Prikazujem sadržaj po oznakama: aerodrom trebinje

Iako je Županijska skupština još prošle godine usvojila deklaraciju kojom se usprotivila izgradnji zračne luke kod Trebinja, a koja zbog blizine lokacije može imati negativne utjecaje na izvor Omble s kojeg se dubrovačko područje opskrbljuje pitkom vodom, vijećnik Nikola Duper (SJG) županu Nikoli Dobroslaviću zamjera nedovoljno aktivnosti po pitanju stopiranja realizacije tog projekta. On naime smatra kako je Dobroslavić od nekoga iz Vlade dobio naputak da stane na loptu kad je u pitanju izgradnja aerodroma u susjednoj državi.

- Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u listopadu od strane resornog ministarstva iz Republike Srpske zaprimilo rješenje o obvezi procjene utjecaja na okoliš zahvata izgradnje aerodroma Trebinje. U prijevodu, aerodrom će se izgraditi, dogovorit ćemo se sa Srbima, smirite loptu. - rekao je Duper, kojega je župan Dobroslavić demantirao.

Dogovora sa RS-om nema, istaknuo je župan Nikola Dobroslavić.

- Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je reagiralo na Zračnu luku Trebinje kod Taleža. Mi smo dali tome doprinos i nakon odgovora iz BiH ponovo smo dobili poziv iz Ministarstva i ponovili primjedbe i nema tu nikakva dogovora. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Izgradnja zračne luke kod Trebinja na lokaciji Taleža kod Trebinja, projekt je koji će se sigurno dogoditi, stava je vojni ekspert Berko Zečević. Izvanredni profesor na sarajevskom Mašinskom fakultetu na Odjelu za odbrambene tehnologije, koji je bio i sudski vještak suda u Haagu, naglašava kako je u cijeloj toj priči, sa sigurnosnog aspekta, samo pitanje tko će taj aerodrom graditi, Srbija i BiH ili Srbija i RS. Ukoliko ga budu gradile Srbija i Republika Srpska, jasno je da iza njih stoji Rusija, njegov je stav.

- Nisam izrazito protiv izgradnje aerodroma ukoliko je ona regulirana odnosima između dvije države BiH i Srbije. No, ovdje se radi o izrazitom pokušaju da vlada Srbije direktno financira izgradnju aerodroma u Trebinju unutar BiH bez suglasnosti državnih organa Bosne i Hercegovine, pri čemu se državni organi BiH ništa ne pitaju. Naime, postoje direktni pokušaji da se dio teritorija BiH promatra kao dio teritorija Srbije gdje praktički državni organi BiH nemaju ovlasti za donošenje odluke o tome je li neki projekt potreban ili nije. - kazao je Zečević, istaknuvši kako je priča da Srbija i RS grade zračnu luku za turističke svrhe poprilično naivna.

- Izgradnja zračne luke kod Trebinja prema nekim procjenama košta 100 milijuna eura. To nisu mali novci, a obrazloženje je da je izgradnja tog aerodroma turistički interes Trebinja, da bi jako veliki broj inozemnih gostiju dolazio u Beograd pa iz Beograda u Trebinje da bi konačno mjesto boravka tih turista bio Dubrovnik ili zaleđe Dubrovnika. Ako pođete od postavke da u Dubrovniku postoji vrlo dobra zračna luka, iluzorno je uložiti 100 milijuna eura u aerodrom kod Trebinja samo iz turističkih razloga u nekom potencijalno dobrom biznisu. To nema neke logike, ali ima logike ako se to promatra s geopolitičkog stanovišta Balkana i onoga što se događa u tim odnosima između istoka i zapada. Tada dolazite do jednog trokuta Srbija – BiH – Crna Gora, gdje u nekoj budućnosti, u slučaju poremećenih globalnih međunarodnih odnosa, taj aerodrom postaje strateški aerodrom uz vezivanje Bokokotorskog zaljeva, u drugim međunarodnim okolnostima, ako se u Crnoj Gori promijeni vlast i ta zemlja izađe iz NATO saveza. Tada dolazite do situacije da se potencijalno stvara prostor za dolazak ruskih snaga na to područje. - smatra profesor Zečević, koji smatra da iza Srbije, kad je u pitanju izgradnja zračne luke kod Trebinja, stoji Rusija.

- Tko ima zračnu luku, ima i radare koji mogu kontrolirati obalu Jadranskog mora, a svaki radar s dopunskim sustavom može biti sredstvo za prigušivanje komunikacija i kontrole bespilotnih letjelica. Albanija, Grčka, Italija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su u NATO-u, a u Trebinju biste imali kontrolu usred teritorije NATO-pakta odakle možete kontrolirati komunikacije, vršiti ometanje i još štošta. – rekao je Zečević te naglasio kako se svaka zračna luka za civilni promet može koristiti u vojne svrhe.

- Svaki je aerodrom vojni aerodrom. Nema razlike između vojnog i civilnog aerodrom. Vojni avioni su za manevre manje zahtjevni od civilnih. Primjerice, veliki vojni transporteri manje su zahtjevni od Boeinga 747. Svaki pristojan civilni aerodrom u nekim drugim okolnostima postaje fantastičan vojni aerodrom, suština je samo u radarskom sustavu koji se bez ikakvog problema problema mogu dovesti. - kazao je Zečević te pojasnio zašto se zračna luka kod Trebinja može graditi u slučaju da je to projekt Srbije i BiH, a ne Srbije i RS-a.

- Ako to nije projekt Bih i Srbije, tada oružane snage BiH nemaju nad njim nadležnost. Mislim da će u konačnici Srbija morati pristati graditi taj aerodrom zajedno s BiH. Ne vjerujem da bi ova osmorica, koja nakon izbora u BiH formiraju vlast, imali hrabrosti drukčije postupiti. Ako dozvolite da teritorijalni integritet neke zemlje uzurpira druga zemlja nizom političkih poteza, u slučaju ovog aerodroma RS, tada više niste država. - kazao je profesor Zečević, koji smatra da su okolnosti rata u Ukrajini utjecali na realizaciju trebinjske zračne luke.

- Mentalni sklop u Rusiji je nezaustavljiv. Oni su nezaustavljivi u tom svom konceptu kontrole prostora i političkih utjecaja. Zemlja koja je najveća po površini treba još neki komad tuđe zemlje. Kako je Hitler krenuo osvojiti Rusiju, tako su Rusi krenuli na Ukrajinu, na dio zemalja u koje su bile u sastavu Sovjetskog saveza. Znate, kad demokracija nestane sa scene sve je moguće i tada ideje pojedinaca postaju dominantne i te ideje treba eliminirati s prostora Balkana. Nama ne trebaju vođe, treba nam demokracija. - kazao je profesor Zečević.

