Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Prometne gužve i čepovi na gradskim prometnicama postali su gotovo svakodnevni. Kad bi vam netko rekao da će se u taj kaos uklopiti i tramvaj, zasigurno biste ga proglasili ludim. Tramvaj kao atrakcija bi se zapravo i mogao vratiti na dubrovačke prometnice ili njihov dio kada bi se netko prethodno ozbiljno pozabavio dubrovačkim cestama, odnosno konkretnim prometnim rješenjima i izgradnjom garaža. O vraćanju tramvaja na dubrovačke prometnice, gradonačelnik Mato Franković nije iznio konkretan stav. No i on je naglasio da bi za takvo nešto prvo trebalo urediti postojeći promet, prvenstveno onaj u mirovanju, tj. parkinge.

Može li se tramvaj vratiti na dubrovačke prometnice ili njihov dio, prvenstveno kao turistička atrakcija pitao je naime nedavno gradonačelnika Mata Frankovića vijećnik Krešimir Marković na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća.

- Razmišljam već neko vrijeme o mogućnosti povratka tramvaja, razmišljali smo o tome i na Klubu i nekako sam dao sebi zadatak postaviti to pitanje jer mi je bilo jako interesantno da tramvaj, koji je već prometovao u gradu i bio simbol grada, pokušamo vratiti. Inače, ne smatram da tramvaj treba prometovati po cijelom gradu nego da bude turistička atrakcija i on bi zasigurno bio jedna dragocjena atrakcija za sve koji dolaze iz svijeta, voze se brzim vlakovima i po 500 kilometara na sat, da se voze jednim tramvajem koji ide puno manjom brzinom i ja ću svakako tu ideju povratka tramvaja poticati i dalje. - kazao je Marković, istaknuvši kako je na prometnim stručnjacima da pronađu najbolje rješenje, odnosno trasu kojom bi mogao prometovati tramvaj.

- Recimo, možda bi to mogla biti trasa od Robne kuće Minčeta preko Lapadske obale ili da ide preko Boninova prema Pilama. Ipak, prepustio bi prometnim stručnjacima, ali i Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika da razmisle o toj ideji jer bi bilo dragocjeno da Grad ima nešto takvo u svojoj turističkoj i kulturnoj ponudi. - smatra Marković.

Je li povratak tramvaja na dubrovačke prometnice moguć, gradonačelnik Mato Franković vijećniku Markoviću nije konkretno odgovorio, ali tu ideju nije ni odbacio.

- Moramo riješiti probleme u prometu koje imamo, a imamo ih puno, posebno u dijelu prometa u mirovanju. Slike iz zraka pokazuju koliko cesta i koridora je zauzeto parkiranim autima i vidi se i koje su prostorne mogućnosti grada da su kojim slučajem auti u garažama. Od stadiona u Lapadu do Čingrije gotovo da imamo četverotračnu cestu, ali su s obje strane automobili. - rekao je Franković i dodao:
- Tramvaj bi bio atraktivan i on je takva vrsta prijevoza da mu nema tko smetati, ide po tračnicama i nema problema, ali treba pričekati dok riješimo neke stvari. Ako bismo krenuli u tom smjeru, vjerujem da bi naši sugrađani pozdravili povratak tramvaja, dok bi ga gosti koristili kao atrakciju. - rekao je gradonačelnik Franković.

No, zapravo je i vožnja dubrovačkim cestama u sezoni postala svojevrsna atrakcija, kako za domaće tako i za turiste, naravno u negativnom smislu. Ipak, veliki broj građana nostalgičan je prema tramvaju i vjerojatno bi veliki broj njih podržao takvu inicijativu.

„ A streetcar named desire”, nostalgično je još na sjednici ondašnjeg Gradskog poglavarstva u travnju 2009. kazala tadašnja dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica prije negoli je predstavljen plan povratka dubrovačkog tramvaja na gradske prometnice. Da, plan povratka dubrovačkog tramvaja na gradske prometnice zaista je bio jedna od točaka dnevnoga reda tadašnje sjednice Poglavarstva. Kako je ta sjednica održana u osvit lokalnih izbora 2009. koje je Šuica izgubila, bilo je jasno da je plan povratka tramvaja na dubrovačke ceste osmišljen u propagandne predizborne svrhe pa je tramvaj i dalje Dubrovčanima ostao tek čežnja.

