelnika onemogućili gradnju jednog hotela. Kazao je kako za izmjene prostorno planske dokumentacije neće glasati već će se izuzeti jer ima dionice Valamar.

Capor je upozorio kako će nova gradnja na Babinu kuku dovesti do prometnog kolapsa na predjelu Lapada, no na njegove primjedbe o prometu nitko se nije obazirao.

Uoči točke kojom će se izmjenama prostorno planske dokumentacije Valamaru omogućiti gradnja u kampu Solitudo, Đuro Capor (SJG) tražio je od gradonačelnika da Vijeće izvijesti što je sa sudskim sporom kojim Grad Dubrovnik od Valamara traži povrat 400 000 kvadrata zemljišta.

- Od 2017. nismo čuli nove informacije o tom sporu i smatramo neprimjerenim pokretati prostorne planove dok traje spor. To je zemljište od građana i očekujemo da će biti vraćeno. Popuštamo hotelskom lancu koji ne priznaje vlasništvo Grada Dubrovnika na Babinu kuku. - rekao je Capor, podsjetivši i da su parkirališne površine i ceste na Babinu kuku također gradske, ali im građani ne mogu pristupiti.

- S njima se sporimo i oko cesta koje su gradske i ne vidim da je interesu Grada da dok spor traje i dok su na česticama plombe da mi pokrećemo izmjene prostornih planova i mijenjamo namjene čestica prema planovima Valamara. - rekao je Capor.

Franković je Capora i srđevce prozvao da obmanjuju javnost.

- Konstantno obmanjujete javnost po starom modelu „ tri put slaži, istina ne važi”, toga se dobro držite jer je to u doktrini onog što zastupate. Istina je suprotna i odgovorit ću vam istinom. Tužbu je Grad podnio 3. kolovoza 2009. za povrat četiri čestice koje su hotel Lakroma i drugi hoteli. Tako postavljen zahtjev odbijen je presudom iz 2010. i po žalbi Grada presuda je ukinuta i vraćena na prvostupanjski proces. Tužbeni zahtjev je izmijenjen i Grad traži utvrđenje vlasništva na javnim površinama, nekih 80 000 kvadrata. Grad je predložio vještačenje koje je sud je prihvatio i spis je u fazi vještačenja. Sukladnu ishodu vještačenja Grad će urediti tužbeni zahtjev da se utvrdi vlasništvo na površinama koje su javne i dostupne građanima. - rekao je Franković.

Kazao je kako je Grad sve prometnice na Babinu kuku uknjižio kao svoje vlasništvo.

- Prometnica u Ulici Iva Dulčića je u cijelosti uknjižena na Grad, odvojak do Valamar Cluba također, odvojak do Lacrome, autobusno okretište i cijela cesta i parking kod Hotela Argosy. Uknjižili smo i cijelu Ulicu Vatroslava Lisinskog do Copacabane i Mandrača i to je sve u vlasništvu Grada. Ukupno smo dosad uknjižili 58 000 kvadrata površine. - rekao je Franković.

U ožujku 2009. kao oporbena vijećnica stupala je iza Andra Vlahušića, napuštajući sjednicu Gradskog vijeća na kojoj je tadašnja većina predvođena HDZ -om usvojila UPU Babina kuka. Danas, 12 godina poslije, vijećnica je vladajuće većine predvođene HDZ -om i kaže da se tog detalja ne sjeća. Sjećala se ona ili ne, bit će zanimljivo vidjeti što će vijećnica HSU -a Olga Muratti učiniti na današnjoj sjednici Gradskog vijeća ukoliko gradonačelnik Mato Franković s dnevnoga reda ne povuče izmjene PPU -a i GUP -a Grada Dubrovnika i UPU -a Babin kuk.

