Prikazujem sadržaj po oznakama: petka

„Hoteli Maestral d.o.o. neće graditi niti se proširivati u zelenoj zoni parka šume Petka”, naglašavju danas u kratkom priopćenju iz Hotela Maestral kojim su reagirali na izjave gradonačelničkog kandidata Andra Vlahušića s konferencije za novinare.

„Naime, novim izmjenama GUP-a grada Dubrovnika Hotelima Maestral d.o.o. se ne dozvoljava veća katnost i izgrađenost u odnosu na plan iz 2014. godine koji je sada na snazi. Dakle, novim planom Hoteli Maestral d.o.o. ne dobivaju ništa novo niti im se na bilo koji način pogoduje.” - naveli su još iz Maestrala.

dm

Hoće li Županija koja je dala suglasnost za gradnju 22 metra u visinu reagirati, hoće li reagirati Vlada jer Park šuma Petka nije bila predmet izmjena GUP- a i Prostornog Plana, pitao je na konferenciji za novinare bivši gradonačelnik Andro Vlahuši na kojoj je upozorio na gradnju koja će se rekonstrukcijom hotela Maestra uskoro dogoditi na padinama Petke. Istaknuo je kako se investitore ne ograničava u gradnji dok se ista brani običnim građanima.

- Da bi se mogla napraviti bilo koja izmjena GUP-a i PP-a prvo Gradsko vijeće treba o tome donijeti odluku, donesena su i urbana pravila i taksativno je navedeno što se može raditi u prostoru. Definirano je i da se smanjuje visina gradnje, ali urbana pravila koja vrijede za građane, ne vrijede za investitore na padinama Petke koji mogu graditi 22 metra u visinu, a da nitko ne zna zašto. Urbano pravilo za hotel Sumratin to ne dozvoljava, a Maestralima se to odobrava. Dakle, to je samostalna odluka Mata Frankovića, koji je donio odluku da građani ne mogu gaditi u visinu. To je napravljeno protivno odluci Gradskog vijeća, sakriveno od javnosti i samo smo srđevci i ja upozorili na gradnju na padinama Petke. - kazao je Vlahušić, istaknuvši kako mu nije jasno čemu onda izmjene GUP-a.

- Ako se na Petki može graditi 22 metra u visinu, čemu izmjene i dopune GUP-a, što smo time dobili, koga štitimo. Ja investitore nisam nazivao nekretninskom mafijom, tako iz zove gradonačelnik. - rekao je Vlahušić.

Naglasio je kako će ukoliko pobijedi na izborima uvesti odredbe kojima će zaštiti dubrovački prostor od daljnje devastacija.

- Prvo ću spojiti Upravni odjel za prostorno planiranje s Odjelom za izdavanje dozvola. To nisam u svom mandatu mogao učiniti jer je bilo preko 2 000 neriješenih predmeta. Vratit ću i Povjerenstvo za lijepo i obveza investitoru da na digitalnoj platformi postavi lokacijske i građevinske dozvole kako bi javnost imala uvid u svaku izgradnju, a nastavit ću izgradnju parkova, šetnica i zelenila. - kazao je Vlahušić.

Istaknuvši kako je i za njegova mandata bilo zahtjeva investitora da se na padinama Petke proširi građevinsko područje, gradonačelniku Matu Frankoviću poručio je da kaže tko je uzeo pare.

- Neka Franković kaže tko će morati odgovarati za uzete novce i da li se to odnosi na mene ili njega. To je ozbiljna optužba da je netko na izmjenama i dopunama GUP-a uzeo novce. Što se tiče svih zgrada na području grad za četiri godine niti jedna čestica na užem području grada nije postala građevinska. Ne mogu biti odgovoran da sam nekome nešto dao. Ako Franković misli da je obitelj Potrebica dobila građevinsko zemljište i prodala ga investitorima u Zatonu, neka pita Potrebicu je li platio nekome za to područje ili nije. - kazao je Vlahušić.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković danas je na svom Facebook profilu unaprijed odgovorio svom prethodniku i kandidatu za gradonačelnika Andru Vlahušiću koji je za ponedjeljak zakazao konferenciju za novinare s temom, kako to stoji u pozivu „Tko je i zašto predložio urbicid Lapada i park šume Petka kroz izmjene i dopune GUP-a? “.

Iako Franković nije naveo na koga se odnosi njegov post, sasvim je jasno kako je riječ o Vlahušiću. Inače, u Vlahušićevom pozivu na konfrenciju priložena je i foto simulacija koja je nazvana "Buduća Petka", a koja se nalazi na naslovnoj ilustraciji ovog teksta.

