Prikazujem sadržaj po oznakama: kanalizacija

Kiša koja je padala posljednjih dana nije bila obilna, pa nije dolazilo do plavljenja prometnica i dijelova Grada. No, čim padne prva velika kiša ponovo će se postaviti pitanje oborinske odvodnje na užem gradskom području. Pitanje rješavanja odvodnje odmah će se povezati s velikim projektom „Aglomeracija Dubrovnik” kroz čiju bi se faznu realizaciju taj problem plavljenja prometnica trebao djelomično riješiti.

No, Aglomeracija je puno kompleksniji projekt jer kroz njega će se graditi nova i sanirati postojeća vodovodna i kanalizacijska mreža. Najveći projekt koji će se graditi kroz Aglomeraciju je novi pročistač fekalne odvodnje u utrobi Petke.

Gradonačelnik Mato Franković ističe kako je dokumentacija na provjeri kod Europske komisije koja u konačnici odobrava 900 milijuna kuna sredstava za ovaj veliki projekt.

- Projekt Aglomeracije je iznimno važan za Grad Dubrovnik, vrijedan je gotovo 900 milijuna kuna i našli smo ga u fazi od manje od 10 posto izgrađenosti te brojnim preprekama koje su uslijedile i bili smo na korak da nas Hrvatske vode odbiju jer se po pitanju tog projekta dugo vremena nije ništa radilo. Dakle, morali smo riješiti cijeli niz lokacijskih i građevinskih dozvola kako bismo uopće aplicirali na Aglomeraciju. Kad smo sve to riješili Hrvatska u toj tzv. omotnici nije više imala dovoljno novca i u konačnici smo s bivšim ministrom regionalnog razvoja pronašli rješenje, dobilo zeleno svjetlo i ušli u taj tzv. pretpristup za dobivanje novčanih sredstava. - rekao je
Franković, dodavši kako je Aglomeracija na provjeri kod Europske komisije.

- Riječ je o projektu velike vrijednosti koji je zadnja dva mjeseca na dodatnoj provjeri kod Europske komisije. Sve primjedbe na dokumentaciju smo ispravili i konačni draft dokumenta smo prije nekih tjedan dana poslali prema Europskoj komisiji. Vjerujem da smo sad ispunili sve uvjete i nadam se da ćemo vrlo skoro potpisati ugovor s Hrvatskim vodama te potom raspisati cijeli niz natječaja, počevši od voditelja projekata do nadzora. - kazao je Franković.

Istaknuo je kako je najvažniji projekt iz Aglomeracije pročistač fekalne odvodnje koji će se graditi u Petki.

- Ključan projekt je izgradnja novog pročistača za fekalnu odvodnju u Petki. On će ići u prvim koracima. Iz Hrvatskih voda su nam sugerirali da već sad krenemo s raspisivanjem natječaja, ali odlučili smo pričekati dok ne dobijemo zeleno svjetlo. Ne želimo se zaletiti jer se radi o velikim, velikim novcima. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Na potezu od Kantafiga do Batale Vodovod Dubrovnik očistio je više od tri kilometara mreže javne odvodnje te ugradio dva filterska uređaja, čija je svrha pročišćavanje zraka i smanjivanje neugodnih mirisa.

- Tim potezom prolaze otpadne vode s područja Mokošice i Rijeke dubrovačke i odvode se dalje do pročistača u Lapadu, a zbog duge trase neminovno je da se, posebice u ljetnim mjesecima, pojave neugodni mirisi uzrokovani raspadanjem otpadnih tvari. Kad smo gledali kako najbolje riješiti taj višedesetljetni problem, kao optimalno rješenje odabrani su filteri. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te dodao kako je riječ o provjerenoj i pouzdanoj tehnologiji koja radi na principu odvajanja i izvlačenja plinova, u ovom slučaju sumporovog vodika, iz cjevovoda te ga se potom usmjerava kroz filter gdje se kemijskom reakcijom neutralizira.

Filteri su ugrađeni na dvije najkritičnije točke, kod igrališta na Kantafigu te kod zgrade Elektrojuga.

