Prikazujem sadržaj po oznakama: konavle

Na području Općine Konavale krajem siječnja bilo je evidentirano 305 stanovnika s blokiranim računima. Prema podacima FINA-e njihova ukupna dugovanja su iznosila 3.347.665 eura.

Blokirani Konavljani su na dan 31. siječnja najviše dugovali takozvanim drugim vjerovnicima, a to su uglavnom telekomunikacijske kompanije, banke te kartičarske kuće i taj je dug iznosio 3.149.308 eura. Jedinicama lokalne samouprave, odnosno Općini i Dubrovačko – neretvanskoj županiji dugovali su 17.092 eura, dok je dug prema državi iznosio 181.265 eura.

Po broju građana s blokiranim računom Općina Konavle se nalazi na petom mjestu među gradovima i općinama iz Dubrovačko – neretvanske županije i to nakon Dubrovnika, Metkovića, Ploča i Župe dubrovačke.

kšc

Jedna od manjih istarskih općina, Sveti Petar u šumi poznata je po proizvodnji suhomesnatih proizvoda. Njihove kobasice i pršuti poznati su izvan hrvatskih granice i ti su proizvodi priznati diljem Europe i svijeta.

Općinu Sveti Petar u šumi vodi načelnik Mario Bratulić, inače doktor znanosti iz područja biomedicine - veterinarsko javnog zdravstva i sigurnosti hrane te već duže vrijeme „pro bono” surađuje s nekoliko konavoskih OPG-ova kako bi im pomogao u pokretanju pogona za preradu suhomesnatih proizvoda.

Bratulić se u srijedu sastao s konavoskim kolegom Božom Lasićem. Inače te dvije općine su u listopadu 2020. godine potpisale Povelju o prijateljstvu. Načelnik Lasić mu se zahvalio na nesebičnom radu istaknuvši kako će na krajnjem jugu Hrvatske uvijek biti dobrodošao.

- Područje Svetog Petra u šumi ima uistinu dugu i kvalitetnu tradiciju proizvodnje kobasica i pršuta. Mario Bratulić, koji je i doktor znanosti i bavi se upravo tom tehnologijom i želi je pokazati i konavoskim OPG-ovcima, te ih uvesti u tu proizvodnju. Već je jedan OPG iz Ljute pred dobivanje certifikata za izradu tih suhomesnatih proizvoda. - rekao je konavoski načelnik Božo Lasić, dodajući kako se radi o uistinu izvanrednoj priči koja može doprinijeti i razvoju OPG-ova u Konavlima.

Diljem Hrvatske, pa tako i u Dubrovačko - neretvanskoj županiji u začetku su novi načini prikupljanja i odvoza komunalnog otpada. Proces se nešto sporije provodi na jugu Hrvatske. Jedna od jedinica lokalne samouprave koje su najdalje odmakle s novom organizacijom prikupljanja i otpada smeća svakako je i Općina Konavle. No, u provedbi projekta za uvođenje novog i kvalitetnijeg sustava po pitanju razdvajanja i zbrinjavanja otpada na području Konavala izgleda da su naišli na – nezainteresiranost Konavljana.

Naime, vrlo mali broj Konavljana se javio tvrtki Čistoća i zelenilo Konavle za preuzimanje spremnika koji bi trebali biti „na kućnom pragu“. Iz konavoske komunalne tvrtke obavještavaju korisnike kako nastavljaju s podjelom spremnika na kućni prag, sukladno odluci o načinu prikupljanja otpada na području Općine Konavle.

„S obzirom na to da jako nizak broj korisnika koji su se prijavili za spremnike molimo neprijavljene da se što prije očituju te da se prijavnicom definiraju veličine spremnika koje žele zadužiti.“ – stoji u obavijesti iz konavoske komunalne tvrtke koja kreće s uklanjanjem spremnika s javnih površina.

Kako smo već pisali konavoski komunalci već su podijelili oko 1.200 čipiranih kanti za otpatke za 400 korisnika, a planiraju za još 700 korisnika osigurati 2.100 kanti i to kapaciteta od 60, 120 i 240 litara.

Direktor tvrke Čistoća i zelenilo Konavle Pavo Arbulić u rujnu nam je rekao kako će se kante za miješani komunalni otpad podijeliti i po ostalim kućama po Konavlima. On je tada najavio kako će odvoz kanti biti s kućnog praga, ali će u Cavtatu, na Obodu i Zvekovici ipak morati staviti polupodzemne kontejnere, kako bi sve izgledalo urednije kao što je slučaj s već postavljenim spremnicima u staroj gradskoj jezgri i pored OŠ Cavtat.

