Prikazujem sadržaj po oznakama: festa svetoga vlaha
FOTO / Spušten je parčev barjak, finula je Festa
Spuštanjem barjaka sv. Vlaha sa standala ispred svečeve zborne crkve u Dubrovniku u nedjelju 5. veljače završila je 1051. Festa dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha koja je ove godine trajala četiri dana.
Barjak su spustili ovogodišnji festanjuli Vlaho Milićević i Mato Konsuo u nazočnosti bratima iz Bratovštine festanjula sv. Vlaha, njihovog duhovnika i rektora crkve sv. Vlaha don Ivice Pervana, gradskih barjaka i štovatelja sv. Vlaha.
dpp
Gradonačelnik Franković s janjevskim hodočasnicima: Dubrovnik će uvijek biti vaš prijatelj i partner, jer ovo je i vaš dom
Po otvaranju Feste sv. Vlaha, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković susreo se s hodočasnicima zajednice Hrvata porijeklom iz Janjeva, a okupljenih u udruge Janjevo - Zagreb i Novo Janjevo iz Općine Kistanje. Susretu u Velikoj vijećnici pridružio se dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, i sam porijeklom iz Janjeva.
Gradonačelnik Mato Franković zahvalio je prisutnima na odanosti Festi i štovanju svetoga Vlaha te im je poručio: „Grad Dubrovnik će uvijek biti vaš prijatelj i partner, jer ovo je i vaš dom.”
Kako si istaknuli predstavnici zajednice Janjevaca radi se o najstarijoj očuvanoj enklavi slavne Dubrovačke Republike, koja svih ovih godina njeguje tradiciju vjernog štovanja moćnog dubrovačkog Parca.
Uz povijesne veze, veseli i snažna poveznica između naše zajednice i Grada Dubrovnika ostvarena imenovanjem mons. Roka Glasnovića za biskupa Dubrovačke biskupije koja jača našu vezu s Dubrovnikom, istaknuli su predstavnici udruga na susretu s gradonačelnikom Frankovićem.
Ideja o susretu predstavnika Grada Dubrovnika i janjevskih hodočasnika rođena je prilikom susreta za Festu Sv. Vlaha, 2020. godine. U 2023. obilježava se i 720. godišnjica od prvog spomena Janjeva.
dpp
Tradicionalno primanje za trombunjere
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković tradicionalno se na Kandeloru, po otvaranju Feste svetog Vlaha, susreo s predstavnicima Dubrovačkih trombunjera i njihovim gostima iz sedam hrvatskih povijesnih postrojbi.
Među gostima u Velikoj vijećnici našli su se predstavnici Turopoljskog banderija, Zrinske garde Čakovec, Karlovačke građanske garde i Šibenske gradske straže. U Dubrovnik su stigli i predstavnici Društva sv. Grgur iz Požege, Kostelske pištole-Keglevićeve straže Kostel iz Pregrade i Rapskih samostreličara, redom bratimljenih postrojbi Dubrovačkih trombunjera.
Neke od postrojbi, poput Turopoljskog banderija, prvi su put gosti Dubrovnika povodom Feste sv. Vlaha i Dana Grada.
Gradonačelnik Mato Franković gostima je poželio dobrodošlicu te im je zahvalio što će i ove godine uz Dubrovačke trombunjere uveličati Festu svetoga Vlaha i tradicionalnu procesiju.
Ispred povijesnih postrojbi prigodno se obratio predsjednik Društva Dubrovački trombunjeri Tomislav Macan. Zahvalio je gradonačelniku i Gradu na potpori njihovim aktivnostima te izrazio zadovoljstvo što se još jedna lijepa tradicija ponovno vratila uz ovogodišnju Festu.
Dubrovački trombunjeri povijesna su vojna postrojba, po predaji utemeljena 1417. godine. Sudjeluju u svim važnijim događajima u Dubrovniku, ali i diljem Hrvatske. Najvažnija im je uloga predvođenje procesije na blagdan svetoga Vlaha.
dpp
Tradicionalna tombula na Festu u 4 ure poslijepodne
Turistička zajednica grada Dubrovnika povodom Feste sv.Vlaha tradicionalno organizira humanitarnu tombulu, koja će se održati na Stradunu, 3. veljače s početkom u 16 sati uz poznatog DJ-a Vjevericu. Prodaja kartela vršit će se ispred palače Sponza, sat vremena prije početka po cijeni od dva eura za jednu kartelu.
Pozivamo Dubrovčane i njihove goste da se pridruže i sudjeluju u humanitarnoj zabavnoj igri koja tradicionalno okuplja brojne posjetitelje, gospođe i gospare, barjaktare, stanovnike okolice, festanjule i djecu, a prihod od prodaje kartela namijenjen je projektu sportske lige za djecu s teškoćama u razvoju „Special Power League“.
