Prikazujem sadržaj po oznakama: sveti vlaho

Središnje svečano pontifikalno euharistijsko slavlje Feste sv. Vlaha predvodio je u dubrovačkoj katedrali hvarski biskup mons. Petar Palić u suslavlju s više biskupa te većim brojem svećenika i redovnika.
 
Mons. Palić je bio dvadeset i dvije godine svećenik Dubrovačke biskupije prije nego je lani zaređen za biskupa a toga se prisjetio na početku mise rekavši kako je „danas i sam hodočasnik sv. Vlahu“.

- Slavimo danas spomen na Sveca, bez koga je ovaj Grad nezamisliv i u kojemu između Sveca i Grada postoji čudesna, neraskidiva nit, kojom je tijekom povijesti utkana u život stanovnika ove Dubrave ljubav i pobožnost prema tom istom Svecu. - kazao je u uvodu propovijedi mons. Palić.
Podsjetio je i na spominjanje sveca u protokolu otvorenja Feste te nastavio kako se životnost i privlačnost sv. Vlaha očituje „u našoj nazočnosti i pobožnosti, kojom se iz godine u godinu okupljamo kako bismo proslavili Boga, koji je divan u svetima svojim i molili zagovor svetoga Vlaha“.
 
Podsjetivši kako nema puno povijesnih podataka o sv. Vlahu naveo je neke podatke iz pobožne predaje. Spomenuo je da je sv. Vlaho bio liječnik i biskup grada Sebaste u Armeniji koji je mučen u progonima na Istoku Rimskog Carstva, da je bio mučen danima ustrajno i okrutno te da je ostao nepokolebljiv. Nakon što je odbio žrtvovati idolima i zanijekati vjeru u Isusa Krista, odrubljena mu je glava, a svete moći njegove glave časte se u dubrovačkoj katedrali.

- Život sv. Vlaha danas u prvom redu pruža primjer iznimne ljubavi prema Isusu Kristu. - ustvrdio je mons. Palić.

- Bez tog njegovog odnosa s Isusom Kristom nemoguće je razumjeti njegovu ljubav prema bližnjima, a još manje njegovu spremnost na mučeništvo. Sveti Vlaho nije želio izdati Krista. Bio je spreman prije umrijeti, nego odreći se svoje vjere i kršćanskog života. Znamo da se kršćanstvo razvijalo zahvaljujući milosti i spremnosti herojskog svjedočanstva mučenika. – kazao je.

- Sveti Vlaho nije prihvatio ponudu zanijekati Krista jer je živio duboku povezanost s njim. I u trenutku kušnje mučeništva nije se osjetio napuštenim, osjećao je da je s Kristom u patnji, u smrti. Sv. Vlaho, jer je bio Kristov, jer ga je ljubio i jer je osjetio da je sam od Boga ljubljen, bio je svjestan da ga ništa na ovome svijetu ne može rastaviti od ljubavi Božje, koju nam je Isus Krist objavio. Pa ni progonstvo, niti pogibao, niti mač. - kazao je propovjednik.

- I jer je bio Kristov, riječi današnjega Evanđelja za njega nisu bile prolazne i isprazne riječi. Isus je za svakoga od nas umro. On je Božje pšenično zrno, koje pada na zemlju i umire za nas. Plod njegove patnje je naš život, utemeljen na vjeri, nadi i ljubavi. Iz tog pšeničnog zrna rađa se plod. Isusova smrt donosi plod uskrsnuća. Umrijeti da bi se živjelo, umrijeti da bi se omogućio nastanak života, života drugih. To je otajstvo promjene, otajstvo dara za druge. – rekao je biskup Palić.
 
Biskup Palić se potom osvrnuo na pastoralne i kulturološke okolnosti i izazove ovoga vremena u kojem se također može učiti iz primjera sv. Pavla i sv. Vlaha.

- Svjesni smo da dolazi vrijeme, već je polako tu, kad i u našim vjerničkim zajednicama vjera nije ili neće biti sama po sebi razumljiva. Praktični i teorijski ateizam, vjerska indiferentnost, izbjegavanje pripadnosti Crkvi bili su na početku prošloga stoljeća fenomen elita. Danas sve više osjećamo svojevrsnu vjersku nepismenost novih generacija. Zahvatila nas je vjerska bezvoljnost, etiku stavljamo na kocku i riskiramo s njom, a čini se ni da zvona više ne pozivaju na misu. Svjedoci smo da za izrugivanje vjernika i šalu na račun Katoličke Crkve nije danas potrebna nikakva hrabrost, niti odgovornost. - istaknuo je propovjednik.