Prvo se najavljivalo da će biti postavljen u Parku Luja Šoletića u Gružu, a potom je na nedavno održanoj sjednici Gradskog vijeća uz maslinike u krugu Luke Dubrovnik za lokaciju spomeniku djeci poginuloj u Domovinskom ratu predložen i kružni tok na Solskoj bazi. Iako su često suprotnih stavova, kad je u pitanju lokacija spomenika djeci poginuloj u Domovinskom ratu, gradski vijećnici stava su kako gruški kružni tok nije dobro mjesto za takav spomenik.

Još je na sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Mato Franković istaknuo kako je resornog pročelnika Boža Benića pitao je li poludio kad mu je došao s prijedlogom u kojem se kao lokacija spomenika djeci poginuloj u Domovinskom ratu predlaže središte kružnog toka na Solskoj bazi. No, kako je prepričao gradonačelnik Franković, kad mu je pročelnik pokazao desetak primjera spomenika u kružnim tokovima po svjetskim metropolama, on je kazao kako zaista ima sjajnih primjera spomenika u kružnim tokovima.

Istaknuo je kako treba dopustiti umjetnicima da predlože najbolje rješenje, ali i naglasio kako odluku o izgledu i lokaciji budućeg spomenika treba usuglasiti i s roditeljima, odnosno predstavnicima Udruge civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

Naime, Gradsko je vijeće na prošloj sjednici imenovalo članove Povjerenstva za verifikaciju Programa za provedbu natječaja za izradu likovnog rješenja spomen obilježja za djecu poginulu u Domovinskom ratu u Dubrovniku.

U istom tom Prijedlogu bilo je navedeno kako je lokacija za spomenik središte kružnog toka na Solskoj bazi.

Kad je u pitanju prijedlog da se spomenik postavi u centru kružnog toka na Solskoj bazi predsjednica Udruge civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Marija Lukšić izjave ne želi davati. Kazala je naime kako je stav Udruge da nitko neće davati izjave dok se ne sastane Povjerenstvo, odnosno dok ne vide predloženo rješenje.

POTREBICA: LOKACIJU SMO IZBACILI IZ ODLUKE

Prijedlogom da se spomenik postavi u kružnom toku u Gružu nisu zadovoljni ni vijećnici pa ni predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ), iako je dojam da na samoj sjednici nije bio protiv prijedloga.

- Ne znam po čemu ste zaključili da sam ja na sjednici podržao prijedlog lokacije spomenika. Samo sam rekao da takvi spomenici postoje u svijetu, ali da mi nije jasno kome je baš ta mikrolokacija pala na pamet. Rekao sam i da je naša dužnost i obveza bila još u proteklom razdoblju napravit spomenik djeci i da se snažno zalažem za njegovu izgradnju, ali, naravno na najboljoj lokaciji i u dogovoru s Udrugom civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. Mislim da spomenik djeci moramo izgraditi i ne smijemo, gradeći ga, izazvati bilo kakav prijepor. – rekao je Potrebica te odgovorio na pitanje o predloženoj lokaciji, odnosno gradnji spomenika u kružnom toku u Gružu.

- Po meni lokacija unutar kružnog toka nije idealna, ali činjenica je da takvih spomenika ima puno u SAD-u, ali mi možemo naći i primjereniju lokaciju koja neće izazvati prijepore. Sama rasprava o lokaciji ne smije zasjeniti ideju, želju i brzinu da se spomenik spomenik napravi. - kazao je Potrebica.

Istaknuo je kako će odluku o lokaciji Gradsko vijeće tek donijeti, odnosno donijet će je kad Povjerenstvo definira koja je najbolja lokacija za spomenik djeci poginuloj u Domovinskom ratu u Dubrovniku.

- Mi smo na kraju rasprave na sjednici donijeli odluku prema kojoj će Povjerenstvo u čijem su sastavu i predstavnici Udruge definirati najbolju lokaciju. Ne bih uopće otvarao javnu polemiku o lokaciji spomenika, o tome ćemo razgovarati kad prijedlog dođe na Vijeće. Legitimno je naravno da svatko predloži lokaciju i mislim da svi to i rade iz dobrih namjera pa ćemo na Gradskom vijeću u konačnici i odabrati lokaciju. Mi ćemo, gotovo je sigurno, potvrditi onu lokaciju koju će predložiti Povjerenstvo. Vijeće je imenovalo Povjerenstvo i poslao jasnu političku poruku na prijedlog gradonačelnika da se spomenik našoj poginuloj djeci mora napraviti i to je najvažniji dio odluke Gradskog vijeća. - kazao je Potrebica i dodao:

- Mi smo sve one dijelove koji su upućivali na to da je kružni tok definiran kao lokacija izbacili iz odluke, tako da je iz nje vidljivo samo da se imenuje Povjerenstvo koje će provesti postupak i izabrati najbolje rješenje i predložiti lokaciju. - rekao je Potrebica.