Tombula na Stradunu u duhovitih je Dubrovčana, sklonih ruganju, podrazumijevala i “zakidivanje”, gađanje ljutim narančama i jajima, stoga su se brojevi izvlačili na taraci palače Sponza. Svako izvlačenje broja publika komentira, svi su dobro raspoloženi i zabavljaju se. Josip Bersa najbolje opisuje taj običaj i ljude u knjizi "Dubrovačke slike i prilike 1800. - 1880.": "Pred gotičko-renesansnim pročeljem krasne starinske carinare — palače Sponza — na terasi izložena je, da je cio grad vidi, velika ploča s brojevima tombule. Pažnja se napinje; oči se upiru u ploču, uši se ćule. Neka duboka glasina navješćuje broj, i u isti mah sve glave, kao da ih je jedna velika ruka sve ujedanput tisnula u potiljak, pognu se na teskeru".
Dođite na Stradun, učinite dobro djelo i zabavite se!
TZ grada Dubrovnika
Poziv na dostavu prijedloga programa uz Festu sv. Vlaha i Dan Grada Dubrovnika
Grad Dubrovnik poziva sve ustanove, udruge i organizacije koje rade u djelokrugu kulture, sporta i drugih društvenih djelatnosti da dostave svoje pisane prijedloge programa i sugestija za obilježavanje Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 3. veljače 2023. godine. Ovaj poziv ne podrazumijeva financijsku i organizacijsku potporu predloženim programima.
Predloženi programi trebaju se odnositi na razdoblje od 23. siječnja 2023. do 5. veljače 2023. godine.
Rok za dostavu prijedloga je do ponedjeljka 9. siječnja 2023. godine. Prijedlozi koji pristignu nakon 9. siječnja 2023. godine neće biti razmatrani niti uvrštenu u službeni program Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 2023. godine.
Prijedloge je potrebno dostaviti u Pisarnicu Grada Dubrovnika s naznakom za Upravni odjel za poslove gradonačelnika, Pred dvorom 1 ili na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
Grad Dubrovnik
FOTO / Stonska Festa svetoga Vlaha
Blagdan svetoga Vlaha i Dan općine proslavljen je danas i u Stonu. Festa u Stonu, čiji su ovogodišnji festanjuli Jero Krile iz Hodilja i Ante Vlahušić iz Stona, danas je započela dočekom barjaka kod Solane na mostu, nakon čega je služena misa. Misno slavlje u crkvi svetoga Vlaha predvodio je fra Ante Marić.
Nakon mise uslijedila je i tradicionalna procesija oko cijeloga grada te na koncu poklon barjaktara uz izvijanje barjaka ispred crkve svetoga Vlaha.
Stonsku Festu zabilježili smo kamerom, a fotogaleriju možete vidjeti u prilogu.
dpp
Program Feste svetoga Vlaha 2022.
Ovogodišnji Program Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika počinje u ponedjeljak, 24. siječnja, a završava u nedjelju, 6. veljače na Gorici.
Program obuhvaća čitav niz kulturnih događanja, od izložbi, koncerata, predstava, predavanja, radionica, predstavljanja knjiga i projekcije filmova.
Održat će se više od 40 različitih vjerskih i svjetovnih te prigodnih i tradicionalnih programa.
Svečano otvaranje Feste tradicionalno će se upriličiti na Kandeloru, 2. veljače, u 15 sati i 30 minuta ispred parčeve crkve, dok je središnje, svečano euharistijsko slavlje u četvrtak, 3. veljače s početkom u 10 sati ispred dubrovačke katedrale.
Festa završava u nedjelju, 6. veljače, a cjelokupni program možete vidjeti OVDJE.
dpp
Ređenje biskupa i Festa sv. Vlaha pod maskama i na otvorenom
Ređenje biskupa dubrovačkoga mons. Roka Glasnovića koje je zakazano za 22. siječnja, kao i Festa svetoga Vlaha održat će se pod maskama, naravno ne pokladnim nego zaštitnim i medicinskim. Naime, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković izjavio je danas kako su oba događaja planirana u suradnji s Biskupijom dubrovačkom na ovaj način uz to što će biti potrebno i predočenja COVID potvrda, a maske će se nositi i vani.
- Prijedlog koji smo usuglasili s Biskupijom poslat ćemo nadležnom Stožeru civilne zaštite Dubrovačko - neretvanske županije. Nadamo se njihovoj suglasnosti. - rekao je gradonačelnik Franković.
Ove godine neće biti Večere od Kandelore, naglasio je gradonačelnik Dubrovnika.
dm
Otvorena 1047. Festa svetoga Vlaha
Puštanjem golubica i podizanjem svečeva barjaka ispred parčeve crkve otvorena je 1047. Festa svetoga Vlaha. Svečev barjak podigli su ovogodišnji festanjuli Ivica Lončarica i Pero Butijer. Brojnim Dubrovčanima, hodočasnicima i svima onima koji su pristigli na otvorenje Feste obratio se biskup dubrovački Mate Uzinić koji je između ostalog poručio kako je Festa prigoda da postanemo bolji ljudi, ljudi za druge, a ne samo za sebe.
