Iako je nabrojao cijeli niz projekata, uz Dan Općine i 31. obljetnicu oslobođenja Župe dubrovačke, načelnik Silvio Nardelli na svečanoj sjednici Općinskog vijeća istaknuo je kako su svi oni nevažni ukoliko se djeci, koja su naša budućnost, ne osiguraju kvalitetni i dobri uvjete u vrtićima, školama i sportu.

Kad su u pitanju projekti, Nardelli je uvodno istaknuo Aglomeraciju.

- Aglomeracija Župe dubrovačke, koju realiziramo s Vodovodm i Hrvatskim vodama, cjelovito će riješiti pitanje odvodnje, ali i poboljšanja vodoposkrbe na našem području. Prošle godine smo dovršili prvu fazu izgradnje kanalizacijske mreže Čibača, a ove godine ćemo završiti drugu fazu dok smo treću isprojektirali. - kazao je i naglasio dobru suradnju Općine s Hrvatskim cestama te se osvrnuo na izgradnju brze ceste.

- Dugi niz godina radimo na poboljšanju uvjeta na državnoj cesti koja prolazi kroz Župu, koja je žila kucavica. Prošl egodine imali smo značajna ulaganja Hrvatskih cesta na više lokacija kako bi napravili vatrogasne mjere, kako bismo izdržali do izgradnje brze, a rekao bi i dvotračne ceste kroz Župu do Zračne luke i Dubrovnika, i svi uistinu željno očekujemo da se taj projekt čim prije počne realizirati jet to će jedno i cijelovito riješiti sve naše župske probleme po pitanju prometa. - rekao je Nardelli.

Župski načelnik osvrnuo se i na projekt turističke zone Kupari.

- Nisam sretan da nakon 31. godine od oslobođenja naše Općine taj kompleks izgleda isto kao i nakon Domovinskog rata, ali zadnja događanja ulijevaju nadu, optimizam i vjeru da će se taj kompleks realizirati kako smo i željeli. Pojavom novog investitora Vlada je nedavno prihvatila dodatak ugovoru s tim investitorom, kojega je potpisao resorni ministar Branko Bačić i time se otvara put za realizaciju tog, za nas, vrlo značajnog projekta. Vjerujem da će rokovi dati kroz ugovor biti nešto kraći i da ćemo uskoro svi skupa imati brend kakav nemamo mi u Župi, a nema ga ni cijela Hrvatska. - kazao je.

S Gradom Dubrovnikm te općinama Konavle i Dubrovačko primorje, istaknuo je Nardelli, Općina Župa dubrovačka ima partnerski odnos, koji će se, kazao je, nastavit razvijati i ITU mehanizam – projekt vrijedan 22,5 milijuna eura.

- Ostaju nam slatke brige kako podijeliti taj novac i u što ga uložiti. Mi smo kandidirali tri projekta, a prioritet je izgradnja sportskog centra u Čibači. Neki se možda čude zašto je prioritet sport, ali na terenima koje koristi NK Župa dnevno je preko 350 djece, što je jako važno. - kazao je Nardelli, istaknuvši kako je Župa dubrovačka daleko poznata po svojim demografskim pokazateljima.

- Na godišnjoj razini imamo 100 do 120 novorođenčadi. Preko 500 djece je u jaslicama i vrtiću, a u školi je preko 900 učenika, što je čini najbrojnijom školom ne u Županiji, nego rekao bi do Splita. Zahvaljujući Županiji i Zakladi Miloslavić uspjeli smo osigurati jednosmjenski rad i produženi boravak, a naš je cilj nadogradnja Osnovne škole Župa dubrovačka. - rekao je Nardelli, osvrnuvši se na izgradnju vrtića.

- Prije desetak dana s Ministarstvom znanosti i obrazovanja potpisali smo ugovor vrijedan 17,2 milijuna kuna za izgradnju i opremanje dječjeg vrtića u Kuparima. Taj nam novac neće biti dostatan za broj djece koji imamo i morat ćemo osigurati proračunska ili kreditna sredstva kako bismo do lipnja 2026. osigurali početak korištenja tog vrtića i vjerujem da ćemo stići zadani rok.- rekao je Nardelli.

- U osnovnu školu ove će godine krenuti pet razreda i to nas čini sretnima ali to je i teret kako osigurati uvjete za najmlađe. Svi projekti koje sam spomenuo manje su važni i bezvrijedni ako nismo osigurali najvažnije, a to su upravo djeca. Oni su naša budućnost. Ukoliko im ne osiguramo kvalitetne i dobre uvjete kroz vrtić, školu i sport, tada nam uistinu svi ti projekti nisu vrijedni. U ovim čudnim vremenima moramo uložiti maksimalne napore kako bismo osigurali standard djeci i izveli ih na pravi put, osigurali im budućnost. - kazao je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.

