Prikazujem sadržaj po oznakama: kalamota

Već treća pomorska nesreća u svega nekoliko dana dogodila se jučer u akvatoriju otoka Koločepa.

Naime, kako je izvjestilo Ministarstvo mora Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci (MRCC Rijeka) koordinirala je akciju traganja i spašavanja prema mjestu pomorske nesreće manje jedrilice u dubrovačkom akvatoriju.

„Poziv pogibelji izravno je zaprimljen od brodolomca u MRCC Rijeka jučer, 10. kolovoza u 16.35 sati, netom nakon što se njegova jedrilica prevrnula tijekom plovidbe u blizini otoka Koločep, slijedom čega je sa Lučkom kapetanijom Dubrovnik pokrenuta koordinirana akcija traganja i spašavanja.

Službenici LK Dubrovnik nedugo nakon zaprimljenog poziva uočili su jedrilicu i voditelja na poziciji 0,7 nautičkih milja jugoistočno od rta Bezdanj, kod otoka Koločep te su u 17.13 sati neozlijeđenog brodolomca izvukli na palubu spasilačkog broda „DANČE“, čime je akcija uspješno okončana.” - navodi se u priopćenju.

„S obzirom da je jedrilica zatečena kako pluta u izokrenutom položaju, uzeta je u tegalj do obližnje uvale Bezdanj, gdje je osigurana na vezu. Na mjestu nesreće nije uočeno onečišćenje mora. Spašenom brodolomcu, ujedno vlasniku jedrilice izdan je nalog za komercijalno zbrinjavanje jedrilice te je istome naloženo pristupiti u Lučku kapetaniju Dubrovnik tijekom današnjeg dana, kako bi dao izjavu u okviru očevida o uzrocima ove pomorske nesreće.” - stoji još u priopćenju.

dm

Skiper, ujedno i vlasnik brodice koja se jučer nasukala pokraj otoka Koločepa, odnosno udarila u podvodni greben, uhićen je te policija provodi istragu zbog sumnje, kako se navodi u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske, „u počinjenje kaznenog djela ugrožavanja posebnih vrsta prometa”.

Pomorska nesreća dogodila se jučer malo iza 16 sati kada je 42-godišnji skiper udario i podvodni greben te su teško ozlijeđene dvije osobe, kanadski državljani u dobi od 64 i 62 godine, dok je sam skiper lakše ozlijeđen kao i još jedna osoba iz Kanade u dobi od 31 godine.

Kako navodi PU dubrovačko – neretvanska u priopćenju, „jučer, 8. kolovoza u 16,08 sati, policijski službenici Postaje pomorske policije Dubrovnik zaprimili su dojavu kako je u akvatoriju kod otoka Koločepa došlo do pomorske nesreće, na način da je plovilo udarilo u podvodni greben te je tom prilikom jedna ženska osoba zadobila ozljede”.

„Odmah nakon zaprimljene dojave, od strane dežurstva Pomorske policije upućeno je policijsko plovilo P-208, koje je u 16,30 sati pristupilo na mjesto događaja, te su policijski službenici zbog opasnosti od potonuća u tegalj uzeli brodicu koju su doteglili do Luke Dubrovnik, zajedno s ozlijeđenim osobama, gdje su ih po prethodnom pozivu čekali djelatnici HMP Dubrovnik i djelatnici JVP Dubrovnik. Na brodici su se u trenutku nesreće kao putnici, nalazile tri osobe, državljani Kanade, u dobi 64, 62 i 31 godine, dok je brodicom upravljao 42-godišnji hrvatski državljanin koji je i vlasnik broda, te im je svima pružena liječnička pomoć u Općoj bolnici Dubrovnik.” - navodi policija.

dm

Prema informacijama Javne vatrogasne postrojbe Dubrovnik, koja je izašla na intervenciju kako bi njeni djelatnici pomogli u prebacivanju ozlijeđenih u vozila hitne pomoći, u akvatoriju otoka Koločepa dogodila se pomorska nesreća u kojoj je jedna brodica udarila u obalu.

Oko 17:20 sati ozlijeđeni su u gruškoj luci iz plovila koje ih je dovelo do Dubrovnika uz pomoć vatrogasaca prebačeni u vozila hitne pomoći, a službenih informacija o broju ozlijeđenih, stupnjevima ozljeda niti o tome kako je do nesreće došlo zasada nema.

dm

Nadopuna:
Prema neslužbenim informacijama na gliseru koji se zabio u obalu bilo je četvero ljudi, jedan Hrvat i troje kanadskih državljana. Svi su ozlijeđeni, ali ozljede nisu opasne po život.