Aktualni gradonačelnik, čiji post prenosimo u cijelosti, tako je napisao:

Lažima nas nećete zaustaviti da izmijenimo nakaradni GUP!

Sutra ćemo svjedočiti žalosnom i gotovo nakaradnom pokušaju da se Izmjene i dopune GUP-a Grada Dubrovnika koje trebaju uvesti mjeru u prostor prikažu devastirajućim i lošim. 

Tužno je i žalosno da upravo oni koji su omogućili da nam pojedini dijelovi grada izgledaju kao čardaci, sutra žele LAŽIMA pokušati onemogućiti da izglasamo na sjednici Gradskog vijeća izmjene GUP-a Grada Dubrovnika. Vjerujem da toliki strah u njihovim očima leži u činjenici kako će možda morati vratiti neke prethodno uzete novce. 

Vezano za izmjene GUP- a koje se tiču hotela Maestral želim jasno i nedvosmisleno reći kako se hotelima Maestral ovim izmjenama GUP-a ništa niti povećava niti smanjuje. 

Prema GUP-u iz 2014. uvjeti i način gradnje propisani su urbanim pravilom 2.10. Ovo urbano pravilo odnosi se na ugostiteljsko-turističke građevine u Uvali Lapad.

Prema točki 3. ovog urbanog pravila:
- maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0.6 
- maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 4,0
- maksimalna visina je 22 metra od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine
- uvjetuje se očuvanje ukupnog kvalitetnog visokog zelenila temeljem posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije; smještaj ugostiteljsko turističke građevine na građevnoj čestici može biti do ruba javne površine.

Izmjenama i dopuna GUP-a čije usvajanje očekujemo dogodile su se sljedeće promjene:Točka 3. spomenutog urbanog pravila promijenjena je tako da se, za rekonstrukciju ugostiteljsko-turističkih građevina tipa hotel (T1), primjenjuju uvjeti iz članka 43. Odredbi za provođenje. Drugim riječima – primjenjuje se generalno pravilo za ugostiteljsko-turističke zone.

Međutim, dodana je točka 6. koja se odnosi na postojeći kompleks hotela Maestral. U toj točki definirani su parametri gradnje – koeficijent izgrađenosti, koeficijent iskorištenosti i visina – identični kakvi su bili u točki 3. urbanog pravila 2.10 GUP-a iz 2014.

Na takav način , uvjeti za rekonstrukciju postojećeg kompleksa hotela Maestral (u pogledu kis-a, kig-a i visine) ostaju kakvi su bili prema GUP-u iz 2014., a za ostale ugostiteljsko-turističke objekte u obuhvatu urbanog pravila 2.10 primjenjuju se uvjeti iz članka 43. (također omogućava rekonstrukciju, ali manjeg obima od ovih iz urbanog pravila).

dm

Kiša koja je padala posljednjih dana nije bila obilna, pa nije dolazilo do plavljenja prometnica i dijelova Grada. No, čim padne prva velika kiša ponovo će se postaviti pitanje oborinske odvodnje na užem gradskom području. Pitanje rješavanja odvodnje odmah će se povezati s velikim projektom „Aglomeracija Dubrovnik” kroz čiju bi se faznu realizaciju taj problem plavljenja prometnica trebao djelomično riješiti.

No, Aglomeracija je puno kompleksniji projekt jer kroz njega će se graditi nova i sanirati postojeća vodovodna i kanalizacijska mreža. Najveći projekt koji će se graditi kroz Aglomeraciju je novi pročistač fekalne odvodnje u utrobi Petke.

Gradonačelnik Mato Franković ističe kako je dokumentacija na provjeri kod Europske komisije koja u konačnici odobrava 900 milijuna kuna sredstava za ovaj veliki projekt.

- Projekt Aglomeracije je iznimno važan za Grad Dubrovnik, vrijedan je gotovo 900 milijuna kuna i našli smo ga u fazi od manje od 10 posto izgrađenosti te brojnim preprekama koje su uslijedile i bili smo na korak da nas Hrvatske vode odbiju jer se po pitanju tog projekta dugo vremena nije ništa radilo. Dakle, morali smo riješiti cijeli niz lokacijskih i građevinskih dozvola kako bismo uopće aplicirali na Aglomeraciju. Kad smo sve to riješili Hrvatska u toj tzv. omotnici nije više imala dovoljno novca i u konačnici smo s bivšim ministrom regionalnog razvoja pronašli rješenje, dobilo zeleno svjetlo i ušli u taj tzv. pretpristup za dobivanje novčanih sredstava. - rekao je
Franković, dodavši kako je Aglomeracija na provjeri kod Europske komisije.