Na pitanje bi li predložio neku od lokacija na kojoj bi se mogao postaviti spomenik djeci Potrebica je kazao kako će po tom pitanju ostati suzdržan, ali je naglasio kako kružni tok na Solskoj bazi nije dobro rješenje.

- Ne, ne bih do mišljenja Povjerenstva želio iznositi prijedloge potencijalne lokacije. Ipak, poslije sjednice Gradskog vijeća jasno je da kružni tok nije rješenje i mislim da smo više manje svi na tom tragu. Svoje mišljenje o lokaciji u svakom bi slučaju prvo iznio Povjerenstvu nakon što je oni odaberu. No, mislim da kružni tok u Gružu u ovom trenutku nije rješenje. - smatra Potrebica.

Kad je postavljanje spomenika u pitanju, Potrebica dodaje kako smo naučili lekciju sa spomenikom za branitelje koji je donedavno stajao na Pilama, a sada leži u dijelovima u skladištu u Luci Dubrovnik.

- Ako smo išta na Pilama naučili to je da spomenik treba biti trajan, da to treba biti spomenik koji će dugo vremensko razdoblje ostati nepromijenjen i odolijevati svim izazovima vremena. U ovom slučaju, nikakva high tech tehnologija ne dolazi u obzir, a što s materijala tiče ja sam uvijek pristaša trajnih materijala od koji su se kroz povijest gradili spomenici, a spomenik našim palim anđelima mora biti trajni spomenik. - rekao je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, koji smatra da je taj spomenik trebao biti davno napravljen.

- Još na sjednici Gradskog vijeća sam rekao kako smo mi Hrvati genijalni jer sve uspijemo ispolitizirati i od svega napraviti problem, a 27, odnosno 30 godina je prošlo od stradanja nevine dječice u Dubrovniku, a mi im nismo napravili spomenik i sad kad ga trebamo graditi prvo se svadimo oko mikrolokacije, a nakon toga oko materijala, i mislim da je to, blago rečeno, katastrofa, pogotovo što jednoglasno glasamo da se spomenik gradi. Ajmo se onda svaditi prvo u tišini i bez javnosti i pustiti Povjerenstvo i stručne ljude da daju prijedloge. Smiješno je da se natječemo tko je više za izgradnju spomenika jer činjenica je da svi jesmo za to da se gradi i činjenica je da sve vlasti u Gradu od završetka Domovinskog rata na ovamo nisu smatrale da ga je potrebno graditi jer da jesu bile bi ga izgradile. Mi smo odluku da ćemo ga napraviti donijeli i vjerujem da će gradonačelnik to i učiniti i smiješno je skupljati jeftine poene i uzbuđivati javnost oko mikrolokacije kad će u konačnici taj prijedlog doći na Gradsko vijeće i javno će se raspraviti. - kazao je Potrebica.

MARKOVIĆ: PARK LUJA ŠOLETIĆA BIO BI PUNO PRIMJERENIJA LOKACIJA

O spomenicima, posebice onom za branitelje na sjednicama često progovara vijećnik Krešimir Marković (HS), koji također smatra kako kružni tok nije najbolje mjesto za spomenik poginuloj djeci.

- Rekao sam, Bogu hvala da je ta točka konačno došla na dnevni red Gradskog vijeća i više sam puta govorio na tu temu, ne samo o spomeniku za djecu nego i o spomeniku za branitelje koji bi trebao biti na Pilama. I sam dolazim iz obitelji u kojoj je poginuli branitelj i na to gledam na poseban na način. Što se tiče kružnog toka kao lokacije za spomenik djeci, mislim da on treba biti na najboljoj poziciji koju grad može ponuditi. Malo sam razmišljao o tom kružnom toku, on jest ulaz u Grad, ali teško je dostupan. To je jako frekventan ulaz u Grad i ne vidim kako bi se uopće prišlo tom spomeniku kao mjestu od posebnog pijeteta ako je u kružnom toku. - rekao je Marković i dodao:

- Mislim da kružni tok nije najbolje rješenje, a iskreno - nisam razmišljao o nekoj drugoj lokaciji. - kazao je Marković.

Inače, gradonačelnik je često, govoreći o spomeniku za djecu poginulu u Domovinskom ratu u Dubrovniku, znao istaknuti kako će on biti postavljen u Parku Luja Šoletića u Gružu. Vijećnik Marković smatra kako je taj park dobra lokacija, ako spomenik mora biti u Gružu.