Naime, u osvit lokalnih izbora 2009. oporba predvođena Androm Vlahušićem na sjednici tadašnjeg saziva Gradskog vijeća protivi se usvajanju UPU -a Babina kuka i traži da se taj UPU ne donosi dok Grad Dubrovnik ne riješi svoje odnose s Hotelima Babin kuk, odnosno traži od ondašnje gradonačelnice Dubravke Šuice da podnese tužbu protiv Hotela Babin kuk o povratu 400 000 kvadrata zemljišta na koje Grad Dubrovnik polaže pravo temeljem ugovora s ondašnjom tvrtkom HTC Dubrava Babin kuk.

Olga Muratti, u to vrijeme SDP -ova vijećnica u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, rezolutno je u izjavama tvrdila kako Grad mora podnijeti tužbu.

Za Jutarnji list Muratti 2009, izjavljuje:

„Ako vidimo da u tom razdoblju nije podnesena tužba u sklopu koje je i prijedlog za određivanje zabilježbe spora i prijedlog za određivanje mjere osiguranja, sve ćemo prebaciti na postupanje Državnom odvjetništvu. No, nadamo se da će gradonačelnica Šuica koja toliko voli i poštuje ovaj grad učiniti sve da zaštiti njegove interese.” - rekla je u ožujku 2009. Muratti.

U isto vrijeme za Večernji list Muratti kazuje sljedeće:

„Koalicija SDP - HNS u Dubrovniku zatražit će od Grada Dubrovnika da odustane od odluke o donošenju UPU-a Babina kuka. Smatramo da je to osnovna stvar koju treba učiniti, a mi ćemo u petak podnijeti prijavu Državnom odvjetništvu da ispita sve okolnosti donošenja plana i slučaja zemljišta na Babinu kuku.”

Dubravka Šuica kao gradonačelnica te 2009. tužbu nije podnijela pa je to učinio Andro Vlahušić nedugo nakon što je izabran za gradonačelnika Dubrovnika, odnosno već u kolovozu 2009.

HDZ -ovci u to vrijeme Vlahušića, koji tek što je podnio tužbu, na sjednicama nisu prestajali pitati što je s tužbom. S tim pitanjima prednjačila je vijećnica Dubravka Marunčić, traživši na uvid i tekst tužbe.

Muratti, koja je u to vrijeme postala predsjednicom Gradskog vijeća, na sjednicama je i dalje ostala pri stavu da Grad Dubrovnik tužbom mora tražiti dio svog zemljišta na Babinu kuku.

Danas, 12 godina poslije, a uoči sjednice Gradskog vijeća, bit će zanimljivo vidjeti kako će postupiti Muratti. Sad je u koaliciji s HDZ -om i dio je vladajuće većine. Za Vlahušićem, ukoliko se on tijekom rasprave o izmjenama GUP -a i PPU -a Grada Dubrovnika i UPU-a Babin kuk, odluči napustiti sjednicu, Muratti zasigurno neće stupati kao 2009., no, pitanje je hoće li ostati dosljedna svojim stavovima.

Ako je svojim stavovima i dalje dosljedna tada za izmjene GUP -a Grada Dubrovnika i UPU -a Babin kuk neće dignuti ruku. Ipak, može li se dosljednost uopće očekivati od osobe koja je tvrdila da je uvjerena socijaldemokratkinja koja živi socijaldemokraciju, a danas je dio HDZ -ove vladajuće većine.

Tražit ću da se točka odgodi, digne s dnevnoga reda, kazao je nezavisni vijećnik Andro Vlahušić uoči sjednice Gradskog vijeća na kojoj bi se usvajanjem izmjenama prostorno – planske dokumentacije Valamaru trebala omogućiti izgradnja dva hotela i turističkog naselja s vilama na području kampa Solitudo.

- Prvi je razlog sudski spor kojega smo pokrenuli, a drugi razlog je promet jer bi na području Lapada ovom gradnjom mogao nastati prometni kolaps. Uopće se ne razmišlja o prometu. Pogriješili smo u GUP -u 2013. što smo obilaznicu od Copacabane prema Solitudu spustili nisko. Tada nije bilo plaže, nije bilo Mandrača. Prometnicu moramo dignuti na višu razinu paralelno sa šetnicom, da ne dobijemo novo Slano, da ne dobijemo cestu uz plažu i trebamo dobiti dvije garaže, jednu na području Mandrača, drugu na području Copacabane i to moraju biti javne garaže, da ljudi mogu doći na plaže. Promet se prvo mora riješiti na Babinu kuku. Ako prođe ovo što je u materijalima mi ćemo morati donositi nove izmjene i dopune GUP-a. - rekao je Vlahušić, istaknuvši kako ga čude predložene izmjene.