- Upravo na tim točkama već desetljećima su se najintenzivnije osjećali neugodni mirisi. Jedino što smo mogli napraviti bilo je manjim zahvatima privremeno zatvoriti otvore na tim kanalizacijskim oknima, kako bi u najtoplijem razdoblju što je više bilo moguće probali onemogućiti izlaz takvih mirisa. Ali to nije bilo trajno rješenje jer su ti otvori zapravo sastavni dio sustava i njihova je svrha olakšavanje protoka. Stoga smo cijelo vrijeme tražili najbolje rješenje. Sada kad smo ugradili ove filtere građani već mogu osjetiti razliku u kvaliteti zraka, što nam je i bio glavni cilj. – naglasio je Matušić uz opasku kako je filter kod zgrade Elektrojuga već u funkciji, dok se za uređaj na Kantafigu uskoro očekuje spajanje na elektroenergetsku mrežu te će potom i on biti pušten u rad.

Prethodno je specijalnim vozilom detaljno pregledana i očišćena mreža odvodnje na tom potezu, čime je osigurana njena funkcionalnost u narednim godinama. Ova investicija bila je ukupno vrijedna oko 270 tisuća kuna, a njenim završetkom ujedno je dovršen i redovni godišnji pregled sustava javne odvodnje.

dpp

Na Lopudu uskoro kreće gradnja dvije podzemne kanalizacijske crpne stanice, pet kilometara novih cjevovoda i podmorski ispust te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Ugovor o izgradnji sustava odvodnje i pročišćavanja, vrijedan 12 milijuna kuna, potpisan je u siječnju između investitora Vodovoda Dubrovnik i izvođača radova zagrebačke tvrtke Energoherc.

Dodatak Ugovoru o sufinanciranju građenja vodnih građevina na području aglomeracije Lopud potpisan je u petak u Opuzenu između Vodovoda Dubrovnik i Hrvatskih voda, u nazočnosti gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića. Tim ugovorom za Aglomeraciju Lopud u ovoj godini osigurano je dodatnih tri milijuna kuna bez PDV-a.

Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đurković.

dm

Od 185 milijuna kuna teških projekata vodnokomunalne infrastrukture u Dubrovačko – neretvanskoj županiji za koje su jučer s Hrvatskim vodama u Opuzenu potpisani ugovori, milijun kuna odnosi se na sufinanciranje kanalizacijskog sustava na Grudi. Projekt je inače ukupno vrijedan 14 milijuna kuna.

Projekt obuhvaća kolektorsku mrežu u dužini od 4,5 km s pročistačem otpadnih voda te sustav oborinske odvodnje. Rok za završetak radova je listopad ove godine, a sustav se planira pustiti u probni rad polovicom lipnja.

Milijun kuna za koje su jučer potpisali ugovor generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i direktor Konavoskog komunalnog društva Marko Glavić dodatak je ugovoru o sufinanciranju koji omogućava dovršetak projekta.

dm

Predsjednik uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić i direktor Dubrovnih cesta Roberto krile potpisali su danas u Vodovodu ugovor za izvođenje radova na projektu izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje, odnosno kanalizacije za područje Orašca. Ugovor je vrijedan gotovo 28 milijuna kuna, a rok izvođenja radova je dvije i pol godine. Radovi bi trebali početi iza Nove godine.

U tih dvije i pol godine trebala bi biti rekonstruirana cjelokupna vodovodna mreža Orašca i Zatona te uređena odvodnja, tj. kanalizacijski sustav. Za vodoopskrbu bit će uloženo sedam od gotovo 28 milijuna kuna vrijednosti ugovora, dok će ostatak biti uložen u odvodnju.

- Prošlo je nekoliko mjeseci od završetka radova na pročistaču i moje je dojam da se taj projekt danas uzima zdravo za gotovo iako se radi o najvažnijem infrastrukturnom projektu Grada Dubrovnika. Uz to, kroz ovu godinu realizirali smo brojne druge projekte, npr. doveli smo vodu u Dračevo selo, realizirali brojne investicije u povijesnoj jezgri, Vodovod je prepoznat i kao tvrtka koja brine o baštini, također ovih dana očekujemo uporabnu dozvolu za vodoopskrbu Majkova. - kazao je uvodno predsjednik uprave Vodovoda Dubrovnika Lukša Matušić prije popisivanja ugovora kojem je nazočio i gradonačelnik Mato Franković sa zamjenicom Orlandom Tokić.

Matušić je također zamolio lokalno stanovništvo za strpljenje, a kako je rečeno prilikom poptpisivanja ugovora prije početka realizacije projekta „svi pitaju kad će početi radovi, a kad počnu, kad će više završiti”.

