Prikazujem sadržaj po oznakama: krediti

Hoće li Grad Dubrovnik morati vratiti 80 milijuna kuna beskamatnih kredita, pitanje je koje je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, baš kao što je i najavio, gradonačelniku Matu Frankoviću, postavio vijećnik SJG Đuro Capor. Franković mu je odgovorio kako se s resornim ministrom o tome još razgovara.

Grad Dubrovnik tek je jedan od mnogobrojnih jedinica lokalne samouprave koja je u krizi izazvanoj pandemijom posegnula za beskamatnim kreditima, a koje je Vlada osmislila kako bi gradovi i općine lakše prebrodili krizu.

Dubrovnik je bio grad kojega je kriza najteže pogodila nakon što su prizemljeni zrakoplovi, a turisti praktički izostali pa je posegnuo za beskamatnim kreditima u iznosu od 80 milijuna kuna.

Kad je vraćanje tih kredita u pitanju, gradonačelnik Mato Franković često je znao istaknuti kako bi država te beskamatne kredite jedinicama lokalne samouprave trebala oprostiti.

I dok oporbu, konkretno spomenutog vijećnika SJG zanima hoće li Grad Dubrovnik te kredite u konačnici morati vratiti, gradonačelnik Franković ističe kako se s resornim ministrom još uvijek razgovara, odnosno traži rješenje.

- Vode se razgovori i nedavno sam bio kod resornog ministra i vjerujem da će ti razgovori u konačnici biti uspješni, ne samo za Dubrovnik nego i ostale gradove i općine jer mi nismo bili jedini korisnici beskamatnih zajmova, iako smo grad koji je financijski najteže bio pogođen tijekom krize izazvane pandemijom. - kazao je Franković.

- I premijer je nedavno istaknuo da se traži najbolje rješenje i vjerujem da ćemo ga i pronaći. Načelnik Općine Konavle Božo Lasić kao predsjednik Udruge općina je aktivno uključen razgovore i uskoro očekujemo rješenje. - kazao je Franković.

Mnogi gradovi i općine diljem Hrvatske pa tako i na jugu, financijske probleme u covid krizi rješavali su i beskamatnim kreditima koje im je osigurala Vlada Republike Hrvatske. Tim su novce pokrivali uglavnom plaće službenika te održavali redovito fukcioniranje gradskih, odnosno općinskih uprava, kao i institucija koje su u njihovoj nadležnosti.

Prema Vladinom naputku te pozajmice trebaju prikazati u rashodovnoj strani proračuna za iduću godinu i početi ih vraćati.

Predsjednik Hrvatske zajednice općina Božo Lasić, ujedno i načelnik Općine Konavle, koja je također bila korinsik takvog kredita, kaže kako bi Vlada trebala omogućiti barem odgodu njegova vraćanja.

- Ova godina, kao i ona prethodna, bile su stvarno teško razdoblje, jedno od težih, posebno po pitanju financija. Nije bilo novaca pa nam je država osigurala financijsku injekciju u obliku beskamatnog kredita koji je za Općinu Konavle iznosi pet milijuna kuna. I sad, već u idućoj godini, moramo vraćati taj novac. Taj je kredit svim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj pomogao da što bezbolnije prevladaju covid krizu. – naveo je Lasić i naglasio kako jedinice lokalne uprave kredit moraju početi vraćati državi već od iduće godine.

- Molimo Vladu da odgodi otplatu kredita jer primjerice Općina Konavle, kao i mnogi drugi gradovi i općine, još nije financijski moćna da vraća taj kredit. - rekao je Božo Lasić.

Tri puta je vijećnik SJG Đuro Capor na sjednici Gradskog vijeća, tijekom rasprave o proračunu za 2023. gradonačelnika Mata Frankovića pitao što je s beskamatnim kreditima, hoće li ih Grad Dubrovnik morati vratiti ili će ih Vlada u konačnici oprostiti Gradu, a kako je najavljivao gradonačelnik. Kako mu Franković nije odgovorio, Capor najavljuje kako će isto pitanje postaviti i na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća.

- Hoću, naravno, a i u međuvremenu, do termina iduće sjednice, inzistirat ću na odgovoru što će biti s beskamatnim kreditima, odnosno hoćemo li 80 milijuna kuna takvih zajmova morati vratiti ili će nam ih, kao što se uzda gradonačelnik, Vlada u konačnici oprostiti. - rekao je Capor.

Prokomentirao je i sjednicu koja će biti sazvana između Božića i Nove godine, a na koju će gradonačelnik pred vijećnike uputiti rebalans proračuna za godinu na izmaku.

