Prikazujem sadržaj po oznakama: voda

Ukoliko Vlada Republike Hrvatske ne donese nove mjere za ublažavanje rasta cijena energenata, poskupit će cijena vode za korisnike regionalnog vodovoda NPKLM, koji vodom opskrbljuje dio neretvanske doline, Pelješca i Korčule te otoke Lastovo i Mljet.

Rekao je to za Južni direktor NPKLM-a Jakova Belića, ističući kako je to veliki sustav s mnogo pumpi i prepumpavanja za što se troši velika količina struje te podsjećajući kako je aktualna vladina uredba na snazi do ožujka ove godine.

Korisnici NPKLM-a dobili su u travnju prošle godine povećane račune za 19 posto, ali su ti iznosi, podsjetimo, smanjeni u lipnju, te dodatno u prosinca nakon vladine uredbe.

- Cijena će sada ovisiti o vladinoj odluci. Ukoliko nastave s postojećim mjerama sve ostaje kao i do sada. No, ako do toga ne dođe, bit ćemo primorani ponovno povećati cijenu, odnosno vratiti je na iznos iz travnja prošle godine. - pojasnio je direktor Belić.

Nadalje je rekao kako ove godine očekuje trošak struje u iznosu od 1,1 milijuna eura, dodajući kako su ti iznosi prije bili puno manji.

- Pretprošle godine smo platili oko pola milijuna eura. Ukoliko Vlada produži rok uredbe kojom ublažava porast cijena energenata, vjerujem da će nam taj iznos biti dosta manji, nadam se na razini 2021., odnosno da će biti oko pola milijuna eura. - rekao je Jakov Belić.

Vlada je u četvrtak na godinu dana odgodila primjenu Uredbe o visini naknade za korištenje voda, s namjerom da spriječi najavljena poskupljenja vode za građane i gospodarstvo, te pozvala one koji su najavili poskupljenja vode da od toga odustanu.

Kako je objasnio ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, Uredba o visini naknade za korištenje voda trebala je stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine, a kad bi se to dogodilo visinu naknade vodovodi bi plaćali prema zahvaćenoj, a ne isporučenoj količini vode, što bi moglo uzrokovati povećanje cijene vode građanima i poduzetnicima.

Vlada je stoga odgodila početak primjene uredbe na 1. siječnja 2024. godine, kako bi se, kako je rekao "zaštitio standard građana i kako se ne bi dogodila neka najavljena poskupljenja".

- Pozivam sve one koji su najavili da će poskupiti vodu za građane da od toga odustanu, a i one koji su namjeravali to napraviti da to ne rade, sve kako bismo zajedno štitili standard građana i pomogli im da što lakše prebrode krizu. - rekao je Filipović.

Premijer Plenković je rekao da se odgodom primjene uredbe za godinu dana omogućuje svim jedinicama lokalne samouprave i da nema potrebe za dizanjem cijena.

- Na ovaj način ima dovoljno snage da vodimo računa o našim građanima i ukupnih troškovima koje imaju u kućnom proračunu. - rekao je Plenković.

Južni

Zbog radova na vodoopskrbnoj mreži 30. studenog bez vode će biti:

dijelovi ulica Između polača - neparni kućni brojevi od 1 do 7 te parni od 2 do 16 i Miha Pracata - od kućnog broja 2 do broja 6 te broj 1 u periodu od 8.30 do 12.00 sati;

kućni brojevi 1 i 3 u Mostarskoj ulici u periodu od 8.30 do 13.00 sati;

dio Zrinsko-frankopanske ulice - od Srednjeg konala do Zagrebačke ulice u periodu od 8.30 do 11.00 sati;

dio Ulice Silvija Strahimira Kranjčevića - kućni brojevi 25, 27, 29 i 34, kućni broj 1 u Hodiljskoj ulici te broj 10 u Čilipskoj ulici u periodu od 8.00 do 12.00 sati;

Duba stonska u periodu od 9.00 do 12.00 sati.