Uvodno je biskup dubrovački monsinjor Mate Uzinić kazao kako je ove godine 10. obljetnica upisa Feste svetog Vlaha na popis nematerijalne UNESCO-ve baštine pa imamo puno gostiju. Kazavši kako ima cijele dvije stranice imena koja bi trebao pročitati, biskup je rekao kako bi vjerojatno nekoga zaboravio te predložio da te dvije stranice sažme u dvije rečenice, što je uz osmijehe i pljeskom dočekano od vjernika okupljenih ispred crkve svetoga Vlaha.
- Prva rečenica je, dragi gosti, prijatelji, hodočasnici, dobrodošli u Grad svetoga Vlaha,a dobrodošli na našu Festu, drage Dubrovkinje i Dubrovčani, neka vam je blagoslovljena Festa svetoga Vlaha. Ovog Festom započinjemo svoju trogodišnju pripravu za 1050. obljetnicu Feste i veliku obljetnicu slavljem biskupske sinode, a posljednja je bila u godini 1990. Tom sinodom želimo zahvali za bogatu tradiciju kojoj je ogledni primjer Festa i na nov način promicati sadašnjost naše mjesne crkve i s ljubavlju se suočiti izazovima trenutka, kako bi se s nadom mogli otvoriti budućnosti. - rekao je biskup.
Istaknuvši kako se ove godine Festa obilježava na Dan života, biskup Uzinić nije zaboravio kazati kako su ove godine pred Festu dogodile i strašne tragedije.
- Festa je obilježena žalosnim tragedijama koje su pogodile grad i biskupiju i te su tragedije u mnoge naše obitelji unijele žalost zbog gubitka života, a u nama drugima izazvale nevjericu i zbunjenost koja nas čini da se zapitao što se događa i ima li u tome i naše odgovornosti. Neke tragedije ne možemo izbjeći jer živimo u nesavršenom svijetu, ali neke su dio naše odgovornosti, osobito kad je riječ o našem odnosu prema životu drugih i prema vlastitu životu. Festa je prilika da se nad tim ispitamo i da se svi, osobito mi koji se ispovijedamo kao kršćani katolici pokušamo usmjeriti prema bitnom, a što nam sveti Vlaho pokazuje svojim primjerom, a to pokazuju i dokazuju i davno poznata gesla koja po njegovu zagovoru žele osloboditi od navezanosti na sporedno, kako bismo mogli imati sluha za ono bitno, opće i zajedničko. Dužni smo napraviti ono što je u našoj moći da ovo ne bude generacija koja će uništiti ono što je primila nego ona koja će ono što joj je ostavljeno u naslijeđe proslijediti sljedećoj generaciji i to je ono bitno što ne ostvarujemo i ne možemo ostvariti samo u onom imati, koje smo pretvorili u najvišu vrijednost i koje nas samo osiromašuje.- rekao je biskup dubrovački Mate Uzinić.
Laus je tradicionalno čitao don Toma Lučić, a po otvorenju 1047. Feste svetoga Vlaha uslijedilo je grličanje vjernika u parčevoj crkvi.
Tombula! Nedjelja u 16 sati
Turistička zajednica grada Dubrovnika i ove godine povodom Feste sv. Vlaha, tradicionalno organizira svima omiljenu humanitarnu tombulu, koja će se održati na Stradunu, u nedjelju s početkom u 16 sati uz poznatog DJ-a Vjevericu. Prodaja kartela vršit će se ispred Luže, sat vremena prije početka po cijeni od 10 kuna za jednu kartelu.
Pozivamo sve da se pridruže i sudjeluju u humanitarnoj zabavnoj igri koja svake godine okuplja brojne posjetitelje, gospođe i gospare, barjaktare, stanovnike okolice, festanjule i djecu, a prihod od prodaje kartela namijenjen je za humanitarnu akciju „Tko rano rani, ima šanse“ a sve u svrhu prikupljanja sredstava za kupnju neurofeedback aparata i opremanja senzorne sobe Poliklinike za mentalno zdravlje djece i projekta rane intervencije u Općoj bolnici Dubrovnik.
Tombula na Stradunu u duhovitih je Dubrovčana, sklonih ruganju, podrazumijevala i “zakidivanje”, gađanje ljutim narančama i jajima, stoga su se brojevi izvlačili na taraci palače Sponza. Svako izvlačenje broja publika komentira, neki negoduju drugi se raduju ,ali svi su dobro raspoloženi i zabavljaju se. Josip Bersa najbolje opisuje taj običaj i ljude u knjizi "Dubrovačke slike i prilike 1800. - 1880.": "Pred gotičko-renesansnim pročeljem krasne starinske carinare — palače Sponza — na terasi izložena je, da je cio grad vidi, velika ploča s brojevima tombule. Pažnja se napinje; oči se upiru u ploču, uši se ćule. Neka duboka glasina navješćuje broj, i u isti mah sve glave, kao da ih je jedna velika ruka sve ujedanput tisnula u potiljak, pognu se na teskeru".
Dođite na Stradun, učinite dobro djelo i zabavite se!
TZ grada Dubrovnika