Prikazujem sadržaj po oznakama: peskarija

Sanitat od danas ne smije više vršiti prijenos na svojoj i drugim web stranicama s gruške place i peskarije. Naime, Sanitat već nekoliko godina nelegalno vrši „live stream” sa svojih kamera postavljenih na placi i peskariji što je nedopušteno prema odredbama o zaštiti osobnih podataka s obzirom da nije riječ o „live streamu” širokog kadra, panorame, već o prijenosu pri kojem se može utvrditi identitet osoba koje se snimaju.

Iz Sanitata su danas sami uputili obavijest kako su primili rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) prema kojem više ne smiju vršiti prijenos uživo na web stranicama. Kako Dubrovnikpress neslužbeno doznaje Sanitatu nije određena nikakva kazna za prethodno razdoblje u kojem su se kršile odredbe o zaštiti osobnih podataka.

Za pretpostaviti je kako je AZOP -u netko prijavio to kršenje, jer je teško povjerovati da se netko Agenciji odjednom sjetio ispisati rješenje Sanitatu. Vršenje nadzora kamerama je naravno dopušteno, ali ne i puštanje takvih snimki u prijenos uživo.

Inače, prema odredbama zaštiti osobnih podataka i registracijske pločice na osobnim automobilima su zaštićeni podatak pa je stoga upitan i „live stream” koji se na pojedinim stranicama, uključujući i Grad Dubrovnik, može gledati s dubrovačkih raskrižja.

dm

Ne, na peskariju u Gružu ne može se ući bez COVID potvrde ili negativnog testa, jasno su i glasno danas odgovorili iz Sanitata nakon što se nekolicina sugrađana požalila kako nisu mogli ući u prostore peskarije.

„Sukladno Odluci o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika i trgovačkih društava i ustanova donesenu od strane Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske dana 12. studenog, potrebno je predočenje EU digitalne COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju i odnosi se na sve zaposlenike i stranke koje dolaze i borave u službenim prostorijama navedenih institucija. Do dostave detaljnijih uputa Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske za ulazak i boravak na prostoru Ribarnice Gruž potrebno je predočenje EU digitalne COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju. - odgovor je Sanitata.

dm

U Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika u petak je predstvaljen „Natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja prostora Ponte i Ribarnice u gradskoj luci Dubrovnik”. Na predstavljanju su sudjelovali župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Mato Franković, ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje DNŽ Marina Oreb te predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik Božo Benić.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je riječ o izrazito vrijednom prostoru oko kojeg je ranije bilo prijepora te kako se na ovakav način želi iznaći najbolje moguće rješenje.

- Okolnosti koje su dovele do odluke o raspisivanju ovakvog natječaja su činjenice da smo imali prijepore oko korištenja tog prostora tijekom cijelog trajanja važećih koncesija. Sve one prestaju ove godine te je potrebno raspisati nove. Treba napomenuti kako je ovo jednako vrijedan prostor kao svaki trg unutar gradskih zidina. Mi smo ovaj postupak preporučili Županijskoj lučkoj upravi Dubrovnik, ona ga je prihvatila i provodi ga dok će tehničku provedbu vršiti Društva arhitekata Dubrovnik. U postupak su upućeni ne samo Županija već i Grad Dubrovnik, Ministarstvo kulture RH sa svojim Konzervatorskim odjelom te, naravno, cjelokupna javnost. - rekao je župan Dobroslavić.

Istaknuo je kako iskustvo sa Uvalom Lapad pokazalo da je ovakav postupak najbolje rješenje i nužan korak prije donošenja Plana upravljanja te ostalih akata.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je kako su Odlukom o komunalnom redu odavno zadane smjernice kako treba izgledati urbana oprema u povijesnoj jezgri.

- Već duže vremena ovaj dio Grada odudara od onoga što je propisano kao pravilom. Vjerujem da ćemo ovim natječajem dobiti rješenje koje će pomiriti gospodarski i društveni sadržaj jer ipak se radi o području zaštićenom UNESCO-om. - rekao je gradonačelnik Franković.