- Udobnost i konformizam, nedostatak svjedočke spremnosti za Isusa Krista dovela je kršćane u Europi, pa i u Hrvatskoj u situaciju da se moramo sustezati jasno i javno izreći svoje mišljenje i svoje stavove. Za razliku od apostolskih vremena, kad je poganstvo bilo nešto izvan i nasuprot vjerničkim zajednicama, danas nam je sekularizam ušao u kuće, postao djelom našega postojanja. Stoga je došlo vrijeme, kako ga papa Franjo naziva, obraćenja, preobrazbe: one pastoralne i misijske. – kazao je vjernicima mons. PalićŽ

- U našem društvu, na nekada kršćanskom Zapadu, nama kršćanima je potrebna Vlahova hrabrost, ustrajnost i beskompromisnost kada se radi o Božjim istinama. – dodao je i slikovito objasnio da ne želimo naše trgove pretvoriti u trg sv. Petra, ali…

- …želimo jasno i na svakom mjestu moći reći i svojim životom posvjedočiti da pripadamo Isusu Kristu i po svom ponašanju i po svojim djelima postati 'duša' ovoga društva u kojemu živimo.
 
Potom je istaknuo:
- Primjer života sv. Vlaha nas poziva i poučava da ne budemo fasadni kršćani, kršćani iz navike, bezbojni kršćani, neutjecajni kršćani, kršćani bez spremnosti svjedočiti za Isusa Krista. Pozvani smo biti kršćani koji će dići glas kad se ugrožava sloboda, dostojanstvo ljudske osobe, solidarnost. Glas nas kršćana u Crkvi i u svijetu mora biti krik, a ne nerazgovijetan žamor.

- U mučeništvu sv. Vlaha iz ljubavi prema Kristu otkrivamo „snagu života nasuprot nemoći smrti, ljepotu zajedništva nasuprot nemiru razdora. Ljepota života je u darivanju, snaga života je u umiranju. Budimo poput sv. Vlaha zaljubljeni u Krista i dopustimo mu da svojim Duhom zahvati naše biće i mijenja nas. – rekao je biskup Palić.
 
Propovijed je završio stihovima: „O mučeniče hrabreni, pomozi sluge vjerne ti./Tijelu nam zdravlje isprosi, a mir udijeli pameti“ i dubrovačkim usklikom na ovaj dan:„ Živio sv. Vlaho!“
 
Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, kao domaćin crkvene proslave, na kraju je izrekao riječi zahvale u prvom redu Bogu, sv. Vlahu i Gospi od Porata, zatim predvoditelju slavlja mons. Paliću, ocima biskupima, svećenicima i redovnicima, redovnicama i svima koji su ugradili sebe u Festu na različite načine. Pozdravio je i predstavnike političkog, kulturnog, akademskog i društvenog života koji su ovih dana u gradu i sudjeluju na Festi.
 
Na misi su, uz biskupa domaćina, koncelebrirali mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK, mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup, mons. Nikola Kekić, križevački biskup, mons. Pero Sudar, vrhbosanski pomoćni biskup, don Željko Majić, generalni tajnik Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije i izaslanik biskupa mons. Ratka Perića. Slavlje su, uz ostale duhovnike, svojim dolaskom uveličali i mons. Janusz Błachowiak, prvi tajnik Apostolske nuncijature u Zagrebu i mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim blaženog kardinala Stepinca, kanonici Stolnog kaptola Gospe Velike, redovnički provincijali i vrhovne poglavarice, rektor crkve sv. Vlaha mons. Toma Lučić i katedralni župnik don Stanko Lasić. U svečanim odijelima na misi su sudjelovali ovogodišnji festanjuli Ivica Lončarica i Pero Butijer.
 
Liturgijsko pjevanje predvodili su Katedralni mješoviti zbor i Katedralni madrigalisti kojima se pridružio Mješoviti zbor župe Svetog Križa – Gruž s voditeljicom Marijom Brčić. Zborovima je ravnala Maja Marušić uz orguljsku pratnju Marka Palčoka. Evanđelje je navijestio đakon don Josip Mudri, čitanja su čitali Davor Buconić, Zvonimir Cetinić i Pavao Palić dok su zazive molitve vjernika pročitali Nina Piplica i Luka Musladin.
 