- Mislim da bi Park Luja Šoletića bio puno bolja lokacija za ovaj spomenik nego kružni tok. On je u srcu Gruža i svima je dostupan i ako se o toj lokaciji bude raspravljalo, zalagat ću se da postavi u Parku Luja Šoletića u Gružu. Po meni je to puno bolja lokacija nego kružni tok. - kazao je Marković koji smatra da je spomenik Papi Ivanu Pavlu II. U Gružu odlično izvedeno rješenje.

- Idejno rješenje spomenika Papi Ivanu Pavlu II. je izvrsno, ima prilaz, prostor oko spomenika, a papa je i prolazio kroz Gružu, držao i misu i taj spomenik je zaista dobro izveden. - rekao je Marković, koji smatra da spomenik djeci treba biti izrađen od kamena, ali i naglašava kako izgradnja tog spomenika nije tema oko kojega se političari trebaju dijeliti.

- Volio bih da idejno rješenje tog spomenika bude najbolje rješenje za roditelje poginule djece. I ja u obitelji imam jednu takvu situaciju. Pokojni Martin Šijaković nije bio dijete, bio je student, imao je 23 godine, došao je iz Zagreba i poginuo i tu bol gledam svaki dan u svojoj obitelji. Majke čija su djeca poginula trebaju odlučiti o mjestu na kojem će biti postavljen spomenik. - rekao je Marković, koji kao i Potrebica smatra da na se sa spomenikom djeci ne smije dogoditi greška kao sa spomenikom braniteljima.

- Moramo biti itekako oprezni da nam se ne dogodi druga greška mislim da smo iz one prve greške nešto trebali naučiti. Onaj spomenik na Pilama nije bio primjeren za ono što je postavljen, a mislim i da sam stil nije bio pogođen. - smatra vijećnik Krešimir Marković (HS).

SELMANI: MOŽDA NI PARK NA BATALI NIJE LOŠE RJEŠENJE

Da od središta kružnog toka na Solskoj bazi ima puno boljih lokacija za spomenik poginuloj djeci smatra i gradski vijećnik Nikša Selmani (SJG).

- Treba razmišljati o nekom primjerenijem mjestu. Oko kružnog toka se odvija promet i nema mogućnosti prilaska spomeniku, a ovdje se radi o stvari koja je ipak više intimnije prirode i mislim da treba tražiti neku bolju lokaciju. - rekao je Selmani, istaknuvši i nekoliko lokacija na kojim bi mogao biti postavljen spomenik poginuloj djeci.

- Neka naša suštinska poruka tijekom rasprave o spomeniku na Gradskom vijeću je išla u smjeru da život unatoč svemu teče i dalje i možda je neki park u kojem su i dječji rekviziti primjereniji za spomenik. Mi smo čak razmišljali o parku u Pilama koji se treba urediti ispod platana, možda je ta lokacija primjerenija za spomenik poginuloj djeci. Ako već treba biti u Gružu, možda je park Luja Šoletića primjerenije mjesto. Možda ni park na Batali nije loše rješenje jer u njemu već imamo taj memorijalni momenat, ali i dječje igralište. Možda je i ta lokacija primjerena. Taj je spomenik inače najintimnije vezan uz roditelje koji su izgubili djecu i mislim da oni moraju imati taj neki intimni osjećaj kad mu prilaze. - kazao je Selmani.

I dok su na sjednici kao materijal od kojeg će biti spomenik vijećnici spominjali plastiku, Selmani ističe kako se ne radi o tome da će spomenik zaista biti od plastike.

- Krivo se razumjelo, kad se kaže plastika to u kiparstvu znači nešto drugo, to nije materijal nego, recimo, svaka moguća skulptura se smatra nekakvom plastikom, plastičnim oblikovanjem. - kazao je Selmani.

RAGUŽ: NAJBOLJE JE PITATI SAME RODITELJE POGINULE DJECE

I dok se svi vijećnici slažu kako središte kružnog toka u Gružu nije dobra lokacija za spomenik djeci koja su u Dubrovniku poginula u Domoviskom ratu, vijećnik Željko Raguž smatra kako o lokaciji spomenika odluku trebaju donijeti roditelji djece koje više nema.

- Najbolje je pitati same roditelje jer svi mi možemo imati svoje mišljenje, ali roditelji su oni kojih se taj spomenik najviše tiče i mislim da prvo oni kao roditelji moraju biti zadovoljni konačnim rješenjem bez obzira što netko od nas vijećnika o tome mislio. - rekao je Raguž.

