Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Nakon provedenog postupka internog oglasa, načelnikom Postaje prometne policije Dubrovnik, imenovan je Andrija Margeta, rođen 1977. godine policijski je službenik s dugogodišnjim policijskim iskustvom, završenom policijskom školom i diplomskim studijem ekonomije.

U sustavu Ministarstva unutarnjih poslova je od 1997. godine, a službu je započeo kao policajac, potom i vođa sektora u Policijskoj postaji Ston, nakon čega je kao kriminalističko - prometni tehničar i šef smjene radio u Postaji prometne policije Dubrovnik. Iskustvo rada ima i kao pomoćnik načelnika PGP Gruda, a posljednjih nekoliko godina službu je obavljao u Službi policije kao policijski službenik za prometnu preventivu.

Nakon provedenog postupka internog oglasa, načelnikom Policijske postaje Ploče, imenovan je Marijo Petković, rošen 1967. godine dugogodišnji policijski službenik koji je najveći dio radnog vijeka proveo u Policijskoj postaji Metković, a posljednjih deset godina radio je u Službi kriminalističke policije u Policijskoj upravi dubrovačko - neretvanskoj.

Marijo Petković ima završen preddiplomski stručni studij kriminalistike, a u Ministarstvu unutarnjih poslova je od 1991. godine. Policijsku službu započeo je kao policijski službenik pozorničke djelatnosti, a od 1993. godine kontinuirano je u liniji kriminalističke policije. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata i ima završene brojne tečajeve za organiziranog kriminaliteta, suzbijanja zlouporaba droga i krvnih delikata.

dpp

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u lipnju ostvareno 140.114 dolazaka i 493.163 noćenja, odnosno 247 posto više u dolascima te 260 posto više u noćenjima u odnosu na lipanj prošle godine.

Tijekom lipnja strani turisti ostvarili su 133.562 dolazaka i 474.120 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 6.552 dolazaka i 19.043 noćenja. Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom lipnja bilo je iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Hrvatske, Poljske, Norveške, Finske i Nizozemske.

Prema vrsti smještaja u lipnju je u hotelima ostvareno 69.133 dolaska i 246.799 noćenja te u privatnom smještaju 52.758 dolazaka i 188.330 noćenja.

U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u lipnju je ostvareno 79 posto turističkog prometa u noćenjima te 71 posto u dolascima.

Prema posljednjim podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku trenutno boravi 18.757 turista ( 83 posto u odnosu na isti dan 2019.), a najviše ih je iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Norveške, Njemačke, Irske, Hrvatske, Poljske, Finske i Švedske.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od početka godine do 30. lipnja 2022. godine ostvareno 1.125.420 noćenja, što je u usporedbi s 2021. godinom porast od 380 posto. U istom razdoblju ostvareno je 349.959 dolazaka, što je porast od 388 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. g. najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Hrvatske, Francuske, Irske, BiH, Nizozemske, Španjolske i Poljske.

U odnosu na rekordnu 2019. godinu, od početka 2022. godine do kraja lipnja, riječ je o 69 posto ostvarenog turističkog prometa.

Oni su među prvima na Stradunu, oni su ti koji svakoga dana omogućavaju da nas dočeka čist i uredan Stradun i Grad, djelatnici dubrovačke Čistoće sa Straduna i iz okolnih ulica ovih dana pokupe i odnosu čak oko deset tona otpada i smeća – svakog jutra, a sezona zapravo još nije niti počela.

Vraćaju se ponovo poslijepodne, smeće se kupi oko pet sati, manjim vozilom, jer poslijepodne ga je i manje, to manje znači ovih dana i do dvije tone, otpad i smeće je to koje se stvori između ove jutarnje i poslijepodnevne smjene, a kada dođe sezona činit će još jedan đir, oko ponoći. U samoj sezoni svakog dana iz Grada će tako odvoziti i do 15 tona otpada i smeća.

Zapravo su to šokantni podaci koji uistinu najbolje pokazuju koliko je truda djelatnika Čistoće uloženo da bi Grad ostao čist. Inače od tih deset tona, a 15 ukupno dnevno u sezoni koje pokupe dubrovački čistači, veliki dio stvara se u ugostiteljskim objektima.

