Prikazujem sadržaj po oznakama: europski parlament

Na netom završenim izbora za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu od kandidata iz Dubrovnika mandat je osvojila jedino Dubravka Šuica (HDZ) kojoj je to ujedno treći put da ulazi u Parlament, odradila je jedan nepuni, promatrački i jedan puni mandat.

Šuica je bila druga na listi HDZ-a i ujedno jedina uz nositelja Karla Resslera prešla preferencijski prag od deset posto. Ressler je imao 21,72, a Šuica 13,01 posto glasova birača HDZ-a na razini cijele države. No, kako su Šuica i ostali kandidati iz Dubrovnika prošli lokalno, u Dubrovniku i Dubrovačko – neretvanskoj županiji.

KAKO SU DUBROVAČKI KANDIDATI PROŠLI U ŽUPANIJI I GRADU

Prema privremenim rezultatima u Dubrovačko – neretvanskoj županiji Šuica je imala najviše na listi HDZ-a, 4 054 glasa ili 34,90 posto birača te stranke. U Gradu Dubrovniku Šuica je osvojila 1 422 glasa, 269 glasova više nego 2014. godine.

Mizeran rezultat ostvario je bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić koji se kao nezavisni natjecao na listi Reformista. Na razini Županije dobio je 153, a u Gradu Dubrovniku 126 preferencijalnih glasova.

Više od Vlahušića osim Šuice imao je i Mato Tomljanović na listi Mosta, on je u cijeloj Županiji osvojio 319, a u Dubrovniku 206 glasova.

Nataša Gabričević (HNS) i Belka Elezović (HSLS) osvojile su po 91 glas u cijeloj Županiji dubrovačko – neretvanskoj pri čemu je Gabričević dobila 57, a Elezović 62 glasa u Gradu Dubrovniku.

Sljedeći je bio Pero Mrnarević na listi Starta s 89 glasova na razini Županije od kojih je 78 dobio u Dubrovniku, a Viktorija Knežević na listi stranke Pametno imala je 46 glasova na razini Županije od kojih 33 u Gradu Dubrovniku.

Na izborima je bilo još troje kandidata iz Dubrovnika koji se nigdje nisu javno oglasili da su se kandidirali. Tako je Nada John na listi Hrvatske demokršćanske stranke imala 12 glasova u Županiji od toga pet ih je dobila u Dubrovniku. Nikica Nadramija na listi Radničke fronte i SRP-a dobila je devet glasova u Županiji od kojih osam u Gradu. Niko Kesovija bio je kandidat na listi stranke Snaga i dobio je 20 glasova u Županiji, a 16 u Gradu Dubrovniku.

KAKO SU PROŠLE STRANKE U ŽUPANIJI I GRADU...

Stranački, HDZ je osvojio najviše glasova u Županiji dubrovačko – neretvanskoj, 11 613 (34,39 posto), zatim slijedi SDP s 5 646 glasova (16,71 posto), pa Most s 3 718 glasova (11,01 posto), koalicija Hrast – HKS – HSP AS – UHD s 3 243 glasa (lista na kojoj je Ruža Tomašić) itd.

Osim već spomenutih HDZ-a i Mosta koji su imali kandidate iz Dubrovnika, od ostalih stranka s kandidatima iz Grada, najbolje je u Dubrovačko – neretvanskoj županiji prošao Start sa 469 glasova na desetom mjestu (1,38 posto), HNS i HSLS mjesto ispod su imali po 396 glasova (po 1,17 posto), a lista stranke Pametno na 14. mjestu imala je 315 glasova (0,93 posto). Od stranaka s kandidatima iz Dubrovnika Reformisti su imali 203 glasa u cijeloj Županiji (0,60 posto) na 16. mjestu. Snaga je dobila 107 glasova (0,31 posto), Hrvatska demokršćanska stranka imala je 68 glasova (0,20 posto), a lista Radničke fronte i SRP-a 62 glasa (0,18 posto)

U Gradu Dubrovniku HDZ je također bio najbolji s 3 001 glasom (29,68 posto), SDP je imao 1 762 glasa (17,42 posto), koalicija Hrast – HKS – HSP AS – UHD na trećem mjestu 957 glasova (9,46 posto), lista Mislava Kolakušića 777 glasova (7,68 posto), pa tek onda Most 718 glasova (7,10 posto) itd.