Kao vojni stručnjak profesor Zečević itekako zna koliko je važna pitka voda pa razmišljanja s hrvatske strane kako bi trebinjski aerodrom zbog svoje blizine mogao ugroziti izvorište Omble kao jedino vodocrpilište s kojeg se Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom, drži opravdanima.

- Voda je strateški interes, ona je pitanje budućnosti. Kad je u pitanju ovaj aerodrom i ugroza po dubrovačko vodocrpilište, jako je važno gdje će biti skladišta za kerozin i ostala goriva, gdje će biti smještene servisne službe koje zračna luka mora imati. Postoje jasni standardi, takvi rezervoari moraju biti nepropusni, moraju se izraditi studije utjecaja na okoliš. Ukoliko je BiH uključena u taj projekt, Hrvatska kao članica EU može tražiti od države BiH pridržavanje određenih standarda i konvencija, posebno sad kad je BiH dobila status kandidata za EU. Ako izgradnju zračne luke kod Trebinja bude projekt Srbije i RS-a, tada Hrvatska neće puno postići. No, čini mi se da je Hrvatska potpuno nezainteresirana za projekt izgradnje zračne luke kod Trebinja. Sigurno mogu reći da će se u 21. stoljeću ratovi budućnosti voditi zbog pitke vode jer voda je jedan od budućih strateških vojnih ciljeva i ona će biti vrijednija od nafte. Područje Balkana, za razliku od većine europskih zemalja je iznimno bogato vodama. - kazao je profesor Berko Zečević.

Od najave da će ga graditi, vlasti entiteta Republike Srpske u susjednoj BiH u protekle su dvije godine napravile puno na pripremi projekta izgradnje aerodroma kod Trebinje, točnije mjesta Taleža. Izgradnja zračne luke doduše još nije počela, ali je razminirano i otkupljeno zemljište te napravljen tzv. zoning plan koji je zapravo preduvjet realizaciji projekta jer njime se naime definiraju namjene pojedinih površina te uvjeti projektiranja i gradnje.

Dok se u susjedstvu vrše pripreme koje su preduvjet izgradnji, vlasti s hrvatske strane, konkretno Dubrovačko – neretvanske županije strahuju od negativnog utjecaja trebinjskog aerdroma na dubrovačko vodocprilište jer izvor rijeke Omble s kojeg se dubrovačko područje opskrbljuje vodom. Županijske vlasti često ističu kako je rijeka Ombla u trećoj zoni higijensko – sanitarne zaštite, no karstolog dr.sc Ivo Lučić u to nije baš siguran. Stava je naime kako se Ombla, kao i lokacija trebinjske zračne luke dijelom nalaze u drugoj sanitarnoj zoni zaštite.

Da bi aerodrom Trebinje mogao imati negativan utjecaj na dubrovačko izvorište zaključili su i s Instituta za građevinarstvo IG iz Banja Luke u „Elaboratu uz prethodnu procjenu o utjecaju na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje”.

PITANJE JE U KOJOJ SE ZONI ZAŠTITE NALAZI BUDUĆI AERODROM

Što je zona treće sanitarne zaštite objasnio je dr.sc Ivo Lučić te istaknuo kako na sliv Omble, koji je na krškom području, već djeluju određene vrste zagađenja

- Prema hrvatskom Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite u trećoj zoni zabranjeno je, uz ino, ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, svako privremeno i trajno odlaganje otpada, dok je građenje prometnica, aerodroma, parkirališta i drugih sličnih površina zabranjeno bez kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u prirodni prijamnik. Ne znam kakva je regulativa na snazi u BiH, jer se ondje postupa prema pravilniku koji su donijele nadležne vlasti. - kaže dr. sc. Ivo Lučić.

- No, zakoni su jedno, a stvarnost drugo. Na slivu Omble se događa sve što akteri namjeravaju raditi – od septičkih jama, otpada, gradnje, što god, i to ne samo u trećoj, nego i drugoj zoni. Propisi se poštuju kad vlast ocijeni da bi se trebali poštivati i tada to ne mora biti zbog okolišnih pitanja nego mogu biti politički razlozi, kao što je vjerojatno u slučaju aerodroma; inače se teško izboriti za to. Treći problem je smisao i vjerodostojnost tih propisa uopće. Naime, mi ni pojmovno, ni u smislu regulative, ne znamo ništa o kršu i radimo s njime voluntaristički. Odredba o tzv. mikrozoniranju u trećoj zoni, koja je donesena u vrijeme ministara Bačića i Pankretića, omogućila je da se dobije dozvola za Lučino razdolje na kojem će se graditi županijski Centar za odlaganje otpada i primjer je kako se može posve obesmisliti sama ideja zaštite putem određivanja zona. - rekao je dr. sc. Ivo Lučić te dodao kako je pitanje je li budući aerodrom, baš kao i Ombla, u trećoj ili drugoj zoni sanitarne zaštite.

dr. sc. Ivo Lučić. Foto: Dora Lučić

- Upitne su mi tvrdnje da se nalazi u trećoj zoni. Prema karti koju je za potrebe Vodovoda Dubrovnik radio Energoprojekt iz Beograda 1990. godine, a istraživanja je interpretirao hidrogeološki autoritet Petar Milanović, taj bi aerodrom barem dijelom morao zahvatiti drugu zonu. Naime, prema toj karti, druga zona se proteže od sjevera, linije Kočela – Tvrdoš, do Omble na jugu, i jednako tako obuhvaća Trebinje i cijelo Popovo polje do njegovih završnih ponora. Taleža i Hum se nalaze na tom pravcu Kočela - Ombla. U jednoj drugoj karti stoji da bi taj prostor mogao biti II./III. zona, ali sama ta činjenica govori da tome treba postupiti s najvećom predostrožnosti. - navodi dr. sc. Ivo Lučić.

- Dakle, imamo pravo smatrati da je šira lokacija aerodroma dobrim dijelom u drugoj zoni. Budući da tu ima sumnji, trebamo se ravnati prema najstrožjoj varijanti, na to nas tjera i Zakon o okolišu. Gradbeno načelo Europske unije je i načelo predostrožnosti koje je ugrađeno u taj i u zakone drugih EU zemalja. Prema tome, bespredmetno je dalje razgovarati kako će za siguran okoliš sliva Omble netko napraviti ovo ili ono, kad s jedne strane postoje velike dileme oko određivanja zone, a s druge, sve što su do sada radile vlasti u tom pogledu nije nikakva preporuka za zaštitu okoliša.- kazao je Lučić te postavio pitanje.

