Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Nema novih kapitalnih ulaganja, gradska uprava i dalje buja dok na stavci protokol i informiranje rastu sredstva, sve su to argumenti zbog kojih, ističe gradski vijećnik Đuro Capor, srđevci neće glasati za gradonačelnikov prijedlog proračuna za 2023. koji je planiran na 86.5 milijuna eura.

- Očito je proračun za 2023. rezultat dosta teško stanja gradskih financija pa nemamo novih kapitalnih ulaganja. Stupanj zaduženosti Grada Dubrovnika i obveze vraćanja kredita zapravo do 2024. stavljaju grad u poziciju ekonomskog preživljavanja i vraćanja dugova pa je i proračun rezultat takvog stanja. Dojam je da je u usporedbi s ovim tekućim, novi proračun zaista neopravdano optimističan i teško je predvidjeti rast kakav se predviđa. - kazao je Capor te upozorio kako i dalje rastu sredstva na stavci protokol i informiranje.

- I novi proračun vuče stare boljke na koje smo već upozoravali, a nisu ispravljene jer i dalje imamo jednu stavku u Odjelu za poslove gradonačelnika koja se zove protokol i informiranje. Te dvije stavke nisu odvojene iako smo to tražili prije godinu dana i potpuno je netransparentno i skriveno koliki iznos ide za protokol, a koliko se dijeli medijima za uljepšavanje slike o radu gradonačelnika i njegove gradske uprave. Treba reći kako je primjetan i rast na toj stavci koja je s oko pet milijuna kuna narasla na gotovo šest milijuna kuna. Nameće se pitanje je li stanje zaista toliko loše da je sliku o radu gradonačelnika do te mjere potrebno popravljati. - rekao je Capor.

Osvrnuo se i na kreditnu zaduženost grada te beskamatne kredite za koje gradonačelnik drži da će ih država oprostiti gradu.

- Gradonačelnik je javno istaknuo kako bi država gradu mogla oprostiti te beskamatne kredite. Ta je situacija od strane gradonačelnika tako i predstavljana od gradonačelnika prema javnosti, predstavljalo je da on ide u Zagreb samo da bi dogovorio oprost tih kredita, međutim očito do toga neće doći. Pitanje je i koliko piza gradonačelnik Franković u Zagrebu nakon svojih nedavnih razilaženja s vrhom stranke i premijerom i u kojoj to mjeri ugrožava proračun koji donosimo.- istaknuo je Capor i dodao kako je proračun za 2023. poprilično napuhan.

- Nedavno su u javnost izašli podaci o izvršenju proračuna prema kojim je on trenutno ispod 70 posto, što se tiče punjenja, a mi smo na samom kraju studenoga i pitanje je ukoliko smo zaista dosegli oko 400 milijuna kuna kako će se taj proračun napuniti do predviđenih iznosa od preko 600 milijuna kuna. Očito je nakon usvajanja proračuna izgledan rebalans, značajno rezanje prihoda i prebacivanje pojedinih projekata u sljedeću godinu. - smatra Capor.

Upozorio je na glomaznost gradske uprave i prevelika izdvajanje za plaće.

- Očito ni iduće godine neće biti racionalizacije. Ni dvije krizne godine nisu iskorištene za racionalizaciju u gradskim tvrtkama koje dobivaju subvencije pa tako ni u gradskoj upravi. Važno je istaknuti da se Dubrovnik približio na oko 300 zaposlenih u gradskoj upravi, dok gradovi veličine Dubrovnika, poput Šibenika, Varaždina i Bjelovara, imaju imaju oko 100-tinjak zaposlenih. Dakle, cijela gradska uprava u Bjelovaru ima zaposlenih kao naš Ured za poslove gradonačelnika.- istaknuo je.

Srđevci, naglasio je Capor, Frankovićev prijedlog proračuna neće podržati.

- Proračun nećemo podržati u prvom redu zbog načina na koji se donosi, bez ikakvih konzultacija s vijećnicima ili klubovima stranaka koje participiraju u radu Gradskog vijeća. - kazao je te se osvrnuo na gradonačelnikovu odluku da proračun uputi na javno savjetovanje.