Sada iz tvrtke Čistoća i zelenilo Konavle ističu kako prvi korak provedbe novog načina prikupljanja otpada kreće iz smjera Zvekovice prema Banima. Konavoski komunalci najprije će maknuti spremnike za smeće na javnim površinama u selima Uskoplje i Gabrili.

„Kako se korisnici usklade nastavit će se širiti novi način odvoza. Plan je do Uskrsa pokriti cjelokupno područje Gornje Bande Konavala, uključujući i korisnike u Konavoskom polju.“ – ističu iz tvrtke Čistoća i zelenilo Konavle napominjući kako će određene promjene nastupiti po pitanju odvoza za Močiće, gdje će se promijeniti raspored odvoza reciklažnog otpada, dok miješani komunalni otpad ostaje na istom rasporedu.

„Ponavljamo, svi korisnici neka se što prije prijave kako bi se mogli preuzeti spremnici te komposter, jer će ČIZK u narednim tjednima eliminirati spremnike sa svih javnih površina ostalih sela.“ – poručuju iz konavoskog komunalnog poduzeća.

Ususret svetom Vlahu u Zavičajnom muzeju Konavala Antonia Rusković Radonić održala je pregledno izlaganje o Konavljanima u sklopu procesije sv. Vlaha nekad i danas.

- Festa sv. Vlaha jedina je festa koju Konavljani slave izvan Konavala. Festa je utemeljena nakon što je u 10. stoljeću sveti Vlaho proglašen zaštitnikom Grada, a odvija se preko tisuću godina te je kao takva od 2009. pod zaštitom UNESCO-a. Narodne nošnje su njezin neizostavan dio, što je vidljivo iz Rješenja o zaštiti nematerijalnog dobra te iz arhivskih priloga, fotodokumentacije i umjetničkih prikaza. Narodne nošnje u ovome kontekstu bila su odijela stanovništva Republike, potvrda prisutnosti na danu velikoga parca, kao i na sveukupnim Vlasićima. Konavoke i Konavljane putem vrela pratimo u Festi nekoliko prošlih stoljeća, no kako je i u kojem obujmu sudjelovanje ljudi iz Konavala u gradu bilo, pitanje je za neka buduća istraživanja. Isprava u kojoj se utvrđuje „Sloboda sv. Vlaha" (Franchisia Sancti Blasii) iz 3. veljače 1190. godine dozvoljava svima, dužnicima, bjeguncima, zločincima, tri dana prije i tri dana poslije svetog Vlaha da borave u Gradu, svi su tih dana oslobođeni progona. Istovremeno ova Festa na istom mjestu okuplja sve društvene slojeve, crkvene dostojanstvenike, državne službe, patricijat, gradske bratovštine, seoska bratstva, pomorce, žene, sav puk grada i okolice. - kazala je Rusković Radonić.

Ističući nadalje kako su su Konavle ušle u sastav Republike početkom 15. stoljeća ona kaće kako „ostaje za doznati jesu li ljudi s našeg područja u nekom drugom obliku sudjelovali u Festi i prije nego su Konavle ušle u sastav Republike”.

- Početkom 15. stoljeća utemeljena je tradicija Kandelore, odnosno otvaranja Feste koja također u svom sastavu sadrži narodne nošnje kao dio ceremonije. U kontekstu konavoske narodne nošnje upravo Kandelora i Festa čine veliku razliku. Naime, Kandelora je rezervirana za oblačenje gradskih djevojaka i djevojčica u konavosku robu. Običaj je to kojem svjedočimo zasigurno posljednjih 100 godina. Djevojke i djevojčice uvijek će na Kandelori biti obučene samo u košulje te će sudjelovati u prinosu darova zemlje i otpuštanju golubica. Tim djevojčicama sv. Vlaho postaje jedini dan u godini kad se oblače u konavosku robu, premda ne moraju nikako biti povezane s Konavlima. S druge pak strane, u procesiji sv. Vlaha sudjeluju Konavljani u svom svečanom, najsvečanijem ruhu. Ovisno o vremenu o kojem govorimo svečano je ruho mogla biti svečana konavoska nošnja, civilno svečano odijelo ili pak praksa novog starog kojoj svjedočimo posljednjih tridesetak godina. - kazala je Antonia Rusković Radonić, te naglasila:

