Prikazujem sadržaj po oznakama: srbija

Europsko vaterpolsko prvenstvo, koje se ove godine igra u Splitu, 2024. igrat će se u Izraelu, a 2026. godine u Srbiji, odluka je LEN -e.

Srbija je time nastavila tradiciju organizacije Europskog prvenstva svakih deset godina otkako je 2006. godine bila prvi put domaćin, a nakon toga i 2016. godine.

dm

Hrvatski  eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) zatražio je reakciju Europske komisije na novi „Zakon o kulturnom nasleđu“ Republike Srbije u kojem ta zemlja prisvaja hrvatsku  kulturnu baštinu, odnosno dubrovačku književnost tvrdeći da ona jednako "pripada i srpskoj i hrvatskoj kulturi".

Narodna skupština Republike Srbije usvojila je nedavno „Zakon o kulturnom nasleđu“, koji uključuje i članak 23. kojim se otvoreno svojata dubrovačka književnost te ističe njezina navodna dvojna - hrvatska i srpska - pripadnost. Sporni zakon je iniciralo srbijansko Ministarstvo kulture i informiranja na čijem je čelu Maja Gojković, jedna od utemeljiteljica Srpske radikalne stranke, a svojevremeno i potpredsjednica Vlade Slobodana Miloševića, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.

Ressler je to ocijenio očitim posezanjem za hrvatskom kulturnom baštinom, o čemu je informirao povjerenika za proširenje Olivera Varhelya i povjerenicu za kulturu Mariyu Gabriel. Zatražio je i da se zaštiti kulturna baština država članica i preispita ispunjava li Srbija sve obveze u pregovaračkom poglavlju 26 o obrazovanju i kulturi, koje je privremeno zatvoreno.

„Srbijanske vlasti sada već standardno perfidno provode hibridnu verziju politike Srbije iz 1990-ih prema susjednim državama. Ako Republika Srbija ne oslobodi sebe i svoj narod takvih otrovnih refleksa, bit će sve udaljenija od Europske unije, ali i europske civilizacije“, istaknuo je Ressler, priopćio je ured zastupnika.
 
(Hina)

Nakon što je u Hrvatskoj objavljena vijest kako su u Srbiji krajem prosinca donijeli zakon kojim su dubrovačka književna djela nastala do 1867. proglasili svojima, reagirao je i gradonačelnik Mato Frankoviću. „Srbi su i Isusa proglasili Srbinom”, naveo je između ostalog u postu na Facebooku gradonačelnik Franković

„Uprošlosti smo svjedočili da su Srbi i Isusa proglasili Srbinom, svojedobno su s najvećih akademskih razina svojatali i Aleksandra Makedonskog te su držali predavanja o tome kako su Srbi ratovali s Atlantidom, osnovali Babilon i slično. Držić i Gundulić su samo jedan mali kotačić u velebnom stroju s njihovim glupostima, tako da se ne trebamo oko toga posebno uzrujavati.” - naveo je Franković u svom postu na Facebooku.

nm

„Zakon o kulturnom nasleđu Republike Srbije smatramo novom uvredom Dubrovniku i Dubrovačko – neretvanskoj županiji od strane srbijanske vlasti!” kazao je župan Nikola Dobroslavić na konferenciji za novinare nakon što je u Srbiji nedavno usvojen zakon kojim su u „stare srpske knjige” svrstali i djela dubrovačke književnosti do 1867. godine.

- Tim zakonom kojim se svojataju dubrovački književnici zapravo se potvrđuje velikosrpski projekt koji očito nije zamro ni kod ove vlasti u Srbiji, velikosrpski projekt koji poseže za hrvatskim prostorima, u ovom slučaju Dubrovnikom, velikosrpski projekt koji je prije tri desetljeća ovdje razarao staru povijesnu jezgru Dubrovniku, koji je nanio puno zla cijelom prostoru bivše zajedničke države, koji je također nanio golemu štetu svom vlastitom narodu u Hrvatskoj i na Kosovu i to sad rade svojim sunarodnjacima u BiH i Crnoj Gori. - kazao je Dobroslavić, istaknuvši kako je velikosrpski projekt poražen 90. -tih godina.

- Nećemo dopustiti da se on realizira u budućnosti. Dubrovnik je bio i ostao i bit će hrvatski i tako i njegova kulturna baština. Poruka srbijanskim vlastima je da se okane ćorava posla - posezati za tuđim kulturnim blagom i teritorijima, neće u tome uspjeti i bolje da to ne rade. Poruka sugrađanima je da mogu biti mirni, mi ćemo i ovdje i naša Vlada očuvati naše kulturno blago u Dubrovniku i hrvatski Dubrovnik koji će biti takav zauvijek. - rekao je Dobroslavić.

U jučerašnjoj prometnoj nesreći koja se nešto iza 9 sati dogodila na državnoj cesti D-8 na predjelu Rabe, teže je ozlijeđen motociklist u dobi od 27 godina, državljanin Srbije.

Do prometne nesreće je došlo kada je motociklist, upravljajući motociklom iz pravca Dubrovnika u pravcu Splita, izgubio nadzor nad motociklom, pao na kolnik i u klizanju udario u brdo van istočnog ruba kolnika.

Uslijed pada, motociklist je teško ozlijeđen i prebačen u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar gdje je zadržan na daljem liječenju.

dpp

Dubrovački aerodrom u Čilipima koji je zapravo i glavna zračna luka za nešto širu regiju uskoro bi mogao dobiti konkurenciju u tom smislu, ako je suditi po riječima srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Naime, Vučić je danas kazao kako postoji ideja da Srbija, po modelu koncesije, izgradi aerodrom u blizini Trebinja sa cjelokupnom infrastrukturom.