- Ta priča o proračunu u javnom savjetovanju je samo pokušaj gradonačelnika da izbjegne kritiku o tome zašto već godinama nosi participativno budžetiranje u proračunu, a ta se stavka uopće ne ostvaruje. Inače, zanimljivo je da su prijedlozi građana trebali stići do 21. studenoga u podne, a isti taj dan u 16 sati se pred vijećnicima našao prijedlog proračuna. Dakle, očito je da nije bilo namjere ni volje da se neki prijedlozi građana prihvate već je to samo poslužilo kao manevar za predstavljanje ovog javnog savjetovanja kao konzultacija s javnosti.- rekao je Capor.

Odgovorio je i na pitanje hoće li srđevci imati amandmane na proračun koji će ići u smjeru da se gradskim kotarima daju sredstva za rad koje neće biti tek simbolična.

- Nisam veliki optimist i smatram da do nekakvih ostvarenja projekata u kotarima neće dolaziti ukoliko ne uspiju stvorti dovoljan pritisak prema gradskoj upravi. Jednostavno ne vidim spremnost grada da financijski podržava financijsku autonomiju kotara niti da im omogući samostalno upravljanje sredstvima, osim preko Komunalnog odjela. Tu se vrlo često kotari koji nisu iz kvote HDZ-a nalaze pred zidom i nije jasno kada će se rješavati prioriteti koji su oni i građani istaknuli. Kad pitate za amandmane, svakako ćemo razmotriti proračun jer postoje stavke na koje smo već davali amandmane s ciljem da se stvari poboljšaju, ali za ovakav proračun nećemo glasati. - rekao je gradski vijećnik SJG Đuro Capor.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik dvojica muškaraca u dobi od 77 i 23 godine sumnjiče se za krađu novca i nakita pri čemu je „plijen” vrijedan više od milijun kuna, točnije milijun i 17 tisuća kuna.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je 23-godišnjak, na nagovor 77-godišnjaka, sredinom studenoga ove godine, pomoću originalnog ključa ušao u kuću na području Dubrovnika, u vlasništvu 69-godišnjaka. Potom je pomoću originalnog ključa otvorio sef koji se nalazi u spavaćoj sobi i iz njega otuđio skupocjeni nakit, odnosno tri seta ogrlica od safira, smaragda i rubina te novac u raznim valutama, a ukupna vrijednost „plijena” bila je nešto veća od milijun kuna.

Otuđeni nakit je vlasništvo 62-godišnjakinje koja je u bliskom obiteljskom srodstvu s osumnjičenima, dok je novac vlasništvo 69-godišnjeg vlasnika kuće. Policija je novac i nakit pronašla kod 77-godišnjaka te će biti vraćeni vlasnicima. Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo krađe dvojica osumnjičenih su zatvoreni uz kaznene prijave.

dpp

Za oporbu napuhan i bez kapitalnih projekata, za gradonačelnika Mata Frankovića proračun za 2023. planiran na iznos od 86,5 milijuna eura je realan. Naime, na konferenciji za novinare Franković je istaknuo kako brojni projekti, koji će se realizirati u nadolazećoj godini, zapravo nisu niti uvršteni u proračun.

- Planiraju se još brojni projekti koji će se financirani iz europskih fondova, ali ugovori o financiranju još nisu potpisani pa smo te projekte izostavili iz proračuna. Primjerice, iako smo dobili rješenje za vrtiće, za financiranje iz EU fondova, nisu potpisani ugovori pa ih nismo željeli nositi u idućoj proračunskoj godini, a u nadolazećim mjesecima ćemo dobiti ugovore i započeti s s investicijom. - rekao je Franković te se osvrnuo na proračune ranijih godina.

- Krenuli smo 2017. u prvoj godini mog mandat s proračunom od 59 milijuna eura pa je rastao do 2019. kad smo bili na 92 milijuna eura pa je 2020. započeo pad radi korone. Uspoređujući 2019. s 2023., popravljamo se i korak po korak vraćamo u pretpandemijske godine. - istaknuo je Franković.

- Za iduću godinu smo malo razdvojili prihodovnu i rashodovnu stranu jer želimo pokazati sve prihode koje planiramo ostvariti u idućoj godini. Od Poreza i prireza planiramo 28,7 milijuna eura, od imovine 5,9 milijuna eura, a najveći dio prihoda je od zakupa poslovnih prostora. - rekao je Franković se te osvrnuo na izmjene Zakona o pomorskom dobru.