Nakon što je ostao bez pogona izletnički brod „Svetu Eufemiju”, posadu i putnike spašavala je sinoć posada brodice „Danče” Lučke kapetanije Dubrovnik.

„Poziv pogibelji posada putničkog broda „Sveta Eufemija“, hrvatske zastave zaprimljen je u MRCC Rijeka sinoć, 6. kolovoza u 21.06 sati, kada su ostali bez pogona tijekom plovidbe nedaleko Koločepa, o čemu je obaviještena Lučka kapetanija Dubrovnik te nadležne službe resornog Ministarstva. S obzirom da je postojala opasnost da brod nošen valovima udari u obalne stijene, koordinirana spasilačka akcija pokrenuta je u suradnji s dubrovačkom Kapetanijom te je nedugo nakon zaprimljene dojave spasilački brod „Danče“ iz sastava LK Dubrovnik pronašao izletnički brod u blizini Rta Bezdanj, na otoku Koločepu.” - navodi u priopćenju Ministarstvo mora.

„Na izletničkom brodu boravilo je ukupno 28 osoba uključujući posadu, a nakon što je utvrđeno da nema stradalih i ozlijeđenih, brod je uhvaćen u tegalj prema luci Gruž, kamo je privezan sinoć u 22.40 sati, čime je ova akcija uspješno okončana”, navode iz Ministarstva napominjući kako se „očevid o uzrocima havarije ovog izletničkog broda provodi u djelokrugu Lučke kapetanije Dubrovnik”.

dpp

Grad Dubrovnik nedavno je raspisao javnu nabavu za uslugu javnog prijevoza u lokalnom linijskom obalnom prometu kojom je i ove godine, osim državnim linijama, trebala biti uspostavljena veza gruške luke i Kalamote, odnosno Koločepa, preciznije Gornjeg Čela. No, na toj se liniji, koju je financirao Grad Dubrovnik, ove godine izgleda neće ploviti.

Na natječaj, tj. raspisanu javnu nabavu nije se javio niti jedan ponuditelj. Gradsko vijeće Grada Dubrovnika tako će na sjednici u utorak poništiti postupak te javne nabave.

Inače, prethodni, trogodišnji ugovor u vrijednosti 1,15 milijuna kuna na ovoj liniji bio je potpisan 2019. godine s obrtom „Josip”, vlasnikom broda „Europa” kapaciteta 63 putnika.

dm

Kao i prethodnih godina, iako je za to nije nadležan, Grad Dubrovnik nastavlja financirati punkt pripravnosti hitne medicine županijskog Zavoda za hitnu medicinu na Elafitima, kao i rad ambulante Doma zdravlja Dubrovnik na Koločepu. Ukupna rezervirana proračunska sredstva za provođenje ovih zdravstvenih usluga u 2023. godini su oko 55 tisuća eura.

„Mjerama socijalne politike i Proračunom Grada Dubrovnika za 2023. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 37.162 eura za funkcioniranje interventnog tima Elafiti, kojim se sufinancira rad dva liječnika opće/obiteljske medicine i jednog vozača-zaposlenika izvršitelja kako bi se osigurala adekvatna zdravstvena zaštita na otocima Šipanu, Lopudu i Koločepu. Osigurano je i dodatnih 18.316 eura za sufinanciranje troškova plaće i dodataka na plaću liječnika opće/obiteljske medicine u ambulanti na otoku Koločepu.” - piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika.

„Iako primarna zdravstvena skrb nije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže i pomaže rad zdravstvenih ustanova na svom području i osigurava zdravstveni nadstandard svojim građanima. Podsjetimo, uz ambulantu na Koločepu, Grad Dubrovnik već šestu godinu zaredom nastavlja osiguravati financijska sredstva za punkt pripravnosti hitne medicine na Elatifima nakon što je isti prestao biti dijelom Mreže hitne medicine te ga samim tim Hrvatski zavod za javno zdravstvo više nije financirao.” - navode iz dubrovačke gradske uprave.

dpp

Iako su i hrvatski otoci između dvaju popisa stanovništva izgubili dio stanovnika, indikativno je da njihov pad znatno manji u odnosu na pad koji je zabilježen na državnoj razini, u apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imao je otok Rab, najveći rast Krk.