Osim veliku količinu otpada i smeća koja ih svako jutro dočekuje u Gradu, djelatnici Čistoće moraju se „boriti” i s dostavnim vozilima koji ujutro preplave Stradun, a fotogaleriju kako to na Stradunu izgleda već smo objavili OVDJE, koja ih ometaju u obavljanju posla.

- Kad nekome rečem da se bojim kako ću se sudariti na Stradunu gledaju me kao da sam lud. A pogledajte promet... - govori nam jedan od vozača Čistoće.

Kako izgleda jutro djelatnika Čistoće na Stradunu pogledajte u fotogaleriji.

Kamion koji je jutros zapeo na ulazu u Grad nije uopće imao dozvolu za prometovanje povijesnom jezgrom o čemu je Komunalno redarstvo Grada Dubrovnika obavijestilo policiju te će podnijeti prekršajni nalog. Predviđena kazna za pravnu osobu iznosi deset tisuća kuna, a za odgovornu osobu dvije tisuće.

„Odsjek za komunalno redarstvo je, slijedom događaja prilikom kojeg je dostavno vozilo zapelo na kamenom ulazu u povijesnu jezgru, u Ulici sv. Dominika, zbog utvrđivanja okolnosti događaja i eventualne odgovornosti, izvršilo pregled videonadzora te je utvrđeno da je dana 4. svibnja 2022. godine dostavno vozilo, tzv. „hladnjača", registarskih oznaka i broja RI4466N prometovalo pješačkom zonom - Ulicom svetog Dominika u Dubrovniku, bez odobrenja Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika.” - naveli su danas u priopćenju iz Grada Dubrovnika dodavši da je time počinjen prekršaj za koji je predviođena spomenuta kazna.

Osim toga, piše u priopćenju „prilikom navedenog prometovanja vozilo je zbog svoje veličine krovom zapelo za kameni svod ulaza u povijesnu jezgru te su, zbog sumnji u nastanak oštećenja, djelatnici Odsjeka za komunalno redarstvo obavijestili policiju poradi utvrđivanja eventualno nastalog oštećenja navedenom radnjom”.

Fotografije kamiona koji je zapeo na ulazu u Grad objavljene su inače jutros na FB stranici Gradskog kotara Grad.

dm

Rijetki su oni turisti koji tijekom posjeta Dubrovniku ne obiđu dubrovačke zidine, baš kao što su rijetki oni koji zidinama i pogledom koji s njih puca na Grad i pučinu nisu oduševljeni. Ipak, prigovori turista na Trip Advisoru najčešće se odnose na cijenu karata za zidine. Naime, 250 kuna previsoka je cijena karte za dio turista.

Među turistima koji su ovoga travnja posjetili Dubrovnik je i direktor prodaje softweara zaposlen u jednoj međunarodnoj tvrtki. Taj Englez iz Sutton Coldfielda kartu od 250 kuna smatra pljačkom.

„Kakva pljačka! Preko 30 funti samo za šetnju zidinama. Vi u Dubrovniku morate malo porazgovarati između sebe o ovoj cijeni. Niste Monte Carlo, a životni troškovi u Hrvatskoj su niži nego u ostatku EU pa čemu onda takva pljačka.” – naveo je.

Jedan od turista piše kako je šetnja zidinama, na kojima ima nekoliko mjesta za popiti sok ili kavu, bila prekrasna, ali turistima koji se tek spremaju u Dubrovnik savjetuje da kupe dnevnu karticu.

„Bolje kupite dnevnu karticu nego ovu kartu koja se prodaje odmah na ulazu u Grad jer se karta i kartica prodaju po istoj cijeni, ali s karticom možete obići druge atrakcije, poput muzeja” – naveo je turist iz Škotske i dodao:

„ Ulaznica je porasla na 28 funti ili 250 kuna pa savjetujem da kupite dnevnu Dubrovnik card koja vam omogućuje posjet drugim atrakcijama.” - istaknuo je.

