Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Žao mi je što su me na ovaj način prozvali stanari Karingtonke, rekao je gradonačelnik Mato Franković te istaknuo kako je zemljište na kojem parkiraju automobile građevinsko još od 2005., odnosno tadašnjeg GUP - a. Franković je naglasio kako su stanari Karingtonke znali da će, kad dođe vrijeme gradnje, morati napustiti parking koji koriste.

- Još od 2005. kad su s tvrtkom Leno potpisali ugovor, prvi članak tog ugovora je bio da mogu koristiti parking do trenutka realizacije investicije sukladno GUP - u i UPU - u, to je prvi članak njihova ugovora o parkiranju. - rekao je Franković.

Naglasivši kako ima puno razumijevanje za stanare, Franković je rekao kako im je tvrtka Leno ponudila da se po istoj cijeni koriste parkingom u Mercanteu.

Osvrnuo se na spojnu cestu koju su stanari na konferenciji za novinare istaknuli kao problem.

- Tvrtka Leno nije vlasnik samo jednog zemljišta već dva. Za jedno zemljište bliže Karingtonki ne treba izgradnja spojne ceste jer je uz gradsku cestu i svoj spoj može realizirati na bilo kojoj zoni u kojoj graniči s cestom. - kazao je Franković.

I dok stanari ističu kako će se kod Karingtonke dogodili megalomanska gradnja, Franković to opovrgava.

- Ova zgrada je jedan i pol put manja od Karingtonke. To je prizemlje i četiri etaže i prema onom što sam vidio, meni to izgleda u redu. To je zona visoke gradnje. S donje strane je Karingtonka, a iza leđa se također nalaze zgrade. Ne mislim da se tu radi o bilo kakvoj megalomaniji, a posebno uzevši u obzir činjenicu da će tamo ukupno biti oko 45, 46 stanova. Tamo će stanove kupiti naši sugrađani, neće sigurno doći ne znam tko.- rekao je Franković te naveo kako je sukladno GUP - u predviđeno da zgrada ima 63 parkirna mjesta za stanare.

Naglasio je kako nije postojala niti jedna zakonska mogućnost prema kojoj je nadležni upravni odjel mogao odbiti investitoru izdati lokacijsku dozvolu.

- Ta zgrada još nema građevinsku dozvolu. Ima lokacijsku. Sve je sukladno GUP - u, prvom pa drugom pa trećem. Zgrada se povukla u zonu svojih granica. Malo je sužena radi parcele. - kazao je Franković, istaknuvši kako je najveći problem što stanari gube parkirna mjesta.

- Kad su bili kod mene pitao sam ih jesu li parkirali besplatno jer ako je tako bilo do 2011. moglo se to područje sukladno zakonu knjižit kao komunalna infrastruktura, ali oni su meni jasno rekli „nismo”, da su s tvrtkom Leno sklopili ugovor o zakupu parkirnih mjesta koji uredno plaćaju. - kazao je Franković.

Ne bi li riješio problem s nedostajućim parkirnim mjestima kod Karigtonke Franković je ponudio rješenje.

- Pronašli smo parcelu u vlasništvu Republike Hrvatske gdje se može organizirati parking i po nama bi tu trebala ići garaža po modelu kao u Ulici Janka Bobetka koju su stanari zajednički gradili, investirali. Mi smo tu parcelu pronašli prije nekoliko dana i radimo screening da vidimo koliko bi to moglo koštati, meni ta parcela izgleda tako da bi na njoj mogla biti moguća realizacija garaže koju bi radili po modelu garaža u Ulici Janka Bobetka. - rekao je Franković.

Istaknuo je kako se na parcelama kod Karingtonke i ubuduće može očekivati gradnja.

- Jedna je parcela tvrtke Leno, a druga je parcela nekakvog švicarskog fonda, a bila je u vlasništvu pokojnog Kreša Milanovića, brata predsjednika Zorana Milanovića.- kazao je.

Franković je dodao kako je na tom području planirana izgradnja pristupne ceste. Riječ je o projektu od 30 milijuna kuna kojim bi se spojile Vukovarska i Hebrangova ulica. Investitorima se, rekao je, ne isplati graditi toliku vrijednu cestu jer investiciju ne mogu vratiti iz prodaje stanova.

Dodavši kako treba reći kompletnu istinu, Franković je rekao kako drugi sastanak sa stanarima nije održan jer su ga stanari obavijestili da zbog odlaska jednog od stanara na put ne mogu doći na sastanak, „a onda, iza, nažalost, ja nisam mogao”, kazao je Franković, odbacivši špekulacije stanara kako do drugog sastanka nije došlo jer je u međuvremenu investitoru izdana lokacijska dozvola.

- U procesu izdavanja lokacijske dozvole ja ne želim sudjelovati. U nijednom procesu izdavanja nijedne dozvole ne želim sudjelovati, ne želim uopće znati za njih. - naglasio je Franković.