Vodovod Dubrovnik

Iz pročistača u Komolcu preko Brgata, naselje Ivanica trebalo bi s dubrovačke strane iz Omble dobiti pitku dok bi Općina Ravno za Ivanicu trebala izgraditi kanalizacijsku mrežu s pročistačem. I dok je stanovnicima Ivanice, koji kubik vode plaćaju oko 50 kuna, prioritet izgradnja vodoopskrbne mreže, za dubrovačko područje proritet je tamošnja kanalizacijska mreža kako bi se spriječila zagađenja podzemlja i podzemnih vodotoka, a time i zagađenje izvorišta Ombla.

Bez izgrađene kanalizacijske mreže na Ivanici Dubrovčanima zapravo nad glavama stoji ekološka bomba o čemu je nedavno govorio i zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović. Problema je svjestan i načelnik općine ravno Andrija Šimunović, no konkretni rokovi izgradnje oba sustava, kazao je, još nisu definirani.

- Razgovori o izgradnji vodoopskrbnog i sustava odvodnje za susjedno naselje Ivanica u Bosni i Hercegovini kao i priprema svih tih aktivnosti traju već više od desetak godina, negdje od 2008., da bi se konačno stvari konkretizirale u travnju 2019. kada je potpisan sporazum između općine Ravno, Grada Dubrovnika i komunalnih poduzeća s obje strane. - govori Šimunović.

- Projekt je utemeljen i međudržavnim ugovorom između dvije zemlje, a uz potporu županija s jedne i druge strane, ali prvenstveno uz potporu Hrvatskih voda. Cilj projekta je rješavanje vodoopskrbnog sustava samog naselja Ivanica i ukupnog budućeg razvoja, ali i paralelnog rješavanja sustava odvodnje prema propisanim tehničkim uvjetima kako bi se otklonila trajna opasnost od onečišćenja podzemlja, prvenstveno podzemnih vodotoka i izvorišta Ombla koje je u neposrednoj blizini i zato je bilo potrebno izraditi niz predradnji. - kazao je Šimunović.

Prema sporazumu Ivanica bi vodu dobivala s dubrovačkog izvorišta Ombla dok je općina Ravno dužna izgraditi kanalizacijski sustav.

Više čitajte na Južnom OVDJE.

dpp

Naselje Ivanica u susjednoj Bosni i Hercegovini pitkom vodom osprkbljivat će se s izvorišta Ombla s kojeg se vodom osprkbljuje Dubrovnik. Ipak, projekt je to na čiju će se realizaciju još neko vrijeme čekati. Naime, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović ističe kako će susjedi, ako žele vodu s našeg izvora, morati izgraditi kanalizacijsku mrežu i pročistač.

- Kad je u pitanju vodoopskrba i odvodnja na Ivanici mi smo prije izgradnje novog Graničnog prijelaza na Brgatu, još dok sam bio direktor Vodovoda Dubrovnik, u dogovoru s Ministarstvom financija i carinom dogovorili da se postave cijevi ispod graničnog prijelaza, što je i učinjeno. Da to tada nismo napravili danas nam nitko ne bi dopustio da sad prekopavamo granični prijelaz da bi se položile cijevi. U Općini Župa dubrovačka u tijeku su izmjene prostornog plana kojima će se predvidjeti i trasa odvodnje i vodoopskrbe. Izmjene prostornog plana Općine Župa dubrovačke su preduvjet da bi se mogla dobiti građevinska dozvola. To nam je sad ključno i mislim da će kroz šest mjeseci Župa riješiti priču oko Prostornog plana nakon čega Vodovod Dubrovnik može predati projekt na građevinsku dozvolu. - rekao je Dujmović.

- Predviđeno ja da voda za Ivanicu ide iz Komolca s pročistača jer Ombla ima dovoljan kapacitet, a naš pročistač ima duplo veći kapacitet od maksimalne potrošnje vode u Dubrovniku u srcu sezone u srpnju i kolovozu pa će i oni, ako se donese takva odluka, imati čistu vodu. - kazao je Dujmović.

