Prikazujem sadržaj po oznakama: upu

Ususret usvajanju Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja stambenog naselja za branitelje na Nuncijati, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković danas je u gradskoj vijećnici održao sastanak s braniteljima. Gradonačelnik Franković branitelje je izvijestio kako će se na nadolazećoj sjednici Gradskog vijeća sazvanoj za 9. svibnja naći i odluka o usvajanju UPU Nuncijata.

Donošenjem odluke od strane Gradskog vijeća stječu se svi preduvjeti za pokretanje postupka dodjele zemljišta braniteljima koji su prethodno to pravo stekli, sukladno odlukama Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i sukladno pravu na stambeno zbrinjavanje izdanom od strane Ministarstva branitelja. Nakon samog usvajanja UPU-a Nuncijata paralelno će započeti više različitih procesa. Grad Dubrovnik će putem svojih službi pokrenuti izradu geodetskih elaborata kojim se izdvajaju dijelovi u vlasništvu Grada te se formiraju nove čestice koje će se dodjeljivati braniteljima. Navedeno treba proći i postupak upisa na katastru i zemljišnoj knjizi.

Nadalje, Grad će na osnovu prethodno izrađene projektne dokumentacije podnijeti zahtjev za ishođenje dozvola za izgradnju ceste prema naselju Nuncijata te se očekuje da bi na proljeće iduće godine mogla započeti izgradnja navedene ceste s cjelokupnom pratećom infrastrukturom.

Sami postupak dodjele zemljišta braniteljima bit će okončan u idućih nekoliko mjeseci, a Grad Dubrovnik će braniteljima ponuditi mogućnost da građevinske dozvole za tipske objekte na Nuncijati ishoduju na trošak Grada.

dpp

Dubrovačko Gradsko vijeće na prvoj ovogodišnjoj sjednici u srijedu 26. siječnja priprema se donijeti Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja naselja Zaton Mali I na predjelu Bunica. Postupak izrade ovog UPU -a započinje nakon što je prihvaćeno pismo namjere investitora Hansa nekretnine iz Estonije koji bi na tom prostoru gradio.

Obuhvat plana naime uključuje građevinsko područje naselja na istočnoj strani zatonske drage od groblja, preko izvora do ljetnikovca Zamagna te pripadajući akvatorij radi planiranja maritivnih aktivnosti.

U aktu kojega su dobili vijećnici navodi se kako se izradi plana pristupa radi rješavanja osnovne prometne, pomorske i komunalne infrastrukture te omogućavanja izgradnje neuređenog i neizgrađenog područja naselja mješovite namjene, priključenja istog na gradsku infrastrukturu i razrađivanja i utvrđivanja uvjeta za izgradnju građevina i drugih objekata.

nm

Uz izmjene prostornih planova koje će omogućiti novu izgradnju na Babinom kuku, na Gradskom vijeću naći će se i točka dnevnog reda, naknadno dodana, a nakon pisma namjere investitora Lovorka Miloševića kojim će se staviti van snage dio UPU -a „Radeljević – Libertas”, odnosno na parcelama na području bivše remize te će biti donesena odluka o izradi novog plana.
Ono što je interesantno jest da se u službenim dokumentima nigdje ne navodi ime investitora, već samo klasa i urudžbeni broj pisma namjere, a dokumenti nisu dostupni niti na službenim stranicama Grada Dubrovnika. Dubrovnikpress.hr u posjedu je prijedloga odluke koji možete pročitati OVDJE.

U tom dokumentu između ostalog se navodi kako je zona bivše remize „spremna za rekonstrukciju/novogradnju”, a da će imati kolni priključak s Vukovarske ulice u kojoj je ionako redovno prometna gužva.

Obuhvat ove zone je 7.500 kvadrata, a na tom prostoru prema zamislima investitora trebali bi niknuti, redom, kako piše u obrazloženju odluke, „suvremena poslovna zona s podzemnom garažom, trgovačkim centrom, ugostiteljsko – turističkim sadržajima, poslovnim i uredskim sadržajima i stanovanjem”. Sve to dakle na 7.500 kvadrata.

