Kate Šutalo Cvjetković

Kate Šutalo Cvjetković

Počasnim građaninom Grada Dubrovnika posmrtno će biti proglašen Francesco Cossiga, bivši talijanski predsjednik, koji je ujedno bio i prvi strani državnik koji je posjetio međunarodno priznatu Republiku Hrvatsku 17. siječnja 1992. godine. Posjetio je i Dubrovnik, 1994. godine, na poziv tadašnjeg dubrovačkog biskupa Želimira Puljića. Cossiga će tako biti proglašen počasnim građaninom Grada Dubrovnika za iznimne zasluge i značajne humanitarne aktivnosti za vrijeme Domovinskog rata.

Ne umanjujući značaj tog talijanskog pravnika, pedagoga i političara, bivši dubrovački gradonačelnik i aktualni vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Andro Vlahušić kaže kako je u najmanju ruku neuobičajeno počasnim građaninom proglasiti čovjeka koji je umro i to još 2010. godine.

- Mislim da bi Cossigi bilo primjerenije dati nagradu za životno djelo, jer kako će se počasnim građaninom proglasiti mrtva osoba. I na Vijeću sam postavio to pitanje pa mi je rečeno da je to sukladno Statutu. Meni je to vrlo neuobičajeno. Ovdje se zapravo nameće pitanje uopće posthumne dodjele takvih priznanja. Može li se sad počasnim građaninom primjerice proglasiti Ruđer Bošković ili Marin Držić, Getaldić, Gundulić, Gradić, pa možda i Stepinac ili Strossmayer? - pita se Andro Vlahušić, te ističe:

- Proglašenje mrtvog čovjeka je samo po sebi devalvacija priče, neovisno tko je predložio ili tko je predložen. To je značajna anomalija koju bismo trebali riješiti izmjenom Statuta. Biti počasnim građaninom Dubrovnika sigurno su zaslužili Ivan Supek, Ante Gotovina ili Kathleen Wilkes... Neki problematiziraju priznanje Stipi Mesiću iz razdoblja kada sam bio gradonačelnik, ali mogu reći da ga on nije dobio kao predsjednik, nego kako vođa Konvoja Dubrovnik. Mesić se može nekome politički sviđati ili ne, ali njegova je uloga bila velika kad je kao Hrvat i član tadašnjeg jugoslavenskog Predsjedništva stao na čelo konvoja, što je bilo i prijelomna točka u obrani Dubrovnika. Konvoj bez njega ne bi došao u Dubrovnik i pitanje je što bi bilo dalje. - rekao je Vlahušić dodajući kako je njemu kroz gradonačelnički mandat bilo bitno da to priznanje dobije Nojko Marinović.

- On je onda još bio živ i smatram da je to bio način da se ispravi nepravda prema njemu. Marinović je i prije trebao biti proglašen počasnim građaninom Dubrovnika. - rekao je Vlahušić.

On također smatra kako bi pri dodjeli nagrade za životno djelo te proglašenju počasnim građaninom trebalo utvrditi stroge kriterije te uključiti neko neovisno i stručno tijelo koji bi dalo recenziju zasluga predložene osobe, a kako bi se izbjeglo da o tome odlučuju samo političari.

- Kroz dubrovačko Gradsko vijeće vijećnik ili gradonačelnik djelujem već 16 godina i mogu reći da nikad nije bio problema pri dodjeljivanju godišnjih nagrada jer se one dodjeljuju pojedincima, tvrtkama, udrugama ili ustanovama koje su u protekloj godini napravile nešto veliko. - kazao je Vlahušić, te dodao kako je problem Dubrovnika što je mali grad i što je jako teško svake godine donijeti kvalitetne kriterije po kojima se dodjeljuju te nagrade.

Ususret svetom Vlahu u Zavičajnom muzeju Konavala Antonia Rusković Radonić održala je pregledno izlaganje o Konavljanima u sklopu procesije sv. Vlaha nekad i danas.