Ravnatelj ŽLUD-a Željko Dadić naglasio je kako će idejno rješenje biti stručna podloga za daljnje izdavanje koncesija.
- Vrijednost natječaja je nešto više od 225 tisuća kuna od čega se 80 tisuća kuna odnosi na nagradni fond. Prva nagrada u iznosu je od 40 tisuća kuna, a druga i treća su 24, odnosno 16 tisuća kuna. - istaknuo je Dadić.

Predsjednik DAD-a Božo Benić rekao je ovom prilikom kako su natječajnim okvirom postavljeni okviri intervenicije u prostoru imajući u vidu realne mogućnosti lokacije.

Ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Marina Oreb istaknula je kako je riječ o izuzetno povijesno slojevitoj lokaciji koja predstavlja morski pristup Gradu i dio je pješačkih tokova, uopće života Grada.

- Problemi u luci su ujedno problemi cijele povijesne jezgre s otokom Lokrumom. Danas smo svjedoci da svaki koncesionar uzima za pravo da sam ih rješava pa tako slobodno interpretiraju Odluke o komunalnom redu te je prisutno posvemašnje šarenilo i neujednačenost, jeftina rješenja i nedopustive kombinacije. Luka uz redovne mora biti spremna i za interventne situacije. - istaknula je Oreb.

Inače, na području Porta prisutno je ukupno 14 koncesija od čega dvije ugostiteljske, jedna Mea Culpe (Maro Hajdarhodžić) i druga Poklisara (Stjepan Perić), 11 za štandove na kojima se prodaju aranžmani za izletničke brodove te jedan za prodaju suvenira.

dpp

Vlasnik ugostiteljske tvrtke Mea Culpa Maro Hajdarhodžić na današnjoj konferenciji za novinare, nakon što je građevinska inspekcija zaustavila radove na montaži četiri kioska i konstrukcije s tendom na Peskariji, direktno je prozvao župana dubrovačko – neretvanskog Nikolu Dobroslavića da je utjecao na državni inspektorat.

- Pojavila se neka 3D animacija projekta i na to je naš dragi župan reagirao kazavši kako mu se ne sviđa i da mu se nije sviđalo ni prije. I tu počinju problemi. - kazao je Hajdarhodžić.

- Manje - više svi ste u medijima dobili da je Ministarstvo kulture revidiralo projekt. To je spin. Znači, nema revidiranja projekta, ostao je onakav kakav jest. Kad im to nije uspjelo, krenulo se u druge spinove i sad imamo zadnji od strane Državnog inspektorata. Mikulić (glavni državni inspektor, op.a.) je već odredio kako će u rješenju pisati da će se ovo ukloniti. Postupak je u tijeku, građevinski inspektori još utvrđuju činjenično stanje, a mi donosimo dokazni materijal da oni griješe. Njihova je pretpostavka kako bi to trebalo biti nadstrešnica, koja može imati maksimalno 20 kvadrata, a ovo je puno više, a mi govorim da su to četiri kioska. Ali netko u Zagrebu je već rekao da će rješenje biti napravljeno tako da se ovo ukloni. Gore gospar Mikulić, iako rješenje nije napisano, već zna što će u njemu pisati. Interesantno je da se tu već vrte neki građevinari koji dolaze mjeriti kako će to rastaviti, da ne govorim kako na rješenje postoji i žalba i proces dokazivanja itd. Ali ne, oni su već angažirali neke građevinare koji će to rastaviti i valjda baciti u more. - ispričao je Hajdarhodžić.

- Amo se vratiti na poantu priče, ne sviđa se gospodinu Dobroslaviću i on je upregnuo sve, Ministarstvo kulture da revidira pa nije uspjelo, pa sad je upregnuo i Državni inspektorat. Sjeverna Koreja mi se čini kao lijepi dio svijeta gdje bi preselio jer mislim da bi tamo bilo manje represije. - kazao je između ostalog Hajdarhodžić.