U Gradu Dubrovniku uz spomenute HDZ i Most, od stranaka koje su imale kandidata iz Grada najbolje je, kao i na razini županije, prošao Start s 255 glasova (2,52 posto) na desetom mjestu, zatim Pametno na 12. mjestu sa 151 glasom (1,49 posto), Reformisti su mjesto ispod sa 143 glasa (1,41 posto), a HNS na 14. mjestu sa 119 glasova (1,17 posto) te HSLS s 83 glasa (0,82 posto) na 16. mjestu. Snaga je zaslužila povjerenje 57 birača (0,56 posto), Radnička fronta i SRP 29 (0,28 posto), a Hrvatska demokršćanska stranka 23 (0,22 posto).

Na izbore je u Dubrovačko – neretvanskoj županiji izašlo 32,43 posto birača, a u Gradu Dubrovniku 26,73 posto.

Kakav rezultat su kandidati iz Dubrovnika postigli ukupno na razini cijele Republike Hrvatske možete pročitati OVDJE.

U nedjelju će se održati izbori za Europski parlament, a među kandidatima koji se natječu za mandat zastupnika u novom sazivu tog europskog zakonodavnog tijela je i sedmero njih iz Dubrovnika. Među njih sedam i više je nego jasno da će samo HDZ-ova Dubravka Šuica osvojiti mandat. Iako su euroizbori biračima posve nezanimljivi pa je time i njihova izlaznost mala, pitanje je što je svih tih sedam eurokandidata tijekom kampanje učinilo ne bi li motivirali birače, odnosno povećali izlaznost birača koja bi prvenstveno njima kao kandidatima išla u prilog, a odnosi se to na sve kandidate pa i na Dubravku Šuicu koju će u Europarlament odvesti konačni skor HDZ-ove liste, umjesto da putem preferencije dobije povjerenje birača.

Većina od sedam kandidata iz Dubrovnika ne mogu osvojiti dovoljan broj glasova za predsjednika kućnog savjeta, a kamoli zastupnika u Europarlamentu. Neki od tih kandidata nemaju pojma ni što je to Europska unija. Da ih slučajno pitate što je ne bi se odmakli dalje od one rečenice kako je ona zapravo proizašla iz unije ugljena i čelika iz ranih pedesetih godina prošlog stoljeća. Većina ih vjerojatno ne bi znala odgovoriti ni na pitanje banalno poput onoga koliko je zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu.

Iako bi bilo zanimljivo čuti što dubrovački kandidati misle o Schengenu, uvođenju eura, migrantskoj politici, europskoj sigurnosti, stvaranju zajedničke vojske i policije te unije, odlasku 14 posto radno sposobnog stanovništva iz Hrvatske u EU zemlje, vanjskoj politici te Unije, pridruživanju zemalja iz okruženja koje će po svoj prilici dugo čekati da im se otvora ta vrata Europske unije, europskim perspektivama općenito, to se nije dogodilo. Zašto? Pa zato što su dubrovački eurokandidati vješto izbjegli pa čak i dojučerašnja zastupnica Šuica.

Bilo je za očekivati da će Šuica, koja je dobar dio kampanje provela u Dubrovniku, održati konferenciju za novinare na neku od brojnih europskih tema, ali nije, a nije imala ni potrebe jer čemu držati pressice kad će je ionako u Europarlament odvesti rezultat koji će ostvariti HDZ-ova lista.

Nešto je o europskim perspektivama govorio Andro Vlahušić. Bivši gradonačelnik barem je održao dvije konferencije za novinare. S njegovim stavovima o budućnosti te Unije ne moramo se slagati, no on ih je barem iznio javnosti. Inače, Vlahušić ni ne računa da će postati eurozastupnik. Neovisni je kandidat na listi Čačićevih Reformista samo kako bi ukazao na apsurdnost hrvatskog izbornog zakonodavstva prema kojemu se može kandidirati za europarlamentarca, saborskog zastupnika, pa čak i predsjednika države, ali ne može istaknuti kandidaturu za gradonačelnika Dubrovnika. Doduše, sad i to može jer mu je istekao probacijski rok, odnosno konačno je odslužio kaznu za aferu Šipan.