- Riječ je o projektu velike vrijednosti koji je zadnja dva mjeseca na dodatnoj provjeri kod Europske komisije. Sve primjedbe na dokumentaciju smo ispravili i konačni draft dokumenta smo prije nekih tjedan dana poslali prema Europskoj komisiji. Vjerujem da smo sad ispunili sve uvjete i nadam se da ćemo vrlo skoro potpisati ugovor s Hrvatskim vodama te potom raspisati cijeli niz natječaja, počevši od voditelja projekata do nadzora. - kazao je Franković.

Istaknuo je kako je najvažniji projekt iz Aglomeracije pročistač fekalne odvodnje koji će se graditi u Petki.

- Ključan projekt je izgradnja novog pročistača za fekalnu odvodnju u Petki. On će ići u prvim koracima. Iz Hrvatskih voda su nam sugerirali da već sad krenemo s raspisivanjem natječaja, ali odlučili smo pričekati dok ne dobijemo zeleno svjetlo. Ne želimo se zaletiti jer se radi o velikim, velikim novcima. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Djelatnici Vodovoda Dubrovnik sanirali su kvar na pročistaču otpadnih voda te tako spriječili daljnje istjecanje u more iza Petke. Iako su na teren djelatnici službe održavanja izašli odmah po prijavi pojave fekalija na lokaciji pročistača, zbog iznimno zahtjevnih i po zdravlje opasnih uvjeta za rad pregled uređaja u potrazi za mjestom kvara potrajao je do navečer, kada je prvo on lociran, a potom u narednim satima i saniran.

- Tijekom noći interveniralo se na odzračnom oknu hidrotehničkog tunela te je saniran proboj otpadne vode, čime je spriječeno istjecanje u more. Radi se o teško pristupačnom mjestu gdje su mogućnosti za bilo kakvu opsežniju sanaciju nažalost minimalne. – rekao je član Uprave Vodovoda Dubrovnik Vicko Begović te naglasio kako je uzrok kvara dotrajalost instalacija u tom dijelu sustava.

Podsjetimo, postojeći uređaj sagrađen je prije gotovo 40 godina, ali prilikom gradnje nije bio izveden prema projektnoj dokumentaciji pa su se prvi problemi pojavili već osam godina kasnije, kada je prvi put i saniran. Te greške u gradnji dovele su do postepenog začepljivanja sustava, a utjecaj prirode, posebice plime i oseke, negativno su utjecali na funkcionalnost samog uređaja.

- Iako se pročistač pojačano nadzire te se djelatnici Vodovoda trude sve moguće probleme spriječiti prije nego oni nastanu, zbog starosti i dotrajalosti objekta nemoguće je izvršiti njegovu cjelokupnu sanaciju, već je jedino trajno rješenje ovog problema izgradnja novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. – naglasio je Begović te dodao kako je upravo iz tog razloga za Vodovod iznimno bitno skoro potpisivanje ugovora za Aglomeraciju Dubrovnik, gdje je jedna od glavnih točaka izgradnja novog sustava pročišćavanja otpadnih voda, a u sklopu kojeg će, uz mehanički, biti i drugi, biološki stupanj pročišćavanja, novi mikrotunel te podmorski ispust.

- Tek nakon toga će se moći reći da će ovakve situacije koje se povremeno događaju moći biti trajno izbjegnute. – zaključio je Begović uz zahvalu djelatnicima Vodovoda koji su i ovaj popravak kvara na pročistaču odradili u iznimno zahtjevnim uvjetima.

dpp

Na području Velike i Male Petke kao i na obalnom pojasu u tijeku je potraga za Tomislavom Kapovićem čiji je nestanak prijavljen sinoć oko 22 sata.

U potrazi su uz policijske snage i HGSS angažirani i Dubrovački vatrogasci te pripadnici DVD – ova, u zraku je i dron.

Iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske mole sve građane ukoliko su vidjeli Tomislava Kapovića ili imaju neku korisnu informaciju da se jave u najbližu policijsku postaju ili na broj 192.

Tomislav Kapović ima 53 godine, visok je 192 centimetra, kovrčaste, prosijede kose, srednje tjelsene građe, a u trenutku nestanka bio je odjeven u maslinasto zelenu jaknu, smeđu majicu, rebatinke, imao je i smeđe cipele.

dm

Odgovarajući na pitanja vijećnice Katarine Doršner (HDZ), gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković još jednom je potvrdio kako neće biti nikakve prenamjene zemljišta na području Petke, a vezano uz odbijanje Grada i Županije prava prvokupa dijela zemljišta na području Vile Rašica.