- Nema promišljanja i pokazuje se da je investitor dao prijedlog Gradu, a da je u Gradu zabranjeno razmišljanje, a oni koji su prije imali drukčije mišljenje kao Olga Muratti, ušli su u zonu komfora i boli ih briga za sve. - rekao je Vlahušić te iznio još razloga zašto se predložene izmjene ne smiju usvojiti.

- U međuvremenu je promijenjeno vlasništvo i zemljište na Glavici Babina kuka na kojem smo planirali atletski stadion i ugostiteljsku školu, a koje je vraćeno vlasniku i to sad mijenja cijeli koncept prostorno – planske dokumentacije. - kazao je Vlahušić.

Istaknuo je kako će na sjednici imati još prijedloga, jedan je lateralni park oko Babina kuka, a drugi ljetni pristan.

- Naravno da oni neće skinuti točku s dnevnog reda i većina će je izglasati, ali ja ću predložiti da se oko Babina kuk uspostavi lateralni park. Planirali smo ga i oko golfa na Srđu. Znači, 50 metara oko golfa nije od Aarona Frenkela nego od Grada Dubrovnika i Frenkel je na to pristao. To znači da cijeli prostor od Mandrača i prostor u kampu, koji je zeleni pojas, bude gradski, to je i prostor Copacabane. U tom je prostoru i ona tvrđava na ponti Babina kuka koja se treba obnoviti i to je prostor na kojem treba biti izletište grada i koji je mora bit gradski. - rekao je Vlahušić.

- Tražit ću i da se na ponti između Presidenta i Neptuna napravi ljetni pristan s pontonom za brodove. Da ljudi mogu brodom doći do Grada i Lokruma. Babin kuk ima 12 tisuća ljudi, pola u hotelima pola u privatnom smještaju. To je više nego prije 10 godina, a nemaju nikakav sadržaj. Svi idu autobusima, prolaze preko Pošte Lapad.- kazao je Vlahušić.

Naglasio da je i više nego jasno zašto se prostorno – planska dokumentacija za Babin kuk i Radeljević – Libertas stavlja na Vijeće.

- Znamo zašto idu dva hotela u kampu i zašto ide remiza, nema para u proračunu, prazna kasa, a kad je prazna kasa, dam što dam, samo da prodam. Inače, Valamar i Importanne, to je potpuno ista stvar, ne daju pristup građanima na taj prostor. Nabili su hotele s oko 5 000 ljudi koji zahtijevaju veliki broj zaposlenika, a ni ti zaposlenici ne mogu doći na Babin kuk, niti oni nemaju gdje ostavit svoje automobile. Kad je bio direktor onaj Uwe, Nijemac, stavio je žičanu ogradu oko Presidenta, ali ju je bilo lako srušit, uzeli bi ljudi škare, presjekli je i išli na plažu. Sad je oko Babina kuka nevidljiva žica koja uključuje i Valamar i Importanne i toliko je velika da je ne možeš probiti. Vidjeli smo kako im je bio problem mjesecima srediti odron na Šetnici Nika i Meda Pucića. To su napravili toliko katastrofalno, k'o da su u nekoj najgoroj selendri, ostavili su zemlju, stavili ogradu, a nema podzida. Gde je kamen koji je tamo bio? Drže Grad Dubrovnik kao ekskluzivnu spavaonicu u kojoj oni imaju blagajnu, a mi moramo za 12 000 ljudi rješavati kulturu, zabavu i sport. Ni tenis terena nema. Importanne nema niti jedan zabavni sadržaj. - rekao je nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić uoči sjednice Gradskog vijeća.