A trebali bi završiti u roku od dvije i pol godine, obećao je direktor Dubrovnik cesta Roberto Krile.
- Ako i naiđemo na neke probleme adekvatno ćemo ih riješiti. - kazao je Krile zamolivši također lokalno stanovništvo za strpljenje i suradnju.

- Često se ističe da nam je jedan od prioriteta čisto more, a da bi to imali moramo izgraditi kanalizacijsku mrežu i napustiti u potpunosti postojeći sustav koji počiva na septičkim jamama. - kazao je gradonačelnik Mato Franković, a na pitanje hoće li biti problema s priključcima,jer i danas postoje primjeri da je u pojedinim dijelovima Grada Dubrovnika izgrađena kanalizacijska mreža, ali se objekti jednostavno nisu priključili, gradonačelnik Franković i predsjednik uprave Vodovoda Matušić kazali su kako se to više neće događati.

Lopud će biti prvi elafitski otok s riješenom kanalizacijskom mrežom, najavio je gradonačelnik Mato Franković. Radovi na izgradnji kanalizacijske mreže na tom otoku financirat će Hrvatske vode.

Iako nije precizirao kada će radovi na izgradnji kanalizacijske mreže na otoku Lopudu započeti, gradonačelnik je istaknuo kako je postupak javne nabave okončan te odabran izvođač radova koji će uskoro biti uveden u posao.

Zanimljivo je istaknuti kako radovi na izgradnji kanalizacijski mreže na Elafitskim otocima nisu obuhvaćeni u sklopu velikog projekta aglomeracije Dubrovnika vrijednog 680 milijuna kuna za koji se čekaju sredstva iz europskih fondova.

Inače, 70 posto područja Grada Dubrovnika nema kanalizacijsku mrežu, no tu nipošto nije riječ o 70 posto kućanstava, a gradonačelnik najavljuje kako su u pripremi projekti izgradnje kanalizacijske mreže za Suđurađ i Šipansku Luku kao i mreže za Kalamotu.

N. Metković

„Do not flush" naziv je projekta Vodovoda Dubrovnik kojim se želi informirati posjetitelje u ugostiteljskim objektima na području povijesne jezgre na važnost očuvanja tamošnjeg povijesnog kanalizacijskog sustava te da u školjku ne ubacuju ništa osim wc papira. Projekt je pokrenut u okviru inicijative „Poštujmo Grad", a provode ga zajednički dubrovački ugostitelji i Vodovod.

- Cilj nam je educirati posjetitelje te je u tu svrhu izrađena posebna naljepnica koju će ugostitelji staviti na vrata svojih sanitarnih čvorova. Na njoj se, uz upozorenje da se u školjku ne ubacuje ništa osim wc papira, nalazi i QR kod koji posjetitelje vodi na novu podstranicu na Internet stranicama Vodovoda na kojoj mogu pronaći informacije o povijesnoj kanalizaciji, ali i vidjeti kratki edukativni video koji pokazuje kako je očišćeni dio sustava izgledao donedavno, a kako izgleda sada. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik, Lukša Matušić, koji je danas u prostorijama Vodovoda zamjenici gradonačelnika Jelki Tepšić te predstavnicima Ceha ugostitelja i Udruge ugostitelja Dubrovnik prezentirao izgled naljepnice te edukativni video uradak.

- Grad Dubrovnik ulaže velike napore kako bi projekt „Poštujmo Grad" zaživio u svim segmentima gdje je to potrebno. Tako se i ovaj dio projekta izrodio iz promišljanja na temu zaštite kanalizacijskog sustava povijesne jezgre te razgovora s predstavnicima ugostitelja i čelnih ljudi Vodovoda. – izjavila je zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika, Jelka Tepšić koja se ovom prigodom zahvalila Upravi Vodovoda i ugostiteljima „što su ovu inicijativu spremno prihvatili i u kratkom je roku realizirali".

Predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije, Nikolina Farčić, istaknula je kako je ovaj projekt nastavak suradnje ugostitelja i Vodovoda te da su ugostitelji spremni podržati sve dobre inicijative.
- Spremni smo na suradnju u bilo kojem vidu kako bi pomogli očuvanju povijesnog kanalizacijskog sustava. Ovo je tek još jedan korak u tom smjeru, a nastavit ćemo razgovarati i dalje na temu mastolovaca za koje i mi ugostitelji smatramo da su nužni u današnjim uvjetima. – rekla je Farčić.