Naglasio je kako građevinsku zonu, što traže stanari, ne može pretvoriti u zelenu zonu.

- Naravno da nije moguće. Posljednjih 17 godina i više je ta zona predviđena za gradnju i sad ćemo je izbrisat jer netko nema dovoljno parking mjesta. Ponavljam, ja ljude u potpunosti razumijem, ali i smatram da je potpuno nekorektno nazivati nešto megalomanskom gradnjom, a živjeti u zgradi koja je veća od te zgrade koja će se graditi. To je nekorektno. - rekao je Franković te naveo zašto se takva gradnja naziva megalomanskom.

- Zato što će se u našem gradu ljudi jedino pobuniti kad je nešto megalomansko jer ako je nešto po mjeri neće se baš ljudi buniti pa su oni na takav način željeli postići simpatije ljude. - rekao je Franković i dodao još jednom kako stanare Karingtonke potpuno razumije.

- Bio sam godinama podstanar i najveća moja frustracija tada je bila kad bi dolazio doma, a nema parkinga, e onda traži pa to nekad traje 10 minuta, a znalo bi trajati i po 45 minuta i više. Ja u potpunosti suosjećam sa stanarima i vjerujem da će dio njih pronaći rješenje na parkingu u Mercanetu, a na nama je da zajedno pronađemo neko dugoročno rješenje. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u Jaje_Lijevo

U Zagrebu mu, iako je imao lokacijsku dozvolu, nije uspjelo u samom parku na Knežiji izgraditi stambenu zgradu. Hoće li poduzetniku Luki Kaiću uspjeti izgraditi zgradu u obuhvatu parkinga kod Karingtonke ovisi dijelom i o upornosti stanara tog područja. Oni su s jutrošnje konferencije za novinare zatražili da se tvrtki Dubrovački dvori ne izda građevinska dozvola te da se poveći prostor uz „Karingtonku” kroz izmjene GUP-a proglasi zelenom zonom.

Dio zemljišta kod Karingtonke, odnosno parcela koju stanari šireg područja uz naplatu koriste kao parking, prema izvodu iz zemljišnih knjiga još uvijek je u vlasništvu tvrtke Leno. Ista je to tvrtka kojoj stanari plaćaju parking.

karingtonka270922 5

No, zemljište zbog kojeg su se na noge digli stanari zapravo je bilo u vlasništvu negdašnje Dubrovkinje. Zemljište kod Karingtonke već odavno je građevinskoj zoni i bilo je zapravo samo pitanje dana kada će se neki od investitora na njemu odvažiti graditi. Onima koji su htjeli bila je preskupa investicija izgradnje ceste, dok, naravno uvijek ima i onih investitora kojima je takva investicija prihvatljiva.

Stanari na konferenciji za novinare ističu kako je tvrtka Leno, čiji je osnivač tvrtka Gravosa sporno zemljište prodala 2020. da bi investitor u srpnju ove godine ishodio lokacijsku dozvolu za izgradnju zgrade s 47 stambenih jedinica.

Stambeno – poslovna zgrada, kazao je predstavnik stanara Tomislav Demarin, imat će 22 stana, a preostalih 27 jedinica, govori on, su apartmani.

- Ovdje se ne radi o rješavanju stambenog pitanja Dubrovčana, nego o apartmanizaciji i betoniranju. Zgrada bi trebala biti 15,30 metara visoka. Iz lokacijske dozvole i tlocrta koje smo slučajno našli, iščitava se kako garaža neće biti ukopana već će bit ograđena zidovima i iskoristit će je kao postojeće parkiralište. To je protivno lokacijskoj dozvoli koja je očito izdana na brzinu pa se potkralo mnogo grešaka, ali mi ćemo to rješavati na drugačiji način, stalnim nadzornom nad tom lokacijskom dozvolom. - naglasio je Demarin.

karingtonka270922 2

Stanari Šipčina strahuju naime kako će ostati bez parkinga za koji još uvijek tvrtki Leno plaćaju najam za parkirna mjesta. Upozoravaju kako se parkingom kod Karingtonke koristi veliki broj stanara sa šireg okolnog područja.

karingtonka270922 1

Parking su im, istaknuli su, obećavale sve gradske uprave još otkad su 1992. uselili u zgradu.

- Govorili su nam „pusti, to je od Dubrovkinje, to je naše”, a od 1993. dosad je bilo nekoliko investitora i nijedan nije došao do lokacijske dozvole. - rekao je predstavnik stanara Eduard Čengija, zapitavši gdje je granica privatnog i javnog interesa.