- Je li aerodrom Trebinje štetniji projekt od izgradnje Centra za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju? Za mene ni jedan nije prihvatljiv, a nije ni potreban. Razlika je što se aerodrom nalazi nad vodonosnikom koji je jedan iznimno važan ekosistem i izvorište pitke vode jednog većeg grada, u kojem je potrošnja vode znatno veća zbog snažnog turizma, dok Lučino razdolje može ugroziti opskrbu znatno manjeg Slanog, ali je zato izložen Rezervat prirode Malostonski zaljev. Teško da i na jednoj strani možemo imati neki umirujući podatak. - rekao je.

PRI BILO KAKVOM ZAGAĐENJU U KRŠU NEMA POVRATKA

O kršu, naglasio je dr.sc. Lučić, znamo vrlo malo i odnosimo se prema njemu voluntaristički te je dodao kako je teško odgovoriti na pitanje je li uopće moguće na krškom terenu koji je propustan, graditi vodoneprepropusni platoi kako otpadne vode, nafta i sve štetne tvari ne bi utjecale u tlo i u podzemne vode.

Zaštićeni krajolik Rijeke dubrovačke s izvorom Omble. Foto: Davor Mladošić

- To nitko odgovoran ne može isključiti. Nitko ne može jamčiti da ne bi imao negativne utjecaje na Omblu i podzemne vode. To što zagovornici aerodroma tvrde da neće imati, ne znači mnogo. Odluke poput ove donose se u kancelarijama koje su zimi obično pregrijane, a ljeti jako ohlađene. Ljudi u njima misle o prirodi kao o virtualnoj stvarnosti; kao da je priroda na dugme i uvijek po kontrolom. Tko bi zadržao zagađivače pod kontrolom u potresu magnitude 7 stupnjeva po Richteru? Vjerujete li im da bi to mogli? Oni također ne daju pišljiva boba za velike promjene u okolišu, koje već sada pokazuju da to nije ta priroda, da su povećani udari oborina, jačina suša, itd. Sve će to još više otežavati zadatak zaštite okoliša kod gradnje takvih objekata, o čemu, oni, naravno, ne razmišljaju. - veli dr. sc. Ivo Lučić.

- Kad jednom neka zagađujuća otopina uđe u podzemlje, tko će ju i kako zaustaviti da ne dođe do samog izvora i otkuda oni znaju što će se s njome dogoditi kad nitko nije ispitao podzemlje niti ga može na takav način ispitati. Mogu samo podsjetiti kako mala količina zagađivala može onečistiti veliku količinu vode i da to može činiti dugo vremena. Stručnjaci u Sloveniji su u podzemlju pronašli tragove trasera starijeg od deset godina. Dakle, bilo kakvom zagađenju u kršu - nema povratka! Glupo je prihvatiti kako su jamci takvih zahvata u prostoru vlasti jer ni u nas ni preko granice nema vlasti koje su odgovorne poput, primjerice, nordijskih vlasti. Ovdje vlasti nemaju baš nekog kredibiliteta. - kazao je Lučić te naglasio kako vlasti u Hrvatskoj, a ni u BiH, ne postupaju različito kad su u pitanju projekti opasni po okoliš.

ZONA ZAŠTITE NA GRABOVICI FALSIFIKAT?

- U pogledu upravljanja okolišem nema velike razlike. Na svim ključnim zahvatima takve vrste, spomenimo odlagalište Grabovicu i Lučino razdolje, dubrovačke i županijske vlasti su postupale slično, kao što sada i uvijek postupaju u Trebinju. Naime, Grabovica je u drugoj zoni, ali su podaci u takozvanoj studiji za određenje zona falsificirani. - tvrdi dr. sc. Ivo Lučić .

- Hidrogeolog koji je radio na studiji je dao ocjenu da je Grabovica u drugoj zoni Omble, a nakon što su se vlasti tome usprotivile, on je dao ostavku. Firma koja je radila studiju je otišla u stečaj, a netko je u studiju unio da se ne radi o drugoj zoni. U studiji za Lučino razdolje, na strani 9. stoji da je na bazi istražnih radova utvrđeno da prema Pravilniku lokacija Grabovica pripada u drugu zonu sanitarne zaštite te da nije prihvatljiva za odlagalište otpada. A Grabovica je dobila dozvolu za produženje rada. Sad imamo situaciju da je firma koja je dobila gradnju zahvata u Lučinu razdolju ušla u predstečajnu nagodbu, što nije baš preporuka da će se posao napraviti kako treba. Pojam krša je inače u općoj javnosti nešto pežorativno. Napravite pretragu po riječi krš, pa će vam izbaciti najviše događaje vezanih za prometne nesreće i neke druge nepopravljive štete. Npr. „Krš i lom na Kantafigu“. U Hrvatskoj ne postoji ni jedan zakon koji se bavi posebno kršem, iako krš prekriva više od polovice Hrvatske i čuva više 80 posto podzemnih voda, te predstavlja najosjetljivije ekosisteme i središte je biodiverziteta u svjetskim razmjerima. Čak ni Zavod za zaštitu prirode nema ni jednu organizacijsku jedinicu koja se kompleksno bavi kršem. Pitanje je uopće što mi štitimo i kakva je naša ideja vrijednosti prirode. Zašto je Mljet nacionalni park ili Plitvička jezera ili Kornati, a nije Ombla koja je vjerojatno najveća prirodna vrijednost Hrvatske, i zajedno s cijelim kompleksom završnog toka Trebišnjice, i njegova podzemnog spajanja s morem, ima univerzalnu važnost. - kazao je Lučić.

ZNANJE SE BAGATELIZIRA

Odgovorio je i na pitanje zašto je većina hrvatskih znanstvenika i stručnjaka nezainteresirana za štetne projekte u dubrovačkom zaleđu.

- Teško je reći, vjerojatno ima puno uzroka, ali vjerujem da je na prvom mjestu neznanje. Ono je dvojako, u širim krugovima se radi o klasičnom neznanju, tj. odsutnosti podataka, a u stručnim o iscjepkanom, invalidnom znanju, koje je odvojeno od humanističkog poslanja. Teško je u ranijim civilizacijama naći primjere da se znanje tako bagateliziralo kao danas. - navodi dr. sc. Ivo Lučić.