Ukoliko gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković s dnevnoga reda sjednice Gradskoga vijeća u ponedjeljak na zahtjev dijela oporbe ne povuče Prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna PPU -a i GUP -a Grada Dubrovnika te UPU-a "Babin kuk", izmjenom prostorno planske dokumentacije Valamaru će se omogućiti daljnja izgradnja turističkih smještajnih kapaciteta na području kampa Solitudo.

Nastavak izgradnje na tom području planirala je još ondašnja tvrtka Hotelsko turistički centar Dubrava Babin netom što je 1976. završila A fazu izgradnje na prostoru Babina kuka.

No, problem nastaje kad se u uzme u obzir da Grad Dubrovnik s tvrtkom Valamar vodi spor o povratu dijela zemljišta koje Gradu, iako je trebalo, nikad nije vraćeno.

Sudski spor protiv Valamara kojim se traži da ta tvrtka Gradu Dubrovniku vrati dio neizgrađenog dijela građevinskog zemljišta na području Babina Kuka pokrenuo je netom po dolasku na vlast ondašnji gradonačelnik Andro Vlahušić. Tužbu protiv Babina kuka na sud je predao početkom kolovoza 2009. Bilo je to vrijeme kad su tadašnji HDZ-ovi vijećnici često tijekom sjednica Gradskog vijeća pitali Vlahušića što je s tužbom. No, otkad se u Gradu 2017. na izborima promijenila vlast javnost ne zna što se s tim sporom događa. Vijećnici HDZ -a za tužbu Grada prema Babinu kuku više se ne zanimaju, a za taj slučaj protekle četiri godine nije se zanimala ni oporba.

Ipak, neslužbeno se može čuti da je taj spor u korist Grada Dubrovnika praktički bio dobiven, ali nova gradska vlast predmet povjerava drugom odvjetničkom uredu i otada se ne zna što se sa tim sporom događa.

Kad je u pitanju spor kojim Grad Dubrovnik traži povrat dijela zemljišta na Babinu kuku on uporište ima u ugovoru iz 1971. prema kojemu je tadašnja Općina Dubrovnik gradsko zemljište predala na korištenje tadašnjem društvenom poduzeću Minčeta uz uvjet da se neiskorišteno zemljište vrati tadašnjoj Općini. Kako projekt nije realiziran do kraja općina Dubrovnika imala je pravo na povrat dijela svoga zemljišta na Babinu kuku, ali joj ono nije vraćeno.

Još tijekom Domovinskog rata, privatizacijom na hrvatski način, od koje nije bio izuzet ni HTC Dubrava Babin kuk, unatoč tada donesenim odlukama to zemljište ne da Gradu nije vraćeno, nego je problem dio tog zemljišta i vratiti jer ono nije bilo upisano u temeljni kapital društva, a u međuvremenu je dio zemljišta prodan pod vrlo čudnim okolnostima.

Naime, sve su te radnje vrlo lijepo opisane u Reviziji pretvorbe i privatizacije Hotelsko turističkog centra Dubrava Babin kuk rađene do sredine lipnja 2003. godine.

U nalazu Državne revizije navodi se kako je „knjigovodstvena vrijednost zemljišta 31. prosinca 1991. iznosila 1.175.112.000 HRD ili 21.365.673 DEM, a procijenjena vrijednost zemljišta u elaboratu iznosi 1.611.434.000 HRD ili 29.300.000 DEM.”

„Prema popisu zemljišta, Poduzeće je imalo pravo korištenja na 838 015 m2 zemljišnog prostora. Procijenjena vrijednost građevinskog zemljišta u elaboratu iznosila je 29.300.000 DEM, a odnosi se na građevinsko zemljište površine 331 026 m2 na kojima su izgrađeni objekti, dok preostala površina zemljišta od 506 989 m2 nije bila procijenjena i uključena u vrijednost Poduzeća. U elaboratu je navedeno da je pri izračunu vrijednosti zemljišta korištena prometna vrijednost zemljišta uvećana za rentu i pripremu građevinskog zemljišta, utvrđena odlukom Izvršnog vijeća Skupštine općine Dubrovnik od 5. ožujka 1991. Prometna vrijednost zemljišta uvećana za rentu i pripremu građevinskog zemljišta za I. zonu je iznosila je 88,51 DEM/m2.” - navodi se u nalazu Državne revizije.