Na svečanoj misi, uz brojne domaće vjernike i hodočasnike iz raznih krajeva, nazočni su bili predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković s ministrima u Vladi,  izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Branko Bačić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, župan Nikola Dobroslavić, saborski zastupnici i zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici različitih društvenih institucija i vjerskih zajednica, načelnici nekih drugih gradova, članovi diplomatskog zbora.
 
Zbog kišnog vremena misa je ove godine slavljena u katedrali, a ne na otvorenom ispred katedrale, a ni svečana procesija se nije mogla održati. Unatoč tome vjernici u katedrali su srdaca punih ljubavlju prema Parcu otpjevali „Tebe Boga hvalimo“.
 
Svi okupljeni u katedrali su mogli iskazati štovanje moćima sv. Vlaha.
 
1047. Festa sv. Vlaha u Dubrovniku odvijala se i u kontekstu 40. obljetnice stavljanja Grada pod zaštitu UNESCO-a i 10. obljetnice upisa Feste sv. Vlaha na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
 
Angelina Tadić/Dubrovačka biskupija

Objavljeno u Aktualno

U povodu Feste sv. Vlaha i Dana Grada gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku građanima. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti.
 
Drage Dubrovkinje i Dubrovčani,
 
Dan našeg Grada slavimo s ponosom po 1047. put. Stoljeća iza nas svjedoče o čvrstoj vezi ovog Grada i našeg zaštitnika svetoga Vlaha. Svečev blagdan svih nas povezuje, zajedno ga proslavljamo, slijedeći tako trag koji nam je rođenjem i životom u ovom podneblju utisnut u životni put.
 
Ova je godina posebna i po tome što obilježavamo 10 godina od upisa Feste svetoga Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, ali i 40 godina od upisa povijesne jezgre Dubrovnika na Popis svjetske baštine, što je još jedna velika UNESCO-va obljetnica. Proslavljamo i 600 godina od postavljanja Orlandova stupa, našeg viteza koji predstavlja najvažniji svjetovni simbol dubrovačke države, ono što je u duhovnom smislu bio i jest sv. Vlaho i koji već šest stoljeća dočekuje sve one koji se dolaze pokloniti našem Parcu u njegovoj crkvi.
 
Njegujući tradiciju, zahvaljujemo našim precima i čuvamo je za one koji će doći nakon nas. Jer tradicija koju baštinimo neodvojivi je dio identiteta ovog Grada.
 
Dragi Dubrovčani svi vi koje je život odveo daleko od Grada, bilo da ste pomorci ili ste negdje drugdje izgradili svoj dom, znam da svetog Vlaha i vi nosite u srcima. Kao što štiti svoj Grad, sveti Vlaho čuva i njegove pomorce i raširenih ruku čeka povratak svih koji su se privremeno ili trajno otisnuli na neke druge pučine.
 
U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno, od srca Vam čestitam Dan Grada Dubrovnika i blagdan svetoga Vlaha. Moćni zagovor našeg Parca neka nas uvijek prati.
 
Živio sveti Vlaho!
 
Gradonačelnik
Mato Franković

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 30 Siječanj 2019 21:47

Ususret Festi: Proba dizanja barjaka

Ususret Festi svetoga Vlaha festanjuli, a ove godine su to kapetan Ivica Lončarica i obrtnik Pero Butijer, vjerojatno su najzaposleniji ljudi u Dubrovniku, a uz sve obveze koje im donosi čast da budu festanjuli, tu su i tehničke pripreme za Festu.

Kad ariva vrijeme od Feste sve mora proteći besprijekorno. Tako je večeras s don Tomom Lučićem održana i proba dizanja parčeva barjaka na stando koji je postavljen ispred crkve svetoga Vlaha gdje će u subotu, na otvaranju Feste zavijoriti punim sjajem umjesto na oštećenom Orlandovu stupu.

D.M.

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Srijeda, 30 Siječanj 2019 21:26

Otvorena izložba „Orlando i sv. Vlaho”

Izložba „Orlando i sv. Vlaho” u okviru izložbenog programa „Feste 2019 Dubrovnik”, u suradnji s Dubrovačkom udrugom likovnih umjetnika, Hrvatskom maticom iseljenika i Kazalištem Marina Držića otvorena je večeras u predvorju Kazališta Marina Držića.