- Na dnevnom redu iduće sjednice, već je najavljeno, bit će rebalans proračuna za 2022. godinu, dakle, očito će doći do ozbiljnog rezanja sredstava. Sigurno će ovaj proračun ostati kratak za barem 100 milijuna kuna i projekcije će biti znatno manje nego se predviđalo. - smatra Capor, koji je ima i tumačenje zašto je proračun za 2023. usvojen prije negoli je rebalansiran proračun za 2022.

- Očito se s htjelo sakriti stvarno stanje s financija pa se za sljedeću godinu planirao nerealno visok proračun s obećanjima za koja u sljedećoj godini neće biti novaca pa nas u slavljeničkoj atmosferi između Božića i Nove godine očekuje rebalans. - istaknuo je Capor.

Kad su u pitanju beskamatni krediti gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i načelnik Općine Konavle Božo Lasić, kazao je to sam Franković, za spremaju se u Zagreb gdje bi na sastanku ministra financija Marka Primorca trebali uvjeriti da im se ti krediti oproste.

- Nadam se da ovaj beskamatni kredit nećemo morati vratit. Za dva tjedna kolega Lasić i ja idemo kod ministra Primorca da bi još jednom pokazali kako su financijskom decentralizacijom jedinicama lokalne samouprave koje imaju više oduzeta određena sredstva, a da bi se dalo onima koji imaju manje. - rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

- Dakle, samo s tom mini poreznom reformom je Grad Dubrovnik izgubio 70 milijuna kuna, Župa i Konavle također i mi smo jedini koji možemo dokazati da smo imali značajan pad prihoda i da je kroz protekle dvije godine to porezno izravnanje prema nama bilo nepravedno. - kazao je Franković.

- Nije u redu da porezna izravnanja i pomoći ostalim jedinicama lokalne samouprave idu preko naših leđa kad je i nama bilo teško. OK, kad je svima dobro, ali činjenica je da smo tom mini poreznom reformom mi izgubili 70 milijuna kuna. Primjerice, grad Metković je od 25 milijuna kuna proračuna došao na 70 milijuna kuna. Za njih je to dobro, ali drugi su izgubili. - rekao je Franković.

Nezavisni vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Andro Vlahušić, bivši dubrovački gradonačelnik, smatra kako se rebalans gradskog proračuna donosi prekasno jer, naveo je u priopćenju „u naredna dva mjeseca nije moguće napraviti ijedan kvalitetan prijedlog za prihodovnu ili rashodovnu stranu proračuna”.

Vlahušić je izbrojao kako će Grad ove godine uprihodovati 240 milijuna kuna izvornih nenamjenskih prihoda, a da će se, napisao je, „Grad Dubrovnik u ovoj godini zadužiti za 75 milijuna kuna”.

„Namjenski prihodi iznositi će 188 milijuna kuna, od kojih većinu čine komunalna naknada i komunalni doprinos te kreditno zaduženje. Uzeto je dodatnih 30 milijuna kuna kredita u ovoj godina, a 45 milijuna kuna su neutrošena sredstva od ranijih godina.” - napisao je Vlahušić dodavši u protekle četiri godine iznos kredita tako premašuje 350 milijuna kuna.

„Prodajom imovine , zgrade i zemljišta planira se ostvariti 7,2 milijuna kuna. Nažalost iz materijala se ne vidi koju gradsku imovinu se prodaje i kome.” - ističe vijećnik Vlahušić.

„Na rashodovnoj strani ističe se da su troškovi plaća porasli za deset posto i iznose 200 milijuna kuna. Pomoći iz državnoga proračuna za plaće iznose 58,5 milijuna kuna, što znači da grad i sami korisnici proračuna za plaće trebaju izdvojiti 140 milijuna kuna. Treba napomenuti da smo jedini Grad u Hrvatskoj koji plaće još nije vratio na predepidemijsko razdoblje, osim za Dječje vrtiće.” - napisao je Vlahušić ustvrdivši kako se „dosadašnji financijski model upravljanja gradom potrošio, a kriza ga je samo ogolila”.