Preduvjet da Ivanica pitku vodu dobiva iz Omble, a ne iz pravca Trebinja je, ističe Dujmović, da susjedi izgrade svoj uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

- Da bi kontrolirali situacija, preduvjet Grada Dubrovnika je da oni na Ivanici izgrade adekvatan uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, da se gore ne grade septičke jame. Prije negoli im se pusti voda uvjet je da oni naprave sustav kanalizacije jer kad bi oni dobili vodu iz Trebinja tada ih se ne bi moglo kontrolirati, tada ne bi morali napraviti kanalizaciju nego septičke jame koje su zapravo iznad Omble. Dakle, Ivanica će dobivati čistu vodu s našeg pročistača, ali je uvjet da moraju izgraditi kanalizacijsku mrežu i pročistač i na taj način ćemo mi zaštiti Omblu. Njihov je interes na Ivanici da dobiju vodu, ali je puno veći interes Dubrovnika da zaštiti svoje izvorište. Ako bi oni vodu dobivali iz Trebinja tada bismo mi imali veliki problem. - kazao je zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović.

Tako blizu, a tako daleko od vode, znali su često reći stanovnici Dola, čekajući da pitka voda s rubineta konačno poteče i kroz njihovo mjesto. Kako stvari stoje još će malo čekati, voda će s rubineta u Dolima poteći krajem 2024. godine. Naime, načelnik Općine Dubrovačko Primorje Nikola Knežić ističe kako bi radovi na izgradnje vodoopskrbne mreže za Dole i Smokvinu trebali započeti već dogodine po Uskrsu.

Knežić ističe kako je na dokumentaciju za projekt povezivanja Dola na mrežu potrošeno sedam godina te nam govori o ostalim važnim vodoosprkbnim projektima u Primorju.

- Općina je prije nekih osam godina, skupa s Vodovodom Dubrovnik pokrenula projektiranje kompletne vodoopskrbne mreže naselja Doli i Smokvina te povezivanja na vodovodni sustav naselja Slano s izgradnjom kanalizacijske mreže. Priprema projektne dokumentacija trajala je nekih sedam godina i početkom 2021. konačno smo dobili građevinsku dozvolu. - kaže načelnik Nikola Knežić.

- Na toj vodovodnoj trasi dugoj oko 21 kilometra trebalo je riješiti imovinsko - pravne odnose, što je preduvjet za realizaciju projekta i potom smo pristupili pripremi dokumentacije za kandidiranje na EU fondove. Po otvaranju Fonda za nacionalni oporavak i otpornosti s Vodovodom smo izvršili kandidiranje. Moram reći kako ćemo i ubuduće za projekte odvodnje aplicirati na fondove. Dakle, ovom fazom, koja je prošla na natječaju i za koju je potpisan ugovor, osigurano je nešto više 25 milijuna kuna. Ako sve bude kako treba, nakon pripreme dokumentacije, početkom 2023. raspisat ćemo natječaj za izbor izvođača radova na sustavu koji obuhvaća 12 do 14 kilometara mreže, dvije bušotine, dvije vodospreme kako bi naselje Doli dobilo pitku vodu. - rekao je Knežić.

DRUGA FAZA RADOVA JE IZNIMNO ZAHTJEVNA

Natječaji za odabir izviđača radova, svjestan je i načelnik Knežić, ne prolaze baš uvijek glatko, zbog prava na žalbe, a zbog kojih se početak radova često zna i otegnuti.

- Ako ne bude žalbi na natječaju, ako sve bude išlo nekim normalnim tijekom, ako se iz prve uspije ugovoriti izvođač, radovi na izgradnju vodovodnog sustava Doli mogli bi početi oko Uskrsa ili početkom ljeta sljedeće godine i do kraja 2024. mogli bi biti gotovi. - kazao je Knežić te se osvrnuo na drugu fazu radova koja je iznimno zahtjevna.