Josip Škerlj, Maja Kovačević, Mišo Baričević, Valter Kožul, Vedran Grabovac, Loren Ligorio, Veronika Šulić, Pero Skvrce, Miro Stamatović, Marijan Fragić, Mirica Dubčić i Nikola Nino Dubčić umjetnici su koji sudjeluju svojim radovima na izložbi koju su organizatori posvetili nedavno preminuloj članici Dubrovačke udruge likovnih umjetnika Jagodi Lasić.

Izložba u foajeu Kazališta Marina Držića ostaje otvorena do 18. veljače.

D.M.

Objavljeno u Aktualno
Utorak, 29 Siječanj 2019 14:24

Dubrovački umjetnici o Orlandu i svetome Vlahu

Izložba „Orlando i sv. Vlaho” u okviru izložbenog programa „Feste 2019 Dubrovnik”, u suradnji s Dubrovačkom udrugom likovnih umjetnika, Hrvatskom maticom iseljenika i Kazalištem Marina Držića otvorit će se u srijedu, s početkom u 19:30 sati u predvorju Kazališta Marina Držića.

Povjesničari umjetnosti Antun Karaman i Marin Ivanović najavljuju: „Ovogodišnja izložba Dubrovačke udruge likovnih umjetnika s nekoliko pozvanih umjetnika koja, iako priređena za dan dubrovačkog parca svetoga Vlaha, ovaj put ne nudi motive vezane uz život i duhovno značenje ovog vrlog sveca, već je svojim tematskim okvirom uronila u priče o jednom drugom, također značajnom dubrovačkom simbolu, vitezu Orlandu, čija pojava u srednjovjekovnom Dubrovniku naznačuje dubrovačku povezanost s hrvatsko-ugarskim prijestoljem te komunalnu autonomiju i slobodu koju je tom spregom Dubrovačka Republika osvojila i zadržala punih 450 godina – od 1358. do svog ukinuća 1808. godine.“

Opisujući pristupe djelima dubrovačkih umjetnika koja će biti izložena ovom prigodom, vidljivi su sasvim različiti pristupi likovnom promišljanju teme, pišu Karaman i Ivanović. Ti pristupi proizlaze jednim dijelom iz postojeće, formalno jasne i zadane forme spomenika koji je srastao sa spomenutim urbanim rasterom i potpuno je neodvojiv iz našeg vizualnog registra i poznavanja prostora, a s druge strane iz osobnih imaginarija čiji su izvori specifični i ne uvijek sasvim jednostavni za razumijevanje. Ovakva različita i brojna rješenja unutar iste teme govore ne samo o individualnim poetikama i osobnim stilovima koje umjetnici implementiraju u zadani motiv, već mnogo više o potentnosti Orlandove simbolike i slojevitih značenjskih mijena upisanih u ovu kamenu skulpturu, među kojima se ona najvažnija, univerzalna i u kontekstu dubrovačke povijesti osobito isticana – slobode – neprekidno pojavljivala na samome vrhu svih vrijednosti u vremenima diskontinuiteta, disturbacija, ugroze i novih početaka.

DPP

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u

U Bruxellesu je u nedjelju šestu godinu za redom otvorena je tamošnja Festa svetoga Vlaha čiji je organizator Predstavnički ured Dubrovačko – neretvanske županije u suradnji s Maticom Hrvatske Bruxelles.

Po uzoru na Festu svetoga Vlaha u Gradu, ispred Katedrale Sv. Mihaela i Gudule pročitan je proglas Feste na hrvatskom, francuskom i engleskom jeziku, potpisan od strane Paule Letunić i Iris Ljubičić, ženskih festanjula, „festanjulki“. Proglas je uz „festanjulke“ pročitao svećenik Claude Castiaud te je potom pustio bijele golubice kao simbol slobode i mira. Prigodne darove i golubice mira donijele su djevojčice obučene u konavosku narodnu nošnju.

Kao i u Gradu, organizatori proslave prethodno su izradili i uputili proglas Feste kojeg su potpisali ovogodišnje „festanjulke“.