- U idućoj godini očekujemo novi Zakon o pomorskom dobru koji će jedinicama lokalne samouprave omogućiti da umjesto koncesijskih odobrenja daju koncesije pa će time i prihodi biti veći jer koncesijska odobrenja imaju limitiran iznos.- primjerice, neki hotel koji koristi pomorsko dobro, plati maksimalno 70 000 kuna, ubuduće će to biti mjesečni iznos i tu očekujemo značajan rast prihoda. Mi smo i prvi grad koji je uveo taksu za kruzere i tu očekujemo značajan rast prihoda. - kazao je Franković.

Za 2023. najavio je povećanja plaća djelatnicima kulturnih ustanova za 19 posto, što će, istaknuo je, za više od milijun eura povećati rashode za kulturu.
- U 2023. idemo na povećanje kolektivnih prava djelatnika ustanova u kulturi za 19 posto i povećanje osnovice, idemo na 19 posto povećanja kolektivnih prava. - najavio je Franković.

Veće plaće u idućoj godini mogu očekivati i tete u vrtićima.
- U 2023. nosimo povećanje plaća djelatnicima vrtića za šest posto.- dodao je gradonačelnik.

Kad je u pitanju trenutno stanje u gradskog blagajni, Franković je rekao kako je na računu 95 milijuna kuna.

- To izgleda jako puno, ali mi smo prošli kroz dvije teške godine. Bilo je dana i mjeseci kad ne bi sjela ni jedna kuna na račun, a morali smo pomoć svakome kome je trebalo.- rekao je i dodao kako su se nakon korone i krize drukčije odnose prema novcu.

- Odlučili smo se za jedan drugi model, da čuvamo dio sredstava sa strane za ne daj Bože... Jer ne znamo što će biti u siječnju, veljači, ožujku, a mi s tih 90 milijuna kuna možemo preživjeti i ispuniti potrebe sugrađana za tri i pol mjeseca i zato čuvamo sredstva i njima vrlo vrlo pažljivo gospodarimo. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Nakon što su policijski službenici Postaje prometne policije Dubrovnik, tijekom prometne kontrole, u ranim jutarnjim satima 10. studenoga, zatekli 19-godišnjaka sa 153,1 grama amfetamina speeda policija je došla i do dilera čija je kuća pretražena te je pronađeno još droge.

„Droga je bila pakirana u šest aluminijskih folija, a kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je pronađenu drogu 19-godišnjaku dao 26-godišnjak čija kuća, koja se nalazi na području Dubrovnika, pretražena tijekom jučerašnjeg dana. Pretragom je pronađen mobilni uređaj, manja količina marihuane i amfetamin speeda. Droga je bila u manjim pakiranjama i namijenjena daljoj preprodaji.” - navodi danas PU dubrovačko – neretvanska u priopćenju.

„Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama osumnjičeni 39-godišnjak, 19-godišnjak i 26-godišnjak su, uz kaznene prijave, predani pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.” - piše u priopćenju.

dpp

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) na izborima za Vijeća mjesnih odbora u Dubrovniku osvojila je stopostotnu većinu u 14 od 17 mjesnih odbora, gdje je HDZ jedini i izašao na izbore kao i KLGB Iva Kisića u Mjesnom odboru Koločep. Kalamota je ujedno i jedini mjesni odbor gdje HDZ nije imao svoju listu.

HDZ-ova lista bila je jedina u mjesnim odborima Bosanka, Brsečine, Dubravica, Gromača, Kliševo, Lopud, Ljubač, Mravinjac, Mrčevo, Orašac, Osojnik, Riđica, Suđurađ i Trsteno.

HDZ je u koaliciji s HSU-om pobijedio i u Zatonu gdje je lista nositelja Emilija Puljizevića imala 148 glasova (54 posto), a KLGB Vicka Vodnice 126 (46 posto). Tako će HDZ-HDU imati četiri vijećnika, a KLGB Vicka Vodnice tri mandata.

U Luci Šipanskoj na izborima su bile tri liste, a najviše glasova pripalo je Dubrovačkoj stranci (DUSTRA). Dustra je naime imala nešto više od 43 posto glasova i tako dobila tri od sedam mandata, HSU je imao malo više od 32 posto glasova za dva mandata, a dva mandata ima i HDZ s malo više od 24 posto glasova. Situacija je zanimljiva, nitko nije dobio većinu, ali s obzirom da sve tri stranke tvore koaliciju u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika u funkcioniranju Vijeća Gradskog kotara i izboru predsjednika ne očekuju se neki problemi.

dm

Raskrižja i glavne prometnice u Dubrovniku već su odavno premrežene nadzornim kamerama. Uz pomoć video nadzora na Pilama se primjerice ispostavljaju kazne onima koji za zaustavljanje na tom prostoru nisu platili ili nemaju dozvolu. Od iduće godine, najavio je gradonačelnik Mato Franković, kamere će se postaviti i na ulazima u grad radi kamiona pa će se i njima naplaćivati kazne.