- Druga faza je važna za povezivanje na puno veći sustav Slanoga. Mi sad stavljamo u funkciju dvije probne bušotine koje su se davno bušile. U njima nije čista pitka voda već zaslanjena i treba izgraditi sustav katalizatora kao na Mljetu. Dakle, ta bi se voda desalinizirala i puštala u sustav, što je puno skuplja voda od obične jer je tu veliki utrošak električne energije, pumpi i samog postrojenja. Mi svakako planiramo taj mali sustav koji će biti izgrađen samo za Dole, povezati prema Slanome na veliki sustav, a druga je mogućnost čak povezati ga preko Konštara i Zamasline na stonski sustav jer bi ga u budućnosti svakako iz više razloga trebalo spojiti na veći sustav pa i radi sigurnosti, jer čim su bušotine takve kakve jesu, bolje je biti spojen, recimo, na Slano, koje ima veliki kapacitet. Ston, također, da ne bi došlo do problema s vodoopskrbom. Naime, zaslanjenje vode moguće je i zbog klimatskih promjena. Ne znamo što nas čeka pa je praksa da se sustavi međusobno povezuju, da ima više pravaca dobave vode. - istaknuo je Knežić.

REGISTRATORI I REGISTRATORI PAPIRA, UTVRĐIVANJE VLASNIŠTVA, SUDSKI POSTUPCI, OSTAVINSKE RASPRAVE, SVE JE TO TREBALO PROĆI ZA OVAJ PROJEKT

- Kako mi na području Općine Dubrovačko primorje predviđamo velike turističke kapacitete, poput Tri sestrice, važno je spojiti se na veliki sustav da bismo imali dovoljno vode. Prvo ćemo riješiti pitku vodu za stanovnike Dola, a onda slijedi nadogradnja sustava za sva daljnja širenja i povezivanja. - rekao je načelnik Knežić, naglasivši kako bi bilo previše oportuno najavljivati rokove realizacije druge faze izgradnje vodoopsokrbne mreže u Dubrovačkom primorju.

Tri sestrice. Foto: Admir Buljubašić / CROPIX

- Oportuno je govoriti o rokovima jer smo svjesno išli u kandidiranje projekta prve faze. Sve skupa, dakle cijeli projekt težak je 70 milijuna kuna i pitanje je kad i u kojem obliku ćemo moći na EU fondove kandidirati drugu i treću fazu radova. Pitanje je i hoće li ti projekti proći jer fond mora biti prilagođen takvim investicijama. Pitanje je i kad ćemo doći na red jer mi nismo jedini, osim nas projekte kandidira pet vodovoda. Dakle, teško je reći kad će se sustav koji još nismo izgradili, dalje nadograđivati. - naglasio je Knežić, podsjetivši još jednom kako je pripremu projekta izgradnje vodoopskrbnog sustava Doli trajala sedam godina.

- Nije baš da su prestali vjerovati, ljudi u Dolima su bili upućeni u tijek projekta. Ne može se prije nego može i treba biti racionalan. Ovo što sad gradimo, gradimo za određeni broj stanovnika. Nisu Doli jedino mjesto u Hrvatskoj i svijetu bez vode. Puno je takvih mjesta. Sad su Doli došli na red i bio bih sretniji da je netko ishodovao građevinsku dozvolu prije nego što sam ja posao načelnik. Bio bih sretan jer bi možda sve bilo prije gotovo. Čak je u jednom razdoblju čovjek iz Dola bio načelnik. Teško mi je reći zašto se voda za Dole nije prije realizirala. Ja sam dao svoj maksimum da se to napravi. Pa samo kad pogledate taj rok od sedam, osam godina ishodovanja papira. To su javne nabave, registratori i registratori papira, sudski postupci, utvrđivanje zemljišta, nepostojeći vlasnici, ostavinske rasprave. Samo za jedno naselje, za Dole, govorimo o trasi od 15 kilometara na kojoj je trebalo riješiti odnose. - kazao je Knežić.

- To da su Doli tako blizu, a tako daleko od pitke vode, interpretira se na krivi način. Dolima je najbliža voda u Stonu - 14 kilometara, ili u Slanom 15 kilometara ili u Visočanima – 17 kilometara preko tri brda. Tako da to blizu možda jest blizu na karti, ali tehnički, gledano s aspekta radova, to je sasvim druga priča. Tu trebaju pumpe, vodospreme, to je cijeli sustav, nije to baš uzet kopat bagerom i stavljat' cijev na cijev. - rekao je načelnik Nikola Knežić.