Nakon što im se danas uruči rješenje, ispred „Cele” će sutra biti dignuti stolovi, najavio je gradonačelnik Mato Franković. Naime, „Cele” je ostala bez javne površine nakon što im je izmjerena nedozvoljena jačina buke i to svega nekoliko dana nakon što je gradonačelnik na Zboru građana sa stanovnicima Grada dogovorio kako će se s fasada ugostiteljskih objekata ukloniti zvučnici dok će oni objekti iz kojih će se i dalje bučiti, ostajati bez javne površine.

- Vlasnici „Cele” moraju znati da vode ugostiteljski objekt, a ne disko klub. Priče o žalbama su gluposti. Ako se nastave ponašati onako kako su se prije ponašali, prijeti im oduzimanje javne površine na 30 dana pa onda vječno. - zaprijetio je Franković te dodao kako zaustavljanja po tom pitanju nema.

- Da ćemo se sad zaustaviti, nećemo. Održali smo Zbor građana na kojem su stanovnici povijesne jezgre jasno rekli što žele. Pet i po' sati sam bio na Zboru građana, ljudi su jasno rekli što žele i što im smeta. - kazao je Franković naglasivši:

- Vrijeme je da podvučemo crtu. Podvukli smo je i nema odustajanja. - istaknuo je i dodao kako oni koji žele izvoditi glazbu za to imaju mogućnosti.

- Unplugged glazba je glazba koja se izvodi bez pojačala. Može svirati gitara, saksofon, kome smeta saksofon, može i klavir. - rekao je.

Odgovorio je na pitanje zašto crtu nije podvukao prije.

- Posljednjih pet godina nisam imao ovlasti za sankcioniranje buke. To je bilo na sanitarnoj inspekciji i tek je zakonskim izmjenama Grad Dubrovnik dobio ovlasti da putem ovlaštenih mjeritelja može provoditi sankcioniranje. - rekao je.

- Prije početka sezone sam održao sastanak s ugostiteljima i rekao sam im da nema više zafrkancije. Bit ćemo vrlo oštri. Sankcionirat ćemo puštanje preglasne glazbe. Jasno smo ih upozorili i unatoč tome neki su odlučili biti pametni. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Vatrogasni dom u kojem je smještena Javna vatrogasna postrojba Dubrovački vatrogasci nije samo jedan od najlošijih vatrogasnih domova u Hrvatskoj, on je i sramota Grada Dubrovnika. Naime, otkad su Hrvatskoj dostupna sredstva iz EU fondova izgradnja novog vatrogasnog doma ne bi trebala biti problem.

Problem svakako jest lokacija na kojoj bi se on trebao graditi, a lokacije nema, odnosno u prostornim planovima bila je predviđena na magistrali. Potom je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić s magistrale dom prebacio u Komolac.

Osim što mu nisu u stanju odrediti lokaciju, u 30 godina niti jedna gradska vlast nije se ozbiljno uhvatila planiranja izgradnje novog vatrogasnog doma. Na taj pothvat ih izgleda može potaknuti samo ozbiljna tragedija, koja će se jednom dogoditi, jer jednom će vatrogasci, htjeli ne htjeli, zapeti u prometnom kolapsu, neće na vrijeme stići na intervenciju. Osim toga, krajnje je sramotno u kakvom je prostoru sjedište Dubrovačkih vatrogasaca.

Početak izgradnje vatrogasnog doma 25. svibnja 1949. godine. Foto: arhiva JVP Dubrovački vatrogasci

Većini je promaklo, ali 2. svibnja obilježene su 73 godine od svečanog otvorenja današnjeg Vatrogasnog doma, čija je izgradnja počela na današnji dan – 25. svibnja 1949. godine. Rijetko bi tko danas za izgradnju vatrogasnog doma ili bilo kojeg javnog objekta poklonio kuću i zemljište, a upravo je to u ono vrijeme učinio vatrogasac Jozo Šikić.

Naš Vatrogasni dom bio je jedan od prvih objekata sagrađenih u Dubrovniku nakon II. svjetskog rata. U to vrijeme bio je suvremeni, a danas je jedan od najlošijih vatrogasnih domova u državi i jedna od većih sramota u Dubrovniku.