- Ono što se znalo, cijenilo se i primjenjivalo. Danas će imaoc znanja predati to znanje nekome za zahvate poput ovih o kojima pričamo, i neće ga biti briga što je ono i falsificirano i zloupotrebljeno protiv javnog dobra i smisla znanosti. Takva (ne)znanja omogućuju da se donose zakoni i načela koja smo preuzeli od EU, koja su nesumnjivo vrlo napredna, a da zapravo ostaju mrtvo slovo na papiru. I kad se koriste ta načela, radi se o nekom pukom marketingu. Primjerice, okvirna direktiva o vodama kaže da se sva
vodna tijela trebaju vratiti u približno prirodno stanje, a kod nas ta vodna tijela degradiraju novim zahvatima. U medijima uništavači prirode, čak i oni koji imaju otežan pristup javnosti, u javnim medijima sponzoriraju programe i tako se lažno predstavljaju kao prijatelji prirode. U obrazovnom sustavu više je poticaja mladima za aktivnu zaštitu okoliša dala jedna švedska tinejdžerica, nego stotine nastavnika i profesora. U javnim raspravama o problemima obrazovanja se ne traži da učenici i studenti budu dobri i istinoljubivi graditelji zajednice, nego da budu ono što traži tržište. Sve dodatno osnažuju političari iz odlučujućih grupa, koji nadmeno donose odluke kako bi pokazali samovolju i da su oni gazde. Ali u temelju je ipak jedno veliko neznanje o važnosti i ranjivosti okoliša. - zaključio je karstolog dr.sc. Ivo Lučić.

U nastavku teme: Gdje je pogriješila vlast u Dubrovniku...

Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora

Dok dio dužnosnika iz vlasti Republike Srpske uvjerava kako budući Aerodrom Trebinje u blizini sela Taleža ne može imati negativne utjecaje na rijeku Omblu, vodocrpilište s kojeg se grad Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom, službeni dokumenti iz tog entiteta u BiH kazuju drukčije.

Naime, iz Instituta za građevinarstvo IG iz Banje Luke u Elaboratu za prethodnu procjenu o utjecaju na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje, koji je izrađen u ožujku 2022. godine, zaključeno je kako bi trebinjski aerodrom mogao imati negativan utjecaj na izvorište rijeke Omble pa je naglašeno kako je potrebno posvetiti posebnu pozornost njegovoj zaštiti. Naime, izvor Omble nalazi se u III. zoni higijensko – sanitarne zaštite i nadzora, a lokacija aerodroma je osam i pol kilometara od samog izvora Omble pokraj sela Taleža.

Taleža, selo pokraj kojeg bi se trebao izgraditi trebinjski aerodrom. Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

Prelijevno područje Ombla nalazi se na teritoriju BiH, a „Elaboratom za prethodnu procjenu o utjecaju na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje – I faza, čija je maksimalna dužina uzletno – sletne staze 3 500 metara na teritoriju grada Trebinja”, koji je izradio Institut za građevinarstvo iz Banja Luke, obuhvaćene su sve tri zone sanitarne zaštite jer su one usko povezane.

MINISTARSTVO RS PRIZNAJE MOGUĆI ŠTETAN UTJECAJ, ALI I KAŽE KAKO SE HRVATSKE ZABRANE NE MOGU BEZ DOGOVORA ODNOSITI I NA TERITORIJ BIH

Iako se u Rješenju Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske od 30. kolovoza 2022. navodi kako je „izvor Omble jedan od najvažnijih izvora za ljudsku upotrebu u Hrvatskoj, posebno u Dubrovačko – neretvanskoj županiji” te da bi „u slučaju zagađenja izvorišta došlo do potpunog prekida vodosnadbijevanja zbog nepostojanja zamjenskih izvora na tom području”, ipak se navodi i kako se „zabrane, mjere zaštite i druge odredbe za sanitarno područje koje se nalazi na teritoriju Hrvatske ne mogu primjenjivati na teritoriju BiH”.

„Zone sanitarne zaštite izvorišta Ombla mogu se usvojiti samo na osnovu zajedničke suradnje stručnjaka obje zemlje ako se prije toga usklade kriteriji važećih pravilnika o utvrđivanju granica sanitarne zaštite zone izvorišta i odgovarajuće mjere zaštite”, stoji u obrazloženju Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Navedeno je i kako se „važeći propisi u Hrvatskoj, BiH i RS razlikuju u kriterijima za određivanje granica pojedinih zona, posebno u mjerama zaštite za pojedinačne zone pa je potrebno definirati odgovarajuće kriterije”.

No, zanimljivo je kako se i u navedenom obrazloženju iz RS, a na osnovu rezultata Elaborata Instituta građevinarstva iz Banje Luke navodi i kako su „tijekom pripremnih i radova na izgradnji aerodroma mogući negativni utjecaji na podzemne vode”.

POVEZANOST JE POKAZALA I STUDIJA BEOGRADSKOG ENERGOPROJEKTA IZ 1991.

Ugroza od izgradnje aerodroma Trebinje mogla bi se odnositi i na šire područje jer se u obrazloženju Ministarstva prostornog uređenja RS navodi kako se „pored izvora Ombla, stanovništvo dubrovačkog područja vodom ospkrbljuje i s izvora koji se nalaze u krškom području, za koje je nesumnjivo uspostavljena veza s površinskim i podzemnim vodama Popova i Trebinjskog polja”.

„To se prvenstveno odnosi na Šumet i Palatu, koji se nalaze u neposrednoj blizini izvora Ombla, ali i na vodozahvat Nereza u Dubrovačkom primorju te izvorišta Zavrelje i Duboka ljuta u Župi dubrovačkoj. Navedena izvorišta pokrivaju skoro cijeli vodovodni sustav kojim upravlja Vodovod Dubrovnik.” – navedeno je.

Koliko je izbor Omble povezan sa zaleđem Dubrovnika u BiH pokazuju i i rezultati hidrogeleoških istraživanja objedinjenih u studiju „Zone sanitarne zaštite izvorišta dubrovačkog vodovoda” koju je 1991. izradio Energoprojekt iz Beograda. Koliko bi određene radnje na području gdje je danas planirana izgradnja zračne luke mogle imati neželjene posljedice kazuju tako utvrđeni rezultati podzemnog trasiranja u blizini istočne i zapadne granice podzemnog sliva Omble. Naveden je primjer iz 1960. kada se boja, koja je 28. ožujka u 12 sati puštena u vodu na lokaciji Pridvorci, pojavila na Ombli 31. ožujka u 13 sati.