- Za iduću godinu pripremamo novi projekt postavljanja kamera na ulaze u grad radi odluke o prekomjernoj upotrebi cesta. Naime, kamion, da bi došao u grad, morat će platiti neku naknadu. Mi i inače hvatamo te kamione, komunalni redari obilaze lokacije i utvrđuju je li ta osoba riješila svoj status ili nije. Sad ćemo kamerama imati direktno evidentirano 'ko je plato, a 'ko nije. - rekao je Franković, istaknuvši što čeka one koji nisu platili.

- Ako uđete u zonu grada, a niste platili za prekomjerno korištenje cesta automatski vam ide kazna. Na taj način stimuliramo ljude da plate, a nisu to velike naknade i trebamo uvesti red i po tom pitanju. - kazao je Franković.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u listopadu 2022. ostvareno 95.300 dolazaka i 310.427 noćenja, odnosno 85 posto više u dolascima te 65 posto više u noćenjima u odnosu na listopad prošle godine. Tijekom listopada, strani turisti ostvarili su 87.188 dolazaka i 292.246 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 8.112 dolazaka i 18.181 noćenje.

U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u listopadu je ostvareno 76 posto turističkog prometa u noćenjima te 71 posto u dolascima. Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom listopada bilo je iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Hrvaske,Francuske, Irske, Finske, Nizozemske i Španjolske.

Prema vrsti smještaja u listopadu je u hotelima ostvareno 64.487 dolazaka i 199.577 noćenja te u privatnom smještaju 21.934 dolaska i 82.511 noćenja.

Prema posljednjim podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor na datum 31. listopada, u Dubrovniku je boravilo 3.990 turista (63 posto na isti dan 2019.), a najviše ih je iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Hrvatske, SAD-a, Francuske, Slovenije, Austrije, Irske, Mađarske i Koreje.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od početka godine do 31. listopada 2022. godine ostvareno 3.457.228 noćenja, što je u usporedbi s 2021. godinom porast od 85 posto. U istom razdoblju ostvareno je 993.319 dolazaka, što je porast od 97 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Od 1. siječnja do 31. listopada 2022. najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Irske, Španjolske, Poljske, Italije i Nizozemske.

U odnosu na rekordnu 2019. godinu, od početka 2022. godine do kraja listopada, riječ je o 81 posto ostvarenog turističkog prometa.

dpp

Oko ulaska u Gradsko vijeće predsjednik dubrovačkog GO SDP-a Ivica Didić kao da se nećkao od prvog dana pa i netom nakon što je DORH podnio optužnicu protiv Ivana Tropana, koji je (tek) onda stavio mandat u mirovanje te se Didiću oslobodio ulaz. No, u izjavama je bio oprezan i tada, nije isticao kako će on u Vijeće umjesto Tropana. Štoviše, Didić je prije nekoliko dana kazao kako će odluku o tome tko će zamijeniti Tropana donijeti SDP-ov Gradski odbor. Tom je izjavom Didić možda samo želio staviti naglasak na poštivanje stranačke procedure oko izbora novog vijećnika. No, čini se da je oko ulaska u Vijeće i izricanja vijećničke prisege Didić ipak dvojio. Nećka li se Didić i oko daljnjeg obnašanja funkcije predsjednika GO SDP-a? Ako je dvojio hoće li biti vijećnik, dvoji li istovremeno hoće li i dalje obnašati dužnost predsjednika GO SDP-a?

Na sjednici Gradskog vijeća za vijećnika SDP-a prisegnuo je Saša Škrabić, a predsjednik GO SDP-a Ivica Didić kazao je da ima puno poslovnih obveza pa je u Vijeće SDP-ov Gradski odbor poslao Škrabića.