Što je s izgradnjom novog vatrogasnog doma pitao je baš bivši gradonačelnik Andro Vlahušić zapovjednika JVP Dubrovački vatrogasci Stjepka Krilanovića na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća.

Pitanje je to koje svakako nije trebao njemu uputiti jer zapovjednik Krilanović sve i da hoće, bez potpore Grada Dubrovnika, novi dom ne može izgraditi. Kao zapovjednik i profesionalni vatrogasac, sve što Krilanović može je predložiti najbolju lokaciju za novi vatrogasni dom, onu s koje će vatrogasci najbrže doći do mjesta nesreće. To je i učinio. Financijska i prostorno – planska problematika, zadaća je gradskih očeva, odnosno političkih garnitura koje se izmjenjuju na vlasti, a kojima svih ovih godina taj projekt nije bio u prioritetima.

- Kao zapovjednik smatram da je prostor od mosta do Ilijine glavice idealan za vatrogasce, za postrojbu. Mi smo imali prošle godine 188 tehničkih intervencija, naspram 70-tak požara i na takvom mjestu bismo bili blizu svim prometnicama i direktno vezani za magistralu, brže bismo dolazili do mjesta nesreće. Kad su požari, s magistrale bismo najbrže dolazili do požarišta i šumskih područja. - rekao je Krilanović.

Naime, za mandata Dubravke Šuice, izgradnja vatrogasnog doma bila je predviđena na magistrali, no Andro Vlahušić s magistrale ga spušta u Komolac. To područje, smatra Krilanović, nije dobro za vatrogasni dom, odnosno brzi izlazak na mjesto nesreće.

- Jedno vrijeme se predlagala pozicija iza pumpe u Komolcu. Ona je dobra za DVD, da ima svoje područje, ali ne i za centralni vatrogasni dom jer mi zavučeni u Komolcu ne možemo doći do Babina kuka za pola sata i tom slučaju bismo morali imali mrežu malih postrojbi s četiri do pet ljudi. S tolikim brojem ljudi se ne može odraditi ni vježba ni, ne daj Bože, veća intervencija. U nas je problem što je zemlja jako skupa i kad bismo je išli kupiti, taj bi nas dom nemjerljivo koštao. - smatra zapovjednik JVP Dubrovački vatrogasci Stjepko Krilanović.

Da Komolac nije dobra lokacija za središnji vatrogasni dom u Dubrovniku smatra i županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović.

- Idealna bi bila lokacija na magistrali. Normalno da bi dio postrojbe morao ostati na sadašnjoj poziciji jer se Grad mora posebno čuvati. Ponekad ljeti zbog gužvi ne možemo napraviti krug ako je intervencija u Gradu pa moramo ići krivim smjerom, što nije u redu, ali nekad i to moramo. Dislociramo vozilo kako bi vatrogasci mogli ući u Grad. Komolac je usko grlo, nije dobra lokacija. Definitivno je usko grlo gdje god se okrenemo jer je naš grad na takvoj konfiguraciji terena. Lokacija u Komolcu je definitivno loša jer je iz Komolca još teže intervenirati. Na novom vatrogasnom domu moramo početi ozbiljno raditi. - istaknuo je županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović.

Koliko ozbiljno se u gradskoj upravi radi na pronalaženju lokacije za izgradnju novog vatrogasnog doma za Dubrovačke vatrogasce, odnosno planira li se izmjenama Prostornog plana i GUP-a konačna lokacija za tu namjenu, jer novi vatrogasni dom, vjerovali ili ne, nije u Prostornom planu, iz gradske uprave na upit portala Dubrovnikpress.hr još nisu odgovorili.

Po svemu sudeći pripadnici JVP Dubrovački vatrogasci još će dugo biti gdje jesu – u derutnom prostoru izgrađenom prije 73 godine koji bi im se, ne daj Bože, jačeg potresa, svima mogao srušiti na glave.

Nakon što su investitori na Arbitražnom sudu u Washingtonu izgubili spor protiv Republike Hrvatske kojim su tražili odštetu jer nije realiziran projekt golfa na Srđu, Srđ je Grad i Zelena akcija postavili su potanje što će Grad Dubrovnik, nakon što je pokrenut postupak izmjena GUP-a i Prostornog plana, učiniti s prostorom na Srđu.

Na pitanje je li za projekt vila i apartmana na Srđu s 15.000 kreveta, gradonačelnik Mato Franković odgovorio je tek djelomično. Istaknuo je kako konkretan stav o prenamjeni prostora na Srđu ne može iznositi dok se ne okončaju preostala dva arbitražna postupka s Razvoj golfom i Aaronom Frenkelom.