- Koliko to milijuna eura treba uložiti da bi se reklo vas 200 van? - zapitao se Čengija te dodao kako im je od gradonačelnika rečeno „imamo obvezu prema vama”. Prevareni smo, mi koji smo branili i obranili ovaj grad. - naglasio je Čengija.

karingtonka270922 4

Osvrnuo se i na sastanak s gradonačelnikom Matom Frankovićem koji je održan sredinom srpnja.

- Bili smo na sastanku s gradonačelnikom Frankovićem i nekim zaključcima smo bili zadovoljni. Dogovorili smo još jedan sastanak, ali u međuvremenu je 20. srpnja izdana lokacijska dozvola, a do sastanka nije došlo. Slučajno ili ne, prosudite sami. - rekao je Čengija te napomenuo kako se na izdavanje lokacijske dozvole stanari nisu mogli žaliti jer ih od investitorove parcele dijeli put.

- Između nas je Grad Dubrovnik koji nas je trebao zaštititi. - rekao je Čengija.

Brojni su investitori inače već pokušali graditi na tom prostoru, ali su odreda odustajali zbog ceste, odnosno zbog spojeva na Hebrangovu i Vukovarsku ulicu. Stanari žele da se prostor kod Karingtonke u GUP-u proglasi zelenom zonom, odnosno da se na tom prostoru zabrani gradnja.

nm

Objavljeno u jaje1

Nakon što je 31 - godišnji državljanin Srbije, koji je na privremenom boravku u Hrvatskoj, policiji prijavio da je nepoznata osoba nedavno provalila u njegov stan na području Dubrovnika odakle mu je ukraden novac, policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik proveli su kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je 31-godišnjak lažno prijavio kazneno djelo.

U svojoj prijavi on je naveo da je nepoznati počinitelj u stan ušao kroz prozor spavaće sobe nakon čega je izvršio premetačinu sobe i otuđio 10.500 kuna koji su se nalazili skriveni ispod madraca.

Zbog sumnje da je počinio lažno prijavljivanje kaznenog djela osumnjičeni srpski državljanin je uhićen i, uz kaznenu prijavu i pritvoren.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Subota, 24 Rujan 2022 19:38

Dubrovnik stigao do tri milijuna noćenja

Dubrovnik je jučer zabilježio tromilijunto noćenje, a tim povodom gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković oglasio se na svom FB profilu navevši kako je riječ o uspješnom turističkom oporavku.

„Unatoč izazovnim vremenima, naš Grad se uspješno turistički oporavlja na postavkama održivog turizma. Brojka gostiju u Dubrovniku, dulji boravak i dalje aktivna turistička sezona rezultat su kontinuiranog sinkroniziranog rada turističkog sektora i gradske uprave. Nastavljamo dalje raditi i vjerujemo da će listopad biti jednako uspješan kao i rujan.” - naveo je Franković.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Prometne gužve i čepovi na gradskim prometnicama postali su gotovo svakodnevni. Kad bi vam netko rekao da će se u taj kaos uklopiti i tramvaj, zasigurno biste ga proglasili ludim. Tramvaj kao atrakcija bi se zapravo i mogao vratiti na dubrovačke prometnice ili njihov dio kada bi se netko prethodno ozbiljno pozabavio dubrovačkim cestama, odnosno konkretnim prometnim rješenjima i izgradnjom garaža. O vraćanju tramvaja na dubrovačke prometnice, gradonačelnik Mato Franković nije iznio konkretan stav. No i on je naglasio da bi za takvo nešto prvo trebalo urediti postojeći promet, prvenstveno onaj u mirovanju, tj. parkinge.

Može li se tramvaj vratiti na dubrovačke prometnice ili njihov dio, prvenstveno kao turistička atrakcija pitao je naime nedavno gradonačelnika Mata Frankovića vijećnik Krešimir Marković na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća.

- Razmišljam već neko vrijeme o mogućnosti povratka tramvaja, razmišljali smo o tome i na Klubu i nekako sam dao sebi zadatak postaviti to pitanje jer mi je bilo jako interesantno da tramvaj, koji je već prometovao u gradu i bio simbol grada, pokušamo vratiti. Inače, ne smatram da tramvaj treba prometovati po cijelom gradu nego da bude turistička atrakcija i on bi zasigurno bio jedna dragocjena atrakcija za sve koji dolaze iz svijeta, voze se brzim vlakovima i po 500 kilometara na sat, da se voze jednim tramvajem koji ide puno manjom brzinom i ja ću svakako tu ideju povratka tramvaja poticati i dalje. - kazao je Marković, istaknuvši kako je na prometnim stručnjacima da pronađu najbolje rješenje, odnosno trasu kojom bi mogao prometovati tramvaj.

- Recimo, možda bi to mogla biti trasa od Robne kuće Minčeta preko Lapadske obale ili da ide preko Boninova prema Pilama. Ipak, prepustio bi prometnim stručnjacima, ali i Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika da razmisle o toj ideji jer bi bilo dragocjeno da Grad ima nešto takvo u svojoj turističkoj i kulturnoj ponudi. - smatra Marković.