Grad Dubrovnik neće usvojiti UPU Suđurađ dok se ne postigne što veći mogući konsenzus samih mještana vezano za UPU Suđurađ. Vrlo vjerojatno u skoro vrijeme organizirat ćemo zbor građana koje ćemo pozvati da se izjasne glasovanjem o samom UPU Suđurađ. - odgovor je gradonačelnika Mata Frankovića šipanskim ribarima koji su nedavno uputili pismo Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu poljoprivrede, Gradu Dubrovniku i Županiji u kojem su izrazili zabrinutost da bi donošenjem novog UPU-a bio ugrožen njihov opstanak.

Oni su u svom pismu napisali:

„Usprkos statusu zaštite ovog područja novi UPU-Suđurađ iz studenog 2020. predviđa neprimjerenu betonizaciju uvale, uništavanje zadnjih ostalih prirodnih plaža i dviju ribarskih "Ovim putem želimo Vas obavijestiti o našoj izuzetnoj zabrinutosti u vezi s predviđenoj neprimjerenoj razini izgradnje i betonizacije koja prijeti maloj uvali mjesta Suđurađ na otoku Šipanu, jednom od Elafitskih otoka. Mjesto Suđurađ je dio povijesno-kulturne baštine grada Dubrovnika i Republike Hrvatske, a akvatorij uvale i Elafitskih otoka je pod zaštitom Nature 2000. Usprkos statusu zaštite ovog područja novi UPU-Suđurađ iz studenog 2020. predviđa neprimjerenu betonizaciju uvale, uništavanje zadnjih ostalih prirodnih plaža i dviju ribarskih „posta” objavljenih na karti Ministarstva Poljoprivrede, Uprave Ribarstva, te izgradnju marine u svrhu sezonskog nautičkog turizma, a nezaštićenu od intenzivnih vjetrova. posta” objavljenih na karti Ministarstva Poljoprivrede, Uprave Ribarstva, te izgradnju marine u svrhu sezonskog nautičkog turizma, a nezaštićenu od intenzivnih vjetrova.

Prema našim saznanjima, projekt za izgradnju marine ne uzima u obzir ograničenja kapaciteta malog povijesnog mjesta Suđurađ. Također, projekt ne sadrži analizu kapaciteta i karakteristika prometa u maloj uvali, kao i ekoloških posljedica čime ugrožava dobrobit i budućnost lokalne zajednice na Suđurđu i na otoku Šipanu. Ulov šipanskih ribara je oduvijek bio prepoznat kao bitan dio lokalne gastronomije izuzetno visoke kvalitete na lokalnom tržištu. Još uvijek najveći dio riblje ponude na ribarnici u gradu Dubrovnik je zastupljen ulovom šipanskih ribara.

Mještani mjesta Suđurađ kao i profesionalni ribari nisu bili uključeni u procesu planiranja uređenja uvale Suđurađ. Projekt nije bio predstavljen i obrazložen. Grafički prikaz je bio dostupan u gradu Dubrovniku, a ne u mjestu Suđurađ, dok je javna rasprava održana u gradu Dubrovniku u uvjetima pandemije. Iz svega navedenog izgledno je da se promjene planiraju pod pritiskom privatnih investicijskih interesa bez uzimanja u obzir potreba stanovništva ili mogućih utjecaja na okoliš i na povijesno-kulturnu baštinu.

Zato mi potpisnici ovog pisma, kao i naše obitelji, opravdano se osjećamo ugroženi. Naša prava na rad, opstanak i na održivi razvoj su ugrožena planiranim premještanjem ribarskih plovila izvan mjesta Suđurađ i izvan zaštićene uvale, kao i ukidanjem dviju ribolovnih “posta”. Očuvanje obiteljskih tradicija koje stoljećima prenosimo iz generacije u generaciju, te budućnost naših obitelji su izravno ugroženi predviđenim promjenama betonizacije uvale. Također, ugrožen je i održivi razvoj mnogih grana lokalnog gospodarstva kao što su ribolov, turizam, ugostiteljstvo i sl..

Ovim putem Vam se obraćamo s molbom da nam sa strane svog aspekta djelovanja pomognete spasiti opstanak i zaštititi hrvatsko ribarstvo od štetnih posljedica agresivnih investicijskih interesa koji predviđaju uništavanje prirode i neprimjerenu betonizaciju navedenog područja.