NI ZAGREB NI DUBROVNIK NI SPLIT NE MOGU REALIZIRATI PROJEKTE BEZ POMOĆI

Načelnik Općine osvrnuo se i na ostale vodoopskrbe projekte u Dubrovačkom primorju.

- Imamo veliki projekt koji je u u postupku odabira izviđača radova, ali je pristigla žalba pa ćemo morati donijeti novu oluku o izboru izvođača, a riječ je o nastavku vodoopskrbe za naselje Grbljava što obuhvaća nekoliko naselja i nastavlja se prema moru. U tom je sklopu i razvoj vodoopskrbe na relaciji Imotica – Toplo, gdje novu bušotinu u kojoj voda valja stavljamo u funkciju da ne moramo više vode uzimati preko Neuma. Dakle, stavljamo svoju bušotinu u funkciju i imat ćemo svoju vodu i imamo osigurana sredstva. - rekao je Knežić, naglasivši kako Općina sama svojim sredstvima ne bi mogla realizirati financijski toliko velike projekte bez pomoći države.

Luka Doli. Foto: Admir Buljubašić / CROPIX

- Ni Zagreb, ni Dubrovnik, ni Split ne mogu razviti svoju komunalnu infrastrukturu bez države i EU fondova. Vidite kako u Zagrebu stalno pucaju cijevi, stalno, nitko nema para za popravke jer su jedinice lokalne samouprave toliko ograničene prihodima u odnosu na centralnu državu i EU fondove i jednostavno nije moguće izdvajati toliko velika sredstva. Naši su proračuni toliko zakonski zadani da vam kad sve platite ostane jako malo sredstava za investicije, a više za nekakvo održavanje. Da bismo imali novca za investiranje trebali bismo ekstremno podizati naknade građanima. Ti isti građani plaćaju PDV i poreze državi i onda mi apliciramo na sredstva koja su opet izdvojili građani. I sredstva iz EU su izdvojili građani i opet je to javni novac. I državni proračun pune građani. - kazao je Knežić.

- Svaki novi kilometar vodoopskrbnog sustava na području Općine Dubrovačko primorje otvara nove razvojne mogućnosti i ostanak stanovništva na svojim ognjištima. Tri su stupa o kojima govorim već 15 godina, to su razvoj komunalne, socijalne i kulturne infrastrukture i oni dovode do razvoja gospodarstva koje stvara nova radna mjesta koja dalje rješavaju pitanje demografije. Kad se taj krug uravnoteži prestat će bijela kuga koja je u Primorju ima već 120 godina, a najintenzivnija je bila 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća, kad je 40 do 50 posto stanovništva odselilo u Grad, kad je ondašnja država imala politiku da svi idu u gradove. Došao je Domovinski rat pa je sve bilo porušeno i spaljeno. Dok smo se obnovili, vratili djelomično gospodarstvo na predratne brojke, dotad su svi mladi odrasli i pošli za poslom negdje drugo. Demografija je stoljetni problem, 1906. u popisu stanovništva imali smo 4.500 stanovnika, a danas oko 1.800. Kad je '64. izgrađena Jadranska magistrala stanovništvo se počelo iseljavati. - kazao je Knežić te naglasio kako je važno da je Dubrovačko Primorje općina.

- Da nemamo svoju općinu ne bi se nikad ništa napravilo i to se može dokazati na sto mjesta. Da smo primjerice pod Gradom, pod nekim većim, uvijek bi postojali neki drugi prioriteti. Nama je vodovodna mreža prioritet, a da smo, primjerice u sustavu kakva je bila bivša Općina Dubrovnk, od Orebića do Konavala, nikad ne bi bili prioritet. Mi smo kroz cijelu Općinu napravili dvotračne ceste, a nikad to ne bismo uspjeli da nemamo svoju općinu. - rekao je načelnik Općine Dubrovačko Primorje Nikola Knežić.

Vodovod Dubrovnik potpisao je ugovor o sufinanciranju izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Suđurađ na Šipanu te za treću fazu vodoopskrbe naselja Doli u Dubrovačkom primorju, vrijedan 41 i pol milijuna kuna.