Kako su se na sjednici kao moguća lokacija za spomenik spominjali maslinici u krugu Luke Dubrovnik. Raguž, koji je inače direktor Luke, ističe kako stoji na raspolaganju roditeljima.

- Mi smo uvijek za takve prijedloge i stojimo na raspolaganju roditeljima. Ako netko smatra da je Luka najpogodnije rješenje, mi smo tu. - kazao je Raguž.

Na području Dubrovačko - neretvanske županije policajci najčešće zapljenjuju marihuanu te amfetamin, drogu koja je cjenovno najdostupnija, a koju najčešće konzumira mlađa populacija. Heroina je sve manje na tržištu, ali prisutna je i jedna od najopasnijih kemijskih droga - crystal meth, podaci su koje je policija ustupila za Južni.

Prema podacima koje smo dobili iz PU dubrovačko - neretvanske u ruralnim dijelovima Dubrovačko - neretvanske županije, koja inače odskače po prosjeku po broju ovisnika o čemu je možete čitati OVDJE, u prvom redu u Konavlima i na Korčuli najčešće se zapljenjuje marihuana.

„Na tim smo područjima u proteklih nekoliko godina otkrili nekoliko plantaža marihuane koja je bila namijenjena proizvodnja s ciljem dalje distribucije.” – navode iz PU dubrovačko-neretvanske za Južni.

„U urbanim dijelovima Županije zapljenjuje se marihuana, amfetamin i kokain, dok se na graničnim prijelazima često zapljenjuju sve vrste droga. Najrjeđe se zapljenjuje heroin, čija je upotreba u posljednjih nekoliko godina u padu, međutim zabrinjava činjenica da se ove godine, po prvi puta i u vrlo maloj količini, zaplijenio crystal meth, kemijska droga koja spada u najopasnije droge na svijetu.” - podaci su PU.

Najveći broj zapljena evidentiran na području Dubrovnika što je sasvim očekivano obzirom je to područje gdje se okuplja najveći broj građana i turista.
Veliki broj zapljena evidentira se i na graničnim prijelazima Karasovići, Klek i Zaton Doli gdje su počinitelji uglavnom strani državljani.

„Kada govorimo o ovoj temi treba spomenuti da je područje Policijske uprave dubrovačko-neretvanske tranzitno područje kod krijumčarenja marihuane i kokaina u zemlje zapadne Europe. Radi se o drogi čije odredište nije Hrvatska, ali je ova Policijska uprava ostvarila zapažene rezultate u presijecanju tih lanaca krijumčarenja što je rezultiralo izbjegavanjem ovog područja prilikom planiranja rute krijumčarenja.” – ističu iz policije.

Odgovarajući na pitanje jesu li zamijetili eventualno povećanje konzumacija droga tijekom pandemije iz PU dubrovačko-neretvanske su naveli: „Analizirajuću podatke s kojima raspolažemo, ne primjećuje se povećanje broja konzumenata u vremenu nakon karantene, a naše brojke pokazuju da je broj zapljena ove godine gotovo podjednak broju zapljena prije pandemije virusom COVID-19.”

Ugovori za izradu sveobuhvatnih izmjena i dopuna prostorno-planskih dokumenata, Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika te ugovor za izradu strateških studija procjene utjecaja na okoliš navedenih planova potpisani su danas u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika.
 
Ugovor za izradu Izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika, koji će definirati jasnu viziju razvoja grada za dugoročni period, vrijedan je 1.556.250 kuna s PDV-om, a sklopljen je s tvrtkom Urbanistica d.o.o. iz Zagreba. Isti je potpisala direktorica Jasminka Pilar – Katavić, dipl.ing.arh., dok je ugovor za izradu strateških studija procjene utjecaja na okoliš sklopljen s tvrtkom Ires ekologija d.o.o. iz Zagreba i vrijedan 481,250 kuna s PDV-om. Ugovor je potpisao Mario Mesarić, , mag.ing.agr., direktor navedene tvrtke. Ugovore je u ime Grada Dubrovnika potpisao gradonačelnik Mato Franković.
 
- Nakon što su prošle godine usvojene ciljane izmjene PPU-a i GUP-a došlo je vrijeme i za sveobuhvatne izmjene i dopune odnosno za izradu posve novih dokumenata. Vjerujem da ćemo u zadanim rokovima, okvirno u dvije godine, dobiti gotov dokument koji će s jedne strane osigurati  skladnost gradnje i poštivanje kulturno-spomeničke baštine Dubrovnika, a s druge omogućiti razvoj grada definiranjem novih zona urbanog življenja i stanovanja. - rekao je uvodno gradonačelnik Mato Franković. Zahvalio je stručnim izrađivačima novih prostorno-planskih dokumenata na sudjelovanju u ovom izazovnom i važnom projektu.  
 