Nadalje, zahtijevamo da se u skladu sa zakonskim propisima trenutačni prijedlog za UPU-Suđurađ revidira, tako da planirane promjene zajamče opstanak naše ribarske zajednice uz osiguranje korištenja adekvatnih zaštićenih vezova za naša ribarska plovila, kao i stvaranje uvjeta za rad i za odlaganje ribarskih mreža u uvali Suđurađ.” - stoji u pismu šipanskih ribara na koje ej Franković odgovorio kao što smo istaknuli u uvodu.

dm

Ovim putem želim javnost upozoriti na nerazumijevanje ili nepoštivanje Konzervatorske struke pri izradi prijedloga urbanističkog plana uređenja naselja Suđurađ na otoku Šipanu.

Prostornim planom Dubrovnika iz 1999. predloženo je da se Elafitski otoci, među njima i Šipan, zbog očuvane prirode proglase Regionalnim Parkom prirode Elafiti a potom da se uključe i u ekološku mrežu Republike Hrvatske (EU Natura 2000). Premda tragovi naseljavanja otoka sežu znatno ranije u prošlost, prostor čitavog otoka Šipana vrstan je primjer urbanističkog planiranja renesansnih majstora tijekom 15. i 16. stoljeća sa skladnim konceptom omjera izgrađenih objekata i neizgrađenih zelenih površina. Duž čitavog otoka prostire se šipansko polje koje cestom povezuje dva glavna naselja Šipansku luku i Suđurađ te brojne zaseoke do kojih vode povijesni putovi.

Naselje Suđurađ formiralo se oko trga u uvali i širilo na padinama koje ju okružuju. Konfiguraciju terena prate arhitektonski sklopovi ili samostalni objekti okruženi zelenilom i na taj način stvaraju jedinstvene vizure. Sakralni objekti, danas redom su registrirani spomenici kulture i jedinstveni po načinu gradnje, kao što je crkva-tvrđava Sv. Duha okružena grobljem ili iz ranijeg razdoblja, južnodalmatinski tip kupolnih crkvica. Tijekom 15., 16. i 17. st. šipanska trgovačka obitelj Stjepović-Skočibuha te dubrovačke plemićke obitelji kao što su Getaldić i Sorkočević prepoznale su vrijednost ovog prirodnog bogatstva i gradile su ladanjsko-gospodarske objekte, raskošne ljetnikovce po uzoru na venecijanske palače okružene zidovima s vrtovima i perivojima koji pripadaju tipu ladanjske arhitekture renesansne kulture na području nekadašnje Dubrovačke Republike (uvršteni u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture). Renesansni sklopovi poštujući skladan omjer izgrađenih površina i zelenih površina stvorili su tako identitet naselja Suđurađ zbog čega bi cijelo naselje trebalo zaštititi kao kulturno dobro (dio naselja je Preventivno zaštićeno kulturno dobro P-4987). Upravo zbog svoje autentičnosti i visoke povijesno-kulturne važnosti konzervatori, povjesničari umjetnosti i krajobrazni arhitekti od početka 1960-ih istražuju naselje (Institut za povijest umjetnosti, Filozofski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode).

Konzervatorska podloga priložena Prijedlogu urbanističkog plana uređenja naselja Suđurađ ističe kao i neki od ranijih prostornih planova da je naselje "vrijedna prostorna cjelina za koju je određen strogi režim zaštite", da "nova gradnja često dovodi do gubitka identiteta naselja i uništavanja krajolika", da se kao mjera predlaže "poticanje rekonstrukcije i revitalizacije viška stambenog prostora" i prema tome da je potrebno dati prednost obnavljanju objekata a ne izgradnji "novih zgrada", dok je prilikom "gradnje turističkih kapaciteta i u oblikovanju prostora" potrebno istražiti utjecaj izgradnje na pejsažno-oblikovne karakteristike", kao i "prilikom gradnje infrastrukture izbjegavati sve negativne utjecaje na okoliš". Neovisno o tome, Strateška procjena utjecaja na okoliš nije izrađena prije prijedloga UPU-a naselja Suđurađ. Konzervatorska podloga ukazuje na važnost cjeline naselja i identiteta a ipak prijedlog UPU ne obuhvaća plan uređenja za cijelo naselje, ne obuhvaća područje istočno od središnjeg dijela naselja uz sjeverni rub uvale Suđurađ za koji Grad Dubrovnik potpisuje Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta za izradu Urbanističkog plana uređenja „Suđurađ turistička zona za Orsanom“ još 2015., kao i onaj istočno od središnjeg dijela naselja Suđurađ uz južni rub uvale. Također zasebno tretira pojedine dijelove naselja (Sutulija, Pakljena).
Autori prijedloga UPU kao da zaobilaze mjere koje su dobili za potrebe izrade, štoviše negiraju vlastita polazišta istaknuta u uvodnom djelu prijedloga prema kojem navode mjere zaštite spomeničke baštine, očuvanja autentičnosti mjesta te zaštite okoliša.