Nataša Gabričević (HNS), Belka Elezović (HSLS), Viktorija Knežević (Pametno), Pero Mrnarević (Start), Mato Tomljanović (Most), jesu li se oni predstavili biračima u Dubrovniku čije glasove toliko priželjkuju? Neki od njih su nešto po medijima istupali, neki su nešto i pričali o toj Uniji dok su neki od svih europskih problema eto najviše zabrinuti zbog Pelješkog mosta.

No, jesu li se ti kandidati međusobno sučelili? Veliko sučeljavanje sedmero dubrovačkih eurokandidata nije zabilježeno. Nitko na njemu nije inzistirao. Među tim je kandidatima puno njih u najboljim godinama za početak bavljenja politikom, ali nitko od njih kampanju nije u potpunosti iskoristio kako bi na sebe skrenuo pozornost javnosti.

Nije se dogodilo ni ono najiščekivanje sučeljavanje Dubravke Šuice i Andra Vlahušića, dvoje bivših gradonačelnika Dubrovnika koji se, sudbina je htjela, utrkuju za Europski parlament. Jest da se navedeni dvojac oko puno toga slaže, da o golfu na Srđu dijele isto mišljenje, ali nije valjda da jednako gledaju i na europske probleme. Bilo bi zanimljivo vidjeti gdje se to taj dvojac u stavovima razilazi, ali to nismo doživjeli jer lokalnim televizijama takvo sučeljavanje iz raznoraznih razloga nije zanimljivo.

Umjesto pred svjetlima reflektora, dubrovački su kandidati svoje stavove iznosili u bljedunjavim intervjuima, a neki od njih nisu se ni to usudili. Kad već nisu u stanju javno govoriti o euro temama, kad u svoje kampanje nisu uložili ni 10 svojih vlastitih kuna, kad neki od njih ni sami ne znaju zašto su kandidatima na listama, imaju li razloga očekivati da će ih netko od njihovih sugrađana u nedjelju zaokružiti?!

Ali baš te glasove itekako svaki od njih priželjkuje, posebice one preferencijalne na kojim će mnogi, unatoč njihovim očekivanjima podbaciti. Inače, ti preferencijalni glasovi na euroizborima ništa ne govore, ali nekima od sedmero dubrovačkih kandidata itekako su važni za njihov ego, a ego je nekima toliko velik da još nisu shvatili da su njihova imena na listama poslužila samo za popunjavanja kvote, odnosno zadovoljavanja uvjeta kako bi neke od stranaka uopće mogle izaći na izbore.

Ispravite nepravdu, zaokružite broj 11 na listi 19, moj je slogan za izbore za Europski parlament jer sam ja jedini čovjek u Europskoj uniji koja broji više od pola milijarde stanovnika, radi kojega je nacionalni parlament donio zakon kako bi mu zabranio kandidiranje na lokalnim izborima, kazao je na konferenciji za novinare nezavisni kandidat na listi Reformista Andro Vlahušić.

- Kandidat sam za Europski parlament, moja je kandidatura prošla DIP i dobila sve potrebe suglasnosti. Na listi Reformista sam nezavisni kandidat jer smo je Ratko Čačić i ja tako dogovorili. Ovom kandidaturom želim dokazati kako pobjeda lokalnog HDZ-a i aktualnog gradonačelniku Dubrovniku nije utemeljena na slobodnoj volji građana nego na političkom progonu pojedinca samo zato da ne dobije lokalne izbore. Nikad niti jedna od zemalja EU-a nije donijela sličan zakon da eliminirala jednog čovjeka. Stvar je jasna, da sam bio kandidat u prvom bi krugu bio izabran za gradonačelnika. - kazao je Vlahušić.
Osvrnuvši se na stanje u prometu u Gradu, kazao je kako prometne projekte treba realizirati sredstvima iz Eu fondova.