- Što se tiče Park šume Petka nekome je silno bitno i važno da radi frku oko toga i da straši ljude. Da namjerno straši ljude i uzbunjuje javnost želeći pokazati da nešto što je sada zelena zona biti građevinska zona. Možda ta osoba to mjeri po sebi, pa da je izabran za gradonačelnika možda bi to pretvorio u građevinsku zonu, ali dok sam ja gradonačelnik Park šuma Petka će biti zelena zona. - rekao je Franković nakon što je odgovorio i o kupnji zgrade bivše kapetanije za koju je ustvrdio da je Lokrum neće kupiti, a da je mogu zato sad kupiti ljudi bliski Mari Kristiću o čemu možete čitati OVDJE.

D.M.

Istekao je rok u kojem se Dubrovačko neretvanska županija trebala očitovati hoće li iskoristiti pravo prvokupa dvije petine zemljišta u obuhvatu Vile Rašica koji su joj prije dva mjeseca ponuđeni na otkup. Grad Dubrovnik, kojemu je to zemljište također ponuđeno na otkup, a koji je, dok nije izgubio sudski spor bio vlasnik dvije petine tog zemljišta, trenutno nema sredstava kojima bi ga kupio, pa će ga, špekulira se, kupiti tvrtka Rašica projekt koju mnogi u Dubrovniku povezuju s kraljem otpada Petrom Pripuzom, a koja je na to zemljište još u veljači 2018. dovela strojeve i započela radove koje su zaustavili Grad Dubrovnik i konzervatori jer je Vila Rašica zaštićena spomenička cjelina.

Ipak, zemljište u obuhvatu vile je građevinsko, no pripada turističkoj zoni gradnje T2, pa je pitanje što se na njemu može graditi. Kako stvari stoje, može se tek obnoviti Vila Rašica pa je priča o Petki i ugrožavanju zelenila oko vile na neki način priča bez priče. Naime, na Petki se ne mogu graditi niti stanovi za liječnike, za što su se na sjednici Županijske skupštine neke vijećnice gorljivo založile nepoznavajući uopće prostorne planove.

NEMA GRADNJE NI ZA LIJEČNIKE, SVE DA ŽUPANIJA I KUPI ZEMLJIŠTE

Nakon što su Grad i Županija odbili kupiti dvije petine zemljišta u obuhvatu Vile Rašica, špekulira se kako će politika, kad se priča malo stiša, taj posao završiti tako što će izmijeniti prostorne planove i GUP i na tom području dozvoliti gradnju. Naime, čak se ni vijećnici, koji su se tijekom sjednice Županijske skupštine redali za govornicom, poput Vilme Kosović (DDS) i Kristine Ćurčije (SDP), nisu protivile gradnji na tom području već su isticale kako treba graditi stanove za liječnike. Nitko nije predložio da to područje ostane zeleno.

SDP-ova vijećnica Ćurčija čak je iznijela i model kupnje tog zemljišta prema kojem bi dvije petine zemljišta u obuhvatu Vile Rašica kupili svojim sredstvima, odnosno donacijama Županija i sve institucije na području Županije te bi potom tu nekretninu donacijom prebacili u vlasništvo Županije pa u vlasništvo bolnice kako bi se gradili stanovi za liječnike.
No, kako stvari stoje zemljište na Petki, ono u obuhvatu Vila Rašica, baš kao i ono izvan obuhvata koje dijeli zid, ostat će zeleno gdje je i sad zeleno. Naime prema prostornom planu zemljište u obuhvatu ljetnikovca jest građevinsko, i turističke je namjene, ali je ljetnikovac, odnosno Vila Rašica zaštićena spomenička cjelina. Drugim riječima, onaj tko kupi zemljište koje Grad i Županija nisu kupili, može samo obnoviti ljetnikovac i postojeće bungalove. Ukoliko poželi graditi neke dodatne turističke sadržaje na zemlji u tom obuhvatu, za to će morati tražiti suglasnost konzervatora.

Zemljište izvan obuhvata Vile Rašica, ono izvan zida, nosi oznaku Z i Z1, što znači da je to područje zelena zona u kojoj je gradnja zabranjena. Da u Petki na spornim parcelama neće biti gradnje istaknuo je i sam gradonačelnik Mato Franković još krajem 2018. godine, a dodao je tada i kako bi samo lud čovjek na Petki dozvolio gradnju. Inače, na tom se području ne mogu graditi ni stanovi za liječnike koje priželjkuju u DDS-u i SDP-u jer bi to bila stambena gradnja, a ona na tom području nije dozvoljena. No možda u tome i jest kvaka. Kad bi se dozvolila gradnja stanova za liječnike, jasno je što bi se dogodilo na tom području, odnosno zasigurno bi se i otvorile mogućnosti još gradnje.