Takav stav može se protumačiti ili kao potpuno nerazumijevanje Konzervatorske podloge ili čak nepoštivanje mjera određenih tim smjernicama. Prilikom rješavanja infrastrukturne mreže, prometa i opskrbe vodom ili električnom energijom nije se poštivala postojeća matrica naselja te zaštićeni spomenici kulture i prirode. Prijedlog UPU i grafički prikazi koji ga prate pokazuju razmjer tog nerazumijevanja i moguće devastacije identiteta mjesta: smještanje trafostanice unutar zidina i vrta renesansnog ljetnikovca Tome Stjepovića-Skočibuhe za koje Konzervatorska podloga navodi kao primjer "visoke kvalitete perivojne kulture, ali i renesansnog koncepta ekološke održivosti"; jednako tako i pretvaranje privatne zelene površine, zaštićene prema Krajobraznoj studiji u parkiralište i proširenje ceste koja ju okružuje, smještene između ljetnikovaca Stjepovića-Skočibuhe i Getaldić prema Konzervatorskoj studiji "u udolini između dvije padine brda" i ocijenjene kao " svojevrsni... prostorni pandan trgu - poljani uz more"; pretvaranje tog povijesno važnog trga nekadašnjeg brodogradilišta i kontaktne zelene zone s ljetnikovcem Vice Stjepovića-Skočibuhe u bezlično popločenu masu, koje se navodi kao uređenje s izgradnjom objekta tržnice i novim rasvjetnim tijelima; devastiranje izvorne konfiguracije obale, stjenovite plaže za potrebe nautičkog turizma s 49 vezova - što pretpostavlja betoniranje obale i zagađenje okoliša za tako malu uvalu, a potvrđuju uvjeti gradnje UPU-a prema kojima se prolazi prema moru mogu "uređivati betonom i kamenom"; obje varijante Maritimne studije potvrđuju proširivanje rive i betoniranje obale. Konzervatorska podloga ističe kako "Planirano proširenje luke ispred povijesnog dijela naselja moglo bi narušiti njegov prostorni i vizualni integritet te umanjiti ambijentalne vrijednosti." K tomu još Mjere zaštite mora iz uvodnog dijela prijedloga UPU ističu da: "U svrhu zaštite mora nije dozvoljeno... prekoračenje dimenzioniranih kapaciteta planiranih sadržaja, osobito u pogledu luke posebne namjene-luke nautičkog turizma... izgradnja bilo kakvih sadržaja koji mogu onečistiti uvalu... primijeniti tehničke mjere postupanja s otpadnim vodama u lukama..."

Jednako tako, Elafitski otoci, a time i otok Šipan nalaze se u projektu kontrole zagađenja voda (Jadranski program) još iz 2008. prema kojem su utvrđene sljedeće mjere zaštite: "Ne provoditi nikakve šumske zahvate uključujući i sanitarnu sječu; Zabrana gradnje objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama; Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala; Zabrana sidrenja; Regulirati akvakulturu; Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima; Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća; Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; Ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; Spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće; Za morske špilje - regulirati turističko rekreativne aktivnosti, održati povoljne stanišne uvjete". Prema tome potrebno je ukidanje predloženoga idejnoga rješenja pogotovo u varijanti 2: „realizacija morske luke otvorene za javni promet sa benzinskom postajom i morske luke posebne namjene - luke nautičkoga turizma, sukladno kartografskom prikazu 2.1. Prometna, komunalna i infrastrukturna mreža-Promet.