Jadran Barač i Ivica Didić, bivši i aktualni predsjednik GO SDP-a, oba su, kad je u pitanju vijećnički mandat, bili na čekanju. Barač, koji je vodstvo u GO SDP-a preuzeo od Mladena Gojuna, u Vijeće je ušao tek kad mu je Gojun prepustio svoj mandat, a nakon što Tatjana Šimac Bonačić to nije htjela učiniti.

Didić koji je izabran za predsjednika nakon što je Barač podnio ostavku jer je tijekom svađe prijetio susjedu, također nije mogao odmah ući u Vijeće jer je to predstavničko tijelo već bilo konstituirano. Didić je naime bio šesti na listi za Gradsko vijeće u koje su ušli Ivan Tropan i Anita Bonačić Obradović. Doduše, netko od dvoje SDP-ovih vijećnika mogli su mu prepustiti mandat, ali to nisu učinili uz objašnjenje kako su mandati njihovi, oni su ih osvojili, neotuđivi su.

Tropan mu mandat nije ustupio ni nakon što je pred suca istražitelja priveden u lisicama pod sumnjom da je pomagao ocu da od svojih radnika ukrade novac od poticaja koje je država u COVID pandemiji namijenila za očuvanje radnih mjesta. Pravdao se Tropan kako će mandat ustupiti nakon što DORH protiv njega podigne optužnicu, nadajući se zapravo da se to neće dogoditi. Ali dogodilo se.

No, kad je DORH protiv Tropana podigao optužnicu, kad su se Didiću otvorila vrata Gradskog vijeća, on je pred njima ustuknuo, u Vijeće neće zakoračiti.

Na lokalnim izborima nema preferencijalnog glasanja, birači nemaju priliku zaokružiti osobu za koju smatraju da će ih najbolje predstavljati u Gradskom vijeću. Kandidati čija su imena na listi, mandate za Gradsko vijeće osvajaju temeljem stranačkog predznaka. No to nikako ne znači da će kandidati u Vijeće ući prema poretku na kandidacijskoj listi. Nemojmo se lagati, o tome tko će ući, a tko izaći i tko će koga zamijeniti, odlučuje vodstvo stranke. Iako će svi oni reći kako su jednom, kad ih osvoje, vijećnički mandati neotuđivi, u praksi to baš i nije tako. Jasno je naime da većina kandidata na tim listama samo svojim imenom i prezimenom nikad ne bi osvojili mandat.

Primjerice, nakon što je objavljeno kako će umjesto Didića u Vijeće ući Saša Škrabić, prvo pitanje koje se postavilo u novinarskim i političkim krugovima bilo je tko je uopće Saša Škrabić. Ako novinari i političari ne znaju tko je, još manje znaju prosječni birači.

Ne događa se svaki dan da predsjednik neke stranke odbije sudjelovati u radu predstavničkog tijela, jer Sabor, Gradsko vijeće, Županijska skupština, mjesta su na kojima predsjednik svake stranke kao vijećnik ili zastupnik, proklamira svoje stavove i ideje, pokreće inicijative. U konačnici, mjesto u predstavničkom tijelu, mjesto je s kojega se predsjednici stranaka u opoziciji izravno suprotstavljaju onima na vlasti.

Priopćenja, konferencije za novinare, izjave medijima, ne mogu u potpunosti zamijeniti nastupe lidera stranaka u predstavničkim tijelima, ne mogu zamijeniti žustrinu rasprave temeljem koje svi oni kao lideri zapravo postaju primjetljivi i medijima i samim tim i javnosti. Didić, koji je mogao, tu šansu nije iskoristio.

Ako predsjednik stranke ne želi u predstavničko tijelo tada se logičnim nameće pitanje zašto ne želi jer predsjednik stranke neulazak u predstavničko tijelo ne može i nema pravo pravdati poslovnim obavezama. Ako su mu obaveze tolike, onda se nije trebao ni smio ni prihvaćati vođenja stranke.

No pitanje svih pitanja nije tko će voditi SDP ako Didić ode. Inače, na njegovo mjesto iz prikrajka strpljivo vreba Anita Bonačić Obradović i možda još ponetko. Pitanje svih pitanja jest hoće li središnjica SDP-a konačno učiniti ono što je davno trebalo napraviti - raspustiti GO SDP-a u Dubrovniku.

