Prikazujem sadržaj po oznakama: fakultet

Prvašići su otvarili novo poglavlje u životu, srednjoškolci su započeli s obrazovanjem koje će ih usmjeriti dalje u životu. U brojnim gradovima i općinama gradonačelnici, načelnici, a i župani obišli su đake prvake, poželjeli im uspješnu školsku godinu. Iznimka nisu bili ni čelnici s juga.

Danas su gradonačelnice i gradonačelnici, načelnice i načelnici, no za što su se školovali, koje su škole i fakultete završili prije nego ih je život odveo u politiku i prije nego što su postali ono što su danas.

Od 17 načelnika i načelnica u Dubrovačko – neretvanskoj županiji jedna je doktorica medicine, Anita Jančić Lečić, načelnica Općine Lastovo, koja je liječnica opće prakse, a još je petero čelnika općina s visokom stručnom spremom koji su diplome zaslužili „prije Bologne”, odnosno koji su prošli nekadašnju četverogodišnju fakultetsku naobrazbu.

Tako je načelnik Općine Konavle Božo Lasić diplomirani pravnik, a načelnik Općine Trpanj Jakša Franković diplomirani ekonomist. Načelnik Općine Mljet Đivo Market zaslužio je diplomu inženjera pomorskog prometa, a načelnik Općine Slivno Smiljan Mustapić inženjera prehrambene tehnologije, dok je načelnik Općine Blato Ante Šeparović diplomirani inženjer agronomije.

Načelnica Općine Lumbarda Marija Klisura, magistra je, inženjerka, krajobrazni arhitekt, a načelnik Općine Kula Norinska Nikola Krstičević magistar ekonomije.

Višu stručnu spremu ima troje načelnika i jedna načelnica koji su obrazovanje završili „prije Bologne”. Načelnik Općine Ston Vedran Antunica je tako inženjer strojarstva, a načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić inženjer brodostrojarstva, načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić je ekonomist komunalnog odsjeka, dok je načelnica Općine Zažablje Maja Vrnoga ekonomist.

Načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić studirala je „po Bologni” i ima titulu prvostupnice ekonomije.

Četiri su načelnika sa srednjom stručnom spremom.

Načelnik Općine Pojezerje Borislav Dominiković nakon što je završio obrazovanje u bravarskoj struci nije do kraja završio studij prava. Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli završio je srednju školu smjera pomorskog strojara, načelnik Općine Smokvica Kuzma Tomašić po svom srednjoškolskom obrazovanju je tehničar za mehatroniku, a načelnik Općine Janjina Vlatko Mratović prometni tehničar.

Među čelnicima pet gradova također se nalazi jedan liječnik, Mišo Krstičević, gradonačelnik Ploča, nosi titulu doktora znanosti i doktora medicine, specijaliste traumatologije i ortopedije.

Gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan i gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević fakultete su završili prije Bolonjskog procesa u Hrvatskoj, Milan je diplomirani pravnik, a Silić Maroević diplomirana inženjerka agronomije. Gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga je magistar ekonomije.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković ima višu stručnu spremu s titulom RIT-a Associate in applied science.

Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić profesor je filozofije i engleskog jezika.

Šarolika su dakle zanimanja kao i stupanj naobrazbe političkih čelnika na jugu Hrvatske, a znanja koja su stekli tijekom naobrazbe, osim samo djelomično onih u pravnoj i ekonomskoj struci, teško da im mogu pomoći u vođenju općina i gradova, eto tek možda pokojom prilikom kad ih zapadne da odlučuju o predmetima koji uz njihovu struku jesu vezani. Uostalom i nema neke škole koja bi bilo koga naučila kako će voditi neku općinu, primjerice u dolini Neretve ili na otoku Korčuli, ne može se to naučiti niti na politologiji, sve se zapravo svodi na životno i iskustvo snalaženja u lokalnoj politici te uostalom sposobnost da osjete potrebe svojih sugrađana.

No, s druge strane svi oni trebaju stručnjake u svojim općinskim i gradskim upravama, bez kojih zapravo ništa ne bi funkcioniralo, a na čelnicima je da školovane stručnjake dobro odaberu, po mogućnosti ne po osnovi stranačkog ključa. Zato djeci koja danas kreću u školu trebamo ostaviti bolji svijet u kojem će se njihovo znanje na pravi način i valorizirati.

Objavljeno u Aktualno

Nakon što su pojedini fakulteti najavili kako će tražiti COVID potvrde ili negativan nalaz testiranja i od studenata, a ne samo od zaposlenika, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs kazao je kako je riječ o autonomiji sveučilišta.

- Oni mogu to zatražiti, ali u ovom trenutku odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske nije predviđeno da studenti moraju dokazivati svoj status COVID potvrdama ili antigenskim testiranjem. - rekao je ministar Fuchs.

Testiranje ili COVID potvrda ipak će biti nužna za pojedine studente, a Fuchs je i pojasnio za koje:
- Za one kategorije koje moraju obavljati praksu u okviru svoje edukacije u institucijama u kojima je to nužno, npr. studenti medicine, studenti sestrinstva i studenti učiteljskih fakulteta koji odlaze na praksu u učionice. - rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

dm

Objavljeno u Aktualno

Tužno je i krajnje degutantno vijećnicu koristiti za obračune s neistomišljenicima, posebno kad taj neistomišljenik niti nije vijećnik u Gradskom vijeću pa ne može ni odgovoriti za govornicom. Još je tužnije kad nekome s kime se u mišljenju razilaziš, radiš o glavi, igraš se s njegovom egzistencijom. Sve navedeno sebi je baš na sjednici Gradskog vijeća dozvolio Pero Vićan kad je pitao gradonačelnika je li mu poznato da u jednoj našoj osnovnoj školi radi osoba koja za to nema stručne kvalifikacije.