U svim smjernicama Konzervatorske podloge naglašava se da mora postojati adekvatan odnos između izgrađenog i neizgrađenog prostora primjeren baštini. Prijedlog UPU naselja Suđurađ predviđa povećanje sadašnjeg udjela površine izgrađenosti naselja od 8.26 h na 25.62 h na padinama prekrivenim zelenilom i ispunjavanje slobodnih parcela zemljišta urbanim vilama, koje sigurno nisu u financijskom smislu dohvatljive mještanima, što je i u suprotnosti s Konzervatorskom podlogom koja ističe da "predimenzionirana izgradnja ima utjecaj na kvalitetu šireg prostora i vizura na cjelokupno naselje". Umjesto izgradnje, potrebna su poticajna sredstva za obnovu postojećih objekata i njihovu revitalizaciju, za mala gospodarstva, domaće proizvode kako bi se sačuvala specifičnost podneblja i povijesnog nasljeđa i to na način kako propisuje Konzervatorska podloga. U podlozi "postoji odredba da nove zgrade ne smiju biti različite od postojećih kuća u naselju niti po tipu, ni po veličini. Arhitektonsko oblikovanje ambijenta se mora prilagoditi postojećem, a uvjetuje se poštivanje tradicionalnog načina gradnje, mjerila zgrada i otvora te nagiba krova". Nasuprot tome u prijedlogu UPU-a naselja nije definirano kojim materijalima će se graditi nova stambena zdanja a osim toga daje se mogućnost odabira primjerice izgradnje objekata s "ravnim krovom" što naravno nije odlika postojećih objekata.

Prijedlog UPU-a naselja Suđurađ nije prilagođen mjerilu ni volumenu ruralnog i netaknutog karaktera mjesta, bremenitog kulturnim i povijesnim slojevima. Zadana polazišta za razvoj mjesta koje nameće prijedlog UPU-a ne smiju se primijeniti na naselje Suđurađ jer one više odgovaraju urbanoj sredini, gradu koji može podnijeti proširivanje prometnica, izgradnja prometne luke s benzinskom postajom, nautičke marine, betoniranje prirodne stjenovite obale za potrebe rive ili neadekvatno ispunjavanja parcela apartmanima s ravnim krovom ili još gore stambenim zgradama kao što se ovim prijedlogom predlaže. Ako se ne prihvate brojne primjedbe upućene na prijedlog UPU naselja Suđurađ nakon javne rasprave održane 10. 12. 2020. devastirat će se sve osobine zbog kojih turisti dolaze na otok, prilaz mjestu, vizure, pogledi na spomeničku baštinu, graditeljsko nasljeđe i prirodni okoliš. 

Ivana Janković, dipl. povjesničarka umjetnosti

Župski općinski vijećnici većinom glasova usvojili su Urbanistički plan uređenja „Kupari I”. Izrađivač UPU – a inače je tvrtka Urbanizam Dubrovnik, a nakon usvajanja Plana na Općinskom vijeću investitor Avenue ulaganja može započeti s projektiranjem budućih turističkih objekata na području bivšeg vojnog odmarališta, odnosno obuhvatu nekadašnjih hotela Pelegrin, Kupari, Goričina I i II i hotela Grand kao i nekadašnjeg „centralnog ekonomskog pogona” i nekoliko manjih pratećih objekata te obalnom pojasu. Ukupni kopneni obuhvat plana je nešto više od 17 hektara.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Župa dubrovačka Jure Marić kazao je kako se na ovaj plan čekalo više od deset godina, no da je i sve što je sama Općina tražila u Planu i usvojeno.

- Došli smo tako do zajedničkog stajališta za razvoj projekta. Cilj je turističku zonu Kupara vratiti u život, s novim tržišnim postavkama uz zadovoljavanje javnih potreba. - kazao je Marić navodeći kako je najviše problema bilo oko starih i novih katastarskih izmjera, no na koncu je sve usklađeno.

Na investitoru je da u zadanim rokovima počne s projektom, a kako je kazao Marić, Općina je u tom pogledu svoj dio napravila, odnosno stvorila preduvjete za realizaciju projekta.

dm