- Ja sam za projekt jednog lijepog velikog rekreacijskog parka. Kad je u pitanju Srđ na to ne mogu odgovoriti jer su u tijeku dva arbitražna postupka. - rekao je te odgovorio na pitanje kakav bi projekt podržao na nekom imaginarnom brdu pokraj Srđa.

- Na imaginarnom brdu pokraj Srđa prvo bi trebalo utvrditi utjecaj na okoliš. Trebalo bi utvrditi potrebu za apartmanima u Dubrovniku. Mislim da u ovom trenutku te potrebe nema. Ukoliko b se radilo o smještajnim kapacitetima za mlade ljude, to bi apsolutno podržao, iako mislim da je na nekom brdu previše vjetrovito da bi kvaliteta života bila adekvatna. - rekao je te dodao:

- Mislim da su gradu Dubrovniku kao destinaciji potrebni rekreacijska zona, parkovi i golf igrališta. - kazao je Franković i odgovorio na pitanje smiju li se iz Prostornog plana brisati smještajni kapaciteti na Srđu dok se ne okončaju preostale arbitraže.

- Može se sve što se želi, ali lako je izgovarati riječi bez odgovornosti, a nekad treba preuzeti odgovornost i paziti što ćeš imati kao sukus rješenja. Da nisam štedio riječi tada bi me na arbitraži u Parizu eliminirali kao svjedoka.- dodao je.

Kad su u pitanju izmjene i dopune GUP-a, postupak kroz koji bi se mogle izbrisati smještajne jedinice na Srđu, Franković je odgovorio kako će se kroz navedene izmjene evaluirati svi prostori na užem i širem gradskom području.

- Konačno će se definirati što je najbolje za Grad. O tome ćemo imati priliku raspravljati. Dovoljno je vremena da svi zajedno sagledamo prostor kao nešto što nije krava muzara pojedincima nego kao nešto što je javno i što treba doprinositi zajednici. Dakle, pričekajmo da završe svi postupci oko Srđa pa ćemo kroz dijalog s građanima dogovoriti ono što je najbolje na tom prostoru, naravno, uključujući i one koje su vlasnici na tom prostoru, a nije samo jedan, ima ih više. Mislim da uistinu možemo postići jedno suglasje da se gore dogodi ono što je potrebno za Grad. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Dobili smo prvu rundu i pred nama su preostala dva arbitražna postupka, kazao je na konferenciji za novinare gradonačelnik Mato Franković nakon što su presudom Arbitražnog suda u Washingtonu investitori ostali bez odštete koju su tražili od Republike Hrvatske. Pred sudom u Parizu i sudom u Zagrebu još uvijek u tijeku dvije arbitraže.

- Pred sudom u Parizu i sudom u Zagrebu još su dva arbitražna postupka. U Zagrebu je Razvoj golf tužio Grad Dubrovnik radi ukidanja koncesije za tvrđavu Imperial i odluka suda u Washingtonu je vrlo važna radi dva druga arbitražna postupka. Nedvojbeno je jasno da RH u niti jednom trenutku nije sprječavala nikoga u realizaciji onoga što je dozvoljeno sukladno zakonu. - rekao je Franković, dodavši kako niti jedna institucija nije favorizirala investitora prilikom ishođenja bilo kojih akata već se radilo po zakonu.

Još jednom obrušio se na bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, kojemu zamjera što je na arbitražnom sudu svjedočio u korist investitora.

- Uistinu je frapantno da čovjek koji je bio predsjednik države odlazi svjedočiti u korist tužitelja. Mogao je odbiti svjedočiti, to je bilo njegovo pravo. Mogao je reći ne želim. Netko tko je bio predsjednik države, ne može, ne treba i ne smije govoriti protiv iste te države u trenutku kad joj prijeti jedna tako velika financijska šteta. - kazao je Franković

Osvrnuo se na izjave iz Zelene Akcije i Srđ je Grad prema kojima je tadašnji povjerenik Vlade Želimir Bosnić nezakonito povećao obuhvat projekta na Srđu.

- U to ne mogu ulaziti jer to nije bilo predmet arbitraže. - istaknuo je te odgovorio na pitanje zašto su sudovi u Hrvatskoj ukidali postojeće dozvole ako nije bilo nezakonitih postupaka u njihovu ishođenju.

- I to je bio dokaz da u Hrvatskoj postoje institucije koje su u potpunosti funkcionirale. Pravosuđe je dalo pravorijek i to je riješilo. - rekao je Franković.