Je li povratak tramvaja na dubrovačke prometnice moguć, gradonačelnik Mato Franković vijećniku Markoviću nije konkretno odgovorio, ali tu ideju nije ni odbacio.

- Moramo riješiti probleme u prometu koje imamo, a imamo ih puno, posebno u dijelu prometa u mirovanju. Slike iz zraka pokazuju koliko cesta i koridora je zauzeto parkiranim autima i vidi se i koje su prostorne mogućnosti grada da su kojim slučajem auti u garažama. Od stadiona u Lapadu do Čingrije gotovo da imamo četverotračnu cestu, ali su s obje strane automobili. - rekao je Franković i dodao:
- Tramvaj bi bio atraktivan i on je takva vrsta prijevoza da mu nema tko smetati, ide po tračnicama i nema problema, ali treba pričekati dok riješimo neke stvari. Ako bismo krenuli u tom smjeru, vjerujem da bi naši sugrađani pozdravili povratak tramvaja, dok bi ga gosti koristili kao atrakciju. - rekao je gradonačelnik Franković.

No, zapravo je i vožnja dubrovačkim cestama u sezoni postala svojevrsna atrakcija, kako za domaće tako i za turiste, naravno u negativnom smislu. Ipak, veliki broj građana nostalgičan je prema tramvaju i vjerojatno bi veliki broj njih podržao takvu inicijativu.

„ A streetcar named desire”, nostalgično je još na sjednici ondašnjeg Gradskog poglavarstva u travnju 2009. kazala tadašnja dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica prije negoli je predstavljen plan povratka dubrovačkog tramvaja na gradske prometnice. Da, plan povratka dubrovačkog tramvaja na gradske prometnice zaista je bio jedna od točaka dnevnoga reda tadašnje sjednice Poglavarstva. Kako je ta sjednica održana u osvit lokalnih izbora 2009. koje je Šuica izgubila, bilo je jasno da je plan povratka tramvaja na dubrovačke ceste osmišljen u propagandne predizborne svrhe pa je tramvaj i dalje Dubrovčanima ostao tek čežnja.

Objavljeno u Aktualno

Prvo se najavljivalo da će biti postavljen u Parku Luja Šoletića u Gružu, a potom je na nedavno održanoj sjednici Gradskog vijeća uz maslinike u krugu Luke Dubrovnik za lokaciju spomeniku djeci poginuloj u Domovinskom ratu predložen i kružni tok na Solskoj bazi. Iako su često suprotnih stavova, kad je u pitanju lokacija spomenika djeci poginuloj u Domovinskom ratu, gradski vijećnici stava su kako gruški kružni tok nije dobro mjesto za takav spomenik.

Još je na sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Mato Franković istaknuo kako je resornog pročelnika Boža Benića pitao je li poludio kad mu je došao s prijedlogom u kojem se kao lokacija spomenika djeci poginuloj u Domovinskom ratu predlaže središte kružnog toka na Solskoj bazi. No, kako je prepričao gradonačelnik Franković, kad mu je pročelnik pokazao desetak primjera spomenika u kružnim tokovima po svjetskim metropolama, on je kazao kako zaista ima sjajnih primjera spomenika u kružnim tokovima.

Istaknuo je kako treba dopustiti umjetnicima da predlože najbolje rješenje, ali i naglasio kako odluku o izgledu i lokaciji budućeg spomenika treba usuglasiti i s roditeljima, odnosno predstavnicima Udruge civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

Naime, Gradsko je vijeće na prošloj sjednici imenovalo članove Povjerenstva za verifikaciju Programa za provedbu natječaja za izradu likovnog rješenja spomen obilježja za djecu poginulu u Domovinskom ratu u Dubrovniku.

U istom tom Prijedlogu bilo je navedeno kako je lokacija za spomenik središte kružnog toka na Solskoj bazi.

Kad je u pitanju prijedlog da se spomenik postavi u centru kružnog toka na Solskoj bazi predsjednica Udruge civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Marija Lukšić izjave ne želi davati. Kazala je naime kako je stav Udruge da nitko neće davati izjave dok se ne sastane Povjerenstvo, odnosno dok ne vide predloženo rješenje.

POTREBICA: LOKACIJU SMO IZBACILI IZ ODLUKE

Prijedlogom da se spomenik postavi u kružnom toku u Gružu nisu zadovoljni ni vijećnici pa ni predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ), iako je dojam da na samoj sjednici nije bio protiv prijedloga.