Tu vijest objavo je portal Trebinje Live.

- Važno je da gradimo mrežu aerodroma. Spremni smo da uložimo značajan novac, zaposlimo ljude i već u ponedjeljak naši ljudi će biti na terenu. - rekao je Vučić ističući da se Srbija obvezala da od mosta na Rači do Bijeljine izgradi dio autoputa do Bijeljine i za to izdvoji 100 miliona eura, prenosi Trebinje Live.

Inače, ovo nije prva ideja o izgradnji aerodroma Trebinje, o tom projektu u susjedstvu, na lokaciji Zupci, priča se već petnaestak godina i to upravo s mišlju kako bi on trebao biti konkurencija zračnoj luci u Čilipima na način da bi bio glavno odredište za turiste koji posjećuju jadransko zaleđe.

Čak je imenovan i vršitelj dužnosti direktora Aerodroma Trebinje Zoran Okilj koji je još 2009. godine smatrao da projekt ima potpunu opravdanost kao turistička zračna luka u zaleđu Jadrana te je tada izjavio kako i s 10 posto prometa okolnih aredroma (Dubrovnik, Mostar, Podgorica, Tivat) trebinjski aerodrom može funkcionirati, ali i da bi zbog vremenkih uvjeta on trebao biti tehnička baza za održavanje zrakoplova kompanijama "koje na zapadu imaju problem s održavanjem aviona", kazao je Okilj.

dm

Koliko smo puta čuli, koliko smo puta i na stranicama Dubrovnikpress portala pisali o lošoj prometnoj povezanosti Dubrovnika, nebrizi države koja je autocestu dovela do svakog zaseoka, osim do Dubrovnika. Prometna povezanost nije naravno ono što Dubrovčane muču „od jučer”, a kako su i prije 96 godina Dubrovčani vapili za boljom prometnom povezanošću pokazuje i izvadak iz tadašnjeg Dubrovačkog list.

Osim toga ovaj izvadak pokazuje i zanimljive političke okolnosti toga doba u kojem su se Dubrovčani, barem po tadašnjem Dubrovačkom listu, željeli prometno bolje povezati „preko Trebinja, Gackog i Foče sa uskotračnim željeznicama Srbije”, kako se navodi u tekstu da se uspostavi stanje „koje je postojalo hiljadu godina, dok ga nije nasilno i umjetno prekinula Austrija”. „Tuda je naime vodio dobro poznati „Dubrovački drum”, navodi se u Dubrovačkom listu iz 1923. godine, a izvadak možete pročitati u nastavku.

"Grad, iz koga treba preko 30 sati neprekidne vožnje u neudobnim željezničkim vagonima, da stigneš u Zagreb i Beograd, a do ostalih naših privrednih centara još nekoliko sati više, već je tim isključen od svakog jačeg privrednog pokreta, pogotovo pak kad nema saobraćajnih veza ni sa svojom najbližom okolicom. Oko 35.000 km2 u zaleđu Dubrovnika između Neretve i albanske granice nema skoro nikakve željeznice, a drumovi koje je austro – ugarska i crnogorska vlada tu probila ne vode u Dubrovnik, već u pravcu Sarajeva i Cetinja.

Odviše smo daleko od naših centara, odviše smo odijeljeni od ostalog svijeta, pa i od najbliže naše okoline! - To je osjećaj, koji svi u Dubrovniku imamo i koji pritište kao kakva mora svakim naš podhvat, cijeli naš privatni i javni život. Naše se energije troše u stranom svijetu, našim prištednjami koriste se drugi jer kod kuće nemamo način da uložimo ni jedno ni drugo. Kao junaci romantičkih epa u začaranim dvorima, dubrovčani žive u uspomenama čekajući riječ koja će ih osloboditi i pustiti ih, da se iz ovog opčaranog grada razlete po domovini i prionu na posao narodne i gospodarske i političke obnove uz svoje drugove iz Beograda i zagreba, Ljubljane i Skoplja, Sarajeva i Novog Sada.

Jedino što ih još svojom beskrajnosti mami je more. Preko 100.000 tona brodskog prostora, od 130.000, što ih Jugoslavija ima, dubrovačko je, ali nije na žalost upisano sve na ime Dubrovnika.

A ovako ne bi trebalo, dapače ne bi smjelo ni da bude. U ovo 5 godina od kad je grad otvorio svoje dveri pobjednoj srpskoj vojsci te u srpskom vojniku pozdravio vjesnika boljih vremena, bilo je čas kad se je najbolje vidjelo, kako energije, koje su digle Dubrovnik, nijesu propale, već su samo uspavane. Nije bilo prigode trgovačke, koje bistro oko dubrovačkog trgovca nije zapazilo i iskoristilo. To prirođeno realno shvaćanje prilika upozorilo ga je također, da taj ekonomski polet nema u sebi ništa stalno, ništa određeno doklegod se ne riješi naše željezničko pitanje na način, da Dubrovnik ne bude ostavljen po strani. To treba osobito naglasiti jer Dubrovnik ne traži, da njegov Gruž bude izlazište velike jadranske željeznice: naš zahtjev, da preko Trebinja, Gackog i Foče budemo spojeni sa uskotračnim željeznicama Srbije, znači samo neku vrstu uspostave onog stanje, koje je postojalo hiljadu godina, dok ga nije nasilno i umjetno prekinula Austrija. Tuda je naime vodio dobro poznati „Dubrovački drum”.

Tom gradnjom Dubrovnik bi dobio ne samo najkraću svezu sa Srbijom, već i sa svojim neposrednim zaleđem Hercegovinom. Bez nje Dubrovniku je suđeno, da i nadalje drijema i u nametnutoj dokolici sanjari o prošlim danima."

Dubrovački list, 1923. godine

D.M.