Presudu smo čekali skoro šest godina, a iznos koji su tražili investitori je apsolutno nevjerojatan, kazao je Denis Ćerimagić iz Zelene akcije na konferenciji za novinare sazvanoj nakon što su investitori izgubili spor protiv Republike Hrvatske.

- Zelena akcija se uključila u postupak kao prijatelj suda i u tom svojstvu smo sudu nastojali obrazložiti okolnosti i kontekst u kojem se odlučilo o projektu na Srđu. Smatramo da je upravo ta argumentacija bila ključna da bi sud donio ovakvu odluku. - kazao je Čerimarić.

Podsjetio je kako je arbitražni postupak u Washingtonu Razvoj golf pokrenuo nakon što su Zelena akcija i Srđ je Grad 2016. uz potporu stručnog Udruženja hrvatskih arhitekata na sudu u Splitu, osporili zakonitost dozvola izdanih za projekt golfa na Srđu.

- Kao neku vrstu odmazde prema Zelenoj akciji, investitor je pokrenuo cijeli niz postupaka. Trenutna su dva koja vodi protiv Zelene akcije i odgovornih osoba, dvoje kolega i mene, da bi nam otežao radi i sudskim kaznama onemogućio naše kritičko propitivanje projekta i osporio nam pravo na slobodnu kritičku riječ. - rekao je Ćerimagić.

- Ovo je velika pobjeda i želimo čestitati svima koji su u tome sudjelovali i nisu se dali zastrašiti. Jedan od glavnih pritisaka bio je upravo ovaj arbitražni postupak. - istaknuo je Ćerimagić.

Đuro Capor iz Srđ je Grad kazao je kako se građani i udruge civilnog društva od 2006. suprotstavljaju sprezi investitora i političkih struktura.

- Prošlo je 17 godina dokazivanja da je projekt štetan za grad, a zamalo i za Republiku Hrvatsku, da je presuda bila drukčija. Naše je zadovoljstvo što se i ovom arbitražnom presudom i s tri presude u Hrvatskoj, dokazalo da se investitoru pogodovalo, da se na nezakonite načine osiguravala prenamjena zemljišta i povećavanje njegove vrijednosti 15 puta, to je potvrđeno i u Washingtonu. - rekao je Capor.

Istaknuvši kako su u gradskoj upravi u tijeku izmjene GUP-a Grada Dubrovnika, Capor je kazao kako je upravo arbitraža bila izlika da se s projektom golfa na Srđu ništa ne napravi, odnosno da se taj projekt ne izbaci iz prostornih planova.

- Volja građana na referendumu bila je jasna jer se više građana nego što je izabralo Mata Frankovića za gradonačelnika na refendumu izjasnilo protiv ovog projekta i sad očekujemo dosljedno ponašanje gradonačelnika Frankovića i njegovih koalicijskih partnera, nekadašnjih članova dubrovačkog dogovora, golf koalicije, da se jasno distanciraju od projekta golfa na Srđu, da se jasno distanciraju od korupcije koja je pratila donošenje prostornih planova. - rekao je Capor, naglasivši:

- Želimo da se s područja sporta i rekreacije namijenjenih građanima izbrišu svi smještajni kapaciteti, da se provede refendumska volja građana. Jedino to će biti prava čestitka onima koji su izašli na referendum i koji su se cijelo ovo vrijeme suprotstavljali tom projektu. - kazao je Capor.

Uloga gradonačelnika u arbitražnom postupku, istaknuo je, bila je marginalna.

- On je tu bio po službenoj dužnosti i ne mogu mu zaboraviti njegovo vikanje i skandiranje: „Ja sam za golf, ja sam za projekt.” To je Franković ponavljao 2015. i 2016. kad je podržavao ne samo projekt kojega je gurao Karamarko, nego i sve one postupke koji su na hrvatskim sudovima dokazani kao nezakoniti. Gradonačelnik se predomislio i to je dobro, ali da izmjene GUP-a ne bi bile kozmetičke, tražimo brisanje smještajnih kapaciteta sa Srđa. Treba li nam zaista u Dubrovniku uz sav prekomjeran turizam 15.000 novih kreveta. - pitao je Capor.

Pojasnio je što je u projektu golfa na Srđu bilo nezakonito.

- Povjerenik Vlade Želimir Bosnić je 2006. nezakonito uvećao projekt tri puta. Time se dopustilo povećanje izgrađenosti 15 puta. Dakle, projekt koji se procjenjivao na 70 milijuna eura narastao je na 1,2 milijarde eura. Narastao je samo nekretninski dio projekta, 15 puta se povećala mogućnost izgradnje u vilama i apartmanima koje gledaju na Dubrovnik i Stradun. - zaključio je Đuro Capor iz Srđ je Grad.