- Ne znam po čemu ste zaključili da sam ja na sjednici podržao prijedlog lokacije spomenika. Samo sam rekao da takvi spomenici postoje u svijetu, ali da mi nije jasno kome je baš ta mikrolokacija pala na pamet. Rekao sam i da je naša dužnost i obveza bila još u proteklom razdoblju napravit spomenik djeci i da se snažno zalažem za njegovu izgradnju, ali, naravno na najboljoj lokaciji i u dogovoru s Udrugom civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. Mislim da spomenik djeci moramo izgraditi i ne smijemo, gradeći ga, izazvati bilo kakav prijepor. – rekao je Potrebica te odgovorio na pitanje o predloženoj lokaciji, odnosno gradnji spomenika u kružnom toku u Gružu.

- Po meni lokacija unutar kružnog toka nije idealna, ali činjenica je da takvih spomenika ima puno u SAD-u, ali mi možemo naći i primjereniju lokaciju koja neće izazvati prijepore. Sama rasprava o lokaciji ne smije zasjeniti ideju, želju i brzinu da se spomenik spomenik napravi. - kazao je Potrebica.

potrebica180922

Istaknuo je kako će odluku o lokaciji Gradsko vijeće tek donijeti, odnosno donijet će je kad Povjerenstvo definira koja je najbolja lokacija za spomenik djeci poginuloj u Domovinskom ratu u Dubrovniku.

- Mi smo na kraju rasprave na sjednici donijeli odluku prema kojoj će Povjerenstvo u čijem su sastavu i predstavnici Udruge definirati najbolju lokaciju. Ne bih uopće otvarao javnu polemiku o lokaciji spomenika, o tome ćemo razgovarati kad prijedlog dođe na Vijeće. Legitimno je naravno da svatko predloži lokaciju i mislim da svi to i rade iz dobrih namjera pa ćemo na Gradskom vijeću u konačnici i odabrati lokaciju. Mi ćemo, gotovo je sigurno, potvrditi onu lokaciju koju će predložiti Povjerenstvo. Vijeće je imenovalo Povjerenstvo i poslao jasnu političku poruku na prijedlog gradonačelnika da se spomenik našoj poginuloj djeci mora napraviti i to je najvažniji dio odluke Gradskog vijeća. - kazao je Potrebica i dodao:

- Mi smo sve one dijelove koji su upućivali na to da je kružni tok definiran kao lokacija izbacili iz odluke, tako da je iz nje vidljivo samo da se imenuje Povjerenstvo koje će provesti postupak i izabrati najbolje rješenje i predložiti lokaciju. - rekao je Potrebica.

Na pitanje bi li predložio neku od lokacija na kojoj bi se mogao postaviti spomenik djeci Potrebica je kazao kako će po tom pitanju ostati suzdržan, ali je naglasio kako kružni tok na Solskoj bazi nije dobro rješenje.

- Ne, ne bih do mišljenja Povjerenstva želio iznositi prijedloge potencijalne lokacije. Ipak, poslije sjednice Gradskog vijeća jasno je da kružni tok nije rješenje i mislim da smo više manje svi na tom tragu. Svoje mišljenje o lokaciji u svakom bi slučaju prvo iznio Povjerenstvu nakon što je oni odaberu. No, mislim da kružni tok u Gružu u ovom trenutku nije rješenje. - smatra Potrebica.

Kad je postavljanje spomenika u pitanju, Potrebica dodaje kako smo naučili lekciju sa spomenikom za branitelje koji je donedavno stajao na Pilama, a sada leži u dijelovima u skladištu u Luci Dubrovnik.

- Ako smo išta na Pilama naučili to je da spomenik treba biti trajan, da to treba biti spomenik koji će dugo vremensko razdoblje ostati nepromijenjen i odolijevati svim izazovima vremena. U ovom slučaju, nikakva high tech tehnologija ne dolazi u obzir, a što s materijala tiče ja sam uvijek pristaša trajnih materijala od koji su se kroz povijest gradili spomenici, a spomenik našim palim anđelima mora biti trajni spomenik. - rekao je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, koji smatra da je taj spomenik trebao biti davno napravljen.

- Još na sjednici Gradskog vijeća sam rekao kako smo mi Hrvati genijalni jer sve uspijemo ispolitizirati i od svega napraviti problem, a 27, odnosno 30 godina je prošlo od stradanja nevine dječice u Dubrovniku, a mi im nismo napravili spomenik i sad kad ga trebamo graditi prvo se svadimo oko mikrolokacije, a nakon toga oko materijala, i mislim da je to, blago rečeno, katastrofa, pogotovo što jednoglasno glasamo da se spomenik gradi. Ajmo se onda svaditi prvo u tišini i bez javnosti i pustiti Povjerenstvo i stručne ljude da daju prijedloge. Smiješno je da se natječemo tko je više za izgradnju spomenika jer činjenica je da svi jesmo za to da se gradi i činjenica je da sve vlasti u Gradu od završetka Domovinskog rata na ovamo nisu smatrale da ga je potrebno graditi jer da jesu bile bi ga izgradile. Mi smo odluku da ćemo ga napraviti donijeli i vjerujem da će gradonačelnik to i učiniti i smiješno je skupljati jeftine poene i uzbuđivati javnost oko mikrolokacije kad će u konačnici taj prijedlog doći na Gradsko vijeće i javno će se raspraviti. - kazao je Potrebica.