Na 53 naseljena hrvatska otoka te 2021. živjelo je 127.838 otočana, što je za oko pet tisuća ili 3,70 posto manje u odnosu na 2011. godinu.

S druge strane, država je u tom razdoblju izgubila 413.056 stanovnika ili 9, 64 posto, navodi se u Vladinu Izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima za 2021., godinu u kojoj je u otoke investirano čak 4, 4 milijarde kuna, najviše ikad.

Stanovništvo je raslo na 22 otoka, palo na njih 28, isti broj stanovnika, dva, zadržao je otok Male Srakane.

U apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imali su Rab, koji je ostao bez 1060 stanovnika, pa Korčula (928), Pag (720), Čiovo (651) i Lošinj (500).

Najveći rast stanovnika zabilježen je na otocima Krku (533), Šolti (275), Koločepu (68), Šipanu (57) i Viru (45).

U relativnom smislu, najveći pad zabilježen je na otoku Ravi (42, 74 posto), u zadarskom arhipelagu, koji je u deset godina ostao bez 50 stanovnika, sa 117 pao je na 67.

Najveći rast, u relativnom smislu imali su Žirje (45,63 posto), Koločep (44,17 posto) i Drvenik Mali (39,08). Od 2011. broj stanovnika Žirja povećao se za 44, i u 2022. na tom ih je otoku bilo 147, Koločep je te godine brojao 231 stanovnika, 68 više nego prije deset godina, a Drvenik Mali 119 stanovnika, 32 više nego 2011.

U zadnje 164 godine, najviše otočana bilo je 1921. (174.994), koliko ih je približno bilo i 1910., najmanje 1981. godine kada je na otocima živjelo samo 113. 299. U tom razdoblju otoci su, dakle, ostali bez više od trećine stanovništva (35, 25 posto).

Od stjecanja neovisnosti, tj. od 1991. do 2021. broj otočana poprilično je konstantan, uz varijaciju od pet tisuća stanovnika.

Iako je prerano govoriti o pozitivnom trendu, ohrabruje podatak da otoci unatrag jednog desetljeća imaju 146 učenika više. Naime od školske 2013./2014. do 2022./2023. zabilježen je ukupni relativni porast broja učenika od 1,30 posto. S druge strane, država u istom razdoblju po školskoj godini bilježi stalan pad učenika, ukupno 10,26 posto.

Otoci u 2021., u odnosu na godinu prije, bilježe pozitivne pokazatelje i u drugim područjima, broj poduzeća porastao je za 3, 2 posto i bilo ih je 5. 251, a broj zaposlenih za 6,4 posto (23.034).

Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.609 kuna te je bila 7,1 posto veća nego 2020. godine. Najveća je bila u općini Sutivan na Braču i iznosila je 7.222 kune i jedina je iznosila preko 7.000 kuna. Zahvaljujući očito dobrim gospodarskim prilikama, ta je općina, koju od sredine 2021. vodi nezavisni Ranko Blažević, koncem prošle godine povećala pomoć za novorođenu djecu sa 398 eura na 1. 350 eura.

Najveći prihodi po zaposlenom ostvareni su u općini Tkon na otoku Pašmanu (898 kuna), potom u gradu Krku na otoku Krku (798), općini Kali na otoku Ugljanu (731), Punatu na Krku (722), Hvaru na Hvaru (720) itd.

Već 23 godine postoji poseban zakon za otoke, a svake se godine u njih investira više, a najviše u 2021., čak 4, 4 milijardi kuna, od čega bespovratno 4,17 milijardi što je 19 posto više u odnosu na godinu prije. U razdoblju od 16 godina (2006.-2021.) u otoke je uloženo čak 32,2 milijardi kuna, u prosjeku 2,01 milijardi kuna godišnje. Bespovratna proračunska/vlastita sredstava države i sredstva iz fondova Europske unije iznose oko 82 posto,18 posto krediti.

Južni

U sklopu godišnjeg programa investicijskog održavanja sustava javne rasvjete Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika proveo je rekonstrukciju i proširenje javne rasvjete u Donjem Čelu na otoku Koločepu.

U predjelu Gruda i na rivi pokraj hotelskog objekta u Donjem Čelu izvršena je ugradnja 12 novih stupih mjesta dok je osam dotrajalih svjetiljki zamijenjeno novim energetski visokoučinkovitim LED svjetiljkama. Ukupno je na trasi dugoj 700 metara postavljeno 20 LED solarnih svjetiljki.

