Prikazujem sadržaj po oznakama: trebinje
Ako Ivanica vodu dobije iz Trebinja, a ne iz Komolca, Dubrovnik je u problemu, evo i zašto...
Naselje Ivanica u susjednoj Bosni i Hercegovini pitkom vodom osprkbljivat će se s izvorišta Ombla s kojeg se vodom osprkbljuje Dubrovnik. Ipak, projekt je to na čiju će se realizaciju još neko vrijeme čekati. Naime, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović ističe kako će susjedi, ako žele vodu s našeg izvora, morati izgraditi kanalizacijsku mrežu i pročistač.
- Kad je u pitanju vodoopskrba i odvodnja na Ivanici mi smo prije izgradnje novog Graničnog prijelaza na Brgatu, još dok sam bio direktor Vodovoda Dubrovnik, u dogovoru s Ministarstvom financija i carinom dogovorili da se postave cijevi ispod graničnog prijelaza, što je i učinjeno. Da to tada nismo napravili danas nam nitko ne bi dopustio da sad prekopavamo granični prijelaz da bi se položile cijevi. U Općini Župa dubrovačka u tijeku su izmjene prostornog plana kojima će se predvidjeti i trasa odvodnje i vodoopskrbe. Izmjene prostornog plana Općine Župa dubrovačke su preduvjet da bi se mogla dobiti građevinska dozvola. To nam je sad ključno i mislim da će kroz šest mjeseci Župa riješiti priču oko Prostornog plana nakon čega Vodovod Dubrovnik može predati projekt na građevinsku dozvolu. - rekao je Dujmović.
- Predviđeno ja da voda za Ivanicu ide iz Komolca s pročistača jer Ombla ima dovoljan kapacitet, a naš pročistač ima duplo veći kapacitet od maksimalne potrošnje vode u Dubrovniku u srcu sezone u srpnju i kolovozu pa će i oni, ako se donese takva odluka, imati čistu vodu. - kazao je Dujmović.
Preduvjet da Ivanica pitku vodu dobiva iz Omble, a ne iz pravca Trebinja je, ističe Dujmović, da susjedi izgrade svoj uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
- Da bi kontrolirali situacija, preduvjet Grada Dubrovnika je da oni na Ivanici izgrade adekvatan uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, da se gore ne grade septičke jame. Prije negoli im se pusti voda uvjet je da oni naprave sustav kanalizacije jer kad bi oni dobili vodu iz Trebinja tada ih se ne bi moglo kontrolirati, tada ne bi morali napraviti kanalizaciju nego septičke jame koje su zapravo iznad Omble. Dakle, Ivanica će dobivati čistu vodu s našeg pročistača, ali je uvjet da moraju izgraditi kanalizacijsku mrežu i pročistač i na taj način ćemo mi zaštiti Omblu. Njihov je interes na Ivanici da dobiju vodu, ali je puno veći interes Dubrovnika da zaštiti svoje izvorište. Ako bi oni vodu dobivali iz Trebinja tada bismo mi imali veliki problem. - kazao je zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović.
Dobroslavić: Puzajući projekt „srpskog sveta” grubo podsjeća na „ruski svijet”
Zašto je Zračna luka Trebinje neprihvatljiv projekt za Dubrovačko - neretvansku županiju, bila je tema konferencije za novinare župana Nikole Dobroslavića koji je istaknuo tri ključna razloga zbog koji se Županija protivi izgradnji trebinjskog aerodroma.
- Zračna luka se planira na lokaciji Taleža 5,5 km od izvorišta Omble koje je glavni izvor pitke vode ne samo za Dubrovnik nego i cijelo područje od Stona do Prevlake i naravno da želimo da se to izvorište štiti. Drugi razlog je da osim samog utjecaja na vode ta zračna luka ima i negativan utjecaj na okoliš, prirodu i bioraznolikost. - rekao je Dobroslavić, dodavši kako je treći razlog protivljenju geostrateška ugroza koju taj aerodrom predstavlja za Županiju.
- Stavove o zračnoj luci na Taležu smo definirali i u našoj deklaraciji koju je donijela Županijska skupština, koju smo poslali na sve mjerodavne adrese pa i na HAZU, koji nas je obavijestio kako u potpunosti podržavaju stavove iz deklaracije. - rekao je župan.
Dobroslavić je istaknuo kako u Županiji nitko nema ništa protiv da se u susjednoj BIH realiziraju projekti koji ne ugrožavaju područje naše Županije.