Ova investicija financirat će se u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 80% bespovratnim sredstvima EU, dok će preostalih 20% biti pokriveno nacionalnim sredstvima, polovica putem Hrvatskih voda, a druga polovica vlastitim sredstvima Vodovoda.

Jučerašnjim svečanim potpisivanjem ugovora u Zagrebu između Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatskih voda koje su predstavljali ministar Davor Filipović i generalni direktor Zoran Đuroković i Vodovoda Dubrovnik, odnosno predsjednika Uprave Lukše Matušića, ispunjeni su svi preduvjeti za početak provedbe ovih projekata.

- Najvažniji preduvjet za raspisivanje natječaja za ove dvije investicije bilo je osiguranje potrebnih financijskih sredstava. Danas smo taj mali, ali iznimno bitan proceduralni korak napravili i sad krećemo u postupak javne nabave za radove i njihov nadzor. – rekao je prigodom potpisivanja ugovora predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić, koji je iskoristio priliku zahvaliti se Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Hrvatskim vodama na prihvaćanju prijedloga Vodovoda, Grada Dubrovnika i Općine Dubrovačko primorje za financiranjem ovih, tamošnjim stanovnicima iznimno bitnih projekata.

Projekt izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja Suđurđa sastoji se od izgradnje 813 metara novih gravitacijskih kolektora, kanalizacijske crpne stanice, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 1. stupnja i kapaciteta 700ES te podmorskog ispusta dužine 2,25 kilometara. Ukupna vrijednost ove investicije je 13,9 milijuna kuna, od čega će 11,1 milijuna biti financirano iz EU sredstava dok će preostalih 2,8 milijuna kuna biti pokriveno nacionalnim sredstvima.

Izgradnja vodoopskrbe naselja Doli temelji se na dobavi vode iz dvije tamošnje bušotine za koje se pokazalo da mogu zadovoljiti sve potrebe za vodom čak i u budućem periodu kada se razvije turizam i gospodarstvo prema općinskim planovima. Planirano je izgraditi dva zdenaca, desalinizator, vodospremu „Doli” s crpnom stanicom te vodospremu „Konjuh” sa svim pripadnim cjevovodima ukupne duljine 14,2 kilometara koji bi osiguravali vodoopskrbu i protupožarnu zaštitu. Ova investicija vrijedna je nešto više od 25,5 milijuna kuna, od čega su EU sredstva 20,4 milijuna kuna, dok će nacionalna komponenta iznositi 5,1 milijuna kuna.

- Ne treba naglašavati koliko će sustav odvodnje značiti stanovnicima Suđurđa i u svakodnevnom životu, ali i za daljnji razvoj turizma na Šipanu, a kroz izgradnju sustava vodoopskrbe stanovnicima Dola napokon će pitka voda poteći iz njihovih špina. – izjavio je Matušić te naglasio da će stručne službe Vodovoda sada učiniti sve moguće kako bi cijeli proces priveli što je moguće brže kraju i započeli radove na ovim, dugo očekivanim projektima.

dpp

Budući da su vode u krškim područjima ovisnije o količini oborina, ako i dalje ne bude kiše dostupnost pitke vode mogla bi postati problem i na jugu Hrvatske, gdje je zbog turističke sezone povećana potrošnja vode, upozorili su u utorak iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

U Hrvatskoj su visoke temperature već duže vrijeme, krajem srpnja penjale su se do 39 stupnjeva Celzija, a na trenutno hidrološko stanje i vodostaje rijeka znatno utječu manje količine oborina proteklih mjeseci, kažu u DHMZ-u.

Dostupnost vode zbog toga bi mogla, osim u Istarskoj županiji, postati problem i južnije na Jadranu. Uloga krških voda osobito je značajna za vodoopskrbu stanovništva, poglavito u predjelima koji su deficitarni s vodnim resursima.

Vode u kršu, koje pripadaju jadranskom slivu, ovisnije su o oborinama, pa ako se nastavi razdoblje bez oborina vjerojatno treba očekivati probleme na tim područjima, posebice radi turističke sezone i povećane potrošnje vode, rekli su Hini u Službi za hidrološke studije, analize i prognoze DHMZ-a.