Cijena ulaznice za zidine šokirala je i Marie koja je nedavno boravila u Gradu.

„Odvratno... meni i prijatelju pokušali su naplati 500 kuna, oko 50 funti za šetnju zidinama. Ta je cijena sigurno previsoka za mnoge i čini se pretjeranom i ne fer. Rado smo platili ulaznice u nekoliko muzeja koji ulaz po osobi naplaćuju oko 70 kuna. Šokirani smo cijenom ulaznice za zidine. Možda su toliko visoke cijene povezane s povećanjem broja turista nakon što je u Dubrovniku snimana Igra prijestolja. Ta je serija inače zastupljena svugdje po Gradu, po meni malo previše.” - smatra Marie.

Dio turista koji je u Gradu bio prošle sezone, kada je cijena ulaznice iznosila 200 kuna, također smatraju kako je previsoka.

„Ovo je zasigurno najskuplja vježba s cijenom ulaznice za odrasle od 200 kuna, što je oko 26 eura, plus karta za djecu koja stoji 50 kuna, ali to se mora obići dok ste u Dubrovniku. Inače, dok smo bili na zidinama bilo je jako vruće, ali pogled je predivan”.- napisao je jedan turist nakon što je prošle godine u srpnju obišao zidine.

Prije negoli je Vladmir Putin pokrenuo napad na Ukrajinu, Dubrovnik je u veljači posjetio jedan turist iz Moskve. Cijena ulaznice za zidine nije mu sjela te je napisao.

„Trideset eura za jednosatnu šetnju zidinama i divljenje gradskim krovovima i moru. Zamislite da ste peteročlana obitelj, morali biste platiti između 100 i 150 eura za tu šetnju.” - naveo je između ostalog ovaj Rus, koji je također komentirao kako je Dubrovnik iznimno skup, ali mrtav grad.

Vanessa iz Bristola pak smatra kako obilazak zidina nije skup. Štoviše, turistima preporučuje da se obavezno njima prošetaju.

„ Neki turisti kažu da je skupo, ja kažem da je vrijedno svakog penija i bilo bi pošteno reći da Hrvatskoj treba novac kako bi zidine i grad izgledali najbolje što mogu. Potrebno je negdje oko sat vremena za obići zidine, ali čemu žurba. Zastanite, popijte piće, kupite sladoled i nastavite dalje šetati i uživati u prekrasnom pogledu”. - navela je Vanessa.

Kad su u pitanju zidine, većina turista na Trip Advisoru njima je zapravo oduševljena, odnosno oduševljeni su pogledom koji s njih puca. Većina njihovih prigovora odnosi se na cijenu ulaznice.

Grad Dubrovnik je inače prije nekoliko mjeseci izjednačio cijenu DPDS -ove karte s cijenom DuCarda. Za turiste, koji za posjeta Dubrovniku žele obići što više njegovih znamenitosti, dnevna DuCard od 250 kuna svakako je iznimno povoljna. No, čini se da Grad ususret sezoni ipak nije napravio dovoljno na promidžbi kartice od čije prodaje u gradskoj upravi računaju povećati prihode. Osnovano je naime i povjerenstvo za Ducard, no dojam je da će jača promidžba DuCarda među turistima ipak pričekati iduću sezonu.

U Dubrovniku se održava znanstveno - stručni simpozij „Seizmička i klimatska ugroženost dubrovačkog područja” koji je započeo jučer u Poslijediplomskom središtu. Skup je okupio 50 -ak stručnjaka i znanstvenika koji na simpoziju prezentiraju rezultate istraživanja, smjernice i upute u slučajevima dviju najvećih ugroza za šire dubrovačko područje, odnosno seizmičkoj i klimatskoj ugroženosti dubrovačkog područja.

Kako je istaknula izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić sa zagrebačkog PMF -a grupa seizmologa intenzivno radi na proučavanju opasnosti od potresa na dubrovačkom području, odnosno karakteristika tla i rasjeda koji utječe na pojavu potresa.