BANJALUČKI INSTITUT: VEĆ I SERVISIRANJE MEHANIZACIJE MOŽE UGROZITI PODZEMNE VODE

Što se tiče elaborata IG iz Banja Luke u njemu se navodi kako su tijekom pripremnih radova i radova na izgradnji aerodroma mogući negativni utjecaji na podzemne vode te se skreće pozornost na „nagla zagađenja i negativne utjecaje iz BiH na podzemne vode, odnosno na izvorište Omble”.

„Tijekom posljednjih 10 godina u više navrata, najznačajnije 29. i 30. kolovoza 2018. izmjerene su povećane vrijednosti amonijaka i MOK na izvorištu Ombla”, nakon čega je zaključeno kako je „vjerojatno riječ o fekalnom zagađenju nepoznatog podrijetla iz BiH”, govori se u elaboratu IG-a.

Do budućeg gradilišta već je probijen put. Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

U elaboratu Instituta građevinarstva iz Banja Luke nedvosmisleno stoji kako su „prilikom pripremnih radova te radova na izgradnji planiranog zahvata mogući negativni utjecaji na podzemne vode”, ali nije zanemarivo niti još jedno upozorenje, a koje pokazuje koliko je ovo krško područje osjetljivo. Naime, zagađanje izbora Omble moguće je i u slučaju curenja raznih supstanci na gradilištu kao što su goriva i maziva iz radnih strojeva i vozila na njgeovu području.

„Do ispuštanja ovih onečišćujućih tvari u podzemlje može doći uslijed korištenja neispravne mehanizacije ili nepravilnog korištenja iste. Ovisno o tipu podloge, ovi onečišćivači mogu daljnjim procjeđivanjem kroz zemljište dospjeti u podzemne vode te negativno utjecati na njihovo kemijsko stanje. Pojava ovakvog izvora onečišćenja predstavlja kratkoročan uticaj. Međutim, budući da se radi o krškom području te da je tijelo podzemnih voda okarakterizirano pukotinsko-kavernoznom poroznošću, brzina širenja onečišćujućih supstanci, kao i opseg područja unutar kojeg se onečišćujuće supstance mogu proširiti, potencijalno mogu biti izraženi. Ipak, budući da se pravilnim korištenjem i održavanjem mehanizacije, adekvatnim uređenjem gradilišta, te primjenom dobre građevinske prakse, ovi utjecaji mogu spriječiti, smanjiti ili ublažiti, procjenjuje se da će ovaj utjecaj biti umjereno negativnog karaktera.” - navodi se u Elaboratu i napominje kako je potrebno posebnu pozornost posvetiti i samom smještaju mehanizacije i to na „uređenom vodonepropusnom platou uz strogu kontrolu eventualnog zagađenja, odnosno curenja”.

Da to može biti također problem pokazuje i zaključak kako je potrebno zabraniti i samo servisiranje mehanizacije na lokaciji gradilišta.

U Elaboratu je navedeno i mišljenje o otpadnim vodama jer područje na kojem je planirana izgradnja zračne luke nema razvedenu i izgrađenu kanalizacijsku mrežu. Tako se navodi kako je „u tijeku korištenja aerodroma planirana izgradnja separacijskog sustava kanalizacije, s odvojenim prikupljanjem svih otpadnih voda te njihovim pročišćavanjem na odgovarajućim uređajima prije konačnog ispuštanja”.

Inače je zanimljivo istaknuti i kako banjalučki elaborat nije uzeo u obzir moguće kumulativne utjecaje zahvata na podzemne vode sliva izvorišta Omble na planirani regionalni centar za upravljanje otpadom Trebinje na lokaciji Obodina te planiranu željezničku i trasu autoceste, izgradnju stambeno – turističkog naselja na Ivanici iako su svi navedeni obuhvati u neposrednoj blizini granice s Republikom Hrvatskom.

U nastavku teme: Mišljenje karstologa dr.sc. Iva Lučića

Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora

U listopadu 2020. godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prigodom posjeta srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika objavio je kako Republika Srbija kani financirati izgradnju zračne luke pokraj Trebinja. Ta vijest glasno je odjeknula na jugu Hrvatske u kontekstu političkih odnosa i geostrateškog značaja jednog takvog objekta, za koji se, uz blizinu međunarodne Zračne luke Dubrovnik, povezane s brojnim destinacijama u svijetu, kao i zračnih luka u Tivtu i Mostaru, teško može naći ekonomska računica. Politička i geostrateška računica, gledano iz perspektive Republike Srpske i patrona Republike Srbije puno je jasnija.

No, ono što je za sami jug Hrvatske, točnije za sami grad Dubrovnik i njegove stanovnike puno važnije jest kakav bi utjecaj izgradnja takvog objekata imala na njihovo osnovno životno pravo – pravo na vodu.

Foto: screenshot Google Earth

Prostor grada Dubrovnika stisnut je između mora i granice s Bosnom i Hercegovinom, a najuži dio nalazi se u dnu zaljeva Rijeke dubrovačke, zaljeva u koji se ulijeva rijeka Ombla, ponornica koja tu izvire, na svega dva i pol metra nadmorske visine, te svojim, na površini tek tridesetak metara dugim vodotokom, stvara spektakularni prizor zaštićenog krajobraza čiji je značaj prepoznat još u vrijeme Dubrovačke Republike. Ipak, uzalud Dubrovčanima takva zaštita ako se ne budu mogli zaštiti utjecaja na tu rijeku iz druge države, a čija se granica prostire tik iznad mjesta na kojem ponornica Ombla izbacuje u nedugo korito dragocjenu vodu, u prosjeku danas 23,77 kubičnih metara u sekundi, i tako opskrbljuje dubrovački Vodovod.

Foto: Davor Mladošić

Nekada je Ombla na površinu u godišnjem prosjeku donosila više od 28 kubika vode u sekundi i baš to smanjenje prosječnog protoka uzrokovanog betonizacijom korita, uz Omblu povezane, rijeke Trebišnjice u dubrovačkom zaleđu na prostoru Bosne i Hercegovine, koje se provodilo od 1981. do 2012. godine može biti primjer kako neki budući građevinski zahvati na tom području mogu devastirajuće djelovati na sam izvor Omble.