- Mogu oni graditi, mi smo to dokazali i kad su prije nekoliko godina najavljivali gradnju zračne luke na Zupcima. Nismo na to reagirali jer naši stručnjaci nisu smatrali da to ima neposredan utjecaj na vodotokove izvorišta Omble i drugih izvorišta u Županiji, međutim kod slučaja gradnje zračne luke kod Taleža to sve apsolutno ugrožava. Još iz '91. imamo elaborat koji je radio Energoprojekt iz Beograda, kojim je utvrđeno da je prostor gdje oni planiraju gradnju područje izvorišta Omble što isključuje mogućnost gradnje zračnih luka i sličnih neprihvatljivih projekata. - kazao je Dobroslavić.
- Mi smo s našom deklaracijom upoznali i državne organe, Imali smo sastanak u Ministarstvu gospodarstva na kojem smo izložili naše stavove i zajednički je zaključak da je to neprihvatljiv projekt, da će se upozoriti BiH na neprihvatljivost i tražiti njegovo zaustavljanje i o tome izvijestiti Europsku komisiju. - rekao je.
Dobroslavić je naglasio kako je izgradnja zračne luke kod Trebinja problematična i s geostrateškog aspekta.
- Investitor u tu zračnu luku je Republika Srbija i ističe se da će uzletno - sletna staza biti dulja od zagrebačke i dubrovačke, naravno da nam je to problematično. Zašto Republika Srbija i zašto tolika USS kad znamo da na dubrovačku i zagrebačku stazu mogu sletjeti svi zrakoplovi koji prometuju na kugli zemaljskoj. - zapitao se Dobroslavić, podsjetivši na '91. i srpsku agresiju.
- Republika Srbija je ovdje sudjelovala u agresiji na Hrvatsku, na dubrovačko područje i sa svojim užičkim korpusom ostavila je spaljene Konavle, Župu, Dubrovačko primorje, razoren Grad. To jest iza nas, ali ne volimo da nas se na bilo koji način podsjeća na
ta vremena. Problematično je što su se u zadnje vrijeme pojačale pretenzije službenih tijela Srbije koja svojata dubrovačku književnost i proglašava Dubrovnik srpskim kulturnim prostorom i to je povijesna gruba krivotvorina i falsifikat i ne možemo ostati mirni i ne reagirati. - smatra Dobroslavić.
- Vidimo da puzajući projekt „srpskog sveta” grubo podsjeća na „ruski svijet”, a u kontekstu rata u Ukrajini vidimo što taj „ruski svijet” znači. To je nova verzija velikosrpskog projekta koja svojata dubrovačku književnost, svojata našu povijest i to je samo korak od teritorijalnog svojatanja. Naravno da oni nemaju pravo na Dubrovnik i nikad ga neće dobiti, Mi smo '91. taj velikosrpski projekt razorili i to ćemo uvijek činiti. Nema nikakve poveznice između dubrovačke i i srpske književnosti. To je apsolutna izmišljotina. - kazao je župan, istaknuvši još jednom protivljenje gradnji zračne luke kod Taleža.
- Mi se ne protivimo što Republika Srpska i BiH žele graditi zračnu luku. Neka je grade, neka se natječu s Dubrovnikom, Podgoricom, Tivtom, Mostarom, ali ne smiju graditi na prostoru koji ugrožava vodoopskrbu šireg dubrovačkog područja i ne smiju nas podsjećati na olovna vremena koja smo zapamtili, a koja su njima ne veliku sramotu i ne bi bilo dobro ponavljati ih. - rekao je župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.
Istaknuo je kako sa suprotnom stranom nije bilo razgovora o projektu te naglasio kako upravo ESPO konvencija štiti prekogranična područja od negativnih utjecaja projekata s druge strane granice.
- Ovdje je to eklatantan primjer, radi se o katastrofalnim zagađenjima. Oni trebaju dokazati da nema apsolutno nikakve ugroze, a to je po nama apsolutno nemoguće. Nadam se da BiH želi u EU, a ako to žele, moraju poštivati europska pravila. - zaključio je župan Nikola Dobroslavić.
Dubrovački gradonačelnik obratio se Vijeću ministara BiH zbog budućeg trebinjskog aerodroma
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je danas dopis Vijeću Ministara Bosne i Hercegovine i Kabinetu Predsjedavajućeg Vijeća Zoranu Tegeltiji, a povodom donošenja Memoranduma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije kojim se „utvrđuju osnovni pravci buduće suradnje, s ciljem realizacije projekta Izgradnja aerodroma Trebinje“, a koji je Vijeća ministara BiH donijelo na sjednici 30. ožujka o čemu je portal Južni pisao OVDJE.