MOGUĆE DA RAŠICA PROJEKT CIJELU ZEMLJU PONUDI NA PRODAJU

Za ljude čije su tvrtke već kupile dobar dio zemljišta na Petki vijećnik Mosta Maro Kristić rekao je na sjednici Županijske skupštine kako su „to ljudi sumnjivih dosjea, uskočki optuženici koji ovdje možda pokušavaju progurati neke svoje malverzacije”.

Što bi gradili, bi li uopće gradili ili im je cilj obnoviti ljetnikovac portal Dubrovnikpress.hr pokušao je doznati od Davora Galetovića, osnivača i jedinog člana uprave tvrtke Rašica projekt. Naime, ta je tvrtka već bila izvela strojeve u obuhvat ljetnikovca pa su radove zaustavili Grad i konzervatori, a špekulira se da će baš Rašica projekt sada kupiti dvije petine zemljišta koje su bile gradske sve dok ih Grad nedavno nije izgubio na sudu. Nakon što je to zemljište vraćeno vlasnicima, vlasnici su ga, sukladno zakonu, ponudili na prvokup Gradu i Županiji. Kako odvjetnik Galetović nije odgovarao na pozive, kao ni na SMS koji su mu uputili novinari portala Dubrovnikpress.hr ostalo je neodgovoreno ključno pitanje, a to je što on želi s tim zemljištem.
Portal Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje kako Rašica projekt zapravo namjerava obnoviti Vilu Rašica, ali i i kako je moguće da svo zemljište koje ima u posjedu ponudi na prodaju. No, te bi navode trebao potvrditi ili opovrgnuti Galetović koji je nedostupan, odnosno trenutno izgleda ne želi dubrovačkoj javnosti objasniti kakve su mu namjere na Petki.

TKO SU JAMBOVI PRIJATELJI...

Inače, Rašica projekt nije jedina tvrtka s vlasništvom na Petki, priča oko Petke zakotrljala se još u listopadu 2018. nakon što je zemljište koje je bilo u vlasništvu Stipa Gabrića Jamba na javnoj dražbi na sudu u Mekoviću došlo u ruke tvrtke Plavi projekt, odnosno kako su to nedavno naveli iz Mosta, iznos tražbina prema Jambu premašivao je iznos od devet milijuna kuna, kolika je bilo vrijednost zemljišta pa je Plavi projekt tu vrijednost kompenzirao s Jambovim dugom bez da su išta platili.

I sam je Jambo na Županijskoj skupštini rekao kako su zemljište legalnim putem „kupili ljudi koji su njegovi prijatelji”. Kad je tvrtka Plavi projekt postala vlasnikom Jambovog zemljišta, prokurist Damir Ivić u studenom 2018. u jednom lokalnom tjedniku izjavljuje kako planira graditi u Petki u dogovoru s Gradom Dubrovnikom, te navodi kako zaštićenu šumu neće dirati. Od tada se, također iz političkih krugova, može čuti kako na gradonačelnikovu stolu stoji dokumentacija Plavog projekta vezana za Petku. Gradonačelnik Franković je pak u to vrijeme jasno javno istaknuo kako na Petki neće biti ni gradnje ni prenamjene zemljišta.

No, tko je Damir Ivić, prokurist tvrtke Plavi projekt? On je u Dubrovniku već duže vrijeme prisutan. Svojevremeno je bio član Nadzornog odbora tvrtke Astra Dubravka. Vezuje se uz Iva Kralja iz PGM Ragusu. Naime, Ivić je član uprave u tvrtki Proizvodnja građevinskog materijala Ragusa, a kratko vrijeme je bio i vlasnik udjela PGM Raguse koje je kupio od Tomislava Opačka.

Ivić je inače jedini osnivač i član uprave tvrtke Best in Parking, tvrtke koja upravlja garažom na Ilijinoj glavici te brojnim garažama u Zagrebu. Član je uprave ili direktor brojnih tvrtki na području Osijeka. Točno je da se njime bavio i Uskok, Naime, nakon što je u uskočkoj akciji uhićen u dubrovačkom hotelu Petka, u Aferi šljunak teretilo ga se da je zajedno s bivšim direktorom Osijek Koteksa od jeseni 2004. do kraja 2006. u 63 navrata od poduzetnika Ramiza Pandžića primio 2,5 milijuna kuna mita kao uvjet da će Osijek koteks od Pandžićevog obrta i tvrtke nabavljati šljunak.

Da je u nekoliko navrata od Pandžića uzeo mito, potvrdio je i sam Ivić u sudskom postupku. No tvrdio je da ništa od tog novca nije uzeo za sebe niti je imao ikakvu imovinsku korist. Za uzimanje mita i predavanje novca tadašnjem direktoru Osijek koteksa, Ivić je dobio kaznu manju nego bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić za Aferu Šipan. Osuđen je naime na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci koja mu je zamijenjena radom za opće dobro.