Osim stalnog nadzora na Pelješkom mostu, u slučaju nesreća mora se intervenirati i u tunelima i na pristupnim cestama pa je u tamošnju postrojbu, zbog znatno većih plaća, već otišlo pet vatrogasaca iz JVP Metković. I dok je iz Ploča otišao samo zapovjednik, na mostu je novo radno mjesto pronašlo i nekoliko vatrogasaca s Pelješca. Da su plaće na Pelješkom mostu bolje smatra i županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović, ali i naglašava kako je čovjek u vatrogastvu najvažniji. Oprema, kaže, ne vrijedi ništa bez čovjeka kojega treba motivirati većim plaćama i određenim beneficijama.

- Da, pet momaka iz JVP Metković prešli su u HAC i rade na pristupnim cestama Pelješkom mostu. Nije ugodno kad vam pođe pet ljudi jer treba se organizirati, ali uspjeli smo u metkovsku postrojbu zaposliti pet novih mladih momaka s iskustvom i svi imaju završenu vatrogasnu školu. - kazao je Simović.

Iz JVP Grada Ploča na Pelješki most otišao je raditi samo zapovjednik. Nakon što je za novog zapovjednika te postrojbe izabran Zoran Šetka, upraženjeno je, ističe Simović, mjesto zamjenika zapovjednika.

- To je problematično, ali nadam se da ćemo i to riješiti. Imamo jednog momka koji se mlad oženio pa je malo zaledio školovanje, fakultet i imamo jednog na školovanju i vjerujem da ćemo nadomjestiti taj nedostatak. Kad nema zamjenika zapovjednika, jako su važni zapovjednici smjena i oni funkcioniraju. U našem poslu inače nije lako, ali mi moramo ići dalje, moramo funkcionirati, to je jednostavno tako. - kazao je Simović i dodao kako je na most otišli i nešto ljudi s Pelješca.

- Otišlo je i nekoliko momaka s Pelješca. U prvoj turi je pošao momak iz Stona i jedan iz Ponikava te zapovjednik iz Putnikovića i još jedan čovjek. Oni su otišli, ali uspjeli smo ih nadomjestiti. Meni je drago da smo na mostu dobili postrojbu u kojoj će raditi 24 pripadnika. To su naša 24 momka, iz naše Županije pa sam zato zadovoljan, ali svakog pripadnika koji napusti neku od postrojbi s područja Županije mi moramo nadomjestiti. Moramo naći drugog čovjeka.- rekao je županijski vatrogasni zapovjednik.

Osim što su plaće u postrojbi na Pelješkom mostu bolje nego u javnim vatrogasnim postrojbama, Simović ističe kako je i taj posao zahtjevan.

- Radi se o dionici ceste s četiri tunela na kojoj je 24 – satna pripravnost i dežurstva na dva mjesta. Oni su non stop aktivni. Imamo tamo specijalno tunelsko vozilo, dva manja navalna i jedno zapovjedno vozilo. Bogu hvala, nema nesreća, ali njihova je zadaća i održavanje cijevi, aparata, hidrantske mreže. Tu je jako puno vježbe jer je kod njihovih intervencija najvažnija stručnost i brzina. - kazao je zapovjednik Simović, osvrnuvši se na plaće na mostu koje su dijelu vatrogasaca bile motiv za nove izazove i napuštanje svojih postrojbi.

- Plaće u HAC-u su sigurno bolje nego naše i to vjerojatno i jest razlog zbog kojeg neki momci odlaze, ali neki vjerojatno imaju i neke druge, privatne razloge. Inflacija nam već neko vrijeme svima jede plaće i mi nastojimo naći modele kako ljudima povećati plaće jer nama ne smije kod intervencija faliti ljudi. Posljednjih dana smo svjedočili poplavama. I mi smo zbog rasta vodostaja Neretve bili u pripravnosti. Ovaj put, srećom, nije došlo do poplave, ali smo je imali dva puta i ne znači da je nećemo imati dogodine, a mi za takve situacije moramo biti spremni i moramo imati dovoljan broj ljudi.- kazao je Simović i otkrio što je rekao svojim kolegama koji su otišli raditi na Pelješki most.

- Svima koji su prešli u HAC rekao sam da ne smiju zaboraviti postrojbu iz koje su ponikli ili DVD koji im je pomogao da se školuju i usavrše i kad nešto treba, dođite pomoći. - poručio je Simović.

- Dakle, kad nama nešto bude trebalo, oni će uskočiti. Iako u praksi ne bi smjeli jer je to gospodarska postrojba kakve imamo u Luci Ploče i Zračnoj luci Dubrovnik. Ipak, suradnja uvijek postoji i uvijek je sve stvar procjene. Primjerice, kad smo mi imali požare iz Zračne luke bi nam poslali nešto ljudi. Suradnja uvijek postoji. Kad se dogodi velika nesreća ili velika intervencija, pravilo ja da ljude prva šalje ona postrojba koja je najbliža mjestu nesreće. - rekao je.

Ljudi su, ističe županijski vatrogasni zapovjednik, najvažniji.

- Ove je godine svim momcima koji su završili vatrogasnu školu Županijska vatrogasna zajednica platila školarinu. Financirali smo i odore i svima koji su se školovali pomogli smo osigurati smještaj. Nama će u budućnosti na terenu faliti operativnih snaga i moramo učiniti sve da to izbjegnemo. Momke koje imamo moramo čuvati jer nabavili smo puno opreme, ali ona je bez čovjek ništa. Čovjek je najvažnija poluga. Vozilo koje vrijedi par milijuna kuna, neupotrebljivo je ako njime nema tko upravljati i ići u brdo kad je neki veliki požar, a kad su veliki šumski požari od par tisuća hektara, tada vam prvi dan treba 200 ljudi, sutra dan isto toliko, kao i svaki idući dan i ljude treba čuvati i boriti se za veće plaće, neke vrste beneficija. Pokušavamo dobiti i neke porezne olakšice. - kaže Simović.

- Nesreća će biti sve više i više jer se klima itekako promijenila i sve je teže postupati u intervencijama, a naša Županija je i dalje specifična jer je daleko. Napravili smo nekoliko punktova s dežurstvima diljem Županije, primjerice, od Zračne luke smo dobili jedan prostor kojega smo uredili i organizirali dežurstva. Imamo air tractor, tako da možemo odmah intervenirati, kao što je bio slučaj kad je bio požar u Suđurđu na Šipanu. Pojačali smo i Lastovo jer brzina je prilikom intervencija najvažnija i zato gdje god možemo širimo punktove s dežurstvima. - kazao je.

- Ljudi uvijek nedostaje. Ja kao zapovjednik mogu zapovijedati, ali ne mogu upravljati životima mojih kolega. Iskoraci su nužni jer nećemo imati dovoljno ljudi. Nije rješenje ni u dislociranju ljudi s kontinenta jer su oni gore potrebni. U postrojbama moramo imati dovoljan broj ljudi i moramo raditi iskorake kako bismo ih zadržali, ali i privukli nove mlade ljude. Plaće treba povećavati, posebno sezoncima. - kazao je županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović.

Zimi su jake bure, jesen i proljeće doba je kiša, a ljeti se zbog turističke sezone takva vrsta radova izbjegava. Pa kad je onda najbolje vrijeme za sanaciju mosta u Komolcu preko Omble?

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković kaže kako asfaltiranje tog mosta predstavlja izazov jer će on, dok na njemu traju radovi, morati biti zatvoren za promet. Ukoliko bi se most preko Omble, dok traje njegova sanacija, zatvorio za promet, jedina poveznica s Gradom ostao bi Most Dubrovnik, odnosno Most dr. Franja Tuđmana. No, u slučaju jake bure, promet preko njega bio bi zatvoren za određene kategorije vozila.

Iako je svjestan da most u Komolcu, zbog loše izvedenih radova prije nekoliko godina, vapi sa sanacijom, ni sam gradonačelnik izgleda ne zna kad će ga asfaltirati.

- To je jedna vrlo izazovna situacija. Ne smijemo provoditi asfaltiranje u vrijeme kad su veće bure. Ožujak, siječanj i veljača su mjeseci u kojima se očekuju jače bure i tada ne smijemo provoditi asfaltiranje, a u trenutku kad započnemo taj postupak, u toj zoni neće biti omogućeno prometovanje vozila i to je problem. - kazao je Franković.

- Jedino vrijeme kad možemo raditi je vrijeme manjeg intenziteta bura kad imamo alternativni pravac preko mosta dr. Franja Tuđmana. - rekao je Franković.

Kad sanacija mosta na Ombli započne, tada će, dodao je trebati pronaći rješenje za javni gradski prijevoz jer ni autobusi Libertasa kako ni ostala vozila neće moći prometovati preko mosta u Komolcu.