Gradonačelnik Franković podsjetio je da su osim Republike Hrvatske, Bosna i Hercegovina i Srbija potpisnice Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencije kao i Protokola o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (SEA protokol).
„Izgradnja zračnih luka spada u popis aktivnosti odnosno zahvata na koje se primjenjuju načela i odredbe ESPOO konvencije i SEA protokola te stoga izražavamo nezadovoljstvo dosadašnjim tijekom aktivnosti i nepostojanjem inicijative za dijalog s nadležnim tijelima zainteresirane države po ovom, ekološki, značajnom pitanju.” - stoji u dopisu gradonačelnika Vijeću ministara BiH.
„Ne ulazeći ekonomske i sve ostale aspekte izgradnje zračne luke na teritoriju druge države, apeliramo te, pozivajući se na odredbe prethodno navedene međunarodne legislative, zahtijevamo od nositelja projekta da bez odlaganja obustavi planirane naredne aktivnosti po ovom projektu, sve dok se ne ispune uvjeti ESPOO konvencije i SEA protokola, odnosno dok se ne provedu sva potrebna ispitivanja utjecaja na okoliš preko državnih granica i dok se činjenično utvrdi nepostojanje utjecaja koji bi izgradnja zračne luke imala na izvorište rijeke Omble.” - istaknuo je gradonačelnik Mato Franković.
Naime, prema dostupnim informacijama, buduća zračna luka trebala bi biti smještena u blizini naselja Taleža u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina, samo na oko 8,5 km od izvora Ombla i to u krškom izrazito vodopropusnom terenu.
dpp
Tonči Peović o svrsi trebinjskog aerodroma
Dok politički lideri iz Srbije i Republike Srpske najavljuju izgradnju zračne luke kod Trebinja, u neposrednoj blizini Dubrovnika, malo je kome jasna svrha tog aerodroma, ukoliko se on gradi za potrebe civilnog prometa zrakoplova, stoga ne čude špekulacije dijela hrvatskih medija prema kojima Srbija i Republika srpska nadomak Dubrovnika zapravo namjeravaju graditi vojni aerodrom.
- Zanimljivo je tko je investitor za taj projekt, tko daje novce. Nemojmo zaboraviti da je Republika Srbija svoj glavni aerodrom, dakle aerodrom Nikola Tesla u Beogradu, u svom glavnom gradu, prepustila francuskom koncesionaru koji u njega investira i njime upravlja. Ako su svoj aerodrom prepustili Francuzima ne vidim koji im je ekonomski interes ulagati u izgradnju aerodroma na području koje je za turizam, ali i poslovne letove apsolutno neatraktivno. - rekao je Tonči Peović za portal Južni, a više možete čitati OVDJE.
Uz izgradnju aerodroma Trebinje Republika Srpska želi kontrolirati zračni prostor koji sad kontrolira Hrvatska
Dok dubrovačko – neretvanski župan Nikola Dobroslavić traži zaštitu vodotokova, sa srpske strane, nakon što izgrade aerodrom u blizini Trebinja, traže kontrolu nad zračnim prostorom koji sad kontrolira Hrvatska.
Naime u Republici Srpskoj priprema se izgradnja zračne luke koja bi mogla ugroziti vodotok Omble, špekulira se i da će aerodrom imati vojnu namjenu za potrebe Srbije koja će njegovu izgradnju i financirati
O toj temi više na Južnom OVDJE.
Propao vjetropark u susjedstvu? Trebinjski sud presudio da je kriva hrvatska tvrtka
Prvostupanjski sud u Trebinju presudio je da je hrvatska kompanija Kermas Energija kriva za propast izgradnje vjetroparka u blizini Nevesinja, zbog čega bi partneru iz Beograda trebala platiti odštetu od oko 10,5 milijuna eura.
Okružni gospodarski sud u Trebinju obvezao je Kermas energiju da plati više od šest milijuna eura srpskoj kompaniji Omega Plus, radi naknade štete na temelju izgubljene dobiti budući da nije ispunila obveze iz ugovora o izgradnji i eksploataciji vjetroparka iz 2014. godine.
Kermas Energija trebala bi platiti i oko 4,5 milijuna eura na temelju udjela u zajedničkoj kompaniji Eol Prvi, koja je trebala upravljati vjetroparkom.