Nakon otvaranja Feste obavljen je tradicionalni vjerski obred blagoslova grla, grličanje. Prethodno je pročitana poruka štovateljima svetog Vlaha u domovini i inozemstvu dubrovačkog biskupa Mate Uzinića.
fetabris28012019 2Po završetku ceremonije otvaranja uslijedila je tradicionalna Večera od Kandelore u novootvorenom hrvatskom restoranu u Bruxellesu. Na Večeri su prisustvovali brojni Dubrovčani i njihovi gosti, a na jelovniku su se našli tradicionalni dubrovački specijaliteti.

Na otvaranju ovogodišnje proslave Feste u Bruxellesu sudjelovao je i župan Nikola Dobroslavić.

Partneri ovogodišnje proslave Feste svetog Vlaha u Bruxellesu su predstavništvo Hrvatske gospodarske komore, predstavništvo HTZ-a i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji.

DPP

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 21 Siječanj 2019 13:29

Poruka biskupa Uzinića štovateljima sv. Vlaha

Dragi štovatelji svetoga Vlaha u domovini i inozemstvu, poštovani pomorci, draga braćo i sestre!
 
I ove godine, po tisuću četrdeset i sedmi put, srca nam ispunja radošću Festa sv. Vlaha koja na najbolji mogući način izražava duboku povezanost našega Parca i Grada. O njoj govore i naši miri ukrašeni njegovim likom, zborna crkva sv. Vlaha sa svojim zavjetnim darovima, riznica naše katedrale Velike Gospe koja čuva svetčeve moći, kao i druge vrijedne relikvije koje nas cijele godine pozivaju na pobožnost, a na parčev se blagdan iznose i u u svečanoj procesiji pronose gradskim ulicama. Tu su i neizostavni barjaci koje izvijamo njemu u čast, molitve, pjesme, grličanje…
 
Kao znak duboke povezanosti Svetca i Grada htio bih ove godine posebno istaknuti naš dubrovački osjećaj za mjeru i prave vrijednosti – zacijelo njome nadahnut – koji je čuvao naš Grad tijekom burne povijesti, čineći ga za nas i naše vrijeme ovako lijepim i poželjnim mjestom za život. Dubrovački osjećaj za mjeru i prave vrijednosti izražen je u dobro nam poznatim načelima: „Obliti privatorum publica curate” – „Zaboravite vlastite probitke i skrbite se za zajedničko dobro” i: „Non bene pro toto libertas venditur auro” – „Sloboda se ne prodaje ni za sve blago svijeta.”
 
Cijenjeni štovatelji sv. Vlaha, dragi prijatelji, ovogodišnjom Festom naša biskupijska zajednica ulazi u trogodišnju pripravu za jubilarnu 1050. obljetnicu slavlja naše Feste. Kao mjesna Crkva želimo ovu neposrednu pripravu obilježiti stavljanjem župne zajednice u središte naših pastoralnih promišljanja i aktivnosti. Željeli bismo da unutar vlastitih župnih zajednica svi mi nanovo otkrijemo ljepotu osobnoga kršćanskog poziva i poslanja kako bi ova priprava mogla prerasti u sinodalni hod naše mjesne Crkve, koji bismo, u jubilarnoj godini, željeli okruniti Biskupijskom sinodom. U tome bi nam uvelike mogao pomoći upravo ovaj primjer naše dubrovačke tradicije. Slaveći Festu, želimo ponovno pronaći ono nadahnuće sv. Vlaha za mjeru i prave vrijednosti – promišljajući na nov način naše danas i djelatno se, otvorenih očiju za stvarnost koja nas okružuje, pripremiti za naše sutra. Na ovaj način Festa sv. Vlaha, a s njom i naša mjesna Crkva, neće imati samo svoju slavnu prošlost nego i svoju svijetlu budućnost u kojoj će se moći nastaviti živjeti i pričati ova naša neobična priča – o povezanosti Svetca sa svojim Gradom i Grada sa svojim Svetcem.
 
U duhu ovih misli, koje pretvaram u dobre želje za sve – nas koji živimo u ovome Gradu i Biskupiji i vas koji ste se privremeno ili trajno iselili, ali i sve one koji nam dolaze u Grad i Biskupiju, zazivam obilje Božjega blagoslova i moćni zagovor našega svetog Parca.
 
Neka sv. Vlaho nad svima nama bdije i sve nas pred Bogom trajno zagovara!
 