MARKOVIĆ: PARK LUJA ŠOLETIĆA BIO BI PUNO PRIMJERENIJA LOKACIJA

O spomenicima, posebice onom za branitelje na sjednicama često progovara vijećnik Krešimir Marković (HS), koji također smatra kako kružni tok nije najbolje mjesto za spomenik poginuloj djeci.

- Rekao sam, Bogu hvala da je ta točka konačno došla na dnevni red Gradskog vijeća i više sam puta govorio na tu temu, ne samo o spomeniku za djecu nego i o spomeniku za branitelje koji bi trebao biti na Pilama. I sam dolazim iz obitelji u kojoj je poginuli branitelj i na to gledam na poseban na način. Što se tiče kružnog toka kao lokacije za spomenik djeci, mislim da on treba biti na najboljoj poziciji koju grad može ponuditi. Malo sam razmišljao o tom kružnom toku, on jest ulaz u Grad, ali teško je dostupan. To je jako frekventan ulaz u Grad i ne vidim kako bi se uopće prišlo tom spomeniku kao mjestu od posebnog pijeteta ako je u kružnom toku. - rekao je Marković i dodao:

- Mislim da kružni tok nije najbolje rješenje, a iskreno - nisam razmišljao o nekoj drugoj lokaciji. - kazao je Marković.

Inače, gradonačelnik je često, govoreći o spomeniku za djecu poginulu u Domovinskom ratu u Dubrovniku, znao istaknuti kako će on biti postavljen u Parku Luja Šoletića u Gružu. Vijećnik Marković smatra kako je taj park dobra lokacija, ako spomenik mora biti u Gružu.

markovic180922

- Mislim da bi Park Luja Šoletića bio puno bolja lokacija za ovaj spomenik nego kružni tok. On je u srcu Gruža i svima je dostupan i ako se o toj lokaciji bude raspravljalo, zalagat ću se da postavi u Parku Luja Šoletića u Gružu. Po meni je to puno bolja lokacija nego kružni tok. - kazao je Marković koji smatra da je spomenik Papi Ivanu Pavlu II. U Gružu odlično izvedeno rješenje.

- Idejno rješenje spomenika Papi Ivanu Pavlu II. je izvrsno, ima prilaz, prostor oko spomenika, a papa je i prolazio kroz Gružu, držao i misu i taj spomenik je zaista dobro izveden. - rekao je Marković, koji smatra da spomenik djeci treba biti izrađen od kamena, ali i naglašava kako izgradnja tog spomenika nije tema oko kojega se političari trebaju dijeliti.

- Volio bih da idejno rješenje tog spomenika bude najbolje rješenje za roditelje poginule djece. I ja u obitelji imam jednu takvu situaciju. Pokojni Martin Šijaković nije bio dijete, bio je student, imao je 23 godine, došao je iz Zagreba i poginuo i tu bol gledam svaki dan u svojoj obitelji. Majke čija su djeca poginula trebaju odlučiti o mjestu na kojem će biti postavljen spomenik. - rekao je Marković, koji kao i Potrebica smatra da na se sa spomenikom djeci ne smije dogoditi greška kao sa spomenikom braniteljima.

- Moramo biti itekako oprezni da nam se ne dogodi druga greška mislim da smo iz one prve greške nešto trebali naučiti. Onaj spomenik na Pilama nije bio primjeren za ono što je postavljen, a mislim i da sam stil nije bio pogođen. - smatra vijećnik Krešimir Marković (HS).

SELMANI: MOŽDA NI PARK NA BATALI NIJE LOŠE RJEŠENJE

Da od središta kružnog toka na Solskoj bazi ima puno boljih lokacija za spomenik poginuloj djeci smatra i gradski vijećnik Nikša Selmani (SJG).

- Treba razmišljati o nekom primjerenijem mjestu. Oko kružnog toka se odvija promet i nema mogućnosti prilaska spomeniku, a ovdje se radi o stvari koja je ipak više intimnije prirode i mislim da treba tražiti neku bolju lokaciju. - rekao je Selmani, istaknuvši i nekoliko lokacija na kojim bi mogao biti postavljen spomenik poginuloj djeci.

selmani180922

- Neka naša suštinska poruka tijekom rasprave o spomeniku na Gradskom vijeću je išla u smjeru da život unatoč svemu teče i dalje i možda je neki park u kojem su i dječji rekviziti primjereniji za spomenik. Mi smo čak razmišljali o parku u Pilama koji se treba urediti ispod platana, možda je ta lokacija primjerenija za spomenik poginuloj djeci. Ako već treba biti u Gružu, možda je park Luja Šoletića primjerenije mjesto. Možda ni park na Batali nije loše rješenje jer u njemu već imamo taj memorijalni momenat, ali i dječje igralište. Možda je i ta lokacija primjerena. Taj je spomenik inače najintimnije vezan uz roditelje koji su izgubili djecu i mislim da oni moraju imati taj neki intimni osjećaj kad mu prilaze. - kazao je Selmani.