Sud je naložio i plaćanje sudskih troškova u iznosu od oko 25.000 eura.
Odvjetnik Nenad Baroš iz Banja Luke koji zastupa Kermas Energiju tvrdi međutim kako presuda suda u Trebinju nije pravno utemeljena te je najavio žalbu.
- Ta je presuda pravno neutemeljena i neodrživa. Poduzet ćemo sva legalna sredstva kako bismo zaštitili interese naših klijenata. To uključuje i žalbu višem sudu. - rekao je Baroš.
Po njegovim riječima Kermas Energija je uložila pet milijuna eura i posao nije propao njezinom krivnjom. Dodao je kako će se drugostupanjski postupak voditi pred Višim gospodarskim sudom u Banja Luci.
Kermas energija i Omega Plus iz Beograda osnovale su zajedničku tvrtku Eol Prvi kojoj su vlasti Republike Srpske 2012. godine izdale koncesiju za izgradnju vjetroparka snage 51 megavata, a procijenjena vrijednosti investicije je bila 75 milijuna eura.
Kako vjetropark na lokaciji Trusina kod Nevesinja nije izgrađen do 2019., vlasti Republike Srpske su kompaniji Eol Prvi oduzele koncesiju, nakon čega je započeo sudski spor nekadašnjih poslovnih partnera iz Zagreba i Beograda.
Kermas energija tvrtka je u vlasništvu Nenada Končara, sina Danka Končara hrvatskog poduzetnika s adresom u Londonu.
nm
Ovo je priča radnika zbog kojih je uhićen, a Tropan misli ušetati u gradsku vijećnicu kao da se ništa nije dogodilo
Ivan Tropan, koji je osumnjičen da je pomogao ocu Igoru Tropanu da ukrade od vlastitih radnika zaposlenih u njihovoj tvrtki oko 420 tisuća kuna, kao vijećnik SDP -a namjerava se u ponedjeljak pojaviti na sjednici Gradskog vijeća kao da se ništa nije dogodilo.
Naime, SDP -ov vijećnik nedavno je uhićen i priveden zbog sumnje da je popljačkao radnike, ali i da je krivotvorio dokumente. Tropan ne namjerava staviti mandat u mirovanje dok se ne dokaže je li kriv ili nije, iako bi to bio jedan sasvim normalan čin. On naime tek govori kako je legalno izabran u Gradsko vijeće, kao da to tko spori, dok iz njegove stranke u raspadu nema nikakvih reakcija.
Dubrovnikpress.hr donosi pak svjedočanstva dvojice od 17 prevarenih radnika koji su iskaze dali i kriminalističkoj policiji. Njihovi identiteti poznati su redakciji, no za javnost su odlučili ostati anonimni. Jedan do njih sam se javio redakciji portala Dubrovnikpress.hr.
- Kada su prošle godine u ožujku Igor Tropan i Ivan Tropan shvatili da dobivaju poticaje i da će dobivati, masovno su primili 14 radnika tako da su u šestom mjesecu imali radnike iako su znali da posla nema niti će biti, ali su uvijek imali poticaje od države. - govori za Dubrovnikpress.hr jedan od oštećenih radnika iz Trebinja odakle su Tropani zaposlili cijeli niz vozača.
- Pošto je posla bilo vrlo malo radnici su vozili i radili do devetog mjeseca. U tom periodu Tropani su svakom radniku uplaćivali na njihove tekuće račune plaću i doprinose, ali su radnici morali vraćati taj uplaćeni novac Tropanu iz razloga što vozači dobivaju pola novca od naplaćene aplikacije Uber i porez. Kontate, naplati za mjesec dana 4.000 kuna od Ubera koji Uber uplati Tropanu na poslovni račun. Onda Tropan uzme pola sebi od svakog radnika, a radniku da na ruke njegov dio umanjen za porez 20 posto i plus mu se od tog novca vrati, svaki radnik što je on uplatio plaću i doprinose. Nije prijavljivao da se uplaćuje od države plaća i doprinosi, govorio je da on uplaćuje od sredstava firme. - priča dalje jedan od oštećenih radnika koji je iskaz dao i policiji.