„Kredite više ne možemo uzimati, jer smo prešli granicu od dvadeset posto zaduženosti grada, kao ni davati jamstva gradskim tvrtkama za njihova zaduženja. Narednih deset godina otplata kredita predstavljati će veliki teret za građane i proračun. Troškovi plaća kontinuirano rastu, a broj zaposlenika u gradskoj upravi približio se brojci od tristo osoba u radnom odnosu. Zaposleno je više od dvadeset sadašnjih i bivših pročelnika.” - naveo je također nezavisni vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Andro Vlahušić.

dm

Gradonačelnik Mato Franković na svom Facebook profilu odgovorio je danas na prozivke bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića, odnosno kandidata za gradonačelnika liste „Dubrovnik, naš Grad”, koji je na konferenciji za novinare kazao kako je aktualni gradonačelnik „gurnuo Dubrovnik u kreditni ponor”.

„Prozivaju nas za podizanje kredita... U teškim vremenima treba znati kako gospodariti novcem. U trenutcima kada su izostali prihodi ne samo u Gradu nego i u cijelom svijetu bilo se potrebno zadužiti s ciljem da istovremeno rasteretimo gospodarstvenike i pomognemo socijalno ugrožene. Međutim, istovremeno treba imati plan i kako vratiti taj novac.” - napisao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
„Svaka lipa kredita u mom mandatu je utrošena u projekte jasno, vidljivo i transparentno. Uskoro ćemo predstaviti program za naredno četverogodišnje razdoblje s posebnim osvrtom na ulaganja koja planiramo u iznosu od četiri milijarde kuna. Ni jedna jedina lipa se neće trošiti iz gradskih novaca, pokazali smo da znamo koristiti europska sredstva.” - dodao je Franković.

„Do 2017. godine povučeno je 0 kuna, a od 2017. do danas više od milijardu kuna. Jamčim da ćemo do lipe kredita, uključujući i one Vlahušićeve milijune koje je potrošio na mikroasfalt, sve vratiti u četiri godine mandata.” - zaključio je Franković.

dm

Na kraju 2016. godine, nakon rušenja proračuna po drugi put od strane HDZ-a, na računu grada u lipnju 2017. godine Mata Frankovića dočekalo je 70 milijuna kuna. Uz prihode koji su ostvareni presudama za zaustavljanje autobusa i žičara ukupno to je 105 milijuna kuna. – rekao je Vlahušić dodavši kako su za taj mandat ostavili projekciju od ukupno 521 milijuna kuna na računu i dodatnih prihoda – od ulaznica za zidine, Du Carda, koncesije za žičaru, naplate zaustavljanja autobusa te ulaznica za Revelin. - - kazao je danas na konferenciji za novinare kandidat za gradonačelnika Dubrovnika liste „Dubrovnik, naš Grad” i bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić.

- Umjesto da dobro gospodare tih novcem HDZ i Mato Franković gurnuli su nas u kreditni ponor, počevši već 2018. godine s kreditima HBOR-a od 132 milijuna kuna i 32 milijuna kod OTP banke za POS. Dvije godine kasnije opet se uzimaju krediti, ovog puta kod ZABA-e u iznosu od 80 milijuna kuna te 15 milijuna kuna jamstva ERSTE banci za hotel Gruž. Dakle 295 milijuna kuna kredita za investicije, od čega 95 milijuna u trenucima kada smo već znali da korona kriza je uništila prihode. – naglasio je Vlahušić te dodao kako su se uzimali i kratkoročni zajmovi:
- Dva puta po dvadeset milijuna kuna od RH i poslovne banke te 38,5 milijuna putem Ministarstva financija, što ukupno iznosi 78,6 milijuna kuna koje treba vratiti u roku od 24-36 mjeseci. - kazao je gradonačelnički kandidat Andro Vlahušić.

Ispred platforme „Dubrovnik, naš Grad” Vlahušić je istaknuo kako je „HDZ naslijedio financijski izuzetno stabilan Grad, 105 milijuna kuna gotovine i 416 milijuna kuna „Vlahušićevih" dodatnih prihoda od imovine, uz minimalno kreditno zaduženje, a nasuprot tome, u mandatu 2017-2020, HDZ i Mato Franković zadužili su Grad za 343 milijuna kuna koje će građani vraćati narednih deset godina s iznosima od 70 milijuna kuna, a kasnije 50 milijuna kuna godišnje.

- Dubrovnik je u razdoblju od 2017. do 2020. godine zadužen za vrtoglavih 343 milijuna kuna! Da to stavimo u perspektivu, izvršenje proračuna u istom periodu bilo je 2,2 milijarde kuna. Ne shvaćam kako je moguće da je to bilo premalo pa da se trebalo zaduživati. Za svih tih 2.2 milijarde nije izgrađen niti jedan jedini stan za Dubrovčane. - dodao je.