Hajdarhodžić je kazao da se kod ovog projekta spominje i percepcija javnosti kako je on loš, no, vlasnik Mea Culpe kaže kako je tek riječ o uvijek jednih te istih nekoliko građana kojima sve smeta. Spomenuo je pri tome i kako je percepcija javnosti takva i da je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdoblje loša, ali da taj projekt ide dalje jer je od Županije.

- Ovaj projekt se koristi za rušiti Žanu Baću, ovaj projekt se koristi da se župan iživljava. Sa Županijskom lučkom upravom Dubrovnik sam surađivao dok župan nije rekao da mu se ne sviđa i da će napraviti natječaj za tri rješenja. - kazao je.

- Mi inače ovdje govorimo o montažnom objektu, ovo netko sutra, da netko kaže „miči to otovle, ne smije tu stat”, odvidamo i može se odnijet, ali toliko jada od tog župana, toliko ega, toliko ”nečeš razbojniče”... Meni se građevinski inspektor kune da još nije napisano rješenje, Mikulić tvrdi da će rješenje biti napisano da se to ukloni. Tko ga je nazvao, nazvao ga je župan Dobroslavić i kazao: „Aajde makni onog Mara, napiši mu zabrani.” Alo! Jesmo li mi država ili banana republika?! - rekao je Maro Hajdarhodžić dodavši:

- Radim svoj posao i politika mi ulazi u moj prostor, jedan stari prdonja, tako ću ga nazvati. - rekao je Hajdarhodžić neprimjereno o županu.

Također kazao je kako je montažna kućica za potrebe graničnog prijelaza koja se nalazi na Peskariji tamo nelegalno, ali da je Županisjka lučka uprava Dubrovnik ne želi ukloniti zaključivši da je to tako jer bi time izgubili novac, no kad se radi o njegovom novcu da vrijede drukčija pravila.

- Mene ruše svaki put. Rušili su me Za Rokom kad je tamo bila pizzerija, dijelili su stolove na način da ja ne dobijem ništa. Pa sam trebao renovirati Gradsku kavanu, pa je pročelnica Daničić napisala, bez obzira što imam suglasnost konzervatora da ona ne da. Pa sam pošao ovdje, pa mi ni ovdje ne daju. - rekao je vlasnik Mea Culpe Maro Hajdarhodžić koji je iznio i cijeli proces od starta projekta, a o čemu je Dubrovnikpres.hr već pisao OVDJE.

- Sve moguće zakonite sile ću upotrijebiti da se ne stavi niti jedan ključ na vite ovdje. - zaključio je Hajdarhodžić odgovarajući na pitanje koji će biti njegovi daljnji potezi dođe li do demontaže objekta.

Nakon konzervatora i građevinska inspekcija odlučila je obustaviti radove na postavljanju konstrukcije s tendom i četiri kućice na Peskariji od kojih su tri namijenjene za ugostiteljsku djelatnost tvrtke Mea Culpa Mara Hajdarhodžića i jedna za potrebe graničnog prijelaza u Portu.

Nakon što se izda i rješenje o zabrani radova, konstrukcija će morati biti uklonjena, a kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje, Županijska lučka uprava Dubrovnik neće čekati da izvođač radova ukloni konstrukciju već će ŽLUD to sama i uraditi.

dm

Nakon „ludila” na gruškoj peskariji u petak kada se dogodila navala na srđele, a djelatnici Sanitata na jedvite jade su održavali red među kupcima među kojima je bilo onih koji su pošto – poto odmah željeli ući u prostore peskarije iako je broj ljudi koji se mogu u istom trenutku naći na peskariji još uvijek ograničen, kao mjera u zaštiti od korone virusa, iz Sanitata su dopisom apelirali na Dubrovčane da budu savjesni i pridržavaju se mjera.
U međuvremenu se dogodio i novi slučaj zaraze korona virusom, a kako navode iz Sanitat „unatoč popuštanju mjera i dobroj epidemiološkoj slici u našem gradu ne smijemo se opustiti i riskirati ponovno izbijanje zaraze”.
 
„Ovim putem želimo pozvati naše sugrađane na strpljenje i razumijevanje te pridržavanje sigurnosnih mjera. Naši djelatnici kontroliraju pridržavanje mjera zbog vaše zaštite! Dok god  bude potrebno, na tržnicama i drugim prostorima kojima upravlja Sanitat pridržavat ćemo se minimalnih sigurnosnih mjera. To znači da će se i dalje u ribarnicu u Gružu ulaziti u ograničenom broju kako bi se omogućilo pridržavanje distance te dezinficirati ruke.” - napisali su iz Sanitata.

„Apeliramo još jednom na sve sugrađanke i sugrađane da budu savjesni i pridržavaju se minimalnih sigurnosnih mjera. Posljednjih smo dana svjedoci novom broju COVID-19 zaraženih u našoj zemlji i ne želimo da se u našem gradu dogodi žarište.” - naveli su iz Sanitata.

dm

Županijska lučka uprava Dubrovnik jutros je zaustavila radove na gradilištu u Portu, odnosno na Peskariji, gdje tvrtka Mea Culpa postavlja četiri montažne kućice s konstrukcijom za tendu od kojih su tri kućice namijenjene ugostiteljskoj djelatnosti, a jedna za granični prijelaz.

Županijska lučka uprava Dubrovnik inače upravlja tim područjem i davatelj je koncesije koju ima tvrtka Mea Culpa. Županijska lučka uprava nedavno je dobila i rješenje konzervatora kojim se ovaj projekt, koji je prethodno dobio konzervatorsko odobrenje, obustavlja jer je naknadno utvrđeno da odobrenje nije trebalo biti izdano.

O svemu će konačnu riječ dati građevinska inspekcija koja je posjetila gradilište.

- Zaštitari brane prilaz, tu su još i tri djelatnika Županijske lučke uprave kao ispomoć u „obrani terena”, još nisam vidio na osnovu čega, oni tvrde na osnovu zabrane konzervatora koja je došla njima, na krivu adresu kao investitori, a investitori smo mi (Mea Culpa d.o.o. op.a.) što se i vidi tu. Mi smo i prijavili radove konzervatorima, zašto su oni falili u proceduri i poslali njima zabranu umjesto investitoru pravome, ne znam koja je to igra. U cijeloj priči gradnje i svega, realno osim ovih dopisa Županijske lučke uprave, koja se stalno poziva na to rješenje konzervatora, ja nemam od nikoga ništa. - rekao je jutros za Dubrovnikpress.hr vlasnik tvrtke Mea Culpa Maro Hajdarhodžić.

Je li mu Županijska lučka uprava poslala rješenje konzervatora kojim se nalaže obustavljanje radova, Hajdarhodžić odgovara:
- U kojem je napisano da su oni investitori i Dom izgradnja. A Dom izgradnja kao izvođač radova je imao ugovor sa mnom, ne sa Županijskom lučkom upravom. I Dom izgradnja je po tom rješenju prestala graditi i podnijela žalbu, oni jedini, a ja sam nastavio radove jer ja nemam nikakvih zabrana.

U kojoj je fazi projekt Hajdarhodžić kaže:
- U završnoj fazi. Trebaju biti odrađeni još neki sitni detalji na konstrukciji i poslije toga dolazi tenda odozgo, sa svih strana. Sve je to obučeno u tendu, donja tenda je šupljkiva i pokazuje obrise konstrukcije tako da se vidi iznutra i lagana tenda odozgo. Tri kućice su za ugostiteljstvo, a jedna za Županijsku lučku upravu. I ona njihova stara kućica ima rješenje konzervatora iz 2016. da se makne i još je nisu maknuli. Nisu je makli jer micanjem te kućice gube policiju u Portu, a gubitkom policije u Portu gube status sezonskog pograničnog prijelaza. Tako kad je njihov interes da zadrže oni će negirat rješenje konzervatora, a meni koji sam čist će slat rješenje konzervatora da su mi zabranili, a nisu meni nego njima. - rekao je Maro Hajdarhodžić kazavši i kako je projekt zasad vrijedan oko milijun i tristo tisuća kuna.

- Suglasnost konzervatora na glavni projekt došla je u prosincu i odmah smo sve pokrenuli, jer taj je nacrt već bio u razmatranju u Beline (tvrtka specijalizirana za izradu tendi op.a.) i oni su odmah dali ponudu i rješenje. Nakon toga su odmah krenuli u projekt i evo završili ga prije mjesec dana o donijeli ga ovdje. - kazao je još Hajdarhodžić.

S obzirom da mu koncesija ističe, a ulaže velike novce, na pitanje kako je siguran da će mu se investicija isplatiti i da će ponovo dobiti koncesiju, Maro Hajdarhodžić kaže:
- Nisam siguran ni da će mi se isplatiti ni da ću dobiti ponovo koncesiju. Međutim ima sasvim drugi tijek događaja tu. Ja u prosincu 2016. godine, arhitektonski ured Kor, je podnio idejni projekt ua uređenje. Znači tada zapravo počinje projekt. Predmet nekih razmišljanja je kaznena prijava, jer dobivam tada od konzervatora, ne smjernice, nego dobivam jedan šamara „ne možeš ti tamo ništa, ti tamo imaš zabranu”. Znači, 2016. sam grubo odbijen. 2017. ponovo s Korom uz suglasnost Županijske lučke uprave idemo na kombinaciju da i oni imaju legalnu kućicu i da mene prestanu prozivat radi onih kućica, koje su također bile legalne, mogu to dokazat, konzervatori nisu ni na jednoj instituciji dokazali da su bile ilegalne, govorim o građevinskoj i općinskom državnom odvjetništvu. - priča Hajdarhodžić i nastavlja:

- Općinski državni odvjetnik im je napisao da nemaju osnove za pokretanje kaznenog postupka po službenoj dužnosti. I onda 2017. idemo na drugu kombinaciju s Omega ingeneringom i uz osmom mjesecu 2017. se dobiva suglasnost na idejni projekt. Pravi se odmah glavni projekt i čeka dvije godine i par mjeseci. Znači da je ideja isplativosti toga svega skupa bila prije pet godina, ali u cijeloj toj paprilogiji se to i izgubilo. I sad smo došli do toga da treba to rješavat, ja znam da imam još godinu i pol koncesije s tim da se počela cijela gungula kad sam ja uklonio stare kućice, koji, opet kažem također nisu bile nelegalne. - zaključio je Hajdarhodžić.

Ministarstvo kulture, kako je objavio Dnevnik.hr, „češlja Konzervatorski odjel u Dubrovniku”. Ministarstvo kulture potvrdilo je tu informaciju, a kako piše Dnevnik.hr „utvrđena su određena odstupanja od uobičajene prakse i postupanja koja su u suprotnosti s pravilima struke kada je u pitanju rad bivše pročelnice konzervatorskog odjela Žane Baće”. Prema navodima tog portala Nove TV u pitanju su projekti na Peskariji, odnosno „gambele” koje je namjeravao postaviti Maro Hajdarhodžić, tj. tvrtka Mea Culpa, te ljetnikovac u Sustjepanu gdje su navodno upitni belvederi. Dnevnik.hr piše da je „pokrenut postupak protiv pročelnice, ali i jedne dubrovačke arhitektice koja je radila na tim projektima”.„Njoj prijeti gubitak licence za rad na zaštićenoj kulturnoj baštini.” - navodi Dnevnik.hr.

Piše: Davor Mladošić

I tako dok Ministarstvo kulture „češlja” zapravo samo sebe, pitanje koje se nakon toga nameće jest hoće li nakon tog „češljanja” Konzervatorski odjel u Dubrovniku ostati uredno počešljan i prema javnosti iz svega izaći s urednom frizurom ili je ipak došlo vrijeme da se Konzervatorski odjel u Dubrovnik „raščerupa” i to ne nekakvom internom istragom Ministarstva kulture, već ozbiljnim kriminalističkim istraživanjem koje bi proveli za to nadležni organi, pa da se konačno utvrdi ima li, odnosno je li tamo bilo ili nije bilo korupcije, kako je Dubrovnikpress.hr već pisao u nekoliko navrata.

Takvo jedno ozbiljno istraživanje, ozbiljnih organa, možda bi i utvrdilo kako to da su konzervatorske odrednice u Dubrovniku za jedne „ovakve”, a za druge „onakve” i ovisi li to o debljini kuverte ili je ipak riječ „tek” o propustima. Nitko bez dokaza ne može tvrditi da korupcije ima, ali bez jasne i profesionalne istrage uz sve što se događalo i događa se u javnom prostoru, neka se te sumnje napokon ili potvrde ili demantiraju istragom.

Eto, kad se već spominju belvederi na ljetnikovcu u Sustjepanu, kako to da su oni upitni, ako jesu upitni, a nisu upitni npr. belvederi koji su u potpunosti promijenili vizure povijesne jezgre, odnosno izmijenili tzv. petu fasadu Grada. Spomenimo se samo belvedera na jezuitskom samostanu kao jednog rapidnog primjera.

Dakle, problemi u konzervatorskom odjelu nisu ni od danas ni od jučer ili prekjučer, sumnje, ne samo u loš rad konzervatorskog odjela, već sumnje u koruptivne radnje u javnosti postoje godinama, ali izgleda da ne postoje kod istražnih organa, jer da postoje ne bi nekakvu internu istragicu radilo Ministarstvo kulture već policija. Žana Baća i Konzervatorski odjel u Dubrovnik zasad su dakle, čisti k'o suza što se ozbiljnih istražnih institucija tiče.

Hoće li ostati tako valjda ovisi upravo o ovim internim postupcima Ministarstva, istog onog ministarstva u kojem, njemu taj pripadajući Konzervatorski odjel, uz znanje ministrice Nine Obuljen Koržinek, ima, kad su u pitanju npr. bankomati u Gradu, jedna pravila za poduzetnike u privatnim prostorima, a druga pravila za poduzetnike u prostorima zaklade Blaga djela koju vodi ministričin otac Nikola Obuljen.

Ne „smrdi” dakle samo Konzervatorski odjel u Dubrovniku, „smrdi” i samo Ministarstvo kulture koje bi sad kao trebalo provesti nekakvu istragu ili što već.

Pa neozbiljno je zaboga od takvog Ministarstva, nešto očekivati, osim u slučaju da nije pronađen neki interes da se Žani Baći nešto nađe, a i slijepcu je jasno da joj se pogreški u radu može naći. Pa ako je to svima bilo jasno, kakvim to čudnim čudom Ministarstvo nije prije pokrenulo kakav postupak. Valjda je sad nečiji politički interes da Žana Baća odgovara za propuste, ako ih je bilo, a dok je utvrđivanje ima li propusta bio samo interes dubrovačke javnosti, onda valjda Ministarstvu kulture to nije bilo ni važno.

Inače isto to Ministarstvo i kad je bilo jasno da se iza brijega ipak nešto valja, u ožujku ove godine, demantiralo je kako je Žana Baća dala ostavku. Kada se ta informacija pojavila u medijima, iz Ministarstva su naime uputili demantij o ostavci, navevši kako je ona na bolovanju. Odjel danas inače, nakon što ga je privremeno vodila Božena Popić Kurtela, kao pročelnik vodi Antun Baće. Je li Žana baća dala ostavku, zapravo ta informacija je ostala nedostupna.

O kakvom se Ministarstvu radi pokazuje i izbjegavanje na ozbiljna i njima u Ministarstvu valjda škakljiva pitanja, Dubrovnikpress.hr već nekoliko godina čeka tako odgovor na pitanje o legalnosti ugovora Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine. Javila se jednom glasnogovornica Ministarstva, obećala odgovor kada, rekla je tada, dobiju očitovanja od Grada Dubrovnika. Možda još čekaju.

Što su pak čekali za internu istragu, postupke ili kako god to nazvali u slučaju bivše pročelnice Žane Baće, to samo u Ministarstvu kulture znaju.

Unatoč svemu zaključit ćemo da će ti postupci uistinu biti vođeni kako treba, pa da se razluči što se događalo u Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku. No, što god da se zaključi nered u prostoru i devastacija baštine koja se dogodila nije popravljiva, a reakcija je zakašnjela, bila ona iz političkih ili iskrenih pobuda brige za baštinu.

Dubrovačku javnost sablaznila je fotografija, odnosno grafički prikaz budućeg izgleda Peskarije, a koju je jučer objavio na Facebook stranicama Gradskog kotara Grad predsjednik tog kotara Marin Krstulović.

Piše: Davor Mladošić

Nakon što je, zahvaljujući Marinu Krstuloviću, ta, dosad očito pomno skrivana, grafika iscurila u javnost, jednako tako zahvaljujući odreda negativnim komentarima i reakcijama, Ministarstvo kulture obustavilo je započete radove na „uređenju Peskarije”. Projekt će navodno na reviziju, eto konzervatorima je do jučer bio dobar, od jučer više nije. Znači, bilo je potrebno da se javnost digne na noge kako bi konzervatori shvatili ono što prije nisu.

No, dubrovački konzervatori već odavno su priča za sebe, jer da nije tako oni bi već odavno rekli kako na Peskariji ni taj ni bilo koji drugi „projekt” ne može biti odobren.

ČITAJUĆI SILNU LITERATURU JELICA PEKOVIĆ PROPUSTILA JE NAUČITI ONO NAJVAŽNIJE

I tako, dok su konzervatori bili u procesu dumanja te zaključili kako su prethodno krivo zaključili, Jelica Peković čija je tvrtka, odnosno ona izradila projekt, a ujedno je i sama nadzor na gradilištu, pokušala je javnosti docirati odgovarajući na novinarska pitanja, pretvarajući postavljanje nekoliko gambela i tende u znanstvenu fantastiku. Pekovićka je tako istaknula silnu literaturu koju je ona jedna morala pročitati kako bi izradila projekt postavljanja tih nekoliko gambela, ali čitajući te sve knjižurine, koje mi neuki građani nikad nismo ni vidjeli, izgleda da je propustila naučiti ono najvažnije, ono za što knjige nisu ni potrebne, već samo dobar ukus i zdrav razum koji kaže kako na Peskariji niti je bilo niti jest mjesto nečemu što prirodno tom prostoru ne pripada.

A Peskariji svakako prirodno ne pripadaju ni gambele ni tende ni ugostiteljski stolovi. Pa hajde da je riječ o par stočića, nego je gotovo svaki kvadrat placete već dugi, dugi, predugi niz godina zauzet u samo jednu svrhu – profita vlasnika Mea Culpe Mara Hajdarhodžića.

HAJDARHODŽIĆ NE NAMJERAVA STATI S RADOVIMA

U svemu ne šuti naravno ni Hajdarhodžić on tako u jednom mediju, u napisu kojem samo nedostaje oznaka kako je riječ o marketinškoj objavi da ostvari pravu svrhu, kuka da je eto uložio u ovaj projekt već milijun kuna i također docira pa kaže kako za projekt nije potrebno mišljenje ni gradonačelnika, ni župana ni građana.

Ima pravo Maro Hajdarhodžić, zakonski nije potrebno mišljenje građana, pa ni župana ni gradonačelnika, ali zanemarimo mi župana i gradonačelnika, pa se osvrnimo što ova izjava znači naspram građana. A znači da se Maru Hajdarhodžiću živo fućka što građani misle, nešto slično kao Franju Pašaliću koji je dao sličnu izjavu u vezi onog svog rugla u gruškom zaljevu koje se naziva Marinom Frapa.

Sasvim je očekivano da Hajdarhodžić brani svoj profit, ali nije očekivano da svojim izjavama vrši nuždu po vlastitim sugrađanima, jer, za razliku od Pašalića, ipak je dijete Grada, ali profit ne pita tko je čije dijete, a Hajdarhodžiću je na prvom mjestu.

Ne, da ne budemo licemjeri, niti imamo niti bi itko trebao imati išta protiv profita vlasnika privatne tvrtke, dapače, profit je osnova postojanja privatnih tvrtki. Ipak, kada se guzica toliko raširi da interes ostvarivanja profita počne ugrožavati javno dobro, a gomilanjem stolova, ne samo na Peskariji i ne samo u slučaju Mea Culpe, javno dobro je ugroženo, onda je vrijeme za reći: STOP.

STOP je rečeno privremeno, ali ni to Hajdarhodžić ne poštuje, izjavljuje on na jednom drugom mediju večeras kako ne namjerava stati s projektom, jer nitko ga, kaže, nije izvjestio da treba stati.

I tako, dok se Maro Hajdarhodžić pravi blesav, kukajući kako je on već uložio milijun kuna u projekt, mi bismo se valjda trebali rasplakati nad tom njegovom gorkom sudbinom što mu zločesti sugrađani zagorčavaju život, umjesto da se zapitamo nešto drugo...

ZAŠTO HAJDARHODŽIĆ ULAŽE AKO MU KONCESIJA ISTIČE DOGODINE?
JE LI TO ZNAČI DA JE VEĆ SIGURAN DA ĆE JE PONOVO BAŠ ON DOBITI?

A to drugo jesu sljedeća pitanja:
Zašto Maro Hajdarhodžić ulaže u projekt „uređenja Peskarije” ako mu koncesija ističe dogodine?
Ako ulaže, znači li to da je već siguran kako će ponovo dobiti koncesiju?
Ako je odgovor na drugo pitanje potvrdan, tko je taj i po kojem zakonu unaprijed odredio da će baš Mea Culpa Mara Hajdarhodžića dobiti koncesiju?

Uz ova pitanja nameću se i još neka, a glase:
Zašto na Peskariji uopće mora biti ugostiteljski objekt?
Ako objekt već postoji zašto uz stolove i stolice mora imati i popratne kućice?

AKO SE UPRAVLJA DOLASCIMA KRUZERA NIJE POTREBNA NI GAMBELA GRANIČNOG PRIJELAZA U PORTU, JER NIJE POTREBNO NI SIDRIŠTE ISPRED LOKRUMA

Nadalje, nevezano uz slučaj Mea Culpe i koncesije nameće se također i pitanje kućice za potrebe graničnog prijelaza koji je tu zbog kruzera.

Naime, pitanje je, ukoliko se radi na upravljanju kruzing turizmom: zbog čega se i dalje kruzeri primaju na sidrište ispred Lokruma?

Zabranom sidrenja ispred Lokruma za kruzere nestala bi i potreba za graničnim prijelazom u Portu i eto jednog problema i jedne gambele na Peskariji manje. Ako nas se već pokušava uvjeriti kako će u budućnosti biti manje istovremenih dolazaka kruzera u Dubrovnik (iako se korona virus već „pobrinuo” za to) onda bi za sve njih trebalo biti mjesta na vezovima gruške luke.

Dakle, ako je granični prijelaz nepotreban, ako Hajdarhodžiću ističe koncesija, nije u svemu pitanje što može biti na Peskariji, već je pitanje zašto je potrebno da ubuduće tamo nešto uopće bude. Neka Peskarija bude Peskarija, neka turisti šetaju i vide Porat, neka se na placetama, uključujući i onu koju sada pod sobom drži drugi ugostitelj, Stjepan Perić, vade i preko zime drže barke kao što su se vadile, ne mora svaka površina biti iskorištena za profit pojedinca, jer to nas je i dovelo ovdje gdje jesmo: da raspravljamo kakve su gambele primjerne na Peskariji. Pa zaboga, odgovor je samo jedan: nikakve.

Županijska lučka uprava Dubrovnik pokušava pronaći rješenje za uređenje prostora Peskarije, jer na sadašnje stanje postoje brojni prigovori. - izjavio je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić za Dubrovnikpress.hr o projektu kućica na Peskariji o kojima je Dubrovnikpress.hr već pisao OVDJE.

- Ovdje se radi o traženju mogućeg rješenja, koje dakako treba provjeru struke i javnosti, a pogotovo Grada Dubrovnika i Županije. Nijedno rješenje koje ne dobije potporu Grada i Županije Županijska lučka uprava Dubrovnik neće provesti. - kazao je župan Dobroslavić.

dm