Tvrtka Urbanistica d.o.o. postoji od 2004. godine, a prema riječima direktorice Jasminke Pilar – Katavić sudjelovali su u izradi 240 prostornih planova na području čitave države, a od kojih 70 posto otpada na obalno područje Hrvatske. Tvrtka Ires ekologija d.o.o., rekao je direktor Mario Mesarić, raspolaže svim potrebnim resursima da uspješno unutar tvrtke izradi strateške studije procjene utjecaja na okoliš što je područje kojim se ova tvrtka dominantno bavi.
 
Glavni ciljevi i programska polazišta novog GUP-a i PPU-a su:
- uvrštenje kontaktne (buffer) zone dobra svjetske baštine Starog grada Dubrovnika;
- usklađenje sa smjernicama Konzervatorske podloge za kontaktnu zonu dobra svjetske baštine Starog grada Dubrovnika i preporukama navedenih u Izvješću o stanju u prostoru Grada Dubrovnika za razdoblje 2014-2018.;
- usklađenje s važećim zakonskim i podzakonskim propisima;
- ugradnja mjera radi ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama;
- usklađenje demografskih, gospodarskih i drugih podataka od utjecaja na prostorno uređenje koji su se izmijenili u razdoblju do donošenja Plana;
- revizija planskih rješenja infrastrukturne mreže (promet, vodoopskrba, odvodnja, energetika i dr.);
- preispitivanja i redefiniranja uvjeta i načina gradnje za sve vrste građevina unutar građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja naselja i izvan građevinskog područja naselja i utvrđivanja stvarnog stanja njihove izgrađenosti i uređenosti građevinskih područja;
- preispitivanje broja propisanih urbanističkih planova uređenja te, sukladno detaljnijim urbanističkim analizama propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja;
- prostorno-planska zaštita izvorišta uvrštenjem zona sanitarne zaštite na području Grada Dubrovnika;
- realizacija sadržaja i projekata od interesa za Grad Dubrovnik; osiguranje skladnosti gradnje i zaštite prostora.
 
Potpisivanju je nazočila i Ana Putar, dipl.ing.arh., odgovorni voditelj izrade planova u tvrtki Urbanistica d.o.o. te pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Božo Benić sa suradnicama.
 
Podsjetimo, kako bi se uveo prijeko potreban red u prostor i spriječila devastacija kakvu je omogućio štetni GUP iz 2014. godine ova gradska uprava prethodno je provela ciljane izmjene PPU-a i GUP-a, koji su usvojeni na 37. i 38. sjednici Gradskog vijeća u veljači i ožujku 2021. godine. Istovremeno s usvajanjem novih odredbi GUP-a na 38. sjednici Gradskog vijeća donesene su i odluke o početku izrade sveobuhvatnih izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a, što je prvi korak u tom, značajnije dugotrajnijem postupku. Nakon toga proveden je postupak javne nabave za stručne izrađivače novih prostorno-planskih dokumenata razvojnoga usmjerenja.

dpp

Ponude zaprimljene na javni natječaj za izvođenje projekta rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete Grada Dubrovnika procijenjene vrijednosti 14 milijuna kuna s uključenim PDV-om otvorene su danas u prostorijama Odsjeka za provođenje postupka nabave Grada Dubrovnika. Na poziv je pristiglo sedam ponuda, od kojih je više onih i ispod procijenjene vrijednosti nabave. - piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika koje prenosimo u cijelosti:

„Po otvaranju ponuda slijedi utvrđivanje ispravnosti dokumentacija i evaluacija za grad najpovoljnije ponude, a zakonski rok za navedeni proces je 60 dana. Nakon što Grad Dubrovnik odabere najpovoljnijeg ponuditelja, svi sudionici natječajnog postupka imat će priliku uložiti žalbu.
 
Cjelokupan postupak javne nabave završit će do kraja godine te će se izvođenju radova pristupiti u siječnju 2023., što ostavlja dovoljno vremena za izgradnju  sustava do siječnja 2024. kada će cijena električne energije za Grad Dubrovnik značajno porasti.
 