- Svjedoci smo da nakon rješenja križanja na Ilijinoj glavici te Domu zdravlja nema više gužvi. Nema gužve ni u Gružu, osim kod place, a jedini trajni problem ostao je Lapad i tamo je gužva jer nije napravljena Lapadska obala s dva smjera. Kad je u pitanju pojas oko povijesne jezgre, problem problem je područje od Zagrebačke do Boninova. Svi prometni projekti u mom mandatu temeljili su se na znanosti, tvrtka Promel je brojao promet, a kontrolirao ih je Prometni fakultet, dok je prometnu studiju napravio Građevinski fakultet. Cijelo se vrijeme zalažem da se sva prometna rješenja u Gradu financiraju kroz EU fondove jer oni su tu da povećaju kvalitetu života ljudi u Gradu. - kazao je Vlahušić.

Predložio je da se oko povijesne jezgre uvede zona ograničenog prometovanja.

- Problem je što smo povijesnu jezgru, veličine 5 hektara, prenapučili. Zaludu svi brojači posjetitelja, sva moguća pravila i konopi koje smo skraćivali i produživali i ja i Mato, dok u jednom trenutku dovodimo veliki broj ljudi u Grad. Rješenje koje su pametni ljudi i gradovi učini prije nas, prvenstveno Italija, jest zona "traffica limitata". U nas bi to bila zona prometovanja oko povijesne jezgre u koju s automobilima mogu ulaziti samo lokalni stanovnici, nitko drugi, posjetitelji ne mogu, turisti ne mogu, nema čak ni taksista, a dostava se vrši u ograničenom vremenu i to bi značilo da imamo Grad za sebe. - rekao je Vlahušić, ponudivši prometno rješenje za koje smatra da bi riješilo čep oko Grada.
- Prolazak Zagrebačkom ulicom po modelu koji smo napravili je relativno jednostavan, Volantinova ulica je spreman projekt, ima sve potrebne suglasnosti za rekonstrukciju ceste. Kad bi se ona rekonstruirala vrtili bismo se u suprotnom smjeru. Bio bi semafor na Ilijinoj glavici do ulaza u Zagrebačku, dobili bi treću traku, jednu za garažu, srednju za dubrovačke registracije i one s dozvolom, a treću, odnosno lijevu traku za autobuse i tu bi se nalazio semafor koji bi regulirao prolaz autobusa. - kazao je Vlahušić.

Problemi u prometu, dijelom bi se, kazao je, riješili i izgradnjom putničkog terminala u Gružu.

- Da se nije rušio proračun, terminal u Gružu s 520 parkirnih mjesta bi bio napravljen i s njim bi upravljali isti oni koji upravljaju terminalom Gaženice u Zadru, Global Ports Holding, kojemu su predsjednica Republike i general Ante Gotovina, dvije najveće moralne vertikale u zemlji, dali potporu, došli su ih pozdraviti. Zašto su ga onda u Dubrovniku izbacili kao državnog neprijatelja, to nitko živ ne zna, s tim da je u Zadru terminal izgrađen kreditom RH, Vlada je uzela kredit, napravila ga i platila oko 250 milijuna kuna, raspisala natječaj za koncesiju na koji se Global Port jedini javio, kao što se jedini javio i u Dubrovniku. A zašto se se jedini javili, pa zato što imaju terminale u Veneciji, Barceloni i drugim gradovima na Mediteranu, pa tko će se onda drugi javiti ako ovi upravljaju s početnim i krajnjim dijelom tog bazena? - pitao je Vlahušić.
Kazao je i kako su projekti koje aktualna vlast provodi na energetskoj obnovi sredstvima iz EU fondova aplicirani za njegova gradonačelničkog mandata.

- Proces od aplikacije do dobivanja sredstava iz fondova traje dvije do tri godine. Kad bi danas s UNESC.-om napravili projekt upravljanja povijesnom jezgrom, trebalo bi minimalno tri godine da se odobri i raspiše natječaj, dakle to je petogodišnji proces. Svaka čast gradskoj upravi što nastavlja projekte započete prije nego što su oni došli. Ni pročistač nije projekt ove gradske uprave, a prije dvije godine su svi njegovi dijelovi, uključujući i sve šarafe, došli u Grad i nije mi jasno zašto im trebaju dvije godine da ga završe. - rekao je Vlahušić, koji također smatra da je aktualna gradska uprava obmanula branitelje. .