Dok je niti godinu dana nakon što je izabran za predsjednika dubrovačkog SDP-a, Didić očito na pragu podnošenja ostavke, stanje u SDP-u u Dubrovniku već je godinama trulo. Na kraju krajeva, možda je ta trulež i nemogućnost da se bilo što promijeni zapravo i osnovni razlog zbog kojeg bi Didić mogao otići, a ne poslovne obaveze.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u rujnu 2022. ostvareno 147.555 dolazaka i 510.966 noćenja, odnosno 43 posto više u dolascima te 34 posto više u noćenjima u odnosu na rujan prošle godine. Tijekom rujna, strani turisti ostvarili su 142.583 dolazaka i 495.035 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 4.972 dolazaka i 15.931 noćenja.

U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u rujnu je ostvareno 86 posto turističkog prometa u noćenjima te 79 posto u dolascima. Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom rujna bilo je iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Irske, Poljske, Hrvatske, Španjolske, Kanade i Nizozemske. Prema vrsti smještaja u kolovozu je u hotelima ostvareno 73.434 dolazaka i 256.666 noćenja te u privatnom smještaju 52.407 dolaska i 189.152 noćenja.

Prema posljednjim podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku trenutno boravi 11.876 turista (73 posto na isti dan 2019.), a najviše ih je iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Irske, Kanade, Hrvatske, Finske, Španjolske i Australije.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od početka godine do 30. rujna 2022. godine ostvareno 3.145.308 noćenja, što je u usporedbi s 2021. godinom porast od 87 posto. U istom razdoblju ostvareno je 897.368 dolazaka, što je porast od 98 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Od 1. siječnja do 30. rujna 2022. najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Irske, Španjolske, Italije, Poljske i Nizozemske.

U odnosu na rekordnu 2019. godinu, od početka 2022. godine do kraja rujna, riječ je o 82 posto ostvarenog turističkog prometa.

dpp

Inicijativa Dajmo ruke predstavila je na konferenciji za novinare sedam nositelja lista ove inicijative na izborima 6. studenoga u sedam dubrovačkih gradskih kotara. Sedmero nositelja lista, kazao je aktualni predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović, spremno je učiniti svoj kotar boljim i ugodnijim mjestom življenja.

- Prije četiri godine na kotarskim izborima imali smo četiri liste, rastemo, sad nas je sedam i to su ljudi koji su mi srcu dragi jer ne slušaju druge nego svoje susjede i spremni su uvijek pomoći. Dajmo ruke izlazi na izbore kao lista građana. Svatko tko ma u svom srcu boljitak svog kotara i želi nam se priključiti, može to učiniti da na pomogne da grad učinimo mjestom što boljeg življenja. - rekao je uvodno Krstulović.

- Ono što vrijedi za stanovnike Gruža i Lapada, mora vrijediti i u ostalim dijelovima grada. Grad mora imati riješene stvari za sve stanovnike. - kazao je Krstulović osvrnuvši se na liste s kojima Dajmo ruke izlazi na izbore u gradskim kotarima.

- Jedan sam od istih, nisam iznad, samo predstavljam ljude koji žive unutar zidina. Najvažnije je da gradska uprava sluša zahtjeve svojih građana, da oni sudjeluju u donošenju odluka. Jedino tako možemo naprijed. Ako me pitate na što sam najponosniji, a to je što sam se trudio uključiti građane u odlučivanje putem zborova građana. Važno je da su stanovnici Ploča, Pila, Grada, aktivni sudionici u planu upravljanja. Kako bi išli naprijed potrebno je da gradski kotari konačno dobiju financije kako je i predviđeno Statutom Grada. Potrebno je uvesti participativno budžetiranje,
odnosno oblik u kojem građani imaju sredstva i sami odlučuju na što će ih u svom kotaru utrošiti jer najvažnije je rješavati probleme na koje građani ukazuju. - rekao je aktualni predsjednik i nositelj liste Dajmo ruke za Gradski kotar Grad Marin Krstulović.

Osim u GK Grad, lista Dajmo ruke na izbore izlazi u još šest kotara - u GK Ploče Iza Grada gdje njihovu listu ponovo predvodi Srđan Obad dok je nositelj liste u GK Pile Kono Dubravka Garić. Listu Dajmo ruke u Gk Montovjerna predvodi Lado Pletikosić. u GK Gruž Marijo Anđelić dok je u GK Lapad nositeljica liste Anamarija Miletić. Lista Dajmo ruke na izbore izlazi i u Gradskom kotaru Mokošica u kojem listu predvodi Katarina Šilje.