Hoćeš ispasti pametan pa zapravo ispadneš ne odveć pametan jer iako on misli da nije, baš je takav na kraju krajeva ispao Pero Vićan.

„Kad smo išli u školu, kemiju je predavao profesor kemije, biologiju profesori biologije, a matematiku profesori matematike, a danas predavaju nestručne zamjene i to traje godinama.” - kaže Vićan na Vijeću.

Kad nestručne zamjene već godinama po školama uče djecu, što Pero Vićan, koji je inače godinama vijećnik u Gradskom vijeću, u nekoj od minulih godina nije na taj problem upozoravao s govornice? Što u svojoj stranci nije kreirao politike koje bi taj problem riješile.

Pa nije imao povoda. Naime, ne smetaju njemu ljudi koji kao nestručne zamjene predavaju po dubrovačkim osnovnim i srednjim školama. Njemu konkretno smeta jedna osoba koja kao nestručna zamjena predaje u Osnovnoj školi Montovjerna.

Smeta mu naime vijećnik srđevaca Marko Giljača i to samo zato što ga je udario tamo gdje boli, gdje je najosjetljiviji. Nije mu Vićan imao hrabrosti izgovoriti mu ime na Gradskom vijeću, no učinio je to uz slične riječi na lokalnoj televiziji kada je ujedno i pokazao svoje divljaštvo.

„Marko Giljača je kreten, notorni kreten”, vikao je Vićan u kameru lokalne televizije uoči tematske sjednice Županijske skupštine na kojoj je trebalo donijeti odluku hoće li se zbog gradnje Centra za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju ići ili neće u novo trasiranje.

Giljaču je inače proglasio notornim kretenom nakon što se ovaj zapitao je li Vićan prodao Dubrovačko primorje za mjesto svoje kćeri u Nadzornom odboru Zračne luke Dubrovnik.

Da, profesori matematike nekad su, kao što tvrdi Vićan, predavali matematiku, a profesori kemije kemiju, ali nije to tako već godinama jer hrvatske vlasti, posebno one na lokalnim razinama nemaju nikakve razvojne politike, osim onih temeljenih na zatezanju kreveta turistima. Što će profesori i iole obrazovani ljudi u takvim sredinama kad se u njima ni oni sami ne mogu razvijati.

Inače, propisi koji uređuju radne odnose u školama ne definiraju pojam „stručne” i „nestručne” zamjene, ali su se oni uvriježili u praksi. Stručna osoba za radno mjesto učitelja je ona koja ispunjava formalne uvjete svog radnog mjesta, odnosno ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja, pedagoške kompetencije, poznaje hrvatski jezik i latinično pismo u mjeri koja omogućava izvođenje odgojno - obrazovnog rada i ima položen stručni ispit.

Nestručna osoba na radnom mjestu učitelja je ona koja nema te formalne uvjete koji se za to mjesto traže, ali je zaposlena jer se na natječaj nije javila ni jedna osoba koja ispunjava uvjete.
Marko Giljača je primjerice jedna od tih nestručnih osoba koje predaju dubrovačkoj djeci. Nakon što se na natječaj nije javio nitko stručan, nitko s titulom nastavnika ili profesora tko bi im predavao, javio se Giljača.

Kemija, matematika, fizika, informatika, predmeti su za koje je u školama sve teže naći profesore. Znaju to i ravnatelji i roditelji. Gotovo pa u svakoj dubrovačkoj školi postoji zamjena koja nije stručna, tj. - točnije - nema titulu profesora, ali predaje djeci.

Zna to i onaj učiteljsko – profesorski milje okupljen oko Vićana. Da ih je pitao mogli su ga „šetovati”, kako kaže Vićan.

Rad nestručnim zamjenama u školama omogućen je zakonom baš zato da bi djeci imao tko predavati predmete za koje sve teže naći nastavnike i profesore. Pero Vićan trebao bi znati da ravnatelji škola natječaje za radna mjesta učitelja i profesora objavljuju diljem Hrvatske, ali se na njih ne javlja nitko ili vrlo malo ljudi pa se u tom slučaju poseže za nestručnim zamjenama.
Svoje vijećničko pitanje postavljeno gradonačelniku, Vićan je zapravo trebao preformulirati. Trebao ga je naime pitati što ćemo kad nam prifali stručnih zamjena ako profesora već nemamo.
Pripremajući se za svoj bahati istup na Vijeću, zanemario je Vićan činjenicu da su neki od tih nestručnih zamjena po školama čak i bolji predavači od onih stručnih. Ali njemu sve to u konačnici nije bilo ni važno jer cilj je bio obračunati se s Giljačom.

Ako je Giljači jedina mana što u školi predaje matematiku, a nije profesor i nije završio zagrebački PMF, ali je završio neki drugi fakultet, ili što možda nije studirao u Kosovskoj Mitrovici, tko će ga više Vićanu znat što misli, ili nema diplomu Vićanu omiljenog Univerziteta „Džemal Bijedić” koji Vićan često spominje, onda neka mu je mana, i nije baš neka.

Dok tako olako prosuđuje o tuđim kompetencijama i sposobnostima, kompetencije svoje kćeri ne propituje. Za nju kaže da ima dvije diplome i da ima sve kompetencije biti u Nadzornom odboru Zračne luke Dubrovnik. Kaže i da je prošla provjeru kako bi ušla u taj nadzorni odbor.

A što ona pak zna o ekonomiji, aeronautici, poslovanju zračne luke. Ne treba ni znati. Ona je ipak samo članica Nadzornog odbora poviše kojega je Skupština koja zapravo odlučuje.
No, da bi i bez diplome profesora predavao djeci matematiku, Giljača matematiku ipak treba znati.

Objavljeno u Aktualno