- Festa sv. Vlaha jedina je festa koju Konavljani slave izvan Konavala. Festa je utemeljena nakon što je u 10. stoljeću sveti Vlaho proglašen zaštitnikom Grada, a odvija se preko tisuću godina te je kao takva od 2009. pod zaštitom UNESCO-a. Narodne nošnje su njezin neizostavan dio, što je vidljivo iz Rješenja o zaštiti nematerijalnog dobra te iz arhivskih priloga, fotodokumentacije i umjetničkih prikaza. Narodne nošnje u ovome kontekstu bila su odijela stanovništva Republike, potvrda prisutnosti na danu velikoga parca, kao i na sveukupnim Vlasićima. Konavoke i Konavljane putem vrela pratimo u Festi nekoliko prošlih stoljeća, no kako je i u kojem obujmu sudjelovanje ljudi iz Konavala u gradu bilo, pitanje je za neka buduća istraživanja. Isprava u kojoj se utvrđuje „Sloboda sv. Vlaha" (Franchisia Sancti Blasii) iz 3. veljače 1190. godine dozvoljava svima, dužnicima, bjeguncima, zločincima, tri dana prije i tri dana poslije svetog Vlaha da borave u Gradu, svi su tih dana oslobođeni progona. Istovremeno ova Festa na istom mjestu okuplja sve društvene slojeve, crkvene dostojanstvenike, državne službe, patricijat, gradske bratovštine, seoska bratstva, pomorce, žene, sav puk grada i okolice. - kazala je Rusković Radonić.

Ističući nadalje kako su su Konavle ušle u sastav Republike početkom 15. stoljeća ona kaće kako „ostaje za doznati jesu li ljudi s našeg područja u nekom drugom obliku sudjelovali u Festi i prije nego su Konavle ušle u sastav Republike”.

- Početkom 15. stoljeća utemeljena je tradicija Kandelore, odnosno otvaranja Feste koja također u svom sastavu sadrži narodne nošnje kao dio ceremonije. U kontekstu konavoske narodne nošnje upravo Kandelora i Festa čine veliku razliku. Naime, Kandelora je rezervirana za oblačenje gradskih djevojaka i djevojčica u konavosku robu. Običaj je to kojem svjedočimo zasigurno posljednjih 100 godina. Djevojke i djevojčice uvijek će na Kandelori biti obučene samo u košulje te će sudjelovati u prinosu darova zemlje i otpuštanju golubica. Tim djevojčicama sv. Vlaho postaje jedini dan u godini kad se oblače u konavosku robu, premda ne moraju nikako biti povezane s Konavlima. S druge pak strane, u procesiji sv. Vlaha sudjeluju Konavljani u svom svečanom, najsvečanijem ruhu. Ovisno o vremenu o kojem govorimo svečano je ruho mogla biti svečana konavoska nošnja, civilno svečano odijelo ili pak praksa novog starog kojoj svjedočimo posljednjih tridesetak godina. - kazala je Antonia Rusković Radonić, te naglasila:

- Upravo novo staro izaziva tolike prijepore i rasprave što je upravo, a što nije, kako treba, a kako se ne treba oblačiti. Otvaraju se pitanja oblačenja male djece, beba, dječaka, momaka i odraslih. Javljaju se pitanja o pravilnim vezivanjima pasova i kurđelica, pravilnim i nepravilnim dužinama odijela, pitanja o lažnom sjaju replika starinskih odijela, a najviše o pitanju oglavlja ženskih nošnji. Naime, konavoska nošnja vrlo je informativna te svojim cijelim sastavom govori o statusu, dobi i običajnom obliku žene koja je obučena. Konavljani su još uvijek osjetljivi na izbor oglavlja prilikom oblačenja u procesiji zbog statusne određenosti koje oglavlje ima. Upravo na ovu temu pokrenula se i rasprava koja na kraju nije dala zaključak. Novo staro oblačenje vrlo teško može zadovoljiti standard koji očekujemo od obučenog stanovnika Konavala iz 1890., 1920., 1930., 1950. ili 1970., a istovremeno znajući da se svi navedeni međusobno donekle razlikuju. Nošnja je živo biće koje se mijenja u svojim površnostima, pojavnostima, dok elementarni dijelovi ostaju nepromijenjeni. Ti elementarni dijelovi imaju svoja pravila koja su ista u svim razdobljima, a očituju se u izboru slojeva donjih i gornjih odijela i dozvole da se određeni dijelovi nošnje nose u određenoj životnoj dobi. Uz to, Konavlima je „uprav" ono na što se najviše energije usmjerilo, što je najbolje utijano, najčuvanije, najšesnije jer ipak je za parca. Svatko nosi ono što ima, a tko nema staro, ima ljubav i želju koja sjaji iz svih nepravilnosti koje primjećuju rođeni Konavljani, KUD-ovi i struka. Za novo staro to je otprilike dovoljno, a sve ostalo je jedna velika slika ponosa i ljubavi prema precima i baštini koja ne umire i kad je na smrt osuđena. - riječi su ravnateljice Muzeja i galerija Konavala Antonie Rusković Radonić.