I dok su na sjednici kao materijal od kojeg će biti spomenik vijećnici spominjali plastiku, Selmani ističe kako se ne radi o tome da će spomenik zaista biti od plastike.

- Krivo se razumjelo, kad se kaže plastika to u kiparstvu znači nešto drugo, to nije materijal nego, recimo, svaka moguća skulptura se smatra nekakvom plastikom, plastičnim oblikovanjem. - kazao je Selmani.

RAGUŽ: NAJBOLJE JE PITATI SAME RODITELJE POGINULE DJECE

I dok se svi vijećnici slažu kako središte kružnog toka u Gružu nije dobra lokacija za spomenik djeci koja su u Dubrovniku poginula u Domoviskom ratu, vijećnik Željko Raguž smatra kako o lokaciji spomenika odluku trebaju donijeti roditelji djece koje više nema.

- Najbolje je pitati same roditelje jer svi mi možemo imati svoje mišljenje, ali roditelji su oni kojih se taj spomenik najviše tiče i mislim da prvo oni kao roditelji moraju biti zadovoljni konačnim rješenjem bez obzira što netko od nas vijećnika o tome mislio. - rekao je Raguž.

raguz180922

Kako su se na sjednici kao moguća lokacija za spomenik spominjali maslinici u krugu Luke Dubrovnik. Raguž, koji je inače direktor Luke, ističe kako stoji na raspolaganju roditeljima.

- Mi smo uvijek za takve prijedloge i stojimo na raspolaganju roditeljima. Ako netko smatra da je Luka najpogodnije rješenje, mi smo tu. - kazao je Raguž.

Objavljeno u Aktualno

Na području Dubrovačko - neretvanske županije policajci najčešće zapljenjuju marihuanu te amfetamin, drogu koja je cjenovno najdostupnija, a koju najčešće konzumira mlađa populacija. Heroina je sve manje na tržištu, ali prisutna je i jedna od najopasnijih kemijskih droga - crystal meth, podaci su koje je policija ustupila za Južni.

Prema podacima koje smo dobili iz PU dubrovačko - neretvanske u ruralnim dijelovima Dubrovačko - neretvanske županije, koja inače odskače po prosjeku po broju ovisnika o čemu je možete čitati OVDJE, u prvom redu u Konavlima i na Korčuli najčešće se zapljenjuje marihuana.

„Na tim smo područjima u proteklih nekoliko godina otkrili nekoliko plantaža marihuane koja je bila namijenjena proizvodnja s ciljem dalje distribucije.” – navode iz PU dubrovačko-neretvanske za Južni.

„U urbanim dijelovima Županije zapljenjuje se marihuana, amfetamin i kokain, dok se na graničnim prijelazima često zapljenjuju sve vrste droga. Najrjeđe se zapljenjuje heroin, čija je upotreba u posljednjih nekoliko godina u padu, međutim zabrinjava činjenica da se ove godine, po prvi puta i u vrlo maloj količini, zaplijenio crystal meth, kemijska droga koja spada u najopasnije droge na svijetu.” - podaci su PU.

Najveći broj zapljena evidentiran na području Dubrovnika što je sasvim očekivano obzirom je to područje gdje se okuplja najveći broj građana i turista.
Veliki broj zapljena evidentira se i na graničnim prijelazima Karasovići, Klek i Zaton Doli gdje su počinitelji uglavnom strani državljani.

„Kada govorimo o ovoj temi treba spomenuti da je područje Policijske uprave dubrovačko-neretvanske tranzitno područje kod krijumčarenja marihuane i kokaina u zemlje zapadne Europe. Radi se o drogi čije odredište nije Hrvatska, ali je ova Policijska uprava ostvarila zapažene rezultate u presijecanju tih lanaca krijumčarenja što je rezultiralo izbjegavanjem ovog područja prilikom planiranja rute krijumčarenja.” – ističu iz policije.

Odgovarajući na pitanje jesu li zamijetili eventualno povećanje konzumacija droga tijekom pandemije iz PU dubrovačko-neretvanske su naveli: „Analizirajuću podatke s kojima raspolažemo, ne primjećuje se povećanje broja konzumenata u vremenu nakon karantene, a naše brojke pokazuju da je broj zapljena ove godine gotovo podjednak broju zapljena prije pandemije virusom COVID-19.”