- Upravo novo staro izaziva tolike prijepore i rasprave što je upravo, a što nije, kako treba, a kako se ne treba oblačiti. Otvaraju se pitanja oblačenja male djece, beba, dječaka, momaka i odraslih. Javljaju se pitanja o pravilnim vezivanjima pasova i kurđelica, pravilnim i nepravilnim dužinama odijela, pitanja o lažnom sjaju replika starinskih odijela, a najviše o pitanju oglavlja ženskih nošnji. Naime, konavoska nošnja vrlo je informativna te svojim cijelim sastavom govori o statusu, dobi i običajnom obliku žene koja je obučena. Konavljani su još uvijek osjetljivi na izbor oglavlja prilikom oblačenja u procesiji zbog statusne određenosti koje oglavlje ima. Upravo na ovu temu pokrenula se i rasprava koja na kraju nije dala zaključak. Novo staro oblačenje vrlo teško može zadovoljiti standard koji očekujemo od obučenog stanovnika Konavala iz 1890., 1920., 1930., 1950. ili 1970., a istovremeno znajući da se svi navedeni međusobno donekle razlikuju. Nošnja je živo biće koje se mijenja u svojim površnostima, pojavnostima, dok elementarni dijelovi ostaju nepromijenjeni. Ti elementarni dijelovi imaju svoja pravila koja su ista u svim razdobljima, a očituju se u izboru slojeva donjih i gornjih odijela i dozvole da se određeni dijelovi nošnje nose u određenoj životnoj dobi. Uz to, Konavlima je „uprav" ono na što se najviše energije usmjerilo, što je najbolje utijano, najčuvanije, najšesnije jer ipak je za parca. Svatko nosi ono što ima, a tko nema staro, ima ljubav i želju koja sjaji iz svih nepravilnosti koje primjećuju rođeni Konavljani, KUD-ovi i struka. Za novo staro to je otprilike dovoljno, a sve ostalo je jedna velika slika ponosa i ljubavi prema precima i baštini koja ne umire i kad je na smrt osuđena. - riječi su ravnateljice Muzeja i galerija Konavala Antonie Rusković Radonić.

U sljedeću srijedu, 8. veljače u 18 sati u Zavičajnom muzeju Konavala nastavak je razvijanja teme o oblačenju konavoske nošnje pod naslovom „Konavoska nošnja u perspektivi Jelke Miš”.

Načelnik Općine Konavle primio je ovaj tjedan u Cavtatu predstavnike Udruge Dominali i Mame Cavtat povodom skorašnjih karnevalskih aktivnosti u Konavlima koje je posljednje dvije godine zaustavila pandemija koronavirusa.

Kako je istaknuto, u planu je više događanja, a sve počinje dječjom maškaranom zabavom 12. veljače u Hotelu Croatia. Udruga Dominali u Cavtatu će upriličiti zabavu 16. veljače, a Ultimi od karnevala bit će u hotelu Croatia 21. veljače.

Načelnik Lasić ovom prilikom je dao podršku udrugama te istaknuo kako je karneval još jedan snažan znak da se život polako, ali sigurno vraća u normalu.

dpp

Uz Noć muzeja u Muzejima i galerijama Konavala brojni su posjetitelji iskoristili priliku za stručnim vodstvom kroz aktualne izložbe pa su tako mogli poslušati više o Konavoskom kaleidoskopu u Zavičajnom muzeju Konavala, zatim o izložbi Na razvalinama starog Epidaura u Odjelu za arheologiju i Milom Cavtatu uspomena u Kući Bukovac.

Osim toga, u Zavičajnom muzeju Konavala mnoštvo je djece imalo priliku prvi put sudjelovati u edukativnoj tombuli, društvenoj igri koja se nekoć igrala u javnim i privatnim prostorima. Na samom početku programa upoznati su s pravilima i vidjeli su staru tombulu iz fundusa muzeja, a potom su i sami zaigrali, slušajući o drugim tradicijskim igrama prilikom izvlačenja brojeva. Sretni dobitnici terca, činkvina i tombole otišli su kućama s brojnim nagradama, raznim igrama iz muzejske suvenirnice. Tombula je u Muzejima i galerijama Konavala postala već tradicija.

U Kući Bukovac polaznici radionice „Šarena školica” predstavili su temu Noći muzeja „Muzeji su važni” kroz program „Što je to muzej i zašto nam služi?”. Posjetitelji su se uz predavanje i vodstvo kroz Kuću Bukovac upoznali s muzejskom djelatnosti i poslovima koje obuhvaća sama djelatnost, nakon čega su i mlađi i stariji sudjelovali u kvizu znanja.