Iako Ombla kao ponornica nije dovoljno istražena te različiti stručnjaci navode kako se njen sliv procjenjuje na prostor od 600 pa čak do tisuću kvadratnih kilometara, ipak je poznato da izvor Omble sa svojim vodonosnicima iznad njega utječe prelijevanjem u vrijeme povećanih i čestih oborina i na druge izvore poput Zavrelja te samim tim kvaliteta vode s izvora Omble nema samo utjecaj na vodoopskrbu užeg dijela Dubrovnika već i njegova šireg administrativnog područja.

Područje sliva od 600 ili tisuću kilometara četvornih, u slučaju izgradnje zračne luke na području Taleža, sela pokraj Trebinja uz koje bi trebala prolaziti neka buduća pista, zapravo je sasvim svejedno, jer ono se nalazi svega – osam i pol kilometara od izvora Omble.

Foto: screenshot Google Earth

Nije potrebna imati suviše bujnu maštu za zaključiti kako radovi na jednom takvom objektu kao što je izgradnja aerodroma mogu itekako utjecati na izvor do kojeg voda dolazi i iz sliva koji se proteže ispod tog budućeg mega gradilišta.

Različiti su aspekti na koje bi se u slučaju početka radova na izgradnji trebinjske zračne luke trebalo obratiti pozornost. Osim samog protoka, koji mora ostati u količinama dostatnim za opskrbu vodom 43 tisuće stanovnika i još barem dvadesetak tisuća gostiju svakog dana u jeku turističke sezone, a koje je i sušeno razdoblje te on može pasti i na svega 4,3 kubična metra u sekundi, tu je i aspekt njene kakvoće, ali i nezanemarivo očuvanje bioraznolikosti na samom izvoru i vodonosnicima, odnosno „bazenima”. Izvor pripada području ekološke mreže Natura 2000 Paleoombla – Ombla, a nakon što je DNA analizom vode tijekom speleoloških i biospeleoloških ukazano da se u tim vodama nalaze i primjerci čovječje ribice (Proteus anguinus), njene jedinke u nastavku ovogodišnjih istraživanja su i pronađene (video u prilogu).

Naravno, nije samo čovječja ribica značajna, područje izvora, a do danas je glavni kanal izvorišta istražen do dubine od oko 40 metara, ali se proteže na najmanje stotinu metara, plus bočni kanali, jedno je od najbogatijih na svijetu špiljskom faunom. Dosad je zabilježeno oko 200 vrsta, mnogih endemskih.

Cijelo područje rijeke Omble pripada kršu Paleoomble koje je svojim značajkama jedinstveno u sklopu Dinarida, a kroz taj krš oborinska voda šireg područja Popova polja u Bosni i Hercegovini, u koje ponire i Trebišnjica, drenira se podzemnim tokovima prema nizu izvora od kojih je izvorište Omble najznačajnije. Također cjelokupno područje Paleoomble karakterizira iznimno velik broj špilja. Krš je to u svojoj punoj ljepoti i osjetljivosti i nepredvidljivosti i ta nepredvidljivost općenito nedovoljno istraženog područja u ovom trenutku čini se kao prva prepreka kod izgradnje aerodroma uz selo Taleža, devet kilometara zapadno od Trebinja, osam i pol kilometara sjeverno od izvora Omble.

U nastavku teme: Što je pokazalo istraživanje banjalučkog Instituta za građevinarstvo „IG” u Elaboratu za prethodnu procjenu o utjecaju na životnu sredinu izgradnje i rada aerodroma Trebinje.

Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora

Nakon što je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik predložio, preostala dva člana, Šefik Džaferović i Željko Komšić odbili su na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH uvrstiti donošenje odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora između Savjeta ministara i vlade Srbije radi zaključivanja memoranduma o razumijevanju i suradnji na realizaciji projekta „Izgradnja aerodroma Trebinje“.

- Izgradnja aerodroma omogućava veći protok ljudi, robe, kapitala, usluga i tehnologije, kao i ekonomski razvoj. - rekao je Dodik.

Podsjetio je kako je Savjet ministara još krajem svibnja utvrdilo prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja memoranduma čiji je nacrt teksta i inicijativu za razgovore predložila Srbija.

Dodik je u prijedlogu naveo kako je radi realizacije aktivnosti iz memoranduma predviđeno formiranje međudržavne radne grupe sačinjene od predstavnika nadležnih organa potpisnica memoranduma.

Džaferović i Komšić, osim točaka koje se odnose na aerodrom Trebinje, odbili su točke o izgradnji plinovoda, ali i Dodikov prijedlog da se na dnevni red sjednice uvrsti prijedlog o pristupanju BiH inicijativi „Otvoreni Balkan”, koja, barem tako navodi Dodik, ima za cilj olakšati ili u potpunosti liberalizirati trgovinu roba i usluga, te omogućiti slobodno kretanje ljudi i kapitala između zemalja članica inicijative.

Župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić izjavio je nedavno kako će prema Vladi ponovo uputiti inicijativu da se Zračna luka Dubrovnik preimenuje u Zračnu luku Ruđer Bošković. Svako malo vijećnik Hrvatskih suverenista u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Krešimir Marković s govornice zavapi prema gradonačelniku Matu Frankoviću da se promjeni ime Zračne luke u Čilipima. Zanimljivo, nitko od ovih što su eto zapeli promijeniti ime dubrovačkom aerodromu, ne govori zašto je to potrebno, zašto bi mijenjali ime.

Razlog promjeni imena ne iznose, no može biti da se krije u okolici Trebinja.

PROJEKT ZRAČNE LUKE U TREBINJU JOŠ NITI NE POSTOJI, ALI CILJ JE PREDUHITRITI TREBINJCE?!

Nakon što su lideri Srbije i Republike Srpske AleksandarVučić i Milorad Dodik objavili kako kreću u izgradnju zračne luke kod Trebinja u Dubrovniku su se razbuktale strasti. Njihova zračna luka, tvrde naši lokalni političari, imat će negativan utjecaj na vodocrpilište na Ombli s kojeg se dobar dio dubrovačkog područja opskrbljuje pitkom vodom.

No, izgleda da je osim za vodu taj trebinjski aerodrom više poguban za hrvatsku pamet jer dok Vučić i Dodik najavljuju izgradnju aerodroma, projekta zapravo niti nema. Istini za volju, vrše se tamo neke izmjere na tom terenu kod Taleža. Svako malo netko iz susjedstva nešto reče o tom projektu, ali projekta u biti - nema. Znamo samo, da će, ukoliko se izgradi, taj aerodrom usred ničega imati ogromnu pistu.