Fond za pretvorbu i privatizaciju je tijekom 1993. dostavio primjedbe na procjenu vrijednosti zemljišta i zatražio da se definiraju površine zemljišta koje trebaju biti uključene u vrijednost Poduzeća i usklade jedinične cijene zemljišta s prihvaćenim višim cijenama zemljišta na području općine Dubrovnik.

Važno je istaknuti kako je dopisom Fonda za pretvorbu i privatizaciju od 18. siječnja 1994. zatraženo da se sva zemljišta koja nisu uključena u procijenjenu vrijednost Poduzeća, prenesu na Dubrovačko - neretvansku županiju uz suglasnost Javnog pravobranitelja županije.

Upravni odbor Poduzeća je u ožujku 1994. donio odluku prema kojoj se u procijenjenu vrijednost Poduzeća uključuje zemljište površine 646 543 m2, a preostalih 191 472 m2 zemljišta koja imaju značaj javnih površina se prenose gradu Dubrovniku.

Prema odluci tadašnjeg Upravnog odbora izrađen je prijedlog ugovora o prijenosu prava vlasništva nekretnina bez naknade, prema kojem Poduzeće prenosi gradu Dubrovniku zemljište ukupne površine 191 472 m2, a sastoji se od 21 510 m2 zemljišta koje čini javno pomorsko dobro, 69 331 m2 zemljišta koje čini ceste i putovi, te 100 631 m2 zemljišta koje čine zelene površine i neizgrađeno građevinsko zemljište.

U travnju 1994. podnesen je zahtjev Javnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske za davanje suglasnosti na ovaj ugovor, koje nije dalo ni uskratilo suglasnost na ugovor, a ugovor o prijenosu prava vlasništva nekretnina bez naknade gradu Dubrovniku nije proveden.

Ta zemljišta inače nisu bila uključena u procjenu vrijednosti Poduzeća, što u to vrijeme nije bilo u skladu sa Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća.

O povratu zemljišta na Babinu kuku Gradu Dubrovniku još je 2009. kao gradonačelnica Dubravka Šuica kazala kako “Fond i DORH znaju da su sve nekretnine prenesene na temelju ugovora iz 1971., uz suglasnost HFP-a, i unesene u temeljni kapital Babina kuka i da njima dalje raspolaže bez suglasnosti grada Dubrovnika”.

Iste godine tadašnji direktor Babina kuka Niko Koncul nudi gradu povrat 20 hektara pomorskoga dobra, cesta, prilaza i ostalih javnih površina i predlaže suvlasništvo Dubrovnika nad teniskim terenima na kojima je Urbanističkim planom uređenja omogućena gradnja kongresnog centra, dok u zamjenu traži zelenu zonu na brdu Glavica radi uređenja rekreacijske zone.

Dubrovačka oporba, u to vrijeme predvođena HNS -ovcem Androm Vlahušićem, koji će iste godine postati novi gradonačelnik Dubrovnika, tom se Konculovom prijedlogu protive. Bilo je to vrijeme kada je Vlahušić često apostrofirao da je Šuica trebala tužiti Babin kuk. Šuica je zapravo umjesto tužbe na Gradsko vijeće, koje ga je potom usvojilo, stavila UPU Babina kuka.

Izmjenama PPU -a i GUP -a Grada Dubrovnika te UPU -a Babin kuk, Valamaru će se omogućiti da na prostoru kampa Solitudo gradi hotele, turističko naselje i podzemnu garažu, a nije jasno zašto su na dnevni red sjednice Vijeća stavljene ove izmjene ako spor koji s Gradom vodi Valamar još uvijek traje.