Živio sveti Vlaho!
Mate, biskup

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 21 Siječanj 2019 13:15

Proglas i program Feste sv. Vlaha 2019. godine

Dok biranim riječima podsjeća na tradicionalni protokol otvaranja Feste sv. Vlaha ovogodišnji Proglas Feste sv. Vlaha ujedno poziva svekoliki puk Grada, Biskupije, Domovine, svijeta i štovatelje sv. Vlaha da dođu i sudjeluju na Festi.
 
„Poseban je ovaj i čudesno lijepi 'dan ki dohodi nami jednom na godište'. Stradun okićen standalima, zastavama, stratima i zelenilom. Čeljad dostojanstveno kao u procesiji hode Parčevu hramu. Kandelora je. Glazba, trumbunjeri, barjaktari i svečano spravljeni festanjuli spremno čekaju visoko podići barjak slobode.
 
Bog zna koliko puta ponovljena svečana molitva Laus doimlje nas se kao da je čujemo prvi put: 'U ime Presvetog Trojstva i u ime slavnoga svetoga Vlaha našega Parca život i pobjeda…'. Biskupov pozdrav. Čestitke s kopna i mora. Trznice s darovima ove pitome zemlje: ulje, vino, kruh, voće i vosak. Zbor pjeva 'Sad razvijmo barjak, pred oltar kleknimo svi…'
 
Barjak se vijori, a bijele golubice lete i diljem svijeta pronose glas o Festi koja je prije 10 godina (2009.) proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom čovječanstva.
 
Golubice lete a zajedno s njima k nebu se diže ponosnog puka glas: '… prošlosti slavne neka nam danas ožive dni'“, piše u proglasu.
 
Proglas, uz dubrovačkog biskupa mons. Matu Uzinića i rektora crkve sv. Vlaha mons. Tomu Lučića, potpisuju ovogodišnji festanjuli – svetkovnici Feste kapetan Ivica Lončarica i zanatlija Pero Butijer. 

Crkveni program Feste sv. Vlaha

Uz proglas je objavljen i crkveni program proslave Feste sv. Vlaha 2019. godine koji ima svoj uobičajeni tijek. Počinje trodnevljem u zbornoj crkvi sv. Vlaha 30. siječnja u 18 sati koje predvodi o. Stipo Balotinac koji će tijekom ta tri dana propovijedati. Nakon misa slijedi program Učenici sv. Vlahu.
 
Otvaranje Feste je na Kandeloru 2. veljače u 15.30 sati ispred Parčeve crkve, svečana večernja i koncert u katedrali počinju u 17.30 sati.
 
Središnje pontifikalno misno slavlje 3. veljače u 10 sati ispred katedrale predvodi hvarski biskup mons. dr. Petar Palić, nakon čega slijedi svečana procesija ulicama Grada. Pozdrav barjaka i barjaktara biskupima bit će ispred katedrale u 15.30 sati.
 
Festa završava u nedjelju, 10. veljače misnim slavljem na Gorici sv. Vlaha u 9 sati te spuštanjem barjaka sv. Vlaha u podne ispred Parčeve crkve nakon kojeg slijedi zahvalna misa u njegovoj crkvi.

Proglas Svetog Vlaha 2019

ProgramSvetog Vlaha 2019

 
Angelina Tadić/Dubrovačka biskupija

Objavljeno u Aktualno

Brod Atlantska plovidbe „Sveti Vlaho“ nasukao se u kanalu Punta Indio u Rio de La Plata, južno od Montevidea, nakon što je pretrpio mehanički kvar u plovnom putu. Brod se nasukao 2. siječnja, piše Pomorac.net.

„Sveti Vlaho“ brod je za rasute terete i u trenutku nasukavanja bio je natovaren, a kako piše Pomorac.net, prema podacima praćenja i poziciji, najvjerojatnije je odsukan i usidren blizu mjesta nasukavanja. U vrijeme incidenta brod za rasute terete bio je na putu iz San Lorenza za Ravennu u Italiji.

Bulker “AP Sveti Vlaho”, nosivosti je 53.529 dwt, izgrađen 2009. godine, a iako njime upravlja Atlantska plovidba plovi pod zastavom Maršalovih otoka. Iz Atlantske plovidbe nema službenih podataka niti su se oglasili o nasukavanju broda, već na službenim stranicama piše samo kako Sveti Vlaho plovi prema Ravenni gdje se očekuje 24. siječnja.

Najnovije: Priopćenje Atlantske, "Sveti Vlaho" usidrio se zbog kvara, pročitajte OVDJE.

D.M.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 7 od 7