Inače, nije bilo tako davno da se u Trebinju najavljivala izgradnja aerodroma i to na Zupcima. I tada je za potrebe realizacije tog projekta osnovana tvrtka Aerodrom Trebinje. I tada se nešto čeprkalo po zemlji, mjerilo i premjeravalo, ali aerodrom za čije su se letove, vjerovali ili ne, čak i prodavale karte, nikad nije izgrađen. Kako tad, tako i sad, Trebinjci će reći, uvijek ista priča u predizborne svrhe.

Čitali smo inače mjesecima da se taj aerodrom, o kojem Vučić i Dodik tako lijepo zbore, zapravo gradi u vojne svrhe. Nije jasno, a nitko da objasni kako bi to NATO pakt dozvolio da se u njegovoj interesnoj sferi pod ruskim pokroviteljstvom gradi vojni aerodrom.

No, vratimo se na temu imena. Kad se intenzivirala ta priča oko izgradnje trebinjskog aerodroma, ničim izazvani neki su dubrovački mediji pisali kako će Trebinjci svoj aerodrom nazvati po Ruđeru Boškoviću. Može biti, no teško da će pravoslavci zračnu luku nazvati po katoličkom popu, jer osim što je bio znanstvenik, matematičar, Ruđer Bošković bio je pop - Isusovac.

Ruđer Bošković rođen je u Dubrovniku, njegov otac u Grad, odnosno Republiku, došao je iz Orahova Dola. Možda zato župan i ekipa koji su se uprli mijenjati ime dubrovačkoj zračnoj luci, nagađaju da će Trebinjci posegnuti za Boškovićem. Drugog objašnjenja osim toga da dubrovački političari žele promijeniti ime Zračnoj luci Dubrovnik da bi preduhitrili Trebinjce baš i nema, jer zašto bi se uostalom aerodrom zvao baš eto po Ruđeru Boškoviću. Jer je tako palo na pamet Nikoli Dobroslaviću ili Krešimiru Markoviću?!

A ŠTO ĆEMO AKO TREBINJCI SVOJU ZRAČNU LUKU NAZOVU AERODROM DUBROVNIK?

Možda da mu daju ime po svim poznatim Dubrovčanima, da nosi najmanje deset imena, da susjedima u Trebinju ne ostave izbora jer Srbi npr. kažu da su i svi dubrovački književnici srpski književnici. Samo eto da se ne dogodi da mi promijenimo ime Zračnoj luci Dubrovnik u Zračna luka Ruđer Bošković, a Trebinjci svoj aerodrom nazovu Aerodrom Dubrovnik. Nije nemoguće kad se i zemlja na Ivanici prodaje pod zemlju u Dubrovniku. Što ćemo onda?

Ako već govore o preimenovanju mogli su razmišljati i o nekim drugim imenima, ne nužno dubrovačkim. I Faust Vrančić bio je svećenik, pa čak i biskup. Padobran ipak nije izumio, ali ga je znatno usavršio.

Slavoljub Penkala? Taj diplomirani kemičar izumio je prvu mehaničku olovku pa naliv pero s čvrstom tintom. Izmislio je Penkala termos bocu, rotirajuću četkicu za zube, lijek protiv reume, prašak za robu, tlakomjer, sredstvo za impregnaciju željezničkih pragova pa čak i iglu za gramofonsku ploču. No, Penkala je 1908. godine u Zagrebu počeo konstruirati zrakoplov kojega je dovršio 1910. Penkala je izgradio i spremište i organizirao prvo uzletište u Hrvatskoj s kojega je Dragutin Novac kao prvi hrvatski pilot uzletio zrakoplovom. Iako se Penkalinom letjelicom teško upravljalo pa je na kraju, nakon nezgode, Penkala odustao od daljnjeg usavršavanja letjelice, upravo je Penkalin zrakoplov ostao zapamćen kao prvi zrakoplov koji je sagrađen i letio u Hrvatskoj.

Svestrani Penkala u Zagrebu je proveo posljednje 22 godine života, ali nije bio Hrvat pa je to u današnjem društvu velika smetnja zbog koje se po njemu se neće nazvati ni dubrovački niti ijedan drugi aerodrom u Hrvatskoj.

Konavljani su inače jako vezani za Zračnu luku koja nije odvazda bila u Čilipima. Preimenovanju aerodroma dobar dio njih se protivi, a njihov općinski načelnik Božo Lasić ne samo da podržava župana u namjeri da promjene ime aerodromu u Čilipima već i predlaže kako bi mu puni naziv trebao biti Zračna luka Otac Ruđer Bošković jer je Bošković bio svećenik.

Dok se po Dubrovniku zapravo prepoznaje Hrvatska samo bi lud netko došao na ideju da aerodromu mijenja ime, a da razloga za to zapravo nema. Do kuda ide hrvatsko ludilo ponekad je zaista teško izmjeriti. Kad bi se već mjerilo možda bi se moglo izmjeriti u kilometrima one nikad izgrađene brze ceste do zračne luke koja se, da se Dobroslavić, Lasić i ini ne bave trivijalnostima možda već mogla izgraditi.

Izgradnja zračne luke kod Trebinja nije samo ekološko već i sigurnosno pitanje, rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić na sjednici Županijske skupštine. Istaknuvši kako ne zna za koga se gradi zračna luka s pistom većom od one na dubrovačkom aerodromu, Dobroslavić je kazao kako je zadnji put Republika Srbija na našim granicama bila s Užičkim korpusom koji je iza sebe ostavio spaljeno šire dubrovačko područje te vojne i civilne žrtve.

– Usprotivili smo se zračnoj luci kod Trebinja jer je ona ugroza za Dubrovačko – neretvansku županiju. To što naši susjedi rade, to je njihova stvar, njihov rizik i njihova poduzetnička logika i ne dolazi u obzir da mi komentiramo bilo što što oni tamo rade
dok to za nas ne predstavlja ugrozu. Ta zračna luka je ugroza, prvenstveno ekološka. Zračna luka na osam kilometar uzvodno od izvorišta Ombla gdje idu svi podzemni tokovi je ugroza i mi na to moramo i jesmo upozorili.- rekao je Dobroslavić.

Osim na zračnu luku kod Trebinja osvrnuo se na Gornje horizonte, projekt koji također predstavlja ugrozu za Dubrovačko – neretvansku županiju.