Vrijednost provedenog ulaganja u sustav javne rasvjete na otoku Koločepu iznosi 163.478 kuna.

dpp

Grad Dubrovnik i iduće tri godine namjerava održavati i financirati liniju za Kalamotu kojom je dva puta dnevno, uz Jadroliniju koja plovi u Donje čelo, taj otok povezan s gruškom lukom. Naime, jedna od točaka za ponedjeljak najavljene sjednice Gradskog vijeća bit će i imenovanje članova Stručnog povjerenstva za provođenje postupka javne nabave za obavljanje javne usluge na neprofitnoj lokalnoj liniji u obalnom pomorskom prometu na relaciji Luka Gruž – Gornje Čelo na otoku Kalamoti. Njihova je zadaća, odabir brodara koji će nastaviti voziti tu liniju i na taj način povezati najbliži Elafitski otok s Gradom.

Mještani Kalamote zadovoljni su što se ta linija nastavlja.

- Ta linija puno znači mještanima Kalamote, kao i onima koji dolaze ujutro raditi na naš otok. Isto tako, nadamo se da će gradska uprava osigurati u ljetnim mjesecima i dodatne linije. Zašto netko iz Grada ne bi došao na kupanje na Kalamotu umjesto da ode npr. na Lokrum ili bilo gdje drugo. - kazao je mještanin Kalamote Đuro Musladin, dodajući kako je potrebno sustavnije razmišljanje o rješavanjima niza problema otočnog stanovnika kao i načinima povezivanja Elafita s Gradom.

Kalamotezi su, prema Musladinovim riječima, zadovoljni brodom koji protekle tri godine prometuje na toj relaciji te dodaje kako su u razgovoru s brodarom saznali da je on spreman i za kupnju još boljeg broda iako postojeći zadovoljava tražene uvjete za zimu.

- Međutim, on dobija ugovor na samo tri godine što mu ne daje dovoljno sigurnosti za budućnost. Kad bi taj ugovor bio bar na pet godina, vjerujem da bi čovjeku bilo sigurnije ulagati. - smatra Musladin.

Grad Dubrovnik u financiranje ove linije planira uložiti 1,44 milijuna kuna uključujući i PDV, što znači 480 tisuća kuna godišnje, odnosno 40 tisuća kuna mjesečno. Od tih 40 tisuća kuna mjesečno brodar mora namiriti plaće dvojice zaposlenika, gorivo što je sve veći izdatak, kao i svaki eventualni popravak te redovno održavanje broda.

O svemu tome konačan sud bi trebalo donijeti Povjerenstvo čiji bi članovi trebali biti diplomirana pravnica s certifikatom iz područja javne nabave Ivana Kralj, kap. Mato Kekez iz Lučke kapetanije, Niki Borovina iz Hrvatskog registra brodova, Željko Dadić iz Županijske lučke uprave Dubrovnik, te zamjenica pročelnice Upravnog odjela za turizam Anita Burić.

Župan Nikola Dobroslavić i ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan potpisali su ugovor kojim Dubrovačko - neretvanska županija iz proračuna sufinancira dio troškova za plaću, stalnu pripravnost te troškove prijevoza liječničkog tima na radu u ordinaciji na otoku Koločepu.

Također, sporazum o financiranju nadstandardnog dijela tima sanitetskog prijevoza na području Općine Mljet potpisali su župan Nikola Dobroslavić, načelnik Općine Mljet Đivo Market, ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park Mljet Ivan Sršen te ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan.

„Sporazumom se Dom zdravlja Dubrovnik obvezao osigurati nadstandardni dio tima sanitetskog prijevoza koji se sastoji od jednog vozača i vozila sanitetskog prijevoza, a koji će stalno biti stacioniran na području Općine Mljet. Troškove bruto plaće vozača dijele Javna ustanova ”Nacionalni park Mljet“ 50 posto, te po 25 posto Općina Mljet i Dubrovačko - neretvanska županija.” - piše u priopćenju iz Županije dubrovačko – neretvanske.

„Dubrovačko - neretvanska županija nastavlja s dugogodišnjom praksom ulaganja u zdravstveni nadstandard na svom području”, navodi se danas u priopćenju iz županijske uprave nakon potpisivanja ugovora.

dpp