- U studenom je rekao svima da moraju otvoriti račun u Kent banci. Pod moranje i prijetnjama otkazima potpisali smo punomoći. Kad smo došli u banku potpisati te punomoći Igor Tropan nije bio tu pa ga nismo ni mogli pitati još jednom zašto to radimo, zašto je potrebno da mu damo punomoć da može uzimati novac s naših računa. Iako nitko od radnika nije imao tu račun, očito u dogovoru s radnicima Kent banke je to odrađeno. Naše punomoći su ga čekale u banci i on je dalje sam s naših računa podizao pare. Kasnije je rekao da će on podizati novce s računa da mi u koroni ne dolazimo džabe u Dubrovnik podizati novac pa ga onda njemu vraćati. Govorio je da su to njegove pare, a ne poticaji od hrvatske Vlade. Nikad nije htio reći niti priznati da država uplaćuje novac za poslodavce da bi se očuvala radna mjesta. - „ispovjedio” se oštećeni radnik.
- Kad je jedan od kolega podigao plaću sve je bilo jasno. Kad je pitao gdje mu je plaća, kad je sve raskrinkao, dobio je otkaz, kao navodno je udario auto, a to mu je auto zapravo oduzeto u Trebinju od strane Tropanova poslovnog partnera. Dakle, kad je taj radnik sve to prijavio inspekciji rada u Dubrovniku, oni nisu ništa riješili pa je kolega išao prijaviti na policiju. - priča dalje i još navodi:
- U Trebinju se od lipnja do rujna prošle godine išlo po gorivo, ne na pumpe u Dubrovniku jer Tropani nisu priznavali račune od INA-e. Vozila su mu stalno u Tebinju, a da bi pojedine radnike zadržali, napravili su fiktivne ugovore o prodaji vozila radnicima i sad oni radom kod Tropana otplaćuju vozila.
- Ivan Tropan je u vrijeme primanja radnika u lipnju krivotvorio za četiri radnika diplome o položenom stručnom ispitu za vozače i očito je bio mozak te operacije, samo da bi što prije ih primio i pustio u rad, ne zato što je bilo posla nego da bi od njih imali priljev od države za potporu. - zaključio je jedan od 17 radnika koji su ostali bez 420 tisuća kuna za koje su sumnja da su ih Tropani nezakonito strpali u vlastite džepove.
Drugi radnik, također s područja Trebinja, do kojeg je Dubrovnikpress.hr uspio doći, potvrđuje kako je Igor Tropan tražio da mu daju punomoći na radničke račune, a da je Ivan Tropan kazao kako radnicima nisu uplaćeni poticaji od države. On je također svoj iskaz dao istražiteljima.
- Tražio je (Igor Tropan, op.a.) da mu damo punomoći na naše račune da može podizati novce, odnosno poticaje od Vlade. Dok smo radili isplaćivao nam je novac na ruke, a kad je počela korona sve je sebi ostavljao, nama nije dao ništa od poticaja, dobivali smo samo onoliko koliko nas je pripadalo od vožnja koje smo vozili za Uber. Prvo smo bili prijavljeni na pola radnog vremena pa onda kad je počela korona, kad je država počela s poticajima od 4.000 kuna po radniku prijavio nas je na puno radno vrijeme, ali mi taj novac nismo dobili. - govori još jedan od 17 oštećenih radnika.
Je li tražio objašnjenje zašto je Igor Tropan tražio da mu se poptišu punomoći, oštećeni radnik govori:
- Nije nam rekao ništa. Tražili smo sastanak da nam objasni što se događa i zašto nam ne isplaćuje poticaje na koje smo imali pravo, ali Igor Tropan se nikako nije oglašavao i nakon toga je jedan od kolega sve to prijavio institucijama. Ivan Tropan je mene konkretno pitao koji mi to novac tražimo. Rekao mi je: „Nema, ne daje država poticaje, to nije istina, nije istina, koje četiri tisuće kuna, to nema.” Eto, tako mi je rekao. - kazao je za Dubrovnikpres.hr oštećeni radnik.
Na kraju je dodao:
- Nekidan sam vidio da su uhićeni pa pušteni da se brane sa slobode. Ne znam što da vam kažem, nisu prema nama postupili korektno. Da nam je dao tisuću kuna ne bi mu nitko riječi rekao, ali on je sve zadržao u svom džepu.
Ovako su inače izgledali obrasci za punomoć koji su pripremljeni čekali radnike u Kent banci:
Evo zašto su se Dubrovnik i Župa probudili u dimu i smradu paleži
Zbog požara koji je jučer poslijepodne izbio na području Trebinja, Župa dubrovačka i Dubrovnik probudili su se jutros u dimu i mirisu paleži.