Na skupu je ukazano kako karta epicentara pokazuje da je područje juga Hrvatske jedno od najaktivnijih područja kada je riječ o potresima, odnosno područje Dubrovačko – neretvanske županije inače ima najveću seizmičku opasnost u Hrvatskoj. Ipak, jednako tako tzv. dionica Ston - Herceg Novi kojom se proteže rasjedni sustav pokazuje u zadnjih 350 godina vrlo malu aktivnost, tj. nakon velike trešnje u Dubrovniku 1667. godine, unatoč tome što je do danas zabilježeno nekoliko jakih potresa poput onog 1996. godine s epicentrom u blizini Slanog, a koji je nanio veliku materijalnu štetu u Dubrovačkom primorju i Stonu. No, istaknuto je na simpoziju, moguće je da se deformacije stijena približavaju kritičnim iznosima.

Također je zanimljiv podatak i da je, prema riječima prof. dr. sc. Marijana Heraka s PMF -a, da je, kad je o urbanim cjelinama riječ, potresna opasnost u Metkoviću veća nego u Dubrovniku.

Na otvaranju skupa u ime Dubrovačko - neretvanske županije govorio je zamjenik načelnika Stožera civilne zaštite Maro Hađija koji je istaknuo kako su „seizmička i klimatska ugroženost dubrovačkog područja teme od iznimne važnosti za ovaj kraj, a kako smo nedavno svjedočili, na dubrovačkom području one su i iznimno aktualne”.

dm

Sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održat će se 9. svibnja, neslužbena je informacija, a kako Dubrovnikpress.hr doznaje, na toj će sjednici gradski vijećnici donijeti cijeli niz odluka o prostornim planovima. Jedan od njih je urbanistički plana uređenja stambenog naselja za branitelje na Nuncijati čime bi konačno trebao započeti i taj projekt nakon dugogodišnjih obećanja.

Osim toga Gradsko vijeće trebalo bi pokrenuti i izradu izmjena prostornih planova na području gruškog akvatorija. Nije to jedino što će se mijenjati u Gružu gdje su na čekanju još mnogobrojni projekti pa će se pred vijećnicima, doznaje Dubrovnikpress.hr, naći i prijedlog izrade izmjena prostornih planova područja Radeljević – Libertas.

Izgleda da bi konačno mogao krenuti i projekt nove sportske dvorane u Gospinome polju jer se, neslužbeno doznajemo, priprema i odluka o izradi izmjena i dopuna detaljnog plana uređenja sportske zone u Gospinom polju kao izmjenu PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika na tom području.

dm

U okviru strateškog projekta „Respect the City“ Grad Dubrovnik u suradnji s Društvom vodiča Dubrovnik i Cehom vodiča Obrtničke komore Dubrovnik pripremio je sugestije namijenjene vodičima odnosno načinima kretanja grupa unutar stare gradske jezgre.

Naime, sugestije se temelje na uzusima vođenja grupe koja je dio obuke licenciranih vodiča, a one obuhvaćaju stalnu kontrolu kretanja članova grupe kao i okupljanja grupe na lokacijama na način da ne ometaju prohodnost pješacima koja će u konačnici spriječiti nastajanje velikih gužvi.

Preporuke usmjerene prema turističkim vodičima i njihovom svakodnevnom djelovanju također podrazumijevaju kvalitetno informiranje posjetitelja te poštivanje pravila prilikom obilaska povijesne jezgre čime mogu znatno doprinijeti u pogledu poboljšanja prohodnosti, stvaranju posebnog doživljaja za svakog posjetitelja i oblikovanju percepcije o održivosti destinacije.

Uloga licenciranih vodiča od iznimne je važnosti u kontekstu smanjenja negativnih učinaka prekomjernog turizma i unapređenja održivih modela najveće gospodarske grane koji mogu odrediti budućnost daljnjeg prosperiteta Dubrovnika.