U sljedeću srijedu, 8. veljače u 18 sati u Zavičajnom muzeju Konavala nastavak je razvijanja teme o oblačenju konavoske nošnje pod naslovom „Konavoska nošnja u perspektivi Jelke Miš”.

Nakon što je bivši gradonačelnik Andro Valhušić uoči saborske rasprave o izmjenama Zakona o pomorskom dobru u priopćenju za javnost istaknuo kako će budućnost Luke Dubrovnik biti neizvjesna ukoliko se usvoji Zakon, oglasio se i predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž. Naveo je kako Vlahušićev pamflet kojim informira javnost stvaranjem lažnih vijesti zaslužuje odgovor utemeljen na činjenicama.

„Luka Dubrovnik nije izgubila koncesiju odnosno područje kojim upravlja Županijska lučka uprava, nego ona istječe po sili samog ugovora koji je sklopljen na 12 godina. Luka Dubrovnik je više puta iskazala interes za produženje koncesije te podnijela službeni zahtjev ŽLU za produženje iste.

Naime, osnivanjem lučkih uprava tadašnjim zakonom o morskim lukama uveden je institut „prvenstvene koncesije na 12 godina” kao mjere kojom su luke obeštećene jer im je preko noći sve oduzeto. U tom 12 – godišnjem razdoblju luke nisu morale ništa ulagati, ali je predviđena mogućnost produženja te prvenstvene koncesije pod različitim nazivom kao i ulaganja od strane samih luka koja su morala biti predviđena Studijom gospodarske opravdanosti, kao preduvjet za produženje „prvenstvene koncesije”.

Bez obzira što nije bila u obavezi, Luka je uložila značajna sredstva u uređenje prostora koje joj je dato u koncesiju (oko dva milijuna kuna). Tim više je čudan odnos Županije prema koncesionaru koji ispunjava svoje obveze prema ugovoru pa i puno više.” - naveo je Raguž te se osvrnuo na novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji Sabor tek treba usvojiti.

„Novim Zakonom se ne sprječava nastavak suradnje sa ŽLU, na čemu Luka Dubrovnik inzistira na dobrobit sve tri strane - Luke Dubrovnik, Županijske lučke uprave i samog grada Dubrovnika. Treba napraviti razliku između koncesije koju dodjeluje Županijska lučka uprava i koncesije koju dodjeljuje Republika Hrvatska.

Također, novim Zakonom nije onemogućena Luka Dubrovnik u dobivanju prava na gradnju terminala. Osvrčući se na prošlo razdoblje, bitno je da se spriječila nakana prethodne vlade da se taj iznimno vrijedan prostor i projekt dodjeli francusko-turskom konzorciju na netransparentnom natječaju.

Danas nam pametuju neki koji su upravo političku utakmicu vodili za francusko-turski konzorcij na uštrb Grada i Luke Dubrovnik. Luka Dubrovnik je dobila produženje koncesije na ukupno 50 godina, a sad se radi na izmjenama prostornih planova koji su preduvjet za izmjenu uvjeta, opsega i obuhvata koncesije što je također novim zakonom dopušteno. Izmjenom prostornog plana UPU-a Gruški akvatorij stvorit će se pretpostavke za izmjenu koncesije kako bi Luka Dubrovnik dobila pravo na gradnju Međunarodnog putničkog terminala. - naveo je predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž.

nm

Iako mnogi bosanskohercegovački mediji izvještavaju kako je jedan od osmorice optuženika za organizirano kriminalno djelovanje i krijumčarenje velike količine kokaina i marihuane iz Južne Amerike na područje BiH i država Europske unije iz Dubrovnika, izgleda da taj podatak ipak nije točan. Naime, prema optužnici Tužiteljstva BiH radi se o Tomislavu Vidakoviću Tomu, istina, rođenom 1990. godine u Dubrovniku, ali BiH tužiteljstvo ne navodi da, osim bosanskohercegovačkog, ima i hrvatsko državljanstvo, za razliku od ostalih optuženih s dvojnim državljanstvima.