Potporu projektu izrazio je i predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić koji je najavio kako će se o problematici mastolovaca, ali i svim drugim možebitnim poboljšanjima razgovarati na skorašnjem već tradicionalnom sastanku ugostitelja i predstavnika gradske uprave povodom kraja glavnog dijela turističke sezone."

DPP

Po dojavi Centra 112 o iznenadnom onečišćenju mora jučer na plaži Donje Čelo na otoku Koločep, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije uzorkovao je more za kupanje.

"Analiza uzoraka mora ne udovoljava uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje NN (73/08). Danas će se zorkovati će se dodatni uzorci. Obzirom na onečišćenje mora fekalnim vodama ne preporučuje se kupanje do daljnjih obavijesti." - navode iz Županije dubrovačko - neretvanske.

D.M.

Nakon što je na plaži Donje Čelo na Koločepu prošloga tjedna izdana službena oznaka zabrane kupanja, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dostavio je danas Inspekciji zaštite okoliša izvješća o dodatnim ispitivanjima na navedenoj plaži, prema kojemu su uzorci ocijenjeni sa “dobro” i “izvrsno”.

Također, ZJZ DNŽ dostavio je i dokaze o izvršenoj sanaciji revizijskog okna internog sustava kanalizacije prije podmorskog ispusta i početnog dijela cjevovoda podmorskog ispusta hotela Sensimar Kalamota Island Resort te očitovanje člana Uprave Hoteli Koločep d.d. o izvršenim radovima na sanaciji kanalizacijskog ispusta.

Slijedom navedenog, Inspekcija zaštite okoliša je, sukladno odredbi čl. 28. Uredbe o kakvoći mora za kupanje, Gradu Dubrovniku izdala odobrenje za uklanjanje službene oznake zabrane kupanja s plaže Donje Čelo na otoku Koločepu.

DPP

Dubrovčani se izgleda ove godine uopće ne kupaju, u moru, iako se neki ne kupaju ni doma, što se najbolje osjeti u autobusima javnog gradskog prijevoza, jer je more navodno opasno po život i nije to više ono čisto, bistro more u kojem smo se kao do jučer kupali. Danas, okupate li se npr. u Šulića ili na Dančama ne gine vam ležanje na infektologiji i to u bolnici za koju se, s obzirom na nedostatak doktorskog kadra, u šali kaže da čovjek uđe okomito, a izađe vodoravno. Nekima to baš i nije šaljivo, kao što nisu šaljive ni te silne objave o nezapamćenom onečišćenju mora u Dubrovniku, pa je ta „alarmantna” situacija pošla toliko daleko da su i strani mediji počeli upozoravati na šporko more i boleštine koje prijete odluči li se tko za odmor u Dubrovniku.

Tako je to kad se puno kaki, sve te fekalije moraju negdje izaći, ali para mi se da se više kaki po Facebooku i po medijima nego u zahode, a kako me pamćenje još uvijek dobro služi, sjetih se eto kako me mater, u ona doba kad su djeca još uvijek odrastala kao djeca, pa smo na kupanje išli i sami, vazda npr. upozoravala da ne idem na Banje – da se ne infetam. Kako mene moja, tako i ostalu djecu njihove matere, meni je 45, pa računajte kad su nas to matere upozoravale da radi šporkece ne idemo na određene plaže, u ona doba kad je more bilo kao čisto i bistro. Što se Banja tiče, one su doduše uvijek bile pune, jer što su stranci znali da pedeset metara dalje izvire kanala, a Banje su vazda bile Banje, mutno u plićaku, pa pogađaj je li od silne čeljadi ili od kanale i druge hale.

Zato smo se mi sa Svete Marije točali na Buži, gornjoj, prvoj, a vi iz Karmena ne čitajte dalje ako vam smeta što je prva. Točali bi se dakle kad ne bi plutala govna i šporkeca, a plutalo je nešto svaki dan, ovisno kurentu, ili hala ili kanala, ali nas matere nisu upozoravale da ne idemo na Bužu, jer to su ipak bila naša, domaća, svetomarijaška govna. Ova stranjska danas više smrde i opasnija su, puna boleština, naša govna bila su purificirana pa smo se mogli kupati u njima, ako bi bili nestrpljivi da pričekamo da ih more odnose dalje, ovisno o kurentu, Karmenašima i Porporelašima ili Pilarima koji su se kupali u Šulića i na Kolorini, a imali su i oni svoja govna koja su slali nama na Bužu. U Pilama se, fala Bogu nitko nije kupao, a pogodite zašto, vjerojatno zato što je sve bilo čisto i bistro.