Mediji su Ivića povezivali i sa čepinskom skupinom, protiv koje je za ucjene, reketarenje i protupravnu naplatu još devedesetih pokrenuto niz postupaka, ali nitko iz te skupine nije osuđen jer presude su ili bile oslobađajuće ili u konačnici odbačene.

ČISTI ILI NE, NA PETKI NE MOGU NIŠTA GRADITI

Što se tiče Rašica projekta, tvrtke registrirane u Dubrovniku, sjedište joj je u Vukovarskoj ulici, a na čelu joj je odvjetnik Davor Galetović. Njegovo ime se pak u medijima vezuje za aferu Krašograd, u kojoj je Grad Zagreb napuhavanjem cijena zemljišta oštećen za 69,2 milijuna kuna. S istom tom aferom mediji su povezivali i Nikšu Vukasa, SDP-ova glavnog tajnika.

Galetović se odvjetništvom bavi od 1998. a mediji su ga nazivali odvjetnikom podzemlja jer je branio Hrvoja Petrača, Blaža Petrovića, a povezuje ga se i s Nikicom Jelavićem i Zoranom Pripuzom, bratom kralja otpada PetraPripuza.

Galetović se vodi kao vlasnik nekoliko tvrtki, koje se mahom bave nekretninama i građevinarstvom, od koji je jedna i Rašica projekt za koju se u dubrovačkim političkim krugovima nagađa da je Galetović zapravo vodi umjesto Petra Pripuza.

Petar Pripuz, suvlasnik CIOS-a i osumnjičeni u aferi Agram, s Galetovićem je bio izravno povezan, kroz tvrtku Tutus trgovina koja je ugašena 2013., ali i kroz još neke tvrtke.

Poznat je Galetović i stanovnicima Zadra. Prema pisanju tamošnjih medija odigrao je jednu od ključnih uloga u dovođenju riboprerađivačke tvrtke Adria na rub propasti. U toj se aferi Galetovića povezuje i s Brankom Šegonom, bivšim pomoćnikom bivšeg ministra financija Slavka Linića.

Inače, kad je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, potvrdilo sukobe interesa u kojima se svojevremeno našao Branko Šegon, izjavu kojom se u to vrijeme Šegon obratio medijima, dostavio je baš odvjetnik Davor Galetović.

Kad je u pitanju Petar Pripuz, taj je diplomirani ekonomist, porijeklom iz Imotskog, svoju karijeru počeo u financijskoj službi Industrogradnje da bi '85. ušao u posao s recikliranjem otpada. Danas se njegovo carstvo procjenjuje na 250 milijuna eura. Partner je njemačkom Scholzu, jednoj od najvećih svjetskih tvrtki koja se bavi recikliranje metalnog otpada. Pripuz zapošljava oko dvije tisuće ljudi i donira NK Rudeš. Blizak je zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću s kojim je optužen u aferi Agram.

Petar Pripuz brat je Zorana Pripuza, koji je javnosti poznat kao optuženik u postupku tzv. Zločinačke organizacije, a kojega se povezivalo s Nikicom Jalevićem, no u konačnici nije optužen.
Inače, puno su parcela u Dubrovniku kupili ljudi sumnjive prošlosti i dosjea, te na tim parcelama započeli izgradnju. Zanimljivo, njih nitko ne naziva ljudima sumnjivih dosjea, uskočkim optuženicima. Istini za volju, u vrijeme kad su se neki od njih bavili čudnim radnjama i malverzacijama, nije bilo USKOK-a, odnosno u susjednim državama, iz kojih ti ljudi dolaze niti nema USKOK-a, ali svakako ima istražnih organa koji su se njima bavili.

Pripuz, Galetović, Ivić ili bilo tko drugi, bili čista dosjea ili ne, na Petki trenutno ne mogu raditi ništa, odnosno ne mogu dok Grad Dubrovnik ne promijeni prostorne planove. Pitanje je samo koja bi se gradska uprava ohrabrila nešto takvo i učiniti, aktualna sigurno ne bi.

Nakon što je palmina pipa poharala palme na dubrovačkom području, pojavio se drugi nametnik koji je zaprijetio stablima alepskog bora. Zbog mediteranskog potkornjaka, odnosno zakašnjele reakcije nadležnih u Splitu, na Marjanu je u dvije godine posječeno 20 tisuća stabala i još uvijek se sijeku. Park šuma Marjan za Splićane je svetinja kao park šuma Velika i Mala Petka za Dubrovčane, a osim Petke i velike površine u Rezervatu Lokrum pokrivene su stablima alepskog bora, kao i brojne zelene površine po Gradu koje održava Vrtlar.