- Resorna ministarstva su se obratila tijelima BiH i tražili su da se prema ESPO konvenciji projekti Republike Srpske usuglase s nama, oni moraju pokazati da ne prave štetu susjedima, što bi se po nama moglo ili će se sigurno dogoditi. Odgovor od ministarstava iz BiH je da će se strogo primijeniti ESPO konvencija, ali to se nije dosad dogodilo u pogledu projekta Gornji horizonti jer naš zahtjev da se temeljem ESPO konvencije očituju o tom projektu još nije dobio odgovor i s naše strane će o tome biti postavljeno ozbiljno pitanja prema Europskoj komisiji.- najavio je Dobroslavić.

Dobroslavić je ocijenio kako je zračna luka kod Trebinja koju bi gradila Republika Srbija, osim ekološke predstavlja i sigurnosnu ugrozu.

- Bit ću vrlo otvoren i jasan, nije nam drago da Srbija gradi na granici BiH i Hrvatske. Nije nam drago da gradi zračnu luku za koju tvrde da će imati veću pistu od zagrebačke i dubrovačke zračne luke i ne znam kome ona treba. Zadnji put kad je Republika Srbija bila ovdje na granici, to je bilo s Užičkim korpusom, koji je iza sebe ostavio spaljene Konavle, Župu dubrovačku, prigradski dio Dubrovnika i Dubrovačko primorje s vojnim i civilnim žrtvama, a mi ne želimo nikakve reprize, niti ćemo ih dopustiti. - naglasio je Dobroslavić te iznio stav Županije o gradnji trebinjske zračne luke, ali i poruku Srbiji i Republici Srpskoj.

- Gradite što mislite da vam treba, ne smijete nas ugrožavati, ni ekološki, ni sigurnosno, jer to nećemo dozvoliti. - istaknuo je Dobroslavić.

Dodavši kako oko projekta zračne luke kod Trebinja postoje brojne špekulacije, kazao je kako Županiji nije smetao projekt izgradnje zračne luke na Zupcima, koji je u međuvremenu propao.

- Dok je bila inicijativa da grade zračnu luku na Zupcima mi se nismo protivili, nismo s time imali problema jer je rečeno da ona ne bi prijetila vodama u Županiji. Ako je to zračna luka koja nema pretenzija i u kojoj Republika Srbija nema što raditi, neka je grad, ali ovo je nešto drugo i zato se protivimo. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Studija, odnosno Procjena o utjecaju na životnu sredinu koju je za poduzeće Aerodrom Trebinje izradio banjalučki Institut za građevinarstvo „IG” pokazala je da bi izgradnja zračne luke oko 14 kilometara zapadno od Trebinja, u blizini mjesta Taleža, mogla negativno utjecati na izvor rijeke Omble s kojeg veliki dio Dubrovčana dobiva vodu za piće te da ej stoga potrebno posvetitI posebnu pažnju njegovoj zaštiti, objavio je danas portal Capital.

Citirajući odredbu iz Procjene Capital navodi kako se lokacija aerodroma nalazi u trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta te da se prilikom projektiranja treba uzeti u obzir zabrane koje su definirane za tu zonu.

U Procjeni o utjecaju na životnu sredinu navodi se također kako u cilju zaštite „prilikom izgradnje aerodroma vozila i mehanizacija moraju biti na vodonepropusnom platou uz strogu kontrolu procurivanja”.

„Nafta i naftni derivati se moraju čuvati u zatvorenom posudama smještenim u betonskom bazenu zaštićenom od atmosferskih utjecaja, a mehanizacija mora biti svakog momenta ispravna i ne smije se servisirati na licu mjesta. U tijeku korištenja se mora uspostaviti separativni sistem otpadnih voda, te projektirati i izgraditi postrojenje za prečišćavanje. Konstrukcije objekta za prečišćavanje otpadnih voda sa puta moraju garantirati vodonepropusnost, tj. ne smije se dozvoliti procjeđivanje otpadnih voda u podzemlje. Gorivo se mora skladištiti u rezervoarima s dvostrukom stijenkom, a zahtijeva se i uređaj za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja.” - piše u Procjeni.

Capital takođe podsjeća da je prema važećem Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta Republike Hrvatske u trećoj zoni zabranjeno privremeno i trajno odlaganje otpada, građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda, građenje benzinskih pumpi bez rezervoara s duplom stijenkom, te eksploatacija mineralnih sirovina.

Iz Republike Srpske za sada stižu uvjerenja kako će sve biti izgrađeno u skladu sa najvišim ekološkim standardima.

U Procjeni se navodi kako investitor nema u planu alternativnu lokaciju za gradnju aerodroma, ističe Capital.

„Izabrana lokacija je rezultat procjene za uspješnu eksploataciju objekta koji je prilagođen situaciji na terenu i postojećim objektima u okruženju. Pri izboru lokacije vodilo se računa o maksimalnom iskorištenju kapaciteta područja. Izabrano područje karakterizira izrazito niska gustoća stanovanja sa stihijski razvijanim građevinskim fondom, prometno je dobro povezano, i s prirodnim karakteristikama koje odgovaraju budućoj namjeni prostora.” - citira Capital dio Procjene o utjecaju na životnu sredinu izgradnje aerodroma Trebinje koju je izradio banjalučki Institut za građevinarstvo „IG”.

Ne znam zašto se pridaje pažnja gradonačelniku Dubrovnika kada govori o izgradnji. - kazao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u nedjelju istaknuvši da mu uopće nije važno što u Dubrovniku misle o izgradnji zračne luke u Trebinju. Dodik je rekao kako tome ne bi trebalo pridavati posebnu pozornost.

Komentirajući pismo koje je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uputio predsjedatelju Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji, a u kojem je tražio da se zaustave planovi o izgradnji aerodroma u Trebinju dok se ne utvrdi kakve će to posljedice imati na izvorište Omble, udaljeno svega osam kilometara od budućeg gradilišta, Dodik je novinarima u Banjoj Luci rekao da bi dubrovačkog gradonačelnika trebalo ignorirati.

- To je isto kao da je netko iz Ruda (gradića u istočnoj Bosni op.a.) napisao pismo Bidenu. - kazao je Dodik.

On je kazao kako će sugovornik tijelima vlasti BiH biti Vlada Republike Hrvatske, a ne dubrovačka gradska uprava. Također je napomenuo da ranije nije bilo prigovora Hrvatske oko izgradnje aerodroma u Trebinju te da je to sada možda politički motivirano.

- U svakom slučaju aerodrom će biti građen u skladu sa ekološkim kriterijima i neće biti građen bez ekološkog projekta. - rekao je Dodik.