- Odlukom ove gradske uprave 43 invalida Domovinskog rata dobit će stanove. Znači, ne gradimo stanove za mlade nego smo ukrali invalidima Domovinskog rata 63 stana i bit će zanimljivo vidjeti kad se objave liste prvenstva koje će to mlade dubrovačke obitelji useliti u njihove stanove. Baš me zanima kako će reagirati HVIDRA- i branitelji dok neki novi klinci budu uzimali stanove invalida Domovinskog rata. Nisam siguran kako će to završiti, a u Dubrovniku treba riješiti stambeno pitanje za oko 150 branitelja. - rekao je Vlahušić.

Ususret euro izborima najavio je i izlazak na nacionalne izbore s nezavisnom listom, ali i na lokalne 2021
-Ovo je najniža razina izbora, pokazivanje da sam živ i najava izlaska na nacionalne, u 10. izbornoj jedinici, a potom i na lokalne 2021. Mene jedino zanima Dubrovnik, moj politički interes nije hrvatska politika, nije niti Bruxelles jer ne želim ići tamo, mene zanima samo moje dvorište, Dubrovnik i ljudi koji u njemu žive. Na izbore ću izaći s Nezavisnom listom Andra Vlahušića koja će se zvati Andro i prijatelji, a nastala je na platformi Dubrovnika bez zabrana. - rekao je Vlahušić.

Rok za predaju izbornih lista za izbor zastupnika/zastupnica u Europski parlament, koji se održavaju u Hrvatskoj treći put, ističe u utorak u ponoć. Zasad, a i sasvim sigurno da će ostati na tome, iz Dubrovnika stiže čak sedam kandidata/kandidatkinja.

Sasvim očekivano na listi HDZ-a je dosadašnja i aktualna europska zastupnica Dubravka Šuica, na drugom mjestu.

Iznenađenje je kandidatura bivšeg gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića koji će se kandidirati na listi Narodne stranke – reformista iako nije član stranke.

Iz dubrovačkog HNS-a prvi put daju kandidatkinju za Europski parlament, a to je Nataša Gabričević, predsjednica dubrovačkog ogranka, na šestom mjestu liste.

Ponovo se politički aktivirala i Viktorija Knežević koja je na listi stranke Pametno, također na šestom mjestu.

Mato Tomljanović dubrovački je kandidat Mosta, na desetom mjestu na listi.

Jednako tako na desetom mjestu na listi HSLS-a je predsjednica dubrovačkog ogranka te stranke Belka Elezović.

Na listi Starta, na osmom mjestu je Pero Mrnarević.

Prvi izbori u Hrvatskoj su održani netom nakon pristupanja Europskoj uniji, 2013. godine, a mandat je tadašnjima zastupnicima trajao godinu dana s obzirom da su 2014. godine bili redovni izbori za sve zemlje EU, pa tako i Hrvatsku. Europski izbori inače se održavaju svako pet godina.

Ove izborne godine birači će u Hrvatskoj izaći na birališta 26. svibnja, a kampanja počinje 11. travnja. Na listićima birač može zaokružiti i kandidata/kandidatkinju na listi koju je zaokružio i tako mu dati preferirani glas. U cijeloj Europskoj uniji bit će izabrano 705 zastupnika/zastupnica od kojih 12 mjesta pripada Hrvatskoj, jedno više nego na izborima prije pet godina.

Nataša Gabričević, Belka Elezović, Pero Mrnarević, Mato Tomljanović i Andro Vlahušić. Kandidati su s dubrovačkog područja koji će se na raznoraznim stranačkim listama natjecati na euroizborima. Iako HDZ svoju listu s 12 imena još nije objavio posve je jasno da će se na njoj naći aktualna europarlamentarka Dubravka Šuica. Po još uvijek neslužbenim informacijama Šuica bi trebala predvoditi HDZ-ovu listu.

Od šest kandidata s dubrovačkog područja najviše šansi da u novom sazivu Europskog parlamenta dobije svoje mjesto ima upravo Dubravka Šuica. Kako predizborne ankete ne predviđaju prolaz Reformista na euroizborima Andro Vlahušić teško će u Europski parlament. No, on je i sam istaknuo kako ga mjesto u tom tijelu niti ne zanima već je rekao da mu je cilj tijekom kampanje ukazati na apsurdnost hrvatskih zakona prema kojima se može kandidirati na euroizborima, a ne može na lokalnim, iako nakon isteka rehabilitacijskog roka i to sad može. U svakom slučaju, budući da se na euroizborima može i preferencijalno glasati bit će zanimljivo pratiti konačni izborni „score” bivših gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića i Dubravke Šuice.