- Samo povratak turizma i turista u grad vraćaju život i novac našim sugrađanima te puni proračun. Svu imovinu koju smo imali trebamo vratiti u Grad. Stoga ćemo vratiti prihod od zidina Gradu i tako ostaviti 40 milijuna kuna godišnje od PDV-a u Dubrovniku i neće se više trebati događati da se onda taj iznos uzima u obliku zajma od države. - naglasio je Vlahušić.

- Zidine su DPDS-u poklonjene do 2032. godine, iako nije isticao ugovor. Da je bilo tog novca ne bi nam trebali krediti. Drugi takav primjer je naplata zaustavljanja autobusa na Pilama, gdje su uvedene vinjete umjesto 800 kuna naplate izabranim agencijama. To je rezultiralo štetom od 50 milijuna kuna. Smanjena je i koncesijska naknada za žičaru s 15 na 10 posto, protivno pisanom stavu DORH-a i sudskog vještaka. Naposljetku, imamo primjer Vile Čingrije koja je dana Županiji pa će oni sada od nje imati prihode, a Grad ništa. – rekao je Vlahušić.

On je kazao i kako je „zaposleno stotinu nepotrebnih djelatnika s HDZ-ovom iskaznicom u gradske službe i ustanove, koji nas godišnje koštaju 15 milijuna kuna”.

- Tako za predstojeći mandat 2021. - 2025. slijedi povrat obaveza od 220 milijuna za rate kredita te 60 milijuna kuna za nepotrebne HDZ-ove plaće, a Grad neće moći dobiti nove kredite zbog prezaduženosti koja je danas znatno iznad zakonom propisanog maksimuma od 20 posto u odnosu na izvorne prihode. – upozorio je Andro Vlahušić te zaključio da je „za izvući Grad iz ove krize potrebno dati ga u ruke dokazanim profesionalcima”.

Kao prve korake najavio Vlahušić je upoznavanje Gradskog vijeća i građana sa stanjem u gradskim financijama, uključujući i tvrtkama i ustanovama, a potom i žurnu izradu rebalansa za 2021. godinu, ali i kontaktiranje ministra financija kako bi ga se upoznalo sa stvarnom financijskom situacijom s ciljem izrade analize stanja i prijedloga rješenja, u čemu očekuje suradnju stručnih službi ministarstva. Istaknuo je i da namjeravaju ulagati u ljude i zadržavanje radnih mjesta u javnom, ali i privatnom sektoru te koristiti EU fondove za vitalne gradske projekte.

Vlahušić se na „pressici” dotaknuo i drugih tema pa tako i stanova u Mokošici:
- Što se tiče stanova koje je Grad otkupio od Ministarstva branitelja, a koji sada stoje prazni, tražit ćemo od ministarstva financija suglasnost za prodaju polovice njih po najnižim cijenama građanima i tako ćemo vratiti dio kreditnih obaveza, a dio ćemo zadržati u trajnom vlasništvu. – rekao je Andro Vlahušić.

Umirovljenicima je obećao da će, usprkos, kakao je istaknuo, „nerealnim cijenama gradnje doma u Gružu, u njegovom mandatu plaćati normalnu cijenu smještaja”.

dpp

Grad Dubrovnik uputio je javni poziv za dodjelu kredita za školovanje za akademsku 2020./2021. godinu, kojim se pozivaju studenti koji imaju prebivalište na području Grada Dubrovnika na podnošenje prijava za dodjelu kredita.
 
Pravo na kredit za školovanje, kao i plaćanje troškova života, ostvaruju studenti upisani na stručne, preddiplomske, diplomske, integrirane ili poslijediplomske studije u Hrvatskoj ili inozemstvu. Uvjet je da su hrvatski državljani s prebivalištem na području Grada Dubrovnika najmanje tri godine prije objavljivanja javnog poziva te da u roku upisuju godinu za godinom.
 
„Cilj ovog modela kreditiranja je pružanje jednake šanse za obrazovanje svim mladim ljudima željnim znanja i napredovanja, neovisno o trenutnom imovinskom stanju njihovih obitelji. Također, pruža mladim ljudima priliku za osamostaljivanje i neovisan život već od početka studija.” - navodi se u priopćenju iz Grada Dubrovnika.
 
„Postupak dodjele kredita provodi Stručno povjerenstvo za provedbu postupka dodjele kredita za školovanje, putem Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, a javni poziv otvoren je cijelu godinu.” - piše još u priopćenju.

Obrazac prijavnice, kao i ostale informacije o uvjetima kreditiranja mogu se pronaći na službenim internetskim stranicama Grada Dubrovnika.

dpp