No, za razliku od splitskih, u Dubrovniku su nadležni ovaj problem itekako ozbiljno shvatili te sustavno provode monitoring stabala kako bi spriječili pojavu mediteranskog potkornjaka.

NA LOKRUMU POSJEČENA SAMO 32 STABLA

Još je ove zime Rezervat Lokrum proveo monitoring borovih stabala nakon kojeg je utvrđena prisutnost mediteranskog potkornjaka na otoku. Stabla se od tada sustavno nadziru i nove pojave ovog nametnika nisu primijećene potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec.
- Mi smo odmah nakon informacije o pojavi mediteranskog potkornjaka na Marjanu i provedenog istraživanja, stupili u kontakt s našim renomiranim stručnjakom dr.sc Milanom Pernekom s Hrvatskog šumarskog instituta i započeli s monitoringom stabala alepskog bora na Lokrumu. Istraživanjem provedenim tijekom prošle godine zaista je utvrđena prisutnost potkornjaka i to onog mediteranskog koji je opasan, ali se srećom nije uspio masovno razmnožiti. Odmah smo, još u vrijeme niskih temperatura, postavili feromonske klopke i pristupili sječi doznačenih zaraženih stabala. Posjekli smo tako 32 stabla, što je samo mali postotak borove vegetacije na Lokrumu. - kazao je Grilec, naglasivši kako se na Lokrumu kontinuirano provodi nadzor stabala.

- Posječena građa je složena u šumski red i pokrivena insekticidnim mrežama. Sad kontinuirano vršimo nadzor i primjenjujemo preventivne mjere kako bismo spriječili daljnju širenje ovog nametnika. - rekao je Grilec.

NA PETKI NEMA POTKORNJAKA, ALI IMA SRČIKARA

Stručnjaci inače kažu nije teško primijetiti da je stablo alepskog bora nastanio, odnosno napao potkornjak. Osim što se na kori stabla mogu primijetiti rupe s ostacima piljevine, promjene se mogu uočiti i na krošnjama, odnosno iglicama borova koje sušenjem postaju smeđe. Žućkastih i smeđih iglica ima i na borovima u park šumi Velika i Mala Petka, ali je monitoringom utvrđeno, a potvrdili su to iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, kako na Petki nema potkornjaka.

„Tijekom kasne jeseni 2018. u području park šume Velika i Mala Petka uočena je pojava sušenja pojedinačnih stabala alepskog bora koja ipak nije predstavljala alarm za pojavu mediteranskog potkornjaka, a čija je nepovoljna aktivnost prisutna u šumama alepskog bora u cijeloj Dalmaciji. S ciljem utvrđivanje uzročnika sušenja pojedinih stabala JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ je u suradnji s dr.sc. Milanom Pernekom s Hrvatskog šumarskog instituta obavila je pregled terena 20. veljače kada je utvrđeno da je broj polusuhih ili suhih stabala vrlo nizak iz različitih razloga, što je normalna pojava prirodne selekcije u šumskom ekosustavu.” - naveli su iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ.
Također su naveli kako je „pregledom terena utvrđeno da su borovi s parcijalno osušenim krošnjama, često raspoređeni u grupama, smješteni na južnoj strani park šume, sa simptomima oboljenja iglica, odnosno žućenja i smeđenja iglica. Kod pojave sušenja borova interesantno je da se ista ne širi uvijek na cijelu krošnju, već je na stablu prisutan razmjerno velik dio zelenih iglica bez simptoma bolesti. Parcijalno sušenje krošnje snažno utječe na vitalnost stabla pa ona mogu biti podložna napadu gljiva ili kukaca, međutim takvih je primjera dosad malo zabilježeno”.

Ipak, iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ naglašavaju kako „stanje u park šumi Velika i Mala Petka nije zabrinjavajuće, uz važnu napomenu da pojava mediteranskog potkornjaka nije zabilježena, ali je prisutna vrsta primorskog borova srčikara koja manje - više ne gradi velike populacije koje mogu ugroziti šumu”.

Kad su u pitanju stabla alepskog bora na Petki novi je monitoring planiran već u svibnju, a poduzete su i zaštitne mjere koje podrazumijevaju postavljanje feromonskih klopki iz kojih se ulov svakog tjedna šalje na analizu u Hrvatski šumarski institut. Uzroci sušenja iglica alepskog bor, ističu iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ, bit će poznati za mjesec dana.