Dubravka Šuica, na euroizborima 2014. godine kao druga kandidatkinja na listi, pozicionirana odmah ispod Andreja Plenkovića, osvojila je na nivou države 15 776 ili 4,23 posto preferencijalnih glasova birača. No, i Šuicu i Plenkovića koji je tada pobrao nešto više od 70 tisuća glasova birača, pomela je tada šesta kandidatkinja Ruža Tomašić sa 107 206 glasova birača.

Na razini Dubrovačko-neretvanske županije Šuici je potporu dalo 2 939 ili preferencijalno 19,97 posto birača. U Gradu Dubrovniku njezin je rezultat iznosio 1 153 glasa, odnosno izravno ju je zaokruživši preferencijalno poduprlo 29,36 posto birača.

Zanimljivo je istaknuti kako je od Šuice i na razini Županiji kao i na razini Grada Dubrovnika nešto više glasova osvojio SDP-ov kandidat Tonino Picula.

Može li Vlahušić bolje od Šuice? Tko će zabiti bolji eurogol? Euroizbori birače u Hrvatskoj u principu i ne zanimaju previše pa se zbog iznimno male izlaznosti ne mogu uspoređivati s drugim izborima, pogotovo ne s lokalnima, ali svakako će biti zanimljiv konačni ishod tih izbora, odnosno broj preferencijalnih glasova koje će osvojiti Šuica i Vlahušić, odnosno tko će ih od njih dvoje osvojiti više.

Bivši gradonačelnički dvojac Dubravka Šuica i Andro Vlahušić, svakako su imali oscilacija u odnosima, ali teško bi se moglo reći da su ikada bili pravi politički rivali, osim u vrijeme kampanje 2009. kada je to političko rivalstvo bilo glumljeno i sa Šuičine i s Vlahušićeve strane.

Nešto malo je Vlahušić, nakon što je na prvim neposrednim izborima 2009. izabran za gradonačelnika Dubrovnika, lupao po Šuici zbog dugova koje je iza sebe ostavila te nešto kostura koji su nakon njezinog odlaska iz gradske uprave poispadali iz par ormara. Ni Šuica se pretjerano nije suprotstavljala Vlahušiću, osim kad je s figom u špagu najavljivala referendum treba li zidinama upravljati Grad ili DPDS.

U konačnici, Šuica je zbog Vlahušića, odnosno zbog podržavanja nekih akata koje je predlagao Vijeću, a za što nije imala odobrenje GO HDZ-a 2014. umalo isključena iz stranke, no spasio ju je sam vrh HDZ-a, kojeg je u to vrijeme vodio Tomislav Karamarko. Koncem 2014. raznim političkim igrama pokušala je spasiti Vlahušićev proračun. Tijekom glasanja tada je ostala suzdržana, istaknuvši kako je proračun dobar, ali da HDZ ipak teče njenim venama, ali je zato, kako bi podržala Vlahušićev proračun, Dubravka Marunčić, bliska Šuičina suradnica, istupila iz HDZ-a. No njezina ruka bila je beznačajna jer je falila još jedna pa je proračun pao, a Vlahušić izašao na prve prijevremene izbore u svom gradonačelničkom mandatu.

Šuicu je potom put odveo u Europski parlament, a i kad bi davala izjave o Vlahušiću, radila je to oprezno, dok je Vlahušić o Šuici nastavio i dalje u pohvalnom tonu dok o njezinu nasljedniku predsjedniku GO HDZ-a i gradonačelniku Matu Frankoviću ne bira riječi.

Ni tijekom duge 45-dnevne kampanje za euroizbore Vlahušić i Šuica neće se razračunavati. Naime, Šuica će se fokusirati na europske teme, a Vlahušić će u svom tonu ukazivati na apsurdnost zakonodavstva. No, kako mu je istekao rehabilitacijski rok svakako će tijekom ove kampanje testirati svoj rejting na dubrovačkom području na kojem će se vjerojatno opet na lokalnim izborima natjecati na gradonačelnika Dubrovnika.

Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić izlazi na izbore za Europski parlament i to kao 11. kandidat na listi Narodne stranke – Reformista Radimira Čačića. Za portal Dubrovnikpress.hr Vlahušić je istaknuo kako mu nije cilj ući u Europski parlament već svojom kandidaturom želi ukazati na apsurdnost zakona o izborima prema kojem nije mogao biti kandidat na lokalnim izborima, a iznio je i svoje programske smjernice o kojima će govoriti tijekom kampanje.

- Točno je, 11. sam kandidat na listi Narodne stranke – Reformista. To je mjesto koje sam ja odabrao. Iako sam mogao biti drugi na listi odmah iza Radimira Čačića, nisam to htio jer nemam europskih ambicija već mi je cilj kroz ovu kampanju ukazati na apsurdnost hrvatskih zakona prema kojima se mogu natjecati za Europski parlament, ali ne i na lokalnim izborima. Taj slučaj moje eliminacije iz političkog života donošenjem jednog zakona koji su inicirali Mato Franković i Maro Kristić najbolje pokazuje kako Hrvatska nije građanska već stranačka država. A da se mene nije eliminirao, da sam i dalje gradonačelnik ne bi bilo arbitraže za golf teške 500 milijuna dolara. Da sam ostao gradonačelnik izgradio bi se putnički terminal u Gružu, ne bi bilo problema s agencijama, žičarom i zidinama, za Dubrovnik ne bi bilo štete od gotovo milijardu kuna. - kazao je Vlahušić, istaknuvši kako će „Hrvatska kao država biti u problemima sve dok ima političare koji se brinu samo o svom rejtingu, koji su državu podredili svome što dužem ostajanju na vlasti”.

- Hrvatski politički lideri bave sa samo sobom. Prvi im je cilj u stranci ostati što duže na vlasti i zato se okružuju ljudima koji im samo klimaju glavama dok svu onu inteligenciju, sve one koji bi im se eventualno mogli suprotstaviti vrlo brzo eliminiraju. Primjerice, predsjednik SDP-a Davor Bernardić isključivo je fokusiran na to kako da ostane na vlasti u SDP-u, a da je svu tu silnu energiju utrošio na osnivanje vlade u sjeni, Hrvatska bi danas barem imala alternativu. I u HDZ-u je isto, jedan je vođa smijenio drugoga i on je fokusiran isključivo na to da ostane na vlasti jer dok ti mase plješću zaboravljaš na vođenje države, na rješavanja problema. U bivšoj državi bilo je 350 tisuća članova Komunističke partije, imali smo jednostranački sustav i ako si htio u politiku, morao si ući u Partiju. Danas stranke nemaju ni pola članova koliko je imala ondašnja KP, a ne bave se kreiranjem uspješnog gospodarskog sustava. - rekao je Vlahušić.

- Mene mjesto u Europskom parlamentu ne zanima jer i dalje ostajem fokusiran na Dubrovnik, a kakva je vlast u Dubrovniku danas, isključivo je sve podređeno Matu Frankoviću kao vođi, koji isto tako eliminira sve oko sebe što mu predstavlja konkurenciju, kao što je uostalom i mene eliminirao uz pomoć Mara Kristića. Frankovićev HDZ i Šuičin HDZ su nebo i zemlja. U nas je na svim razinama na snazi idiokracija, sustav podređen stranačkoj ovisnosti, sve je ovisno o stranci, od pravosuđa do svih ostalih institucija koje bi trebale biti neovisne. Pogledajte samo pročelnike u gradskoj upravi, svi su u HDZ-u ili su članovi stranke koja je HDZ-ov koalicijski partner. U Mom mandatu samo je jedan pročelnik bio član HNS-a i jedna pročelnica iz SDP-a, ostali su mahom bili iz HDZ-a. - kazao je Vlahušić.