U Odjelu za arheologiju i spomeničku baštinu viša kustosica Helena Puhara održala je predavanje „O proizvodnji i trgovini staklenim predmetima u antici – staklo s arheološkog lokaliteta Rat u Cavtatu”. Arheološkim istraživanjima koja su od 2014. do 2017. godine vođena na lokalitetu Rat u Cavtatu otkriven je veliki broj fragmenata raznolikih staklenih posuda. Pomoću usitnjenih ulomaka koji su nekad bili predmeti poput čaša, boca, zdjela, svjetiljki, ali i nakita, prikazane su trgovačke veze Epidaura s važnim centrima za proizvodnju stakla. Različite dekoracije istih ulomaka poslužili su i u predstavljanju različitih tehnika u proizvodnji antičkog stakla.

dpp

Muzejske jedinice Muzeja i galerija Konavala za Noć muzeja, u petak, 27. siječnja otvorene su do 21 sat. Svim posjetiteljima omogućeno je stručno muzejsko vodstvo kroz stalni muzejski postav i aktualne izložbe: Konavoski kaleidoskop u Zavičajnom muzeju Konavala, Milom Cavtatu uspomena u Kući Bukovac i Na razvalinama starog Epidaura u Odjelu za arheologiju i spomeničku baštinu u Pridvorju. Uz stručno vodstvo i večernji program Muzeja i galerija Konavala, posjetitelji za Noć muzeja mogu očekivati i iznenađenja. Veselimo se Vašem dolasku!

PROGRAM:

ZAVIČAJNI MUZEJ KONAVALA, 17:00

Edukativna tombola za djecu

U Zavičajnom muzeju Konavala organizirana je edukativna tombola za djecu i mlade, velika društvena igra koja se nekoć igrala u javnim i privatnim prostorima prijašnjih vremena. Sudionici će imati priliku vidjeti staru tombolu iz fundusa muzeja, a sama igra edukativnog je karaktera, odnosno izvlačenje brojeva bit će popraćeno informacijama o drugim tradicijskim dječjim i društvenim igrama. Dobitnike terce, činkvine i, naravno, tombole očekuju vrijedne nagrade iz muzejske suvenirnice. Zaigrajte s nama!
Voditelj programa: Maris Stanović, muzejska pedagoginja
 
KUĆA BUKOVAC, 18:00

Što je to muzej i zašto nam služi?

Uz izložbeni i istraživački rad, svaki muzej ima edukativnu namjenu, a znamo li zaista što su to muzeji i zašto su nam važni? Na ova pitanja odgovorit ćemo vam u našem programu kojeg smo pripremili s malim, iskusnim polaznicima radionica Šarene školice, koji su toliko toga već naučili provodeći puno vremena u Kući Bukovac.

Program se sastoji od predavanja, prezentacije i vodstva u Kući Bukovac.

Predavanje sadrži upoznavanje s muzejom i muzejskom djelatnosti te poslovima koji obuhvaća sama djelatnost. Kratko će se govoriti o povijesti muzeja, a i o ponašanju u muzeju.
Nakon predavanja, uz vodstvo će se prisutni upoznati s muzejom, životom i djelom Vlaha Bukovca, a poslastica za kraj – kviz u kojem svi mogu sudjelovati.

Program je namijenjen djeci i odraslima.

Voditelj programa: Petra Kralj Fox, muzejska pedagoginja
 
ODJEL ZA ARHEOLOGIJU I SPOMENIČKU BAŠTINU KONAVALA, 19:00

Predavanje

O proizvodnji i trgovini staklenim predmetima u antici – staklo s arheološkog lokaliteta Rat u Cavtatu
 
Zanima li vas kako se proizvodilo staklo u antici, otkud je sve pristizalo na stolove Epidaura i što je bilo moderno u ranijim razdobljima carstva, a što u kasnoantičko vrijeme?

Arheološkim istraživanjima koja su od 2014. do 2017. godine vođena na lokalitetu Rat u Cavtatu otkriven je veliki broj fragmenata raznolikih staklenih posuda. Pomoću usitnjenih ulomaka koji su nekad bili čaše, boce, vrčevi, zdjele, tanjuri, svjetiljke i nakit, pokušat ćemo rasvijetliti trgovačke veze Epidaura s važnim centrima za proizvodnju stakla, kao što su Aquilea, Sidon, Alexandria i Köln. Ti ulomci, različito dekorirani (rebra, aplicirani kapljičasti ukrasi, ugravirane linije,...), poslužit će nam u predstavljanju i različitih tehnika proizvodnji antičkog stakla, kao što su lijevanje,  puhanje, puhanje u kalup ili prevlačenje preko kalupa.

Voditelj programa: Helena Puhara, viši muzejski kustos

Iako se na posljednjoj sjednici konavoskog Općinskog vijeća razgovaralo i o premještanju Inine benzinske crpke u Čilipima, u INA-i tvrde im to nije u planu.

Naime, prilikom rasprave o izmjena i dopunama Urbanističkog plana uređenja „Zračna luka Čilipi“ kojim je predviđena i rekonstrukcija pristupnog dijela dubrovačkog aerodroma, kao i izmještanje navigacijskog uređaja, moglo se čuti i pitanje što će biti s benzinskom crpkom u Čilipima. Tako je na sjednici rečeno kako će benzinska crpka ostati u Čilipima, ali da će biti premještena stotinjak metara dalje u pravcu Cavtata.

Kako bismo dobili što točniju informaciju obratili smo se INA-i s pitanjima kada se planira izmještanje pumpe te koliko će trajati. No, dobili odgovor da oni ne planiraju izmještanje.

„INA nema u planu izmještanje maloprodajnog mjesta INA Čilipi. Kupci se na ovoj lokaciji mogu opskrbiti visokokvalitetnim Ininim gorivima i mazivima te obaviti kupovinu namirnica i ostalih proizvoda po pristupačnim cijenama od 6 do 21 sata.” - odgovorili su iz INA-e.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić pojasnio nam je nakon toga, da su svi ti planovi „na dugom štapu”.

- Jedino se izmještanje navigacijskog uređaja VOR očekuje tijekom studenog ili prosinca kad bude najmanji intenzitet slijetanja i polijetanja aviona. - pojasnio je načelnik Lasić, dodajući kao je novi urbanistički plan uređenja tog dijela Čilipa bitan zbog nove Poslovne zone koja je predviđena tik uz Zračnu luku Dubrovnik.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić potpisao je u četvrtak u zgradi Općine 50 ugovora o stipendiranju sa uspješnim i darovitim studentima te studentima iz obitelji lošijeg imovnog stanja.

Ukupno su potpisana 42 ugovora za uspješne i darovite studente te osam ugovora sa studentima koji dolaze iz obitelji slabijeg imovinskog stanja.

Načelnik Lasić ovom je prilikom naglasio kako Općina Konavle dugi niz godina provodi program stipendiranja, a u svom obraćanju čestitao je budućim studentima na upisivanju fakulteta, kao i onima koji nastavljaju svoje obrazovanje na višem akademskom stupnju.

- Vi ste sada postali akademski građani i zaista vam želim uspjeh u tom putovanju. Dopustite mi da vam ovom prilikom naglasim koliko je u tom procesu, ali i naročito po završetku školovanja, važna ljubav prema zajednici i obitelji. Znam kako će se dio vas vratiti ovdje, a dio vas ostati u gradovima u kojima ste studirali ili naći sreću negdje drugdje. Važno je da i dalje nastaviti živjeti s Konavlima iz kojih potičete. Naši ljudi koji žive izvan Konavala, pa čak i izvan Hrvatske znali su biti naši prijatelji i kontakti od neprocijenjive važnosti. Osobno još nisam naišao na nekoga tko nije htio pomoći, dapače. Uvijek se rado sjećaju Konavala i nikada ne zaborave svoj rodni kraj. Za vas koji ćete nam se vratiti, dajte svojoj zajednici koliko god možete jer je to zajedništvo neprocjenjivo. - rekao je načelnik Lasić.

dpp

Ministarstvo znanosti i obrazovanja prihvatilo je žalbu Općine Konavle i osigurat će sedam milijuna kuna za izgradnju dječjeg vrtića u Cavtatu. Naime, Općina Konavle s projektom izgradnje dječjeg vrtića u Cavtatu nije bila prošla na pozivu za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova, koji je proveden u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

- Žalili smo se na tu odluku Ministarstvu znanosti i obrazovanja pa su nam onda odobrili sedam milijuna kuna za gradnju vrtića u Cavtatu. Malo je to novca jer se procjenjuje da će nam za taj objekt trebati 30 do 40 milijuna kuna. – rekao je konavoski načelnik Božo Lasić na sjednici Općinskog vijeća dodajući kako će izgradnja vrtića ovisiti o intenzitetu gradnje buduće cavtatske osnovne škole.

Prema onom što je rečeno na sjednici, konavoska dječica i njihovi roditelji mogu se nadati izgradnji još dva vrtića i to u Čilipima i na Grudi.

- S gradnjom vrtića u Čilipima ne bismo trebali imati problema. Gradili bismo na općinskogm zemljištu i u tijeku je postupak pripreme dokumenacije za dozvole. Na Grudi još nismo precizirali gdje će biti vrtić ali vjerujem da će se urediti tamo gdje je prije bio Vatrogasni dom. - pojasnio je vijećnicima konavoski načelnik Božo Lasić.