- Realizacija projekta značit će potpunu obustavu prometa preko mosta na Ombli i morat ćemo pronaći rješenje što se tiče autobusnog prijevoza i komunikacije ljudi s jedne na drugu stranu, dakle vrlo izazovan projekt. Imamo dokumentaciju i sve je spremno i izabrat ćemo najbolje moguće vrijeme za sanaciju mosta kako bi radovi što manje utjecali na kvalitetu života sugrađana. - kazao je.

Franković je istaknuo kako će most biti saniran još u ovoj godini, iako nije precizirao kada.

- Vjerujem da ćemo to sigurno raditi u ovoj godini, ali još uvijek nismo odredili u kojem mjesecu.- rekao je Franković.

Gradonačelnik je inače još prošle godine istaknuo kako je nužna sanacija mosta preko Omble zbog prethodno loše izvedenih radova. Kazao je tada kako je sama konstrukcija mosta u jako dobrom stanju, ali su istraživanja pokazala da je njegov površinski sloj u poprilično lošem stanju.

Rješenje za sanaciju mosta Ombla povjereno je Građevinskom fakultetu iz Splita te je preostalo još samo započeti radove na mostu koji su zaista nužni. Kad, ne zna se.

Kako taksi djelatnost u Dubrovniku doživljava ekspanziju, tako se u Libertasu smanjuje broj vozača. U nedostatku vozača prije pandemije koronavirusa u Libertas su čak uskakali i šoferi zagrebačkog ZET-a. U Libertasu, kad je u pitanju broj vozača, stvari izgleda koliko - toliko zasad drže pod kontrolom. Da je dio vozača otišao taksirati, priznaje i gradonačelnik Mato Franković.

- Ne samo u Libertasu, nego u svim komunalnim društvima Grada i šire, jasan je nedostatak djelatnika i činjenica je da ljudi odabiru neke više interesantnije poslove, koji im daju više slobode. - kazao je gradonačelnik Franković.

Libertas, istaknuo je, kad su u pitanju vozači, uredno funkcionira.

- Uredno raspisujemo natječaje. Primamo i vozače B kategorije, uz uvjet da polože kategoriju za vožnju autobusa. Radimo i na boljim financijskim uvjetima radnika. Potpisali smo novi dodatak kolektivnom ugovori i osigurali veća primanja djelatnicima, ali sve je stav osobne preferencije. Imate velik broj ljudi koji su se odlučili biti taksisti jer to smatraju boljim. Možda tako imaju više slobodnog vremena i sami su svoji gazde. - rekao je.

Liberalizacija taksi djelatnosti nije se izgleda samo odrazila na broj Libertasovih vozača nego i na broj putnika u autobusima tog gradskog prijevoznika.

- Došlo je do pada broja putnika tijekom sezone u autobusima Libertasa jer je 7.000 taksija i prevoze ljude. Čak su u nekim slučajevima povoljniji ako je više putnika. - kazao je Franković.

I dok je zanimanje taksist izgleda u Dubrovniku sve poželjnija, Franković se prisjetio vremena kad ih je u gradu bilo znatno manje.

- Kad se vratimo deset godina unazad, kad se prag za taksi dozvole sa 180 podizao na 290, bila je revolucija. Danas ih je 7.000 i rade, a bio sam uvjeren da liberalizacijom neće moći svi zaraditi, ali izgleda da sam bio u krivu. - rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Iako je istaknuo kako se radovi na rekonstrukciji ceste na Lapadskoj obali izvode zadanim tempom, jer trebali bi biti gotovi u studenome, gradonačelnik Dubronvika Mato Franković kazao je kako izvođač na gradilištu ipak ima problema, ali ne sa strojevima ili nedostatkom radnika.

- Prije par dana je bio sastanak s izvođačem radova i zatražili smo povećanje intenziteta radova. Izvođač se žalio da veliki broj automobila i dalje dolazi na Lapadsku obalu i zauzimaju površine, parkiraju i onemogućuju gradnju. Izvođač je istaknuo da im to jako utječe na faktor brzine izvođenja radova. - rekao je Franković.

Kako bi se izgradila u zadanim roku, Franković je spreman Lapadsku obalu potpuno zatvoriti za promet.

- Rekli smo da ćemo je cijelu zatvoriti jer je studeni mjesec rok do kojeg radovi moraju biti gotovi. Nema hoćemo - nećemo, ako je ne završimo, morat ćemo vratiti novce, nećemo ih moći sve povući. Izvođač se obvezao završiti radove u zadanom roku, a mi ćemo, ako bude trebalo, zatvoriti Lapadsku obalu i za pješake i za automobile kako bismo na vrijeme završili taj jako važan projekt. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.