- Tijekom kampanje govorit ću i o tom izbornom sustavu. Ako se na euroizborima može preferencijalno glasati, zar ne bi bilo logično da u Europarlament idu samo oni s dovoljnim brojem preferencijalnih glasova birača. Ako šef stranke na državnim izborima dobije manje glasova nego neki od kandidata na listi, zar šef te stranke onda ne bi trebao ići ća? Govorit ću tijekom kampanje i o ukidanju županija, osim županija treba ukinuti i 150 do 200 općina i gradova, recimo Konavle i Župa su primjeri uspješnih općina, ali na Pelješcu ili u Dubrovačkom primorju to nije slučaj. Hrvatskoj je i zbog razvoja građanske države nužan drukčiji teritorijalni ustroj, ali on se neće dogoditi jer političke strukture znaju do čega bi dovelo to smanjenje stranačkog utjecaja. - kazao je Vlahušić.

Prokomentirao je i ponovnu suradnju s Radimirom Čačićem koji je 2014. izbačen iz HNS-a uz obrazloženje da šteti ugledu stranke.
- Ratko i ja u to vrijeme razišli smo se u političkom smislu, ali nismo ostali u lošim odnosima. Uostalom, i ja sam nakon što je HNS obznanio da ulazi u kalciju s HDZ-om, izašao iz stranke. Na listi Reformista sam nezavisni kandidat i moje eventualno članstvo u političkim strankama je stvar prošlosti. Ja sam i s Draženom Budišom, s kojim sam bio u HSLS-u, ostao u odličnim odnosima. Dogodi se da se ljudi u nekom trenutku politički raziđu. - kazao je Vlahušić.

Dok neke političke stranke, poput SDP-a, čiji se čelnik u pratnji kandidata na listi za Europski parlament nedavno šepurio po Dubrovniku, ne dajući svojim članovima iz Dubrovnika priliku da se natječu na skorašnjim izborima za europski parlament, druge stranke itekako su im pružile priliku.

HDZ će svakako na svojoj listi imati kandidatkinju iz Dubrovnika, po svoj prilici aktualnu europarlamentarku Dubravku Šuicu, HNS je na listu uvrstio predsjednicu dubrovačkog ogranka Natašu Gabričević, a stranka Start dala je priliku Peru Mrnareviću. Na EU izbore će i HSLS, koji je na svoju listu također uvrstio Belku Elezović, predsjednicu dubrovačkog HSLS-a koja je 10. kandidatkinja na listi HSLS-a za Europski parlament. Ona je za portal Dubrovnikpress.hr istaknula kako je vjeruje u prolaz.

- Da, točno je, 10. sam kandidatkinja na HSLS-ovoj listi, broj je to koji će birači lako zapamtiti. Očekujem da će barem jedan od HSLS-ovih kandidata osvojiti mandat i vjerujem da ću to biti upravo ja. Očekujem podršku stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika. Što reći o sebi? Mlada sam ambiciozna, majka troje djece i nemam mrlja ni repova iz prošlosti. - kazala je Elezović.

Belka Elezović dubrovačkoj javnosti nije nepoznata. Radila je kao novinarka u Dubrovačkom vjesniku, a potom i na Dubrovačkoj televiziji. U lipnju 2017. izabrana je za predsjednicu dubrovačkog ogranka HSLS-a. Tada je najavila kako će se fokusirati na pripremu ogranka za samostalan izlazak na lokalne izbore te vraćanje ugleda koji je HSLS svojevremeno uživao u Dubrovniku.

HNS je objavio listu svojih kandidata za predstojeće izbore za Europski parlament, na koje će, kako su istaknuli iz te stranke, HNS izaći samostalno s novim licima, politikom i vrijednosti. Među tim licima na listi koju predvodi međimurski župan Matija Posavec je i Dubrovkinja Nataša Gabričević, koja je nedavno izabrana za predsjednicu dubrovačkog HNS-a.

Bivša direktorica Čistoće zauzela je četvrto mjesto na HNS-ovj listi koja će se natjecati na izborima za Europski parlament koji će se održati u svibnju.

Inače, Gabričević je nedavno na čelu dubrovačkog HNS-a zamijenila Miha Obradovića. Tada je istaknula kako će se i dalje boriti protiv ideoloških podjela, a za realizaciju HNS-ovih projekata prepoznatih od strane građana.

Za portal Dubrovnikpress.hr Gabričević je nedavno istaknula kako očekuje da na HNS-ovj listi za europarlamentarne izbore bude netko od HNS-ovaca s područja iz Dubrovačko-neretvanske županije, a sad je to i ostvareno.

N.Metković