Premda su vodostaji rijeka u Hrvatskoj niži od uobičajenih za sada nisu premašili apsolutne minimume, no očekuje se da će se stagnacija vodostaja rijeka nastaviti u sljedećim danima.

„Prema izračunima meteoroloških modela, nema prognoziranih značajnijih oborina u sljedećih tjedan dana koje bi mogle popraviti trenutnu hidrološku situaciju”, poručili su iz DHMZ-a.

Istarska županija od 18. srpnja ograničila je potrošnju vode te zabranila zalijevanje javnih i privatnih zelenih površina, upotrebu tuševa na plažama, pranje vozila i javnih površina, ulica i trgova, osim površina tržnica i ribarnica. Župan Boris Miletić jučer je potvrdio da spomenute mjere ostaju na snazi još najmanje tjedan dana.

Osim rijeka jadranskog sliva, kroz Hrvatsku teku rijeke crnomorskog sliva, gdje je situacija nešto bolja. Tu pripadaju velike rijeke Dunav i Drava, koje manje ovise o lokalnim oborinama. S obzirom da izviru izvan Hrvatske, Dunav i Drava reflektiraju hidrološku situaciju svog slivnog, a ujedno šireg geografskog područja, pojašnjava DHMZ.

Za razliku od Dunava i Drave, sliv rijeke Save značajno ovisi i o lokalnim oborinama, s obzirom da zauzima gotovo polovicu (43 posto) teritorija Hrvatske. Za sada je na tim slivovima manja vjerojatnost pojave hidroloških ekstrema, odnosno minimuma, ocjenjuje DHMZ.

Međutim, DHMZ upozorava na utjecaj hidroelektrana na reguliranje protoka, one bi u uvjetima niskih vodostaja trebale osigurati minimalne potrebne protoke u rijekama.

Južni

Povišena mutnoća i dalje je prisutna na izvorištima Zavrelja, Duboke Ljute, Palate i Nereza. Stoga se na području Župe dubrovačke, Slanog te Vrbice, Štikovice, Malog i Velikog Zatona voda i dalje ne preporučuje za piće, a prije uporabe potrebno je pustiti da se istaloži te tekućinu iznad taloga prokuhati.

Mutnoća vode u ostalim dijelovima mreže Palate i drugim sustavima pod nadzorom Vodovoda Dubrovnik odgovara Zakonu o vodi i može se koristiti za piće, a kontrola i dezinfekcija obavljaju se redovito i bez poteškoća.

U suradnji s nadležnim vatrogasnim postrojbama Vodovod je osigurao opskrbu pitkom vodom cisternama prema sljedećem rasporedu:

CISTERNA 1
10:00 do 10:45 sati VRBICA (na autobusnoj stanici)
11:00 do 11:45 sati ŠTIKOVICA
12:00 do 12:45 sati ZATON MALI (kraj vrtića)
13:00 do 13:45 sati ZATON VELIKI (na rivi)

CISTERNA 2 (ŽUPA DUBROVAČKA)
10:00 do 10:45 sati SMOKOVJENAC (skretanje za Plat)
11:00 do 11:45 sati ispred zgrade Općine
12:00 do 12:45 sati MLJEKARA
13:00 do 13:45 sati MIŠIĆI (ugibalište)

CISTERNA 3 (SLANO)
10:00 do 10:45 sati SLANO (kružni tok)
11:00 do 11:45 sati GRGURIĆI (Polača)
12:00 do 12:45 sati BANIĆI (ispred butige)

Vodovod Dubrovnik

Uslijed obilnih padalina došlo je do povišene mutnoće na izvorištima Zavrelja, Duboke Ljute, Palate i Nereza. Stoga se na području Župe dubrovačke, Slanog te Vrbice, Štikovice, Malog i Velikog Zatona voda ne preporučuje za piće.

Voda u ostalim dijelovima mreže Palate, kao i drugim sustavima pod nadzorom Vodovoda Dubrovnik odgovara Zakonu o vodi i može se koristiti za piće.

Kontrola i dezinfekcija se odvijaju redovito, a o svim promjenama Vodovod će pravodobno obavijestiti javnost.

Vodovod Dubrovnik