Iz Policijske uprave dubrovačko - neretvanske odgovorili su nam da nisu sudjelovali u ovoj akciji u kojoj je uz bosanskohercegovačke institucije djelovao i američki FBI. Inače, do podataka o trgovini drogom i pranju ilegalno stečenog novca nadležne službe su došle iz Anom aplikacije kojom su se optuženici služili u komunikaciji.

Na pitanje postoji li podaci o Vidakoviću u hrvatskim policijskim evidencijama iz PU dubrovačko-neretvanske odgovaraju:
„Vezano za upit o Tomislavu Vidakoviću podsjećamo kako je u svim državama članicama Europske unije, tako i u Republici Hrvatskoj, na snazi Opća uredba o zaštiti podataka zbog čega nismo u mogućnosti javno iznositi informacije o postupanjima policije prema konkretnoj osobi.“

Inače, osim Vidakovića, prema objavi bosanskohercegovačkog Tužilašta, optuženi su Saša Ratković Sale rođen 1991. godine u Trebinju, državljanin BiH i Srbije, zatim Dragan Supić rođen 1974. godine u Derventi, također državljanin BiH i Srbije, Vladica Rakić rođen 1981. godine u Beogradu, državljanin Srbije, Vasilije Stjepić Vasilije Profa, rođen 1967. godine u Brčkom, državljanin BiH i Švedske, Mitar Blagojević General rođen 1986. godine u Foči, državljanin BiH, Miroslav Čalija rođen 1975. godine u Mostaru, policijski službenik MUP-a HNK i državljanin BiH, te Dražen Šiniković rođen 1980. godine u Konjicu, državljanin BiH.

U optužnici se navodi da su optuženici nakon stjecanja velike nezakonite imovinske koristi prodajom velikih količina opojne droge kokain i marihuana, novac ulagali u kupovinu zemljišta, izgradnju objekata, najviše na području Ivanice, Mostara i Brčkog, zatim kupovinu vozila i drugih dobara.

Prema obavijesti iz Tužilaštva BiH, oni su se koristili korupcijom i krivotvorenjem dokumenata za nesmetano međunarodno kretanje članova organizirane kriminalne grupe, pri čemu su zloupotrebljavani policijski kapaciteti, a optuženi policijski službenik tereti se da je pomagao optuženima davanjem informacija o policijskim aktivnostima, kao i u kaznenim djelima pranja novca i kupovine nekretnina.

Navode optužbe tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 58 svjedoka i stručnih vještaka i prilaganjem više od 450 materijalnih dokaza, među kojima su i dokazi pribavljeni putem međunarodne pravne pomoći od pravosudnih institucija SAD-a i FBI-a.

Gradska uprava radi na rješavanju problematike dostave plina građanima kako u povijesnu jezgru, tako i na otoke. Napominju to iz Grada Dubrovnika odgovarajući na naš upit nakon pritužbi stanovnika povijesne gradske jezgre i Elafita. Već smo pisali upitna je dostava plina u dubrovačku povijesnu jezgru jer distributerske tvrtke moraju Gradu Dubrovniku od 1. siječnja plaćati gotovo 400 eura mjesečno za dozvolu za ulazak u povijesnu jezgru. Stanovnici Elafita pak već više od pola godine uopće nemaju organiziranu distribuciju plina.

„U suradnji s Agencijom za obalni linijski promet Grad Dubrovnik uskoro će raspisati natječaj za prijevoz plina na Elafitsko otočje. Gradska uprava svjesna je problema dostave plina građanima na otocima, zbog čega su pokrenuti razgovori s više potencijalnih brodara i jedan od prijevoznika je trenutno pri kraju provođenja postupka ishođenja certifikata za prijevoz opasnih tereta koji je preduvjet za dostavu plina brodskom linijom.” - stoji u odgovoru iz dubrovačke gradske uprave.

Također tvrde da se u povijesnoj jezgri nastavlja dostava plina, te ističu:

„Nadležni upravni odjel će izmjenama Pravilnika uvesti odredbu o dostavi plina bez naknade u povijesnu jezgru u određeno vrijeme i pod određenim uvjetima, kako bi se izbjeglo poskupljenje plina za krajnje korisnike do kojeg bi neminovno došlo naplatom naknade prijevozniku.” - navode također iz Grada Dubrovnika.

Dok su stanovnici povijesne jezgre Dubrovnika proteklih dana strepili hoće li im plin biti dostavljen na kućne adrese, mještani Elafitskih otoka već više od pola godine imaju problem s dostavom plinskih boca. Naime, dugo vremