Prikazujem sadržaj po oznakama: intervju

Iz posljednjih sjednica Gradskog vijeća može se vidjeti kako odnosi između dvojice gradonačelnika, bivšeg Andra Vlahušića i aktualnog Mata Frankovića, više nisu napeti. Nakon što je Franković prihvatio Vlahušićev prijedlog izjednačavanja cijene ulaznice za zidine s cijenom DuCarda, bivši i aktualni gradonačelnik tijekom sjednica više se ne sukobljavaju. Vlahušić, koji gotovo redovito podržava sve akte na Vijeću za portal Dubrovnikpress ističe kako nije u koaliciji s HDZ-om već se radi o nekoj vrsti programske suradnje. Ističe i kako je dugi niz godina politički surađivao s HDZ-om.

Jeste li ušli u koaliciju s HDZ-om?
– Ne! Još sam '89. bio na osnivačkom skupu HDZ-a. Pero Beatović, moj Primorac, moja generacija, zvao me da dođem. Prvo smo bili u Klubu pomoraca pa smo onda pošli u Karaku, ali ja nisam želio pripadati tom pokretu jer su mi draži bili proljećari iz '71. Napad na Dubrovnik dogodio se 1. listopada '91. i odlazim u ured gradonačelnika Pera Poljanića. Kao mladi liječnik tada ga pitam: „Pero, treba li pomoći?” U cijelosti preuzimam civilnu opskrbu grada. Je li to suradnja s HDZ-om?

To su ratne, potpuno drukčije okolnosti.
- Dolazi '93. i ja odlazim na Bijeli put i ured Ante Bobana. Pišem knjigu o suradnji Hrvata u BiH i dobijem povelju od Tuđmana, dobijem Danicu. Je li to suradnja s HDZ-om?

To su još uvijek ratne okolnosti.
- Ja jedini pobijedim HDZ '98. Srušimo Juru Burića. Svi u HDZ-u glasaju jednoglasno i izaberu me za predsjednika Županijske skupštine.

To je već itekakva politička suradnja.
- Jednoglasno me izaberu. Županijski HDZ me izabere za predsjednika Skupštine. Imam ured iznad Ureda gradonačelnika, imam plaću kao župan, imam Augustu za tajnicu, Mata Krešića za šofera i audi A6. Je li to bila koalicija s HDZ-om?

Da, koalicija ili kohabitacija itekakva.
- Iza toga 2001. pa 2005. tučemo HDZ u Županiji, a 2009. se mijenja zakon i ja idem na prve neposredne izbore za gradonačelnika i pobjeđujem te 2009. pa 2013. i ponovo 2015. Sva tri puta pobjeđujem na izborima

I onda opet Šuica surađuje s Vama.
- Šest puta u nizu surađujemo. Od 2005. do 2009. ja sam ravnatelj bolnice i u Županiji sam protiv HDZ-a, a tamo sam bio član Poglavarstva i na razini Dubrovnika vodim kadrovsku politiku. I Kristijana Pavića ja dovedem za ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik jer samostalno biram i dogovaram se s Dubravkom Šuicom. Gradski sam vijećnik, radimo zajedničke projekte, projekte za grad i to ljudi zovu tihom koalicijom, dođu izbor i ljudi me direktno izaberu za gradonačelnika.

Pa Vi i HDZ, odnosno Šuica nastavljate suradnju.
- Predsjednik Gradskog vijeća 2013. bio je Niko Bulić.

Jest!
- Tko se složio s time? Pa Dubravka Šuica tadašnja predsjednica Gradskog odbora HDZ-a.

Jest pa ste napravili dubrovački dogovor.
- Tako je! A što je bilo 2015.? Tko je tada bio predsjednik Gradskog vijeća?

Mato Franković.
- A tko je bio gradonačelnik?

Vi! Suradnje nema!
- Prvi proračun smo normalno surađivali, ali se kod drugog oni odlučuju da ga sruše u koaliciji SJG, Vićan i HDZ. Pa Mato je to nedavno potvrdio. Dakle, dolaze izbori i ja pobijedim Mata i nakon toga on postaje predsjednik Gradskog vijeća u koaliciji sa SJG. Surađujemo normalno, pozivam ga na sastanke, dolaze ministri, prvo lijeve pa kasnije i desne opcije, dolazi Plenković i ja pozivam Mata na taj sastanak. U Hiltonu je bio sastanak s premijerom na koji Mato nije bio pozvan, ali ja ga pozivam kao predsjednika Gradskog vijeća. Potom je HDZ želio ponovo na izbore i nemaju način kako osim da naprave lex Vlahušić. Šest puta sam ih pobijedio pa su napravili lex Vlahušić. Ne zaboravimo 2015, i presudu Vrhovnog suda, pravomoćnu te veljače, a afera Revelin se otvara tek kad sam prestao biti gradonačelnik.

PITAJU ME „ANDRO, ODAKLE TI ŽELUDAC DA SJEDNEŠ U EMISIJU S KRISTIĆEM?”

Dobro, jeste li sad u koaliciji s HDZ-om ili niste?
- Naravno da nisam. Ja sam jedini čovjek s 30 – godišnjim iskustvom u politici koji sam nastradao zbog težnje da gradu bude bolje, jer za mene je grad prostor bivše Općine Dubrovnik ili bivše Republike. Za mene je grad i dio Hecegovine koja je uvijek bila dio grada, općina Ravno, Ivanica i Neum, prostor od Konavala do Pelješca. Nisam se ja promijenio.

Je li se HDZ promijenio?
- Pa evo kad sam neki dan bio u jednoj emisiji s Kristićem zovu me ljudi poslije i pitaju me: „Andro, odakle ti želudac da sjedneš u emisiju s Kristićem?” Ja sam ostao isti i je li to Poljanić, Šuica, Bulić, Mato Franković kao predsjednik Gradskog vijeća ili kao gradonačelnik, za mene je potpuno ista stvar. Ja sam kreator i sa svoje 62 godine u stanju sam izbaciti jedno 25 ideja svaki dan, ideja dobrih za Grad i Županiju.

Gradonačelnik je počeo uvažavati Vaše ideje, dočekali ste da Vam oda priznanje za neke projekte, konkretno DuCard.
- Najveće je priznanje kad ti do jučer zakleti neprijatelji kažu „Andro, imaš odlične ideje”. Što mogu više dobiti, većeg priznanja nema. Pokojni Vekarić mi je rekao, „Andro, lex Vlahušić ti je nagrada za životno djelo”. Jedan profesor za Ustavno pravo mi je rekao da su u bivšoj Jugoslaviji i sadašnjoj Hrvatskoj samo tri zakona po imenu i prezimenu neke osobe, prvi je bio zaštita druga Tita, drugi je lex Plenković, a treći lex Vlahušić. Molio sam tog profesora da mi pomogne, rekao je da ne može.

Hoće li ova Vaša suradnja nekome smetati, DDS -u primjerice?
- Evo, Mato mi je u svibnju i rođendan čestitao. Poslao sam mu poruku da sazove Povjerenstvo za DuCard jer je sezona počela, a i dalje se prodaje više karata za zidine nego DuCarda.

HDZ -OVCI FUNKCIONIRAJU NA NAČIN DA SLUŠAJU PLEMENSKOG VOĐU

Ali kasnite s tom promocijom DuCarda.
- Nitko ne zna da postoji jedinstvena cijena ulaznica. Mi nemamo promociju, a dio sezone je prošao. Izgubit ćemo ove godine jako puno, ali nakon što su iz DPDS-a otišli Niko i Denis i došla nova ekipa, rekao sam „give peace a chance” i zato ne reagiram.

A jeste li s Frankovićem i Vićanom, kao što kaže Capor, kuhali oko smjene ljudi u DPDS-u?
- Ne, ne ne, osim što se ja bavim prekomjernim granatiranjem dok Mato to radi na pristojan način. Nije bilo dogovora, nismo pričali o tome. Ja sam protiv DPDS -a i Blagih dijela.

Ti su Vaši stavovi opće poznati.
- Oni uzimaju na našoj gluposti i ja sam protiv toga.

Je li Vaša suradnja s Frankovićem i HDZ-om uvod u neko preslagivanje u Vijeću, nove koalicije, odnosno programe suradnje?
- Sve ovisi o Matu. Ja sam jasno rekao kako ću glasati. Rekao sam da ću glasati i za Potrebicu i za proračun ako se dogovorimo da se cijena ulaznica i DuCarda izjednače. Rekao sam da ću ako se to dogodi, glasati za HDZ -ove proračune do kraja mandata. Kad glasaš za proračun ne možeš rušiti Vijeće. O većini odluka ću iznositi svoj stav, a ako me netko uvjeri u suprotno možda i odustanem od svoga stava po nekim pitanjima.

Ne morate i ne možete se u svemu slagati.
- Da, primjerice, Pezo je vazda bio gromovnik protiv mene, a nedavno je rekao kako je šteta što nije prošao moj prijedlog zakona da gradovi postanu vlasnici prostora nad morem. Treba promijeniti Zakon o pomorskom dobru. Gradovi sjedišta Županija trebaju biti vlasnici nad morem. Ako Mato kaže da je to dobar prijedlog, postat ću prijatelj brojnim HDZ -ovcima jer oni funkcioniraju na način da slušaju plemenskog vođu i vrhovnog poglavicu. Dakle, pitanje je Frankovića i njegove percepcije. Prve četiri godine su bile percepcijske da je on pobijedio i da su sve njihovi projekti pa su bili izbori i mogao sam vrijeđati i spominjati patuljke.

PERO IMA PROBLEM JER ĆU JA UVIJEK GLASATI ZA PRORAČUN

Govorili ste svašta u kampanji.
- Ok, jesam, ali to je bio moj odgovor na Matove četiri godine, no on je sad došao u novu poziciju. Može govoriti da je Lapadska obala njegova i put za Osojnik, ali to je kao da glazbenik u simfonijskom orkestru kaže da je Čarobna frula njegova. Ja živim u svijetu osmišljavanja ideja i projekata. Bavim se mentalnim projektiranjem i to je moje zadovoljstvo. Ja nisam dirigent, ja sam skladatelj. Evo i gradonačelnik Mostara me zamolio da mu pomognem oko transformacije turizma u Mostaru. Ja sam de facto ostao jedini suvremeni živući intelektualac u Dubrovniku. Mato je odlučio biti ugledan gradonačelnik, Mato zna prihvatiti i drukčije načine razmišljanja. Vidio je da mu nisam prijetnja. Bili su izbori i svjestan sam i svojih godina, ali i svojih djela i nemam nikakav problem s time. S druge strane, imam ogromnu kreativnu moć, daleko najveću u gradu i Matu se to sad sviđa. Politički ga ne ugrožavam. On je vrhovni poglavica i šef HDZ -a u gradu.

Ajmo zaključiti, dakle nema koalicije s HDZ-om već je ovo neka vrsta programske suradnje na koju je Franković pozivao nakon izbora.
- Tako je, s tim da ja imam programa koliko god Mato želi, ali i dalje ću ukazivati na ponašanje Pera Vićana koje je isto kao i prije 30 godina. Kupi birače i onda ucjenjuje gradonačelnika. Hvala Bogu, sad konačno ima jedan projekt, ta lapadska arena kakva takva, a dosad je bilo da ne zna što bi osim što ima pravo veta i ako mu se nešto ne sviđa, srušit će gradsku vlast i ako bude u prilici, tako će napraviti i Matu. On se ponaša kao drugi čovjek grada, to je vidljivo i očito želi maknuti Raguža i želi da bude samo on i HDZ. Smeta mu svatko tko mu onemogućava da se bavi reketom i ucjenama gradonačelnika. Imao je tu moć da je mogao rušiti gradonačelnika rušenjem proračuna, ali sad se promijenio zakon. Kad više ne ruši gradonačelnika rušenjem proračuna, sad ga je strah što b se moglo dogoditi i sad, kad mu je sužen manevar, kad se Vijeće raspušta
ako se ne usvoji proračun, Pero ima problem. Drugi mu je problem što zna da ću ja uvijek glasati za proračun.

Znači s Matom možete, s Perom nikako.
- Ja nisam rušitelj, drugi su to radili. Naučio sam davno što je to destruktivna snaga. Uvjerio sam se kako gradu ide lošije kad ga rušimo i tužno mi je gledati kako je grad potpuno bez ideje

Jeste li s HDZ-om dogovorili neke točke programske suradnje?
- Ne!

Prva je valjda DuCard?
- Ne, ne, samo smo se jednom sastali.

To je bilo onda kad te nosili prezentaciju DuCard?
- Sve je na Matu Frankoviću! Ja ću stati na ulaz na zidine i reći ljudima da ne kupuju karte. Na Matu je hoće li on i HDZ smatrati porazom ako prihvaćaju projekte o kojima govorim. Ja ću i dalje pričati što bi trebalo biti u Gružu, Lapadu, Ilijinoj glavici...

Nakon što mu je četiri godine izmjenama Zakona o lokalnim izborima onemogućeno političko djelovanje, za bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića sudjelovanje na lokalnim izborima politički je povratak. Iako konferencije za novinare održava gotovo svakodnevno jer se osim za gradonačelniki, natječe i za mandat u Gradskom vijeću kao kandidat platforme „Dubrovnik, naš grad” ističe kako uopće nema osjećaj da se događa „nešto kao kampanja”.

Ususret turističkoj sezoni naglašava kako Dubrovnik za turiste nije spreman jer nema ni sustav ni mjere za dolazak i boravak turista u Gradu. Najavljuje kako će, ukoliko bude izabran za gradonačelnika, reorganizirati gradsku upravu. One koji su višak neće otpuštati već će im dati posla.

Oporbu poziva na konsenzus. Za bivšu blisku suradnicu Olgu Muratti, koja je često govorila kako samo Andro može voditi Grad, ističe da je činom koaliranja s HDZ-om prestala postojati. Nositeljici HDZ-ove liste Zrinki Raguž u novom sazivu Gradskog vijeća, u kojem očekuje osvojiti četiri mandata, nudi suradnju i najavljuje organizirati referendum o zidinama.

Nakon lokalnih izbora 2017. na kojim se niste mogli natjecati, najavili ste sudjelovanje u utrci za gradonačelnika 2021. Je li se što primijenio u odnosu na prošlu kampanju?
- Osjećam se ležerno i uopće nemam osjećaj da je kampanja niti da se događa nešto kao kampanja. Inače, već duže vrijeme u svakom medijskom istupu iznosim konkretna rješenja za Dubrovnik, za koja još nitko nije rekao da ne valjaju. Nisu to nikakva lažna obećanja, sve je vrlo konkretno i financijski potkovano. Bilo bi mi drago da se u ovim okolnostima više govori o zdravstvu.

Mislite li da je u uvjetima pandemije Dubrovnik spreman za prihvat turista?
- Nemamo mi ništa, osim izuzetno vrijednih liječnika i sestara koji više od godine dana rade izuzetno težak posao. Nemamo sustav, a županijski Stožer nije kompetentan. Njihova zadaća nije izmišljati toplu vodu već komunicirati s javnosti, što ne rade. Nije bilo ni jedne ozbiljne konferencije za novinare, osim kad ste ispred bolnice dobivali statistiku, a ni toga više nema.
Dva mjeseca kasnimo za ostalim zemljama, a platforma cijepise se raspada.
Prvi u zemlji baš na portalu Dubrovikpress.hr rekao da treba cijepiti turističke radnike. Tada sam i ministrici turizma poručio da podnese ostavku ako joj to nije imperativ. To je bilo u veljači, a ministrica je tek neki dan došla u Dubrovnik. Bila je jedna akcija cijepljenja turističkih radnika i što su nakon toga učinili? Pa ne mislite valjda da su u jednoj turi cijepili sve turističke radnike? Mene ne zovu da im pomognem iz političkih razloga. Možemo krenuti dobro sa sezonom, ali mogu se dogoditi dvije svadbe u Hercegovini pa ćemo imati 200 zaraženih i kako onda Njemačkoj ili Velikoj Britaniji objasniti što se događa kad će oni u tom slučaju našu Županiju proglasiti kao crvenu zonu.

Kakvu onda sezonu očekujete?
- Moja obitelj ima apartmane i do 1. kolovoza nema rezervacija. Nema čak ni upita pa ni za našu kuću u Imotici koja je potpuno izolirana. Još uvijek smo za Veliku Britaniju, SAD i zemlje EU-a crveni.

Mislite li da će dva kruzera, najavljena za kraj svibnja, uploviti i što će biti s izravnim letovima za New York nakon što nas je State Department zbog COVID-a stavio na listu zemalja nepoželjnih za putovanja?
- Avioprijevoznici i cruise kompanije bilježe gubitke u milijardama dolara i priželjkuju otvaranje, ali što nam to vrijedi dok State Department poručuje državljanima SAD-a da ne putuju u Hrvatsku. Naša priča o cjepivu se zakomplicirala, a nemamo ni A, ni B, ni C scenarij. Do 1. kolovoza neće biti nikoga i ostaje nam naše hrvatsko tržište na kojemu nemamo aktivnosti, nemamo kampanju za naše goste kojima je ovo odlična prilika da ljetuju u Dubrovniku, recimo za 1 499 kuna. Mi priče za sezonu nemamo. Da bi nas stavili u zelenu zonu moramo imati veliki broj cijepljenih i malo zaraženih. Mi konkretne podatke o broju cijepljenih nemamo jer nemamo registar cijepljenih ni sustav koji bi to pratio.

Nas je COVID bacilo na koljena, pokazavši nam što donosi ovisnost o turizmu, a vi kandidati uporno stavljate naglasak na turizam. Može li itko od vas stvoriti preduvjete za razvoj drugih grana gospodarstva?
-Teško! Naš pad u turizmu je 90 posto. Znači, Dubrovnik ima pad svoje glavne gospodarske djelatnosti koja čini 70 posto našeg GDP-a. Mi smo gospodarski pali 63 posto, a Hrvatska 9 posto. Mi smo sedam puta lošiji od hrvatskog prosjeka. Kome ćete prodati poljoprivredne proizvode? Spominje se razvoj IT sektora, pa za to morate imati tisuće ljudi. Od Prevlake do Pelješca je 120 000 ljudi,od čega je radno aktivno 40 000. Dio je zaposlen u javnom sektoru i ostaje 25 000 koji mogu stvarati dodatne vrijednosti. Mi smo predaleko od bilo čega, a cijena rada je problematična. Imali smo Atlantsku plovidbu i gdje je završila. Imali smo Dubrovkinju, DTS, regionalne trgovačke tvrtke, propale su. Propale su u i tvornice.

Propale ili su ih ciljano uništili?
- Ne znam kako bi se sve razoreno moglo vratiti. Najjači igrači i države svijeta nisu napravile alternativna rješenja bez velikih investicija.

Pa niste li vi političari tu da stvorite preduvjete za velike investicije? Niste li vi koji ste se izmjenjivali na vlasti radili velike greške ucrtavajući te silne turističke zone u prostorne planove?
- Za IT sektor vam treba samo računalo, trebate imati svoju sobu, umočiti noge u more i raditi na računalu. Primjerice, moj rođak iz Dubrovnika radi za jednu od najjačih svjetskih IT kompanija. Radi za američku plaću, a ne mora uopće doći u New York. Ne treba ured, ima računalo. Na razini poduzetničkih zona Dubrovnik nije u stanju razviti ni stolariju.

Ali hoćete li Vi, ako budete izabrani za gradonačelnika, barem pokušati nešto napraviti za razvoj drugih grana gospodarstva?
- Osnovna stvar je dodatna vrijednost, a nju čine djelatnosti koje zapošljavaju veliki broj ljudi. Morate dovesti potrošače koji će bit u Gradu cijelo vrijeme. Napraviti proizvod konkurentnim izvesti ga u Europu je skoro pa nemoguća misija. Dubrovačko Sveučilište, primjerice, ima dom koji je prazan. Nismo u stanju osmisliti model visokog školstva za radnike u turizmu, kulturi. Nemamo gotov niti jednu brandiranu proizvodnju vina. Bez otvaranja prema svijetu, otvorenog društva i grada daljnji razvoj je nemoguća misija.

- Govorili ste o stanju u gradskom proračunu, kreditima aktualnog gradonačelnika. Kakvo ste stanje Vi njemu ostavili? Što očekujete da ćete zateći ako budete izabrani?
- U svakom slučaju bit ću u Gradskom vijeću. Bit ću najmanje gradski vijećnik, ali nadam se da ću bit gradonačelnik. Frankoviću je na računu ostavljeno 70 milijuna kuna i plaćeni svi računi. Dobio je presudu Visokog trgovačkog suda za naplatu 25 milijuna kuna agencijama, a bio je protiv toga. Dobio je koncesiju za žičaru i zidine, Revelin, DuCard. Prije mene nitko nije vidio da se može zarađivati od gradske imovine, a novac se u proračun slijevao od klasičnog iznajmljivanja prostora te stolova i stolica. Od 2017. do 2020. se u proračun slilo 416 milijuna kuna od imovine za koju sam se izborio. Frankoviću sam donio pola milijarde kuna, a bile su to teške utakmice zbog kojih prolazim i suđenja jer se smatra da sam trebao tražiti više u proračun. Ne mogu shvatiti da je za tri godine obilja uzeo 350 milijuna kuna kredita. Barem je tako Franković neki dan rekao Plenkoviću.

Koliko je Vaših kredita dočekalo Frankovića 2017.?
- Uzeo sam jedan jedini kredit od 88 milijuna kuna za osam godina od čega je bilo isplaćeno nekih 30 milijuna kuna. To je kredit za groblje Dubac, Ilijnu glavicu i Lazarete. Dakle, u osam godina sam prosječno godišnje uzimao 11 milijuna kuna kredita. Mato je za tri godine obilja uzeo 280 milijuna kuna kredita ili 10 puta više, a u kriznoj je godini uzeo kredit od 80 milijuna kuna za likvidnost na dvije godine pa je rata ove godine 70 milijuna kuna, dogodine 70, godinu iza 50. Prošla godina je završila sa 258 milijuna kuna proračuna, ove godine ćemo bit sretni ako dođemo 230 milijuna kuna. Bit će samo za plaće, a plaće su 200 milijuna kuna. Samo su plaće u gradskoj upravi 50 milijuna kuna.

Jesu li ta izdvajanja za plaće previsoka?
-Apsolutno! Ja sam ih ostavio na 35 milijuna kuna, a sad se izdvaja 45 milijuna kuna. Zaposleno je 100 novih ljudi, ljudi koji nemaju što raditi.

Koliko ste ljudi Vi ostavili u gradskoj upravi?
- Onoliko koliko sam dobio od Šuice, 210, s tim da je 10-tak zaposleno na legalizaciji. U osam godina zaposlio sam jednog ili dva čovjeka. Sad ih je 80-tak novih i 15-tak milijuna kuna godišnje su veća izdvajanja za plaće. Prvu stvar koju ću već u osam sati ujutro kad budem izabran za gradonačelnika napravit je formiranje lokalnog stožera, turističkog stožera koji će vodit Romana Vlašić. U 11 sati će bit kolegij pročelnika na kojem će mi predočiti stanje u proračunu. Tko ne dođe s prijedlogom rebalansa prestaje bit pročelnik trenutno.

Što ćete s pročelnicima, hoćete li reorganizirati gradsku upravu?
- Da je problem grada 15 milijuna kuna za HDZ-ove uhljebe, a tu riječ ne volim, rekao bi da ne moram bit gradonačelnik jer to može riješiti bilo tko, Capor, Raguž, Franković. Problem su radna mjesta u Gradu Dubrovniku. Ne znamo hoće li Vlada podržavati Dubrovnik. Mato Franković i Nikola Dobroslavić premijeru nisu rekli niti jednu stvar koju morali reći. Nisu mu rekli da treba poseban zakon ili program samo za Dubrovnik, odnosno područje od Konavala do Stona jer naš pad u turizmu jednak šteti od potresa na Baniji. Lud čovjek ne bi rekao da će vratit kredit za šest mjeseci, Tko u to vjeruje? Moramo sačuvati svako radno mjesta.

Pa i ova uhljebnička?
- Pa i ta jer su to ljudi koji hrane svoje obitelji. Inače, gradskoj uprave, treba od 160 do 170 zaposlenih na punom radnom vremenu.

Ali Vi im najavljujete fleksibilno radno vrijeme.
- Odradit će oni svoju smjenu. Sad je tamo na snazi model Mato upravitelj zatvora. Ako dođu pet minuta prije ili kasnije, snima ih kamera. Moraju pisati ispričnice. Danas je sve na internetu, a oni rade putem računala i mobitela. Njih 150 sad radi na digitalnoj platformi a 30 do 50 posto ne dobije mjesečno nikakav zadatak. Ne da ne bi radili nego im nadređeni na daju zadatke. To je pokazala Frankovića analiza. Tamo je sustav da se ništa ne smije ako gradonačelnik ne odobri. Većina pročelnika niti ne smije istupati u medijima.

Koje ćete pročelnike mijenjati ako pobijedite?
- Mato je rekao "svi oni koje sam ja doveo, poći će zajedno sa mnom".

Hoće li on to učiniti, odvesti ih ako izgubi?
- Naravno da neće. Od ljudi to ne očekujem, ali od njega očekujem da ode. Doveo je u gradsku upravu 120 novih ljudi i naravno da će oni ostati unutra. Pročelnici će svi dati ostavke kao što su ih dali Frankoviću u lipnju 2017. Optimalan broj upravnih odjela je devet. Spojit ću UO za prostorno planiranje i odjel za davanje dozvola. Pročelnika tog odjela s potrebnim iskustvom ja trenutno u Dubrovniku ne vidim. Dubrovčanin kojega bi volio vidit na tom mjestu je Dubravko Bačić, docent arhitekture. Na čelu UO za stanovanje i gradnju bit će netko iz povijesne jezgre. Rad gradske uprave ću potpuno otvoriti, bit će otvoreni kolegiji. Svaki drugi kolegij bit će sastanak pročelnika s predstavnicima klubova vijećnika.

Zapravo pozivate na politički konsenzus kao da ne znate da je takvo nešto u Dubrovniku trenutno nemoguće.
- Nije točno! Imali smo dva puta taj model, imali smo kohabitaciju. Jedan put je predsjednik Gradskog vijeća bio Niko Bulić, a drugi put Mato Franković, a ja sam bio gradonačelnik izabran od građana.

Ajmo reći da je prvi put bio konsenzus, a drugi put pokušaj kohabitacije. S Bulićem Vam je bilo lako, s Frankovićem baš i ne.
- Niko Bulić i Dubravka Šuica, koja je tada vodila HDZ, kad je njezin kandidat Teo Andrić izgubio izbore, vidjela je da se sa mnom ne može takmičiti u pobjeđivanju pa je odlučila surađivati. Dubravka Šuica, Niko Bulić, Dubravka Marunčić i Mario Obuljen, bili su ljudi koji su s nama dogovarali sve stvari. U Vijeću je bilo 25 vijećnika, a 20 ih je glasalo za svaku točku. Mato je došao po modelu ptice kukavice gdje mali ptić kukavica čim se izlegne iz gnijezda izbaci jaja ptice domaćina kako bi majka hranila samo njega. Prvo je bio dobar prema Šuici, a kad je malo stasao, izbacio ju je, a kad je od mene izgubio izbore, izbacio me s lex Vlahušićem. Postao je gradonačelnik i uštukao sve ljude oko sebe. Mato ne može živjeti u sustavu u kojem on nije najvažniji, a njegova sposobnost vođenja Dubrovnika je najlošija od '45. na ovamo. Mene zanima i zašto je Franković odlučio ne nositi listu HDZ-a za Gradsko vijeće.

Kako Vi to tumačite?
- Kad pobijedim s kim imam razgovarati, sa Zrinkom Raguž? 'Ko je Zrinka Raguž? Ona je bila šefica protokola Miri Buconić kad sam ja bio član Županijskog poglavarstva i ravnatelj bolnice. Bila je mlada djevojka koja je učila posao. Mato kažnjava Zrinku Raguž prvim mjestom, a jedno mjesto im je i skinuo. Meni je sad lakše ući u drugi krug i pobijediti jer je HDZ odlučio da je Mato Franković bivši. Listom na kojoj ga nema, šalje poruku da se umorio i dao svoj maksimum, povlači se.

Gdje mislite da će otići Franković, ako ste u pravu?
- U Sabor, ima mandat još tri godine. I za vrijeme krize on provodi dio vremena u Saboru.

Biste li ostavili Zrinku Raguž na mjestu pročečnice za EU fodnove ukoliko postanete gradonačelnik?
- Nemam problem da Zrinka Raguž ili bilo tko drugi ostane. Kad je Niko Kapetanić,s kojim sam bio u ratu za zidne, ostao direktor Sanitata onda nemam problem da Zrinka Raguž ostane pročelnica. Između sadržaja i forme biram sadržaj i pokazujem da je moje srce veliko.

Kako komentirate da je Olga Muratti 6. na HDZ-ovoj listi?
- To je loše za nju i HDZ, ali je dobro za mene.

Čime je ona to mjesto zaslužila?
- Pa ulizništvom s Matom. Što mislite zašto sam se ja sukobio s Dujmovićem, izašao iz HNS-a? Zašto sam 2005. Luki Bebiću kad mi je došao doma i nudio mi sve moguće pozicije, Sanaderu koji mi je nudio mjesto potpredsjednika Vlade ako pretrčim u HDZ, rekao ne? Majka mi je tada rekla, "Andro ova familija ima neke vrijednosti".

Poslušali ste mater?
- Da sam prihvatio prestao bi se zvat Andro Vlahušić. Moja mati bila bi me se odrekla. To je prevara! Ljudi varaju jedni druge u braku, u poslu, na tržnici, ali kad izdaš svoja uvjerenja, ti si ništa, prestaješ postojati kao čovjek, potrošna si roba. Ljudi znaju Olgu Muratti iz SDP-a, pamte tko je onaj pravi komunista, drugarica. Kad napraviš zaokret koji je ona napravila,prestaješ postojati kao politička osoba.

Ali ulazi u Gradsko vijeće.
- Vrijedi li 40 000 kuna za ostatak života?

O kojih 40 000 kuna govorite?
- O vijećničkoj naknadi.

Kaže Vićan da joj je od naknade u Upravnom vijeću u Hotelu Gruž pripalo 100 000 kuna.
- Je li 40 000 i 100 000 kuna, kad prodaš dušu vragu treba to znati i upakirati.

Jeste li pogriješili u odabiru najbližih suradnika dok ste bili gradonačelnik?
- Ne, nisam pogriješio ni kod Željka Raguža,ni kod Olge Muratti, ni kod Tatjane Šimac Bonačić, ni kod Valentina Dujmovića ili drugih ljudi koji su otišli su na drugu stranu. Mora postojati slobodna politička misao. Dubrovnik ne smije funkcionirati na podjeli 13:12 ili 11:10 ako želimo da ovo malo selo sa 40 000 ljudi igra prvu ligu. Ako ćemo funkcionirati na toj podjeli, uvijek ćemo igrati treću ligu. Raguž i Dujmović su se sa mnom razvili u samostalne ljude. S Matom su postali kao i on. Nikoga nisam izdao niti se ikoga odrekao. Za Dujmovića nisam nikad rekao lošu riječ, niti protiv Tatjane. Kad sam preostao bit gradonačelnik, govorila je protiv mene u kampanji, a ja sam dao posao njezinoj kćeri jer je u dizajnu izvanredna. Da treba i Olgi bi pomogao.

Nije li to Vaša greška?
-Nije, ne mogu se primijeniti. Kako da se ponašam? Toliko bogat iskustvom i drugim životnim darovima da mogu dijeliti do kraja života. Evo, Vićan je nedavno rekao da je afera Šipan napakirana. Molio bi ga da dok je živ, barem jednom javno kaže što je bilo posrijedi, da kaže istinu. Olgu sam vodio po cijelom svijetu, u New Yorku smo se prepirali oko toga znali engleski ili ne. Željko je puno puta zasukao rukave, sjedio sa mnom na stupićima, a Željko koji danas šuti, nije Željko kojeg poznajem.

Je li Vam presuda za Šipan i suđenje za Revelin teret u kampanji?
-Ne, jer ljudi znaju da je to suđenje politički progon. Kad si uspješan nešto ti moraju naći, moraju te ganjati. Ja svaki dan Bogu zahvaljujem što mi je omogućio da živim i pomažem ljudima. Preživjeli smo rat, preživjet ćemo i ovu kugu, ali moram učiniti sve da ne bude gladi i to će bit moj osnovni zadatak kad budem opet gradonačelnik.

Biste li ako Vas izaberu išli u restriktivnije izmjene GUP-a?
- Da! Prostor se mjeri širinom, a ne visinom. Mi moramo proširiti ulice i prometnice, ozeleniti grad. Moramo omogućiti da mogu nadograditi svoju kuću za svoju djecu. To je ključno. Dubrovnik treba pretvori u pješačku zonu i da nema nove izgradnje osim nadogradnje obiteljskih kuća.

Ali Slezacima nudite za parcelu Zaklade Mihanović nudite zamjensku parcelu.
- Da, na prostoru gdje je Vrtlar u neposrednoj blizini ima dovoljno kvadrata. Cilj je sačuvati taj zeleni pojas, a Slezacima ćemo za 18 milijuna, temeljem procjene vještaka ponuditi drugu parcelu. Ako budem gradonačelnik, prva odluka bit će odbijanje gradnje tom prostoru jer je to zeleni pojas pa neka nas tuže.

Spremni ste potrošiti 18 milijuna kuna za spor?
- Naravno!

U čijem je mandatu parcela Zaklade prenamijenjena?
-Neki govore da je to bilo u mandatu Dubravke Šuice, ali mislim da je bilo čak i ranije. Žao mi je što nisam tu parcelu onda pretvorio u negrađevinsko područje i odmah ušao u spor. Bilo me strah da ću tako ukinuti Zakladu siromašnih primoraca. Inače, kad budem izabran, bit će otvoreni sastanak u gradskoj upravi pa neka predstavnici Zaklade i Slezaci, Vićan i Fanković kažu je li Dubrovnik ljepši s tom građevinom ii ne. Ako se složimo da nije, ostaje nam pitanje cijene. Idemo sjesti s investitorima uz direktan prijenos, sučeliti argumente. Isto ću učiniti s Belvedereom, da znamo zašto se ne obnavlja.

Temeljni je problem GUP iz 2005., no budući da Vas se proziva, što ste to mijenjali u GUP-u iz 2014. godine?
- Pa sve je Šuica pretvorila u građevinske zone. Nema više jedne zelene zone, osim Petke na kojoj žele graditi, Cijeli grad je građevinska zona. Treba pronaći moje izlaganje iz tog vremena gdje govorim da grad čine javne površine, zelenilo, parkovi, prometnice. Ja sam cijelo vrijeme protiv ovakve izgradnje i zato sam se zalagao za gradnju izvan užeg područja grada, širio ceste, dodavao javne površine- Nema jednog jedinog primjera da smo nešto širili već smo smanjivali volumene.

Da, ali mi smo kod Grawea dobili gradnju koja nije bila moguća ni 60-tih godina.
- Još gore, nismo vodili računa da su od Puta Nikole Tesle četiri traka. Nema pločnika, ničega nema jer nitko to nije promišljao.

Niste li Vi uredili tu prometnicu? Kako niste predvidjeli pločnike?
- Mi smo taj dio 2013., 2014. prenamijenili, a promet je trebalo sagledati kroz rješenje Lapadske obale. Slezaci se nisu baš dobro pokazali. Mato sakriva okolnosti oko Grawea k'o zmija noge. Ukinuli su povjerenstvo za lijepo, izgubili kontrolni mehanizam i dobili su Slezake.

Što je Franković napravio dobro u svom mandatu?
-Završio je postojeće projekte, no potrošio je previše novca. Gradac je dobar projekt. Respect City je dobra ideja, ali je provedba loša jer kad imaš gužve to ne pričaš nego ih rješavaš. Sve što je napravljeno dobro, meni je drago jer to su projekti koji su nastavljeni, koji su imali kontinuitet. Dobro je da se Lapadska obala radi EU sredstvima. Neki projekti su mogli bolje.

Hoćete li ukoliko ne budete gradonačelnik konzumirati svoj mandat u Gradskom vijeću?
- Hoću! Dubrovnik, naš grad će iz platforme prerasti u udrugu.

Zašto na izbore niste izašli samostalno s Platformom?
- Zato što smo u teškom vremenu kad je ljude jako teško dovesti u politiku jer se boje. Ideja je bila da na izbore idem samostalno, bez stranaka.

Mislite li da ste pogriješili što na izbore niste izašli samo s ljudima okupljenim oko platforme?
-Možda, ali da su smo u normalnim okolnostima, da se odvija normalni politički život grada, sigurno bismo išli samostalno. Dok gledaju hoće li kupiti samo kruh, dok smo u teškim vremenima, jako je teško dovesti ljude na platformu, ali nakon izbora ćemo je nastaviti graditi.

Isticali ste kako platforma Dubrovnik, naš grad neće prerasti u političku stranku.
-I dalje tako mislim, ali vidim i kroz ove izbore koliko je važna stranačka infrastruktura, simpatizeri, članovi.

Franković ni Vama ni protukandidatima ne odgovara. Zašto šuti?
- To nitko živ ne zna, to se još nije dogodilo u kampanji. Ne govori niti o rezultatima rada. Nije se ni svom šefu Plenkoviću pohvalio. Rekao je samo da je dug 350 milijuna kuna, a da će on donijeti 3 milijarde kuna. Ta je glupost nezabilježena u povijesti svemira.

Zašto Mario Tevšić na kraju nije ostao treći na listi?
- Mario je moja desna ruka. On je nakon mene najjača osoba na političkoj sceni jer razumije politiku u Gradu. Mario je defacto glavni tajnik Dubrovnik, naš grad.

Očekujete pet mandata u novom sazivu Vijeća?
- Za četiri se tučemo, a peti ako se dogodi neko ludo čudo.

S kime biste, ako budete u poziciji, formirali većinu?
- Nakon što Mato ne bude u Vijeću welcome su i Zrinka i Pero i Željko, svi su dobrodošli. Mi smo glavni remetilački faktor toj kukavici koja je izbacila sve ptiće iz gnijezda. Kad ga ne bude u Vijeću ponovo ćemo imati kohabitacijsko konsenzulano Vijeće. Nemam ništa protiv da Zrinka Raguž predsjednica Gradskog vijeća, Miho Obradović ili Mario Tevšić, pa čak ni Pero Vićan. Bilo bi zanimljivo da sam ja gradonačelnik, a Pero predsjednik Gradskog vijeća.

Niste više hodajuća laž, Vićan je promijenio retoriku.
- On je kao političar jedno bogatstvo grada, ali način na koji radi je katastrofa. Sam po sebi je kao medalja simpatična ljudima, ali je njegovo pozicioniranje destruktivno. Inače mislim da svi trebamo bit u koalociji u vremenu ove krize.

Obećali ste referendum o zidinama. Hoće li se on dogodit bez obzira osvojili Vi vlast ili ne?
- Hoće 100 posto ukoliko se DPDS ne urazumi. Imati na računu milijune dok su ljudi gladni i obnavljati austrijske spomenike u Konavlima, nije dobro jer se revolucije ne vode samo riječima.

Opća bolnica Dubrovnik je na vrijeme pokrenula sve procedure i pripreme, organizacijske, materijalne, kadrovske te prostorne kako bismo u najvećoj mjeri spremni dočekali COVID - 19 infekciju. Znali smo da smo, s obzirom da smo turistički grad i županija, te na naš zemljopisni položaj, da nas infekcija neće mimoići i to se zaista dogodilo. - počinje tako razgovor za Dubrovnikpress.hr ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

Opća bolnica Dubrovnik djeluje u izvanrednim okolnostima, no u pripremi za epidemiju korona virusa nije bilo potrebno samo organizirati osoblje, sami objekt doživio je mnogobrojne izmjene kako pacijenti oboljeli od infekcije COVID – om 19 ne bi dolazili u nikakav kontakt s drugim pacijentima. Napravljen je i poseban koridor, a sve to zahtijevalo je iznimno preciznu organizaciju, jer što god da se dogodi, niti jedan bolnički odjel u niti jednom trenu nije smio i ne smije stati s radom. Doc. prim dr. sc. Marijo Bekić uistinu staloženo je dočekao kriznu situaciju i, mora se istaknuti, ulijeva povjerenje da će svi potrebiti dobiti adekvatnu skrb.

Kakav je bio način pripreme za dolazak epidemije, za koju ste i sami kazali kako je bilo jasno da nas neće mimoći?
- Pripremili smo se na način da smo imali dovoljnu zalihu kirurških maski u tom trenutku i visoko protektivne maske za određene postupke te svu ostalu zaštitnu opremu tako da nismo imali većih problema. Prostorna rekonstrukcija i premještaj odjela se dogodio sukladno planovima kad se pojavio prvi hospitalizirani pacijent koje je imao pozitivni nalaz COVID - 19 infekta. Tada smo sukladno našim pripremama najprije izmjestili kroz dva dana jedinicu intenzivnog liječenja i koronarnu jedinicu za pacijente za koje smo znali da nemaju COVID infekciju. Izmješteni su također interna, kirurgija, traumatologija i ortopedija, neurokirurgija. Zadržali smo psihijatriju, neurologiju i pedijatriju nešto smanjenog kapaciteta.
Za sada možemo reći da su se sestre i liječnici privikli na te uvjete rada. Ono što je ostalo u objektu D je zarazni odjel, jedinica intenzivnog liječenja namijenjena pacijentima sa COVID - 19 infekcijom, operacijska sala planirana za te pacijente i prostori jednodnevne kirurgije i odjela otorinolaringologije na kojima su hospitalizirani pacijenti suspektni na COVID - 19 sa svim zaštitnim mjerama prema pacijentu i prema našem osoblju. Pacijenti se tu zadržavaju do pozitivnog ili negativnog nalaza. Ako je pacijent pozitivan na COVID – 19, a dobrog općeg stanja otpušta se na kućnu njegu u samoizolaciju.
Ako je negativan, a ima neku težu kliničku bolest npr. upalu pluća pacijent se premješta na odjel pulmologije, odnosno sukladno svom patološkom nalazu. Trebalo je nekoliko dana da se ljudi priviknu. Organizirali smo polikliniku za psihološku pomoć našim ljudima i ja osobno svako jutro u 7:30 porazgovaram s medicinskim sestrama koji rade izravno s pacijentima pozitivnim na COVID - 19. One imaju moj broj mobitela 24 sata dnevno me mogu nazvati da bi znale iz prve ruke da imaju potporu svog ravnatelja i svoje uprave.

To je bio jako opsežan posao, sve izmjestiti pa i uz pojedine građevinske radove. Koje vrijeme je bilo za to?
- Sve je planirano vremenski i ništa nije išlo stihijski, pogotovo u slučaju koronarne i intezivne jedinice gdje su respiratori, gdje su skupi anesteziološki aparati i ostala tehnika i elektronika. To smo izmjestili unutar 24 sata, a kroz nekoliko sati od kasnog poslijepodneva do ponoći smo izmjestili kompletnu kirurgiju i interni odjel. Kompletnu kiruršku službu s pododjelima kirurgija, traumatologija, ortopedija, oftamologija, otorinolaringologija koji su izmješteni iz objekta A.
To se sve napravilo zbog koridora prema COVID - 19 pacijentima, da bismo osigurali unutar naše ustanove punu mogućnost pružanja zdravstvenih usluga pacijentima koji će biti pozitivni na COVID 19. Tu je i posebna operacijska sala, jedinica intezivnog liječenja, sobe, rendgenski uređaj, stari CT uređaj koji je još uvijek u funkciji. Oba CT uređaja su uporabljiva, jedan je za COVID - 19 pozitivne pacijente, drugi je za COVID - 19 negativne pacijente. Dakle, osigurali smo da možemo pružiti što veći broj usluga i da naši ljudi, koji se moraju pridržavati smjernica o racionalnom korištenju medicinske zaštitne opreme, mogu adekvatno biti zaštićeni i u takvim uvjetima. Izvanredne situacije, krizne situacije, rat, požar, potres, epidemija kao što sad imamo, poplave, traže od ljudi velika psihološka naprezanja i ljudi daju sve što mogu.
Svi smo pod stresom, ali na stres reagiramo na različite načine, najvažnije nam je i prioritet kao ustanove što više zdravstvenih radnika zadržati radno sposobnima. Mi imamo odgovornost prema našim sugrađanima i prema pacijentima. Koristim vaš medij da nam pruže potporu koju smo zaista i dobili i kroz brojne donacije u ovom trenutku, kroz brojne pojedince koji su se angažirali, svih dobnih skupina, svih zanimanja kako bi omogućili funkcioniranje ovog sustava.

PREPOLOVIO SE BROJ DOLAZAKA NA HITNI BOLNIČKI PRIJEM

Što je s pacijentima koji osjete neku bol, nepovezano sa simptomima korona virusa, npr. bol u trbuhu, ruci, a koji bi obično dolazili na hitni bolnički prijem, trebaju li se oni isključivo javiti prvo svom obiteljskom liječniku?
- Ako je čovjek pao, ako ima bol u trbuhu, ničim izazvanu, ako nema temperaturu, drhtavicu, neke popratne simptome, upale respiratornog trakta, on može doći u objedinjeni hitni bolnički prijem. Jasno da bi bila preporuka da se jave obiteljskom liječniku. Pacijenti koji imaju pad, bilo kakav bol u trbuhu, pozivam ih, imamo objedinjeni hitni bolnički prijem. Oni dolaze sa tim simptomima u hitni prijem i radi se kompletna dijagnostika i za vrijeme korone i za vrijeme kad nije korona.
Međutim, imamo sada poseban spektar, pacijenti s akutnom respiratornom infekcijom koja može biti uzrokovana od različitih stvari, imati sličnu sliku sa COVID - om 19, a da ne bude COVID, ti pacijenti koji imaju kašalj, temperaturu, stezanje u prsima, proljev, neke druge kliničke simptome, oni se mogu javiti obiteljskom liječniku. Ukoliko mu se liječnik ne javi ili nema dostupnog obiteljskog liječnika postoji punkt Doma Zdravlja u Studenskom domu (do sada je bio na Batali) i oni će procijeniti je li se radi ili ne radi o sumnji na COVID. Pacijent sa sumnjom ide na naš trijažni punkt, dakle iz primarne zdravstvene zaštite s vanjskih punktova dolazi na naš trijažni punkt, ali napominjem, sa respiratornom simptomatologijom.
Kad dođe na naš trijažni punkt gdje se nalaze naš tehničar i specijalizant, oni ga pregledaju, rade vitalne parametre i tu se procjenjuje je li pacijent za objedinjeni bolnički prijem ili ide na stražnji ulaz bolnice na zarazno, na testiranje na COVID - 19, što specijalizant telefonski najavljuje kolegi infektologu.

Koliko se sada ljudi dnevno javi na hitni bolnički prijem? Je li se smanjio pritisak?
- Mi smo dobili najmoderniji objedinjeni hitni prijem u Republici Hrvatskoj prije 7 - 8 mjeseci. Kada se otvorio novi hitni bolnički prijem imali smo oko 70 pacijenata dnevno, u siječnju i veljači, a recimo u ljetnim mjesecima nismo imali više od 50 pacijenata i to smo smatrali velikim opterećenjem. Svi dolaze na hitni prijem pa i slučajevi koji nisu hitni. Liječnik sam koji dežura, dolaze mi ljudi... Zaista im se čudim i često razmišljam da li prijaviti njihove liječnike koje mi pošalju u nedjelju na hitni bolnički prijem, nekoga tko je pao u prosincu prethodne godine ili koga pola godine boli kuk.
To znači da imamo klasičnu zloupotrebu službe. U takvom jednom hitnom prijemu ne možemo govoriti o hitnoći. Sada se dnevno javi oko 30 ljudi. Ljudi su u samoizolaciji, ne kreću se. Ja sam traumatolog pa mogu reći da su najgora traumatološka dežurstva kad je sunčani dan. Onda su svi u pokretu, djeca padaju sa zidova, sa stabala, kad se masline beru ima puno padova. Ljeti su prometne nesreće, padovi sa stijena, dakle svako razdoblje godine nosi određenu patologiju.

Možemo li reći da su ljudi konačno shvaili da nije baš sve tako hitno?
- Jesu. Možemo vidjeti tu statistiku kad jednom ovo sve prođe, ali je prepolovljen broj dolazaka na hitni bolnički prijem u ovom trenutku.

NEMA PROMJENA U PRISTUPU ONKOLOŠKIM PACIJENTIMA I KRONIČNO OBOLJELIMA

Kad prođe ova epidemija, kako nadoknaditi vrijeme, liste čekanja su duge...
- Nekidan je bilo pitanje novinara za onkološkog pacijenta koji je naručen za 15 dana. U Hrvatskim i svjetskim mjerilima 15 dana je kratko razdoblje. Dakle, npr. onkološki pacijenti se sukladno organizaciji odjela za radiologiju se normalno i pregledavaju i uredno operiraju u kirurškoj službi.

Dakle, što se tiče onkoloških pacijenata sve ide kao da je situacija normalna.
- Ako postoji neki problem, povremeno nam pacijenti pišu, mi to pogledamo, koliko je situacija opravdana ili ne. Kod onkoloških pacijenata, kardiovaskularnih pacijenata, većina pacijenata ipak ima pristup prema svom liječniku opće prakse i specijalisti jer se većinom kronično vode. Mali broj imamo novootkrivenih slučajeva, da će doći direktno sa ceste, da se tako izrazim. Svi mogu doći ovdje, na kraju krajeva postoji objedinjeni hitni bolnički prijem ako ne može doći do svog liječnika na kontrolu. Međutim, zasad nema takvih pojavnosti. Dok ovo govorim imamo 102 pacijenata hospitaliziranih u OB Dubrovnik od kojih su 15 COVID pozitivni. Dakle, u bolnici se ne liječe samo pacijenti koji su COVID pozitivni, nego se liječi i cijeli niz drugih stanja.

Je li se povećao pritisak na psihijatriju?
- Imamo psihijatrijsku ambulantu i u ovoj novonastaloj situaciji ambulantu za psihološku pomoć, ali nemam informaciju od psihijatara da se povećao pritisak. Svakako smo osigurali mogućnost psihološke potpore, postoji i telefonska pomoć s našim psihijatrima i psiholozima. Nemam informaciju da im treba dodatni organizacijski prostor. Ljudi su više ustrašeni i više trebaju neku psihološku pomoć nego psihijatrijsku pomoć.

COVID – 19 JE SPECIFIČAN, PACIJENT MOŽE „BRZO POTONUTI”

Iako ste već spomenuli, uvijek je dobro ponoviti, što trebaju raditi oni koji misle da imaju simptome korona virusa?
- Greška je za pacijenta doći pravo na zarazno. Može samo doći do nesporazuma. Uvijek u toj situaciji pokušati dobiti obiteljskog liječnika ili otići na trijažni punkt. Ako ne mogu ni jedno ni drugo, a punkt inače radi 24 sata, onda trebaju doći na trijažni objekt ispred OB Dubrovnik, bivši kafić, gdje će biti pregledani i dalje upućeni, ovisno o kliničkoj slici; ili na hitni bolnički prijem ili ako je sumnja na COVID, obzirom na kliničku sliku i anamnezu i sve epidemiološke podatke, onda će ga sam specijalizant poslati na ulaz za pacijente kod kojih postoji velika opasnost za COVID.
Što s ljudima koji ne žele da im se utvrdi COVID, a ima takvih, što oni moraju raditi što im preporučujte kad već ne žele k liječniku?
- Nažalost i do mene su došle te priče da ima ljudi koji sumnjaju na COVID – 19 infekciju, a ne žele potražiti liječničku pomoć. Takvi pacijenti moraju biti u samoizolaciji, organizirati samoizolacijski sustav. Postojanje infekcije može potvrditi samo testiranje, ali ako imaju tu simptomatologiju, ne smiju biti niti u kraćem niti u dužem razdoblju sa svojim ukućanima, prijateljima. Moraju organizirati dostavu namirnica i najmanje 15 dana ne izlaziti iz kuće. Ako im se pogorša zdravstveno stanje, moraju znati da čovjek može „brzo potonuti“, da je to specifičnost COVID - a 19. Kao što imamo ljude na respiratoru koji su lagano bili pod nadzorom, odjednom su morali biti intubirani. Svi ti prikriveni slučajevi moraju biti svjesni da se igraju sa svojim životima. Ne zdravljem nego životima.

BROJNI LJUDI JAVILI SU SE I SPREMNI SU POMOĆI BOLNICI

Kako OB stoji sa kadrom? Nedostaje li Vam ljudi?
- Sukladno napucima i našoj organizaciji, ljudi se rotiraju na 14 dana, koliko i traje inkubacija. Dobar dio ljudi je testiran. Za sada se ne mogu požaliti na nedostatak kadra s obzirom da je krizna situacija, da smo u izvanrednim uvjetima, a OB Dubrovnik djeluje u izvanrednim uvjetima već godinama, i ovo nije nešto što nas je uplašilo iako je to nova situacija. Na današnji dan u OB Dubrovnik je na poziciji 25 liječnika, oko 70 medicinskih sestara i 50 nezdravstvenih djelatnika. Dobar dio ljudi je tu, rotiraju se, s jedne strane da ne bi bili pod velikim psihološkim pritiskom, s druge strane da bi ih što više sačuvali za neko, ne daj Bože, kritičnije vrijeme, koje ne mogu reći da je danas došlo.

Što je s medicinskim djelatnicima koji su se dobrovoljno odvojili od svojih obitelji da ih ne ugroze, je li im negdje osiguran smještaj?
- Svi djelatnici koji su iz Dubrovnika, a nemaju mogućnost smještaja jer nemaju imovinu ili imaju više ukućana koje mogu potencijalno ugroziti su smješteni u depadansu hotela Hilton Imperijal. Naši ugostitelji su organizirali i donošenje hrane, također naši lokalni ugostitelji donose hranu i na naš trijažni punkt na čemu im zahvaljujem. Zahvaljujem upravi Hilton Imperijala i direktoru Maru Matkoviću koji je nesebično pružio svu moguću pomoć.
Zahvaljujem i upravi Sumratina koji su prvi ponudili svoj objekt koji ima dosta dobre uvjete za pacijente sa COVID -om ili za samoizolaciju. Međutim, taj objekt nismo htjeli dekontaminirati jer smo znali da ćemo pripremiti studentski dom koji pruža daleko bolje uvjete, organizacijske, prostorne i sve druge. Veći broj osoba se tamo može smjestiti u slučaju ogromne epidemije gdje bi morali imati ljude pod nadzorom, tako da i tamo imamo rezervne kapacitete. Valamar je ponudio svoje prostore, cijeli niz ljudi je ponudio svoje apartmane.
Neki ljudi kojima plaćamo apartman, kada je bolnica unajmila njihove stanove, odrekli su se rente do 30. lipnja Krizne situacije bude u ljudima i najbolje osobine, ali i najgore. U kritičnim situacijama se svi prepoznajemo, a meni je uistinu drago da se puno ljudi javilo za pomoć i na tome im zahvaljujem.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković poprilično dobro nosi se i vodi Grad u krizi zbog pandemije korona virusa. Na samom početku kritizirali su ga ugostitelji, oporba prijetila napuštanjem sjednice Gradskog vijeća koju je na koncu on sam prekinuo, dok su ga s druge strane tek čekali pravi problemi koji su se valjali prema Dubrovniku jačanjem epidemije korona virusa.

Ipak, u vrlo kratkom razdoblju sa suradnicima je osposobio sustav civilne zaštite, osmišljen je i program pomoći socijalno ugroženima i gospodarstvenicima, ali i program ušteda.

O tome i nadanjima kada bismo mogli izaći iz krize gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković govori i u intervjuu za Dubrovnikpress.hr.

Logično je da već na sljedećoj sjednici, elektronskoj u travnju, možemo očekivati rebalans proračuna. Gdje će se rezati?
- Da, već na idućoj sjednici Gradskog vijeća doći će do rebalansa proračuna, ali ne kako bi korigirali sve iznose nego kako bi osigurali sredstva za socijalne mjere koje sam nedavno predstavio. Samo u tom dijelu će doći do rebalansa proračuna, do onog što možemo nazvati pravim rebalansom doći će u svibnju kada budemo raspoređivali višak sredstava koji smo ostvarili u 2019. godini. Imamo višak od 27 milijuna kuna i to ćemo onda naravno poraspodijeliti kroz proračun na sve one gubitke koje ćemo sada bilježiti, odnosno koje smo već počeli bilježiti.

Znači, Grad Dubrovnik trenutno nije u minusu na računu?
- Grad nije u minusu, Grad je u plusu i možemo plaćati sve svoje obveze još uvijek bez ulaska u minus. Mi smo se pripremili, zatražili smo otvaranje minusa po računu od strane OTP banke, istovremeno smo zatražili jedan beskamatni zajam, što nas i pripada, od HBOR – a u iznosu od 40 milijuna kuna. Tako bi mi bez problema mogli funkcionirati idućih par mjeseci. Naravno, ući ćemo u minus, jer jasno je da se proračun ne puni u onoj mjeri i intenzitetom kojim bi se trebao puniti. Čak i kad se isključe svi turistički prihodi, proračun se ne puni onako kako bi trebao jer je gospodarstvo u stagnaciji, jer je sve u stagnaciji tako da i fizičke osobe sporije plaćaju nego što se očekuje, ali je sve to skupa i razumljivo. Mi smo gledali sve varijante. Varijanta A je da se sve skupa završi do 30. lipnja i mi bi tada imali nekih 40 milijuna kuna minusa, što nam ne predstavlja neki veliki problem jer bi onda sezona nakon toga iznijela sve skupa i u konačnici bi kraj godine dočekali s nulom ili eventualno nekim blagim plusom.

Drugim riječima, još uvijek postoji nada u sezonu ove godine.
- Postoji, ako sve završi do 30. lipnja. Ako se ovo nastavi onda moramo ući u potpuno drugi način rada, a to je maksimalno smanjena potrošnja, prebacivanje svih djelatnika Grada Dubrovnika na minimalac, uključujući naravno i sve dužnosnike, svi bi imali identične plaće. Praktički se onda plaćaju samo nužni, neopohodni troškovi.

NISMO UMANJILI PLAĆE ZAPOSLENICIMA SA SREDNJOM STRUČNOM SPREMOM, NE BI BILO KOREKTNO

Smanjenje plaće od 10 posto u gradskoj upravi i gradskim ustanovama je mjera koju su građani pozdravili, ali zamjera Vam se što niste išli na model da se onima koji imaju veće plaće više i digne, a onima koji imaju manje plaće da se digne manje ili ništa.
- Nismo ipak svima isto umanjili plaću. Deset posto je umanjeno svima osim onima sa srednjom stručnom spremom. Za te ljude nismo radili nikakve korekcije, ni na razini Grada ni na razini ustanova. Smatrali smo da to ne bi bilo korektno. Umanjenje od 10 posto je bilo najlakše provesti u brzini, jer ovdje je bila bitna i brzina, jer ako bi išli u kolektivna pregovaranja i nove koeficijente, za sve to skupa bi nam trebalo sigurno nekoliko mjeseci. Kad se linearno smanjuje, onda ja imam mogućnost da kao gradonačelnik to i uradim i za to mi ne trebaju nikakva kolektivna pregovaranja.
No, mi nismo samo umanjili plaće 10 posto. Mi smo u krizi ukinuli i kolektivna prava, po pitanju prekovremenih sati, više se ne mogu plaćati prekovremeni sati, po pitanju nagrada na plaće, ne mogu se više isplaćivati, po pitanju regresa koji se trebao isplatiti u lipnju, a neće se isplatiti. Dakle, značajan dio tih prava smo u ovom trenutku ukinuli. Kako jedan dio ljudi radi od kuće onda samo za taj dio ljudi ukinuli i pravo na 250 kuna za prijevoz tako da smo i tu uštedjeli. Uštedjeli smo zapravo prilično velike novce na tim kratkoročnim mjerama. To će biti dovoljno do konca lipnja. No, kad prođe lipnja onda ćemo vidjet kako možemo dalje.

Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća naći će se i točke mjera za pomoć gospodarstvu. Koje bi mjere, od onih koje ste predstavili, izdvojili?
- Svima onima koji su najmu, a kojima je onemogućeno poslovanje zbog odluka Stožera Civilne zaštite RH pomoći će se s 2500 kuna mjesečno da plate najmaninu. Zatim, pedeset posto smanjujemo najam gradskih prostora. Svjesni smo činjenice da, ukoliko se kriza nastavi i nakon lipnja, dakle i dalje ostanu zatvoreni objekti, kako nećemo moći naplaćivati najmove, ali s druge strane, ukoliko krene dobro, spremni smo u jednom trenutku odreći se i ovih 50 posto kako bi svi ljudi mogli raditi i normalno završiti ovu financijsku godinu. Ali, iznimno nam je važno sada naplatiti ovih 50 posto najmova. Zato što nam to omogućava da možemo financijski pratiti sve ove socijalne programe koje imamo, a oni su teški 17 milijuna kuna. Jedno bez drugoga ne može, jer naši prihodi su se uistinu sveli na minimum minimuma.

Koliko ljudi trenutno radi u gradskoj upravi?
- Jedna trećina ljudi dolazi u gradsku pravu na posao, ostali rade od doma i onda će se tako mijenjati svakih 14 dana.

ZAUSTAVLJAMO PROJEKTE TENIS DVORANE I AZILA ZA ŽIVOTINJE, NASTAVLJAMO SAMO ONE ZA KOJE MOŽEMO DOBITI EUROPSKA SREDSTVA

Koje ćete projekte zaustaviti?
- Od onih koji su bili spremni naglasio bih tenis dvoranu u Lapadu za koju smo sad trebali izabrati izvođača radova, za azil za životinje nećemo u ovom trenutku ni raspisivati javnu nabavu jer novaca nemamo da bi to uopće financirali. Dom umirovljenika ispod OB Dubrovnik privremeno ćemo staviti sa strane, ali što se tiče doma umirovljenika u Gružu tu smo završili javnu nabavu, imam osigurana kreditna sredstva, tako da ćemo s tim sigurno ići. Za druge projekte orijentirat ćemo se sada sto posto na europska sredstva. Čekamo hoćemo li dobiti zeleno svjetlo za Lapadsku obalu i ako se to dogodi idemo s tim projektom. Također idemo s park & ride sustavom koji je dio velikog europskog projekta za koje također čekamo zeleno svjetlo. Dakle u niti jedan projekt nećemo ući ukoliko nisu osigurani europski novci.

U svemu što se događa često je spominjana riječ „reset”. Je li ovo uistinu dobra prilika za „reset”, da se u budućnosti bolje upravlja i povijesnom jezgrom i općenito turizmom u Dubrovniku.
- Ja mislim da je ovo sjajna prilika upravo za to. Ne smijemo podleći onoj priči da ćemo mi, kad se turizam vrati, odjednom napraviti ponovo ono ludilo, ekspanziju svega da bi vratili dugove i minuse. Ne! Mi moramo odmah krenuti gospodariti kao da se ništa problematično nije dogodilo i moramo vraćati priču na ono što cijelo vrijeme govorimo – Grad po mjeri građana i turizam po mjeri građana. Dakle, ovo nam je izvrsna prilika da neke stvari stavimo na mjesto.

Imate li već neke ideje kako to napraviti?
- Imam, sigurno da imam. Najvažnija stvar je gospodarenje javnim površinama i upravljanje brodovima na kružnim putovanjima. Ne smijemo više nikad dozvoliti vipe od dva broda istovremeno...

Dobro, ali i inače ste bili na tom putu.
- Jesmo, ali sada možemo ići i malo restriktivnije. Što se tiče ostalog ovo nam je dobra prilika i da izmijenimo GUP što ćemo i učiniti, u listopadu bi sve to trebalo biti završeno ako uspijemo održati javnu raspravu, ovisi koliko će dugo trajati ove mjere oko korona virusa. U taj GUP unijeti ćemo puno tekstualnih odredbi koje će onemogućiti divljanje u prostoru. Mislim da će sve skupa sada doživjeti jednu mjeru koju je davno trebalo napraviti, ne samo po pitanju prostora i turizma nego i po pitanju načina življena s mišlju da se može živjet od dva apartmana, od toga uživat, a drugo ništa ne raditi. Mislim da će se ljudi malo i po tom pitanju resetirati i postati svjesni da se ne može na taj način živjeti.

NE OČEKUJEM TRAJNO SMANJENJE BROJA APARTMANA

Očekujte li smanjenje broja apartmana, odnosno da će dio tih nekretnina ući na tržište dužeg, a ne turističkog najma.
- Mislim da se neće smanjiti broj apartmana, on će ostati isti, svi oni koji su uložili u apartmane, a to su većinom građani Dubrovnika, nešto malo ima ljudi sa strane, i dalje će se baviti turističkim najmom. Očekujem ipak da će određeni broj nekretnina privremeno ući na tržište dužeg najma, ali kad se turisti vrate sve će se ponovo preokrenut.

Izjavili ste kako neće raspravljati s oporbom dok traje kriza zbog korona virusa. Je li u ovom trenutku oporba korektna ili ne?
- O onom igrokazu koji su oni željeli napraviti na prošloj sjednici Gradskog vijeća u niti jednoj jedinoj sekundi oni uopće nisu razmišljali ni pričali o socijalnoj kategoriji, o ljudima koji su ostali bez posla, ljudima koji su otjerani preko noći na berzu rada, dakle oni uopće nisu govorili o tome, oni su govorili samo o tome kako treba oprostiti plaćanje javnih površina. To im je glavni moment bio. To je ono što je mene i ljudski pogodilo.
Dakle, od stranaka koje su više lijevog spektra, od kojih očekuješ nekakvu socijalnu notu, ta socijalna nota je izostala i osala je jedino ona kapitalistička; ajmo prvo smanjiti najam javnih površina ugostiteljima ili im potpuno oprostiti, pa ćemo vam ona mi ostati na sjednici. Inače, to je bilo u vrijeme kada je kriza tek počinjala, nije bilo jasnih pokazatelja što će se dogoditi dalje. Zato sam ja tada rekao da postoje naši sugrađani koji su ostali bez posla ili oni koji su radili svega par dana, prije toga bili na berzi rada, iskoristili svoja prava, a kad se pojavila naznaka krize, ostali bez posla i sad nemaju nikakav primanja i pitao što ćemo s njima? I ti ljudi imaju neke obveze, kredite, a nemaju ni lipe prihoda i azto je trebalo razmišljati o njima, a ne o ugostiteljima. Zato je meni jako drago da smo osmislili ovaj naš socijalni program koji upravo tim ljudima omogućava mjesečno tri tisuće kuna od Grada Dubrovnika i aki je potrebno još 1500 kuna za plaćati podstanarstvo, da im bar na neki minimalan način pomognemo.

KADA NEŠTO ZATVORIMO, RADIMO TO ZBOG ZDRAVLJA GRAĐANA

Je li s pretjeralo u pojedinim mjerama u zaštiti od širenja korona virusa, npr. s tim da se stave punktovi između Grada i susjednih općina, a u poziciji smo da smo omeđeni državnim granicama pa i ne možemo baš puno daleko.
- Meni je teško ocjenjivati sve te mjere jer iz svoje pozicije nemam cijelu viziju svih ostalih pojava koju oni gore vide. Oni sigurno znaju pluseve i minuse određenih mjera koje donose. Očito je to bilo nužno potrebno da se zaustavi širenje virusa.

Je li bilo nužno potrebno zatvoriti šetnicu rutom starog vodovoda? To su vam građani poprilično zamjerili.
- Pa jesu, ali isti ti građani nisu svjesni činjenice da kad njih stotinu gore odjednom šeta, a upravo se to događalo, da je onda njihovo zdravlje ugroženo. Ne radimo mi to zbog sebe i nekih naših fiks ideja, nego upravo zbog građana. Da se građani pridržavaju odredbi i drže socijalnu distancu, iako moram kazati da najveći broj naših sugrađana to poštuje, onda ne bi bilo potrebe za djelovanjem civilne zaštite. Kad mi moramo skoro svaki dan ponovo stavljati trake na dječja igrališta, kada tamo nađemo majke s djecom, kada moramo tjerati ljude da ne idu u grupama itd. ne radimo to mi zato što tako volimo, to nam je samo još jedan dodatni posao, ali to radimo zbog zdravlja naših sugrađana. Vidimo da se virus kod nas ne širi kao u nekim drugim zemljama, Italiju da i ne spominjem, i da mjere socijalnog distanciranja daju rezultate. Mislim da se možmo strpiti tih 14 dana. Neće se nikome ništa dogoditi ako ne šeta 14 dana.

Koliko je bilo teško organizirati civilnu zaštitu?
- Dobra stvar je da smo mi započeli organizaciju civilne zaštite prije nekih godinu i pol dana i tu se odradili svi oni administrativni poslovi, od pitanja tko želi uopće biti dio civilne zaštite, tako da je dobro da smo mi imali bazu, naručile su se bile uniforme, oprema... Imali smo glavnu bazu, a onda je na nama bilo da napravimo tzv. zapovjedništvo po kotarima, što smo relativno brzo i napravili, a veliki broj napih sugrađana se dodatno javljalo da želi biti dio civilne zaštite, ali nismo mogli svih angažirati. Po ptrebi se mogu uključiti drugi, ali ja se nadam da za to neće biti potrebe, no bitno da za ubuduće imamo jasnu bazu podataka. Sve je dobro dok dobro ide, ali kad se ne daj Bože nešto dogodit onda vam treba ljudstvo treba vam brza reakcija.

Poruka građanima je...
- Još jednom pozivam sve naše sugrađane da ostanu kod kuće koliko god je to moguće, pogotovo naše starije, a svima onima koji imaju potrebe za šetnju ili da prošetaju kućne ljubimce, kažem to možete napraviti ali samo držite razmak, držite udaljenost jedni od drugih, nemojte se grupirati, a posebna poruka je majkama s djecom da ne idu na dječja igrališta, jer u ovom trenutku ona predstavljaju ugrozu jer se upravo tamo možete zaraziti virusom, ne uklanjajte trake, što više stojite doma više ste sigurni.

Marin Krstulović predsjednik je Gradskog kotara Grad. Krstulović je s grupacijom Dajmo ruke, usko vezanom uz „srđevce”, odnio uvjerljivu pobjedu na posljednjim izborima za gradske kotare i mjesne odbore, a posebno je zapažen bio posljednji skup građana koji je taj GK Grad organizirao nedavno.

O tome i što očekuje od gradske uprave Marin Krstulović govori u intervjuu za Dubrovnikpress.hr

Iznenadili ste me kad sam pitao gdje ćemo se naći, hoćemo li u prostoru Kotara, a kada ste rekli da Gradski kotar Grad nema svoje prostore. Gdje se nalazite, sastajte, kao ilegalci '43. godine, pokret otpora?
- Kao partizani. Ja pošaljem poruku i mi se nađemo na nekom mjestu. Službeno ono što imamo jesu prostori tajništva koji se nalaze na Pilama, tamo stoji tajnik koji je zajednički za Pile, Grad i Ploče, to je Ivuša Brajević. Tako prostora Gradskog kotara Grad nema jer je Grad, koji je bio suvlasnik prostora na Širokoj ulici dao taj prostor da se otvore apartmani.

Jeste li tražili od Grada da vam daju novi prostor?
- Svake godine u prijedlozima za proračun mi tražimo prostore Kotara Grad. Ujedno ti prostori za kotar nisu bitni kao takvi već smatramo da bi se ti prostori kotara mogli iskoristiti kao prostori zajednice u kojima bi djeca mogla igrati neke društvene igre ili starci doći pročitati novine ili pogledati televiziju. U Gradu, osim Kluba pomoraca, ne postoji javni prostor za zajednicu.

Blaga djela? Jeste li se njima obraćali. Oni barem imaju prostora, a i Grad bi ih trebao kontrolirati, pokušati s njima naći rješenje.
- To bi Grad trebao pokušati, a to što je Grad zasad u Kotaru pokušao, nije uspio ništa. Grad nam je ponudio da koristimo prostore DURA – e, ali pošto smo mi jedinica mjesne samouprave s područja Kotara Grad, ono što smatramo minimumom je da i prostor bude u tom kotaru, namijenjen toj zajednici.

Smatrate li se političarom?
- Ne smatram se političarom. Smatram se čovjekom koji čita gradske odluke i pokušava ukazati na ono što je loše i dati nekakav prijedlog da se one poboljšaju. Političarom se ne smatram jer se ne nalzim na poziciji da mogu donijet tu odluku. Ali, da li djelujem u nekakvim političkim procesima, sigurno djelujem, ali djelujem isto tako kao što bi svaki građanin ovoga grada trebao djelovati.

BUKA JE KOMUNALNI PROBLEM, ALI NEKOME SMETA BILO KAKAV DOGAĐAJ, NEKOME SMETAJU DJECA...

Građani su djelovali nedavno kada je održan skup građana GK Grad. Govorilo se o realnim problemima, ali čini mi se da se u pojedinim stvarima i pretjeralo s kuknjavom, npr. kad nekome smeta što turisti vuku kufere na rotama.
- Sigurno da nije isto turist koji vuče kufer i puštanje muzike u dva ujutro. Nekome smeta bilo kakav događaj, nekome smetaju djeca, ali je činjenica da se mi protiv buke još nismo krenuli boriti. Buka je prije svega komunalni problem kojeg treba rješavati komunalno redarstvo i treba iznaći način kako je rješavati. Građani su rekli jasno da je to problem broj jedan.

Da, kao najveću smetnju normalnom životu u Gradu stanari su upravo naveli buku. Koji je vaš prijedlog?
- Ono za što se mi borimo jest čisto poštivanje nekakvih zakonskih odluka. Svi mi živimo od turizma i živimo pored kafića i nitko nikad nije zazvao policiju a da nije pričekao barem pola ure nakon dozvoljenog vremena puštanja glazbe. Gradu je poslana karta buke, vidi se gdje su te pozicije. Naš prijedlog je bio sljedeći: postaviti tri mjerača buke na pozicijama gdje znamo da se najčešće krši red i mir i komunalna odluka Grada Dubrovnika i te mjerače direktno povezati s komunalnim redarstvom koje onda može reagirati.

Cijene u butigama... Smatrate li da Grad Dubrovnik uistinu može na njih utjecati?
- Može se u onim situacijama kada grad daje u najam prostor. Mi znamo da su određene butige, kao što je bio Konzum, imale subvencionirane cijene najma. U tom slučaju najmanje što se očekuje jest da te butige uzvrate uslugu. Za tridesetak tisuća kuna, koliko Konzum tamo plaća najam, ja mislim da je najmanje što je mogao dati nekakvu karticu s popustom u ljetnim mjesecima. To bi bio izraz neke dobre volje i mogućnost pregovaranja, a ono što mene smeta jest da mi nikad u to pregovaranje nismo ušli.
Naravno Konzum može odlučiti da se to njima ne isplati i ništa ne dati, ali onda Grad treba dignuti cijenu najma i kroz tu zaradu od cijene najma na neki drugi način uložiti novac u stanare Grada. Ono što smatram greškom jest to da u gradskoj upravi gledaju na sve stvari potpuno isto. Mi ne možemo očekivati da će cijene u butigama biti manje ako smo donijeli novu odluku po kojoj se naplaćuje tisuću i pol kuna ulazak kamiona u staru gradsku jezgru, ali u isto vrijeme nekakav pametan menadžment će reć': „OK, ti koji donosiš za butigu nećeš imat cijenu tisuću i pol kuna, ali cijena u butizi ne smije biti tolika kolika jest.”

GRAD NE SMIJE SLUŽITI KAO MJESTO GDJE ĆEMO STAVLJATI LJUDE KOJI SU SE NAŠLI U PROBLEMU

Spominjala se i depopulacija, predlaže se da Grad otkupljuje stanove i naseljava mlade obitelji.
- Po Ustavu Republika Hrvatska je socijalna država i svi mi koji plaćamo porez i prirez očekujemo da se Grad ne ponaša kao netko kome je na prvom mjestu novac nego dobrobit stanovnika. Ono što smo mi predlagali i što je izglasano za vrijeme Andra Vlahušića, rebalans je proračuna u koji je ušla odluka koja propisuje osnivanje fonda za otkup stanova. Od '91. otkako ima pravo prvokupa Grad Dubrovnik nije otkupio niti jedan stan koji bi mogao dati u najam mladim obiteljima. To je početak borbe s problemom. Prvi korak je priznavanje problema i da ga želimo riješiti. Nakon toga moramo naći način za to, a prijedlog Kotara Grad bio je osnivanje fonda u kojem bi sudjelovali Blaga djela, grad i DPDS, znači od novca koji se prima od DPDS – a.
Mislim da je jedna vrlo dobra primjer onaj Biskupije koja je obnovila zgradu i dala je mladim obiteljima. U isto vrijeme problemom zaštićenih najmoprimaca se ne bavimo iako je država to prebacila na gradove te će nerješavanje dovesti do nove značajne depopulacije te napraviti beskućnike od nekih naših sugrađana.

Mladim obiteljima slabijeg imovnog stanja? Naime, upravo na zboru građana od pojedinaca se mogla se čak čuti zamjerka kako je Grad dao stan na korištenje socijalno ugroženim ljudima, a da to ne bi trebalo biti tako.
- U ovom slučaju Biskupije ne radi se o obiteljima slabijeg imovnog stanja, ali problem Grada Dubrovnika je što je zakonski vezan, postoji lista i Grad daje stanove socijalnim slučajevima. Listu treba promijeniti, rangiranje kako se dobivaju bodovi. Znači socijalni slučajevi kao takvi moraju imati rješenje, ali Grad, povijesna jezgra, ne smije služiti kao mjesto gdje ćemo stavljat ljude koji su se našli u problemu. Nekakav plan i program za ciljane skupine se mora napraviti. Ako govorimo da imamo problem doktora pa smo u Mokošici bili u stanju dati stan pedijatru, najmanje što mogu očekivati je jedan stan pedijatru u Gradu. Grad ima masu deficitarnih zanimanja, za takve ljude koji će koristiti ovome Gradu i donijet mu dodatnu vrijednost, ja mislim da smo dužni iznaći način, pogotovo što postoje stanovi u vlasništvu Grada koji nisu obnovljeni pa čak ni osigurani iako sva druga imovina Grada Dubrovnika jest.

Ambulanta u Gradu... Postoji ambulanta na Pločama. Mora li sve biti „ispod nosa”?
- Pa ne mora. Ono što je bio naš prijedlog preko Kotara nije bila ambulanta u klasičnom smislu riječi, jer i nema zakonske osnove za napraviti je, ali ono za što zakonske osnove ima jest da se u prostorima gdje je napravljena ambulanta za turiste stavi stacionar hitne pomoći. Time rješavamo dvije muhe jednim udarcem, svaki turist koji ima neki hitni problem može ga tu riješiti, svaki građanin koji se našao u situaciji koja zahtjeva hitnu pomoć može je dobiti. Treća stvar koju rješavamo time jest da za vrijeme ljetnih mjeseci kada imamo određen događaje koji zakonski zahtijevaju da tu bude tim hitne pomoći, automatski rješavamo i to. Svi oni kojima treba hitna pomoć imali bi dakle mjesto gdje će doć', a zdravi mogu u ambulantu na Ploče.

NIJE PROBLEM ŠTO JE KREVET 1500 KUNA, NEGO JE PROBLEM ŠTO JE TO TAKO SAMO NEKIMA

Meni se čini da je od ambulante puno veći problem neprohodnost Grada, još uvijek je zatrpan stolovima. Žalosno je da Grad utvrđuje „pješačke koridore”, umjesto da je obratno. Jeste li zadovoljni nedavnim smanjenjem broja stolova?
- Nije isto je li na Placi ima 20 posto više stolova koji možda mogu predstavljat nebitan detalj ili ima 20 posto više stolova u ulici širine dva i pol metra. Naš prijedlog je bio da se traži suglasnost vlasnika čestice za postavljanje stolova, jer mi imamo sad situaciju da netko dobije stolove ispred nečijeg ulaza iako mu se ugostiteljski objekt nalazi deset ili dvadeset metara dalje. Smiješno je uopće da smo došli u takvu poziciju da se utvrđuju pješački koridori”. To je sve posljedica nebrige prostora. Odluka gradske uprave zamrzava stanje na pet godina. Gradonačelnik će kazati da to nije tako i da ako Plan upravljanja utvrdi drukčije, da će tako i biti kako Plan nalaže, ali trenutni pravilnik kao ni stanje u prostoru nije dobro.

Na skupu građana gradonačelnik je prilično nerealno kazao kako je za zabranu afitavanja u Gradu svima onima koji u Gradu i ne žive. Je li to provedivo?
- Tu postoji više rukavaca priče. Mi smo upozoravali da vršenje usluga u domaćinstvu ne odgovara stvarnoj situaciji. Ne može netko držati hostel pod izlikom da ima tu domaćinstvo. Imamo jednu zanimljivu priču gdje se pojavljuje više lažno prijavljenih ljudi u Gradu nego u Imotskom lažnih glasača, to je naravno direktno vezano uz iznajmljivanje u domaćinstvu. Da bi dobili dozvolu za iznajmljivanje u domaćinstvu morate biti prijavljeni i živjeti na toj adresi što ovdje nije slučaj.

Ali to nije problem koji može rješavati Grad Dubrovnik, to je nešto čime se mora pozabaviti država, zakoni. Što konkretno može učiniti gradska uprava?
- Do 2007. postojao je provedbeni plan upravlja gradske jezgre, sve jedinice lokalne samouprave imaju mogućnost donošenja nižih planova koji mogu definirati uvjete u kojima će se definirati određene djelatnosti, npr. u Gradu ne možete otvoriti tvornicu, ali možete hostel. Tako treba definirati i djelatnost iznajmljivanja. Naravno, ne smijemo ubiti kokoš radi jajeta. Krajnje je nepošteno nekoga s odlukom „ubit” jer je netko rekao ovako treba, ovako ne treba. Ali ako smo ukazali da problem postoji, treba se sastat trust mozgova i početi razgovarati o nekim rješenjima. Za sada se u biti nismo uopće bavili time.

Je li smiješan porez od tisuću i pol kuna po krevetu godišnje?
- To je primjer u kojem treba izjednačiti građane. Mi smo po tome posebni zato što je netko „odlučio” da u Gradu žive samo bogati ljudi koji afitavaju, a to je potpuno daleko od istine i njima je porez tisuću i pol kuna. Nije problem što je krevet tisuću i pol kuna, nego je problem što je to tako samo nekima u Dubrovniku. To je krajnje nepošteno.