I VRTLAR PO GRADU OBAVIO MONITORING

Nadzor borovih stabala na gradskim površinama, koje ugovorno održavaju, proveli su i djelatnici Vrtlara, a potkornjake nisu pronašli. U odgovoru na upit iz Vrtlara ističu kako su „još 14. veljače uzorke uzete s brojnih stabala poslali na analizu u zavod za zaštitu bilja gdje su stavljeni na naklijavanje te se rezultati laboratorijskog ispitivanja očekuju uskoro”.
Navode i kako su u suradnji s Hrvatskim šumarskim institutom, odnosno dr.sc. Milanom Pernekom, djelatnici Vrtlara još 20. veljače obišli određene površine na području Grada te sa stabala na kojima je primijećeno sušenje iglica izuzeli uzorke te ih poslali na laboratorijsko ispitivanje.

Iz Vrtlara ističu kako je u slučaju eventualne masovne pojave potkornjaka nužno poduzeti preventivne mjere poput propisnog zbrinjavanja zaraženog biljnog materijala na način da se dijelovi stabla ispile i prekriju insekticidnim mrežama.

KLIMATSKE PROMJENE KRIVE ZA POJAVU POTKORNJAKA

Inače, stručnjaci za pojavu potkornjaka krive klimatske promjene, odnosno globalno zatopljenje. Upravo je predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovnog gospodarenja u Hrvatskom šumarskom institutu dr.sc. Milan Pernek utvrdio kako je potkornjak kriv za sušenje 7 000 od ukupno 64 000 stabala alepskog bora na Marjanu, no nadležni u Splitu nisu ga na vrijeme poslušali, a njihova je zakašnjela reakcija razlog zašto je na Marjanu dosad posječeno 20 000 borovih stabala.

Kad je u pitanju potkornjak, on je inače rasprostranjen u Europi, središnjoj Aziji, zemljama Bliskog Istoka i Kini, ali je štete navodno radio samo po stablima mediteranskih zemalja. Potkornjak je inače vrstan letač koji u potrazi za oslabljenim drvetom preleti po nekoliko kilometara. Najčešće napada stabla borova koja su već oštećena zbog suše ili smrzavanja.

Bušenjem rupa ispod kore, stabla zapravo oštećuje mužjak kako bi izradio bračnu komoru za dvije ženke, a kad se one izlegu, bušenje nastavljaju mladi potkornjaci.

U dubrovačkom slučaju zakašnjelo se sa zaštitom palminih stabala pa ih u Dubrovniku skoro više ni nema, a zahvaljujući ogromnim naporima koje ulažu tamošnje vlasti, opstalo je samo njih nekoliko duž cavtatske rive. Kako smo na palmama naučili lekciju, stabla alepskog bora su pod stalnim monitoringom. Inače, kao prirodni neprijatelj potkornjaka navodi se djetlić koji se njima hrani. Stručnjaci ipak kažu da u slučaju Marjana djetlić nije bio djelotvoran.

Dubrovački Vodovod dobio je lokacijsku dozvolu za projekt pročistača otpadnih voda Lapad. Sljedeći korak ka realizaciji ovog projekta je priprema natječajne dokumentacije za raspisivanje javne nabave za njegovu izgradnju.

Izgradnja pročistača Lapad, odnosno pročistača otpadnih voda na Petki već se duže vrijeme najavljivala. Riječ je o iznimno zahtjevnom projektu koji će obuhvatiti rekonstrukciju podmorskog ispusta, izgradnju postrojenja za obradu mulja, te nabavu opreme za održavanje izgrađenih objekata. Vodovod je napravio svoj dio posla oko pripreme tog projekta, riješio je imovinsko-pravne odnose, ishodovao brojne dozvole i dobio pozitivno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša na Studiju o utjecaju ovog projekta na okoliš.

Pročistač u utrobi Petke gradit će se sredstvima iz EU fondova, a još je za boravka u Dubrovniku za Festu svetoga Vlaha premijer Andrej Plenković više puta istaknuo kako je među brojnim odlukama koje je na sjednici u Kneževu dvoru usvojila Vlada, najvažnija ona o proglašenju projekta Razvoj vodno - komunalne infrastrukture Dubrovnik strateškim investicijskim projektom. Taj projekt vrijedan 822,6 milijuna kuna realizirat će dubrovački Vodovod. Najznačajniji dio sredstava koje će Vodovodu pripasti iz tog strateškog projekta bit će utrošena u izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Lapad.

U Vodovodu očekuju kako bi već u listopadu mogli započeti s realizacijom ovog projekta, odnosno nakon što im iz Bruxellesa budu odobrena sredstva za njegovu realizaciju.

Izgradnjom pročistača u Petki priključenost stanovništva na sustav odvodnje povećat će se sa 87 na 92 posto jer cilj projekta, čiji je rok izgradnje četiri godine, je omogućiti razvoj i poboljšanje standarda pružanja vodnih usluga na području aglomeracije Dubrovnik.