Objavljeno u Aktualno

Ugovori za izradu sveobuhvatnih izmjena i dopuna prostorno-planskih dokumenata, Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika te ugovor za izradu strateških studija procjene utjecaja na okoliš navedenih planova potpisani su danas u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika.
 
Ugovor za izradu Izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika, koji će definirati jasnu viziju razvoja grada za dugoročni period, vrijedan je 1.556.250 kuna s PDV-om, a sklopljen je s tvrtkom Urbanistica d.o.o. iz Zagreba. Isti je potpisala direktorica Jasminka Pilar – Katavić, dipl.ing.arh., dok je ugovor za izradu strateških studija procjene utjecaja na okoliš sklopljen s tvrtkom Ires ekologija d.o.o. iz Zagreba i vrijedan 481,250 kuna s PDV-om. Ugovor je potpisao Mario Mesarić, , mag.ing.agr., direktor navedene tvrtke. Ugovore je u ime Grada Dubrovnika potpisao gradonačelnik Mato Franković.
 
- Nakon što su prošle godine usvojene ciljane izmjene PPU-a i GUP-a došlo je vrijeme i za sveobuhvatne izmjene i dopune odnosno za izradu posve novih dokumenata. Vjerujem da ćemo u zadanim rokovima, okvirno u dvije godine, dobiti gotov dokument koji će s jedne strane osigurati  skladnost gradnje i poštivanje kulturno-spomeničke baštine Dubrovnika, a s druge omogućiti razvoj grada definiranjem novih zona urbanog življenja i stanovanja. - rekao je uvodno gradonačelnik Mato Franković. Zahvalio je stručnim izrađivačima novih prostorno-planskih dokumenata na sudjelovanju u ovom izazovnom i važnom projektu.  
 
Tvrtka Urbanistica d.o.o. postoji od 2004. godine, a prema riječima direktorice Jasminke Pilar – Katavić sudjelovali su u izradi 240 prostornih planova na području čitave države, a od kojih 70 posto otpada na obalno područje Hrvatske. Tvrtka Ires ekologija d.o.o., rekao je direktor Mario Mesarić, raspolaže svim potrebnim resursima da uspješno unutar tvrtke izradi strateške studije procjene utjecaja na okoliš što je područje kojim se ova tvrtka dominantno bavi.
 
Glavni ciljevi i programska polazišta novog GUP-a i PPU-a su:
- uvrštenje kontaktne (buffer) zone dobra svjetske baštine Starog grada Dubrovnika;
- usklađenje sa smjernicama Konzervatorske podloge za kontaktnu zonu dobra svjetske baštine Starog grada Dubrovnika i preporukama navedenih u Izvješću o stanju u prostoru Grada Dubrovnika za razdoblje 2014-2018.;
- usklađenje s važećim zakonskim i podzakonskim propisima;
- ugradnja mjera radi ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama;
- usklađenje demografskih, gospodarskih i drugih podataka od utjecaja na prostorno uređenje koji su se izmijenili u razdoblju do donošenja Plana;
- revizija planskih rješenja infrastrukturne mreže (promet, vodoopskrba, odvodnja, energetika i dr.);
- preispitivanja i redefiniranja uvjeta i načina gradnje za sve vrste građevina unutar građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja naselja i izvan građevinskog područja naselja i utvrđivanja stvarnog stanja njihove izgrađenosti i uređenosti građevinskih područja;
- preispitivanje broja propisanih urbanističkih planova uređenja te, sukladno detaljnijim urbanističkim analizama propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja;
- prostorno-planska zaštita izvorišta uvrštenjem zona sanitarne zaštite na području Grada Dubrovnika;
- realizacija sadržaja i projekata od interesa za Grad Dubrovnik; osiguranje skladnosti gradnje i zaštite prostora.
 
Potpisivanju je nazočila i Ana Putar, dipl.ing.arh., odgovorni voditelj izrade planova u tvrtki Urbanistica d.o.o. te pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Božo Benić sa suradnicama.
 
Podsjetimo, kako bi se uveo prijeko potreban red u prostor i spriječila devastacija kakvu je omogućio štetni GUP iz 2014. godine ova gradska uprava prethodno je provela ciljane izmjene PPU-a i GUP-a, koji su usvojeni na 37. i 38. sjednici Gradskog vijeća u veljači i ožujku 2021. godine. Istovremeno s usvajanjem novih odredbi GUP-a na 38. sjednici Gradskog vijeća donesene su i odluke o početku izrade sveobuhvatnih izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a, što je prvi korak u tom, značajnije dugotrajnijem postupku. Nakon toga proveden je postupak javne nabave za stručne izrađivače novih prostorno-planskih dokumenata razvojnoga usmjerenja.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Stranica 1 od 173

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019