E, a u Šulića kao dijete, u ona doba kad su naše plaže bile čiste nisam bio nešto raspoložen hodit, jer je Šulić bio više za ljubitelje katrana, ali bi se znali zaputiti s Buže na drugu bandu, plivajući prema Banjama, onim Banjama na koje su nas majke upozoravale kao Josip Broz pionire na domaće izdajnike i unutrašnje neprijatelje. Usput bi preplivali preko nekoliko kanalizacijskih ispusta, a na Porporeli izašli vanka da zaobiđemo more između Kaša i Porta, pa preko catare, bosi, što i nije bilo baš moguće, pa bi opet finuli u giblinu što je bio bolji izbor od opekotina na tabanima, makar taman u Kapetaniji iz Labirint bara potekla mješavina guz papira i onog što je prethodilo guz papiru.

Okupat se u giblinu nije bio dakle izbor, nego nužnost na putu do Banja preko Porta, Posata i Komarde, pa smo zato valjda one što su se kupali na Komardi gledali kao bjegunce s psihijatarskog odjela, jer ako smo mi morali skakati u more s catare, oni su imali izbor - ne kupati se u govnima na Komardi, ali su se isto kupali i ništa im nije smetalo niti im se što dogodilo.

Zato danas svakome smeta hala u moru i svi se nešto kao razboljevaju, jer nije više čisto i bistro kako je nekada, kako vidimo, bilo, pa ni na Dančama, Bellevueu i Libertasu gdje kurenti i valovi nikad prije nisu nanosili nakupine hale u onu uvalu između ta tri kupališta. E, tako je nekad bilo - kad bi se gađali avionima - kako na plažama oko Grada tako i na drugima, od Lapada do Orsule, gdje se i smeće iskrcavalo, Župe dubrovačke, Orašca i Elafita, sjevernije i južnije, ma gdje god prst stavite u more.

I eto, nakon što smo se desetljećima kupali u vlastitim fekalijama koje su izvirale na svakom koraku i nakupinama hale pazeći po spjađama da šugamane ne maćamo katranom, danas, kad je broj direktnih ispusta kanalizacije u more blizu plaža smanjen, a katran na dubrovačkom području puno rjeđa pojava, dok se u Portu čak može vidjeti i dno, danas kad nema više ni slavnog Radeljevića da kurenti iznose sav onaj smrad dalje prema plažama, problem je i diže se panika kad doplutaju tri brabonjka, pa uslijede upozorenja Zavoda za javno zdravstvo s kojima i inače možemo svi zajedno obrisati stražnjicu, jer je riječ o čistoj smijuriji.

Naime, kako drukčije nazvati nego smijurijom izvještaje o mjerenju kakvoće mora, koji se daju svako sedam dana dok se situacija u moru može i mijenja svakih par sati, a koje, kao kakav – takav pregled situacije, objavljuju svi mediji, uključujući i Dubrovnikpress.hr. A koliko su ti izvještaji realni pokazuje baš nedavna objava na portalu Dubrovnikpress.hr kako danima u isto vrijeme svakog dana poslijepodne na plaži u Lozici doplutaju fekalije, ali, gle čuda, u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Lozica nije bila na popisu plaža gdje je čistoća mora nezadovoljavajuća. Jbga, ne plutaju govna u radno vrijeme za uzimanje uzorka. Realno, izmjeriti pravo stanje kakvoće mora na stotinu i nešto plaža na kojima se uzimaju uzorci skoro je pa nemoguće, osim ako djelatnici ZZJZ-a neće „kišat” na svakoj od tih sto i kusur plaža svaki dan po cijele dane.

Jednako tako ako smo realni, kazat ćemo da u priobalnom pojasu danas, barem što se kanalizacije tiče, ako već nije bolje, a ono, situacija sasvim sigurno nije gora nego što je bila prije 10 ili 40 godina. Gori su jedino ljudi kojima i dlaka na onoj stvari smeta ili možda nisu gori, već samo prije 40 godina nije bilo Facebooka da se po njemu kaki više nego u more i diže panika, niti je bilo javnih objava mjerenja kakvoće mora koje skoro pa ničem ne služe, ako se uopće „kakvoća mora za kupanje” i mjerila, pa se čeljad manje i opterećivala, a više bezbrižno kupala puštajući govna da ih more nosi.