Požar na trebinjskom području izbio je kod tamošnjeg gradskog deponija Obodina, a kako donose tamošnji mediji gori u samom središtu tog deponija, na velikoj dubini pa je taj požar nemoguće gasiti.
Problem su i detonacije eksplozivnih sredstava koje, kako prenose trebinjski mediji, njihovi građani bacaju u kontejnere koja zatim završe na Obodini.
nm
Konkurencija Čilipima? Srbi žele graditi aerodrom u blizini Trebinja
Dubrovački aerodrom u Čilipima koji je zapravo i glavna zračna luka za nešto širu regiju uskoro bi mogao dobiti konkurenciju u tom smislu, ako je suditi po riječima srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Naime, Vučić je danas kazao kako postoji ideja da Srbija, po modelu koncesije, izgradi aerodrom u blizini Trebinja sa cjelokupnom infrastrukturom.
Tu vijest objavo je portal Trebinje Live.
- Važno je da gradimo mrežu aerodroma. Spremni smo da uložimo značajan novac, zaposlimo ljude i već u ponedjeljak naši ljudi će biti na terenu. - rekao je Vučić ističući da se Srbija obvezala da od mosta na Rači do Bijeljine izgradi dio autoputa do Bijeljine i za to izdvoji 100 miliona eura, prenosi Trebinje Live.
Inače, ovo nije prva ideja o izgradnji aerodroma Trebinje, o tom projektu u susjedstvu, na lokaciji Zupci, priča se već petnaestak godina i to upravo s mišlju kako bi on trebao biti konkurencija zračnoj luci u Čilipima na način da bi bio glavno odredište za turiste koji posjećuju jadransko zaleđe.
Čak je imenovan i vršitelj dužnosti direktora Aerodroma Trebinje Zoran Okilj koji je još 2009. godine smatrao da projekt ima potpunu opravdanost kao turistička zračna luka u zaleđu Jadrana te je tada izjavio kako i s 10 posto prometa okolnih aredroma (Dubrovnik, Mostar, Podgorica, Tivat) trebinjski aerodrom može funkcionirati, ali i da bi zbog vremenkih uvjeta on trebao biti tehnička baza za održavanje zrakoplova kompanijama "koje na zapadu imaju problem s održavanjem aviona", kazao je Okilj.
dm
Tko želi biti vješalica za robu može preko Trebinja do zvijezda
Izgleda da je u Hrvatskoj pomanjkalo vješalica za robu koju nitko ne nosi pa je zagrebačka modna agencija Relatum Model Menagement odlučila manekenke i manekene potražiti u Trebinju. Vijest zapravo ne bi bila nimalo zanimljiva da iz ove agencije očito ne ciljaju da bi i Dubrovkinje i Dubrovčani koje zanima karijera vješalica za robu trebali skoknuti do obližnjeg Trebinja gdje oni organiziraju kasting.
Kako drukčije nego tako protumačiti to što zagrebačka agencija dubrovačkom portalu na redakcijski e-mail šalje molbu za objavu, u biti se pokušavaju ogrebati za mukte reklamu, najavu kastinga koji se organizira u Trebinju.
„PS. Ova objava je informativnog (a ne komercijalnog karaktera), a ciljna skupina (djevojke i momci od 14-24 godine) kome je namjenjena ova objava ništa ne kupuju, niti moraju plačati sudjelovanje na kastinzima, a pružaju im mogućnost da ostvare I neke svoje želje I snove. Nadamo se da ćete prepoznati ovu objavu kao zanimljivu da vaš medij pošalje u javnost. Naša agencija Relatum Model Management nije PR agencija, nego je Model Management, a projekt nije naručen od strane nekog klijenta. Zahvaljujemo.” - doslovno piše u e-mailu u kojem objašnjavaju iz Relatum Model Menagementa zašto bi dubrovački portal trebao ovo objaviti, deboto kao da je humanitarna akcija.
Pa eto, prepoznali smo „ovu objavu kao zanimljivu” i „šaljemo je u javnost”, pa tko iz Dubrovnika preko Trebinja želi do zvijezda neka potraži podatke gdje i kad se organizira kasting.
Imamo i mi „PS.”:
Dubrovkinje i Dubrovčani za posao se traže u Dubrovniku, a ne u Trebinju. I ne, nema ovo veze s tim što je riječ o Trebinju, isto bi vrijedilo i da je neki drugi grad u pitanju. Nama vrijeđate inteligenciju, ali dubrovačkim vješalicama za robu ne vrijeđate, jer inače ne bi bile vješalice za robu.