Grad Dubrovnik predmetnu investiciju financira kreditom HBOR-a s rokom otplate od sedam godina te fiksnom kamatnom stopom od 0,5 posto. Novčana ušteda na troškovima električne energije koja će se postići ovom rekonstrukcijom, u odnosu na zatečeno stanje, veća je od dva milijuna kuna na godišnjoj razini koliko iznosi i kreditno zaduženje, a dodatno će se značajno smanjiti i troškovi održavanja sustava. S obzirom na rapidan porast cijene svih energenata, pa tako i električne energije, izvjesno je da će konačan iznos koji će Grad Dubrovnik uštedjeti implementacijom ovog projekta biti i dvostruko veći od kreditnog zaduženja.
 
Naime, trenutno Grad Dubrovnik električnu energiju plaća po fiksnoj cijeni od 0,38 kn/kwh, sukladno ugovoru s HEP Opskrbom d.o.o. sklopljenom 27. siječnja 2020. godine na rok od četiri godine. Usporedbe radi, današnja cijena na tržištu kreće se od 3,50 kn/kwh.” - piše u priopćenju.

dpp

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 24-godišnji državljanin SAD-a osumnjičen je za kazneno djelo prijevare.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni, krajem svibnja ove godine, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koriste, s 56-godišnjakom potpisao ugovor o pozajmici, lažno ga uvjeravajući da je zajam potreban njegovom trgovačkom društvu za rješavanje nastalih financijskih problema.

Osumnjičeni je pozajmio 230 tisuća kuna uz obećanje da će novac, uz kamatu, vratiti u lipnju ove godine.

Obzirom da novac do danas nije vratio, oštećeni je shvatio da je prevaren te je cijeli slučaj prijavio policiji.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave.

dpp

U sedam osnovnih škola kojima je osnivač Grad Dubrovnik nastavu će ove godine pohađati ukupno 3572 učenica i učenika, dok je u školske klupe po prvi puta ove godine sjelo 400 prvašića.

U OŠ Ivana Gundulića održan je prigodni svečani program, gdje je okupljene prvašiće i njihove roditelje pozdravio gradonačelnik Mato Franković te im poručio kako se prvi ulazak u razred, uspomene iz škole i druženje s prijateljima, pamte za cijeli život.

U OŠ Marina Getaldića obišao je učenike zajedno s pročelnikom Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživom Brčićem.

dpp

Gradsko je vijeće usvojilo Prijedlog odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Dubrovnika. Odluka je to kojom će se posve promijeniti dosadašnji način odlaganja i odvoza otpada, a iz rasprave koja i nije bila Bog zna kako sadržajna proizlazi da vijećnici baš i ne znaju puno o novom režimu prikupljanja i odlaganja otpada.

Vijećnik Marko Potrebica pitao je direktora Čistoće Marka Ivekovića zašto se u Dubrovniku uvode otpadomjeri, a ne vrećice za odlaganje otpada koje se primjerice uvode u Zagrebu.

- Kupit ćemo otpadomjere, ne pričamo o obiteljskim kućama, njima ćemo podijeliti kante i oni odgovaraju za svoj otpad, govorim o stambenim zgradama. Da bismo ljudima približili reciklažna dvorišta mi tu infrastrukturu moramo dobit blizu kuća, a ne da nosimo otpad po gradu. Platit ćemo otpadomjere koji će koštati, a u Zagrebu je drugi model, oni kupuju bursu, a nije jeftina, dvije, četiri i osam kuna pa recite građanima koji će plaćati 61 kunu opću uslugu, kad sav taj otpad uguramo u onu 40 litarsku vrećicu, kad je dobro napunim, recite mi koliko ona košta jer vidio sam više izračuna. Recite građanima i umirovljenicima ako ste odgovorni košta nula kuna, a kad svašta ugurate u tu bursu na 61 kunu ćete platiti toliko i toliko. - kazao je Potrebica te pitao Ivekovića zašto mi kupujemo otpadomjere, a ne vrećice kao Zagreb.

Istaknuvši kako i zagrebački i dubrovački model odlaganja i prikupljanja otpada imaju dobrih i loših strana, direktor Čistoće Marko Iveković kazao je kako će se uvođenjem otpadomjera, odnosno podjelom kartica kojima se otvarati uređaji u kontejneru za odlaganje otpada, moći kontrolirati način na koji građani odlažu otpad.

- Moći ćete otvoriti samo odlagališta koja gravitiraju vašoj adresi stanovanja. Imat ćemo uvid koja obitelj na legalan način predaje otpad. Ako netko nije nijedan put otvorio spremnik to je alarm da rade nešto s otpadom što nije prihvatljivo i u skladu sa zakonom. - rekao je Iveković.

Kad je u pitanju cjenik usluga, odnosno koliko će to uz fiksnu cijenu od 61 kune građani plaćati po litri odloženog otpada, Iveković je kazao kako je zakonski rok za njegovu izradu tri mjeseca te dodao kako će ga prvo predložiti gradonačelniku.

I dok su novom odlukom o načinu skupljanja otpada predviđene kamere koje će snimati ponašanje građana prilikom odlaganja otpada, vijećnik Andro Vlahušić smatra kako se represijom neće dobiti dobrog građanina.

- Ako cijela zgrada nema problema s komunalnim miješanim otpadom to znači da je ta zgrada za Čistoću zaradila značajni novac. - rekao je Vlahušić.

„Srđevci će prilikom glasanja biti suzdržani”, kazao je Đuro Capot te dodao kako je razlog tome previsoka fiksna cijena odvoza otpada od 61 kune koliko će se plaćati u Dubrovniku. Capor naime smatra kako je ta cijena među najvećima u zemlji, a sve kako bi se, rekao je, „osigurale plaće za dva direktora u Čistoći”.

- U Zagrebu je cijena 45 kuna, u Puli 50, a u Dubrovniku 61 kunu. Ne želimo doći u situaciju da tražimo od građana odgovornost razdvajanjem, a da se istovremeno u Čistoći imenuju dva direktora. Ako Zagreb i Osijek mogu imati jednoga direktora, može i Dubrovnik. Mislim da je u ovu fiksnu cijenu ukalkuliran trošak tog nepotrebnog drugog direktora. - rekao je Capor.

Umjesto Ivekovića Caporu je dogovorio Franković, poručivši mu da je licemjeran.

- Kad promislim da je Capor krenuo jednim smjerom logike vidim da ne može iz njega pobjeći ingordeca, čvrsto ukalemljena u njega kao osobu. - kazao je Franković pa se osvrnuo na cijenu odvoza otpada u Dubrovniku.

- Kažete da je to jedna od najvećih cijena. Kad uzmete 10 gradova u Hrvatskoj mi smo u sredini po cijeni fiksnog plaćanja. Kad se pitate zašto Zagreb ima 45 kuna, jeste li razmišljali koliko je udaljeno najbliže odlagalište otpada u Zagrebu, a koliko kilometara treba napravit njihov, a koliko će trebati napravit naš kamion kad se ugasi Grabovica i kad bude trebalo voziti u neki od registriranih centara za gospodarenje otpadom. - kazao je Franković te se osvrnuo na zagrebačkog direktora Čistoće i njegovu plaću.

- Ako ćemo o plaćama, u Zagrebu direktor ima 26.000 kuna neto plaću i plaćaju mu 5.000 kuna najam za stan plus režije, a da to ne bi bilo to trebali bi mu plaćati i troškove za auto dok se direktor Čistoće iz Osijeka vozi ni manje ni više nego Teslom. Nemojte tako licemjerno govoriti da je tih 60 kuna za nečiju plaću jer postoje ljudi koji odgovorno rade svoj posao, Iveković i Tabak rade ga odgovorno i nisu dva direktora nego jedan, a to je Iveković, a drugi je član uprave. - rekao je Franković.

Kako će ubuduće izgledati sustav prikupljanja otpada Dubrovnikpress je već pisao OVDJE.

Sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održat će se u ponedjeljak s početkom u 11 sati. Od važnijih točaka dnevnog reda svakako treba istaknuti utvrđivanje datuma izbora za mjesne odbore i gradske kotare koji će se održati 6. studenoga, o čemu smo već pisali OVDJE, ali i odluku o novom sustavu o odvozu otpada i cijenama usluga Čistoće nakon uvođenja promjena. Naime, kako smo već pisalo OVDJE, ubuduće će svako kućanstvo plaćati fiksnu cijenu usluga od 61 kune te dodatni iznos po količini odloženog otpada.

Pred gradskim vijećnicima naći će se i godišnja izvješća o polsovanju gradskih poduzeća i poduzeća u kojima Grad ima značajan udio, Boninova, Čistoće, Domouprave, Dubrovačke baštine, Dubrovačke razvojne agencije, Groblja Dubac, Hotela Gruž, Libertasa, Luke Dubrovnik, Sanitata, UTD Raguse, Vodovoda i Vrtlara.

Možda je i pomalo neozbiljno bilo staviti sva izvješća gradskih poduzeća na jednu sjednicu Gradskog vijeća ukoliko se o njima kani ozbiljno raspravljati, osim ako u svakom od njih ne „cveta cveće u naše preduzeće”, a baš i ne cvjeta pa bi se o pojedinim poduzećima uistinu imalo što raspravljati.