Vrijedi podsjetiti kako turizam grada Dubrovnika predstavlja okosnicu razvoja i čini cjeloviti sustav vrijednosti koji je prije svega usmjeren na dobrobit i zadovoljstvo lokalne zajednice i posjetitelja. Osim toga, dinamičan turistički razvoj ovisan je o kontinuiranoj brizi i usredotočenosti svih dionika čiji je angažman krucijalan kada je riječ o očuvanju i zaštiti kulturno – povijesnih atrakcija i promociji društvenog i tradicijskog identiteta.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti na cestama. Nakon što ovaj nacrt zakona usvoji Hrvatski sabor, Grad Dubrovnik konačno će moći regulirati promet na svom području. Naime, baš kao što je i najavljivao gradonačelnik Mato Franković, u Zakon je uveden pojam „zona prometa u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni”.

Prema izmjenama zakona „zona prometa u zaštićenoj kulturno – povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni” predstavlja kulturno povijesnu cjelinu te područje koje okružuje kulturno dobro, a koje je upisano na listu svjetske baštine ili u listu ugrožene svjetske baštine i za koje se određuju mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra prema posebnom propisu koji uređuje zaštitu i očuvanje kulturnih dobara te u kojoj se skupno ograničava ulaz u zonu i uređuju načini i uvjeti prometovanja vozila.

Nakon što je dubrovački gradonačelnik Mato Franković već duže najavljivao uvođenje reda na gradskim prometnicama, posebno pojasu oko povijesne jezgre, izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje treba usvojiti Hrvatski sabor, omogućit će mu da to konačno i učini. Uvođenje reda u prometu oko povijesne jezgre, ako u tome zaista i uspije, bit će velika Frankovićeva pobjeda.

- Kada na snagu stupi novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama i kad nam omogući da budemo gospodari svoga prostora i uvedemo zonu posebnog prometno režima, prestat će nered u prostoru pa će se znati kako i na koji način se može doći na Pile. - rekao je gradonačelnik Mato Franković još prošle godine u veljači na sjednici Gradskog vijeća.

Navedenim izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave s bogatom kulturno povijesnom baštinom, što Grad Dubrovnik jest, moći će sam uvesti red u prometu na svom prostoru, naravno uz suglasnost MUP-a.

Ove izmjene zakona, gradonačelnik Mato Franković zagovarao je s kolegom i bivšim gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom nakon što je prošlim izmjenama zakon ao sigurnosti prometa na cestama liberalizirano tržište taksi usluga, a što je za posljedicu imalo zagušenje prometovanja u Dubrovniku, ali i Splitu.

Inače, izmjene prometovanja oko povijesne jezgre koje planira uvesti dubrovački gradonačelnik Franković, mnogima se neće svidjeti, prvenstveno ne onima koji goste žele iskrcavati na Pilama ili u zoni oko povijesne jezgre, a što mnogi na razno razne načine izbjegavaju plaćati.

U tijeku je postupak javnog savjetovanja za projekt rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete Grada Dubrovnika. Javno savjetovanje traje do 2. svibnja 2022., a omogućuje svim prijaviteljima da u okviru procesa izraze svoje prijedloge za modifikacijom natječajne dokumentacije, ako isto smatraju potrebnim. Po završetku postupka te objavi izvješća, Grad Dubrovnik pokrenut će postupak nabave za izvođenje projekta.

Podsjetimo, projekt cjelovite rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete Grada Dubrovnika provodit će se na širem gradskom području te će obuhvatiti 3755 zastarjelih rasvjetnih tijela.

Naime, postojeći sustav javne rasvjete sastoji se od 46 različitih tipova energetski neučinkovitih i ekološki neprihvatljivih svjetiljki. Iste će se zamijeniti visoko efikasnim LED svjetiljkama koje doprinose zaštiti okoliša i povećavaju energetsku učinkovitost sustava javne rasvjete.

Novčana ušteda na troškovima električne energije koja će se postići izvedbom rekonstrukcije u odnosu na zatečeno stanje veća je od dva milijuna kuna na godišnjoj razini. Dodatno, značajno će se smanjiti troškovi održavanja sustava koji nisu zanemarivi.

Ukupni iznos investicije je 14 milijuna kuna. Grad Dubrovnik predmetnu investiciju financira kreditom HBOR-a s rokom otplate od sedam godina te fiksnom kamatnom stopom od 0,5 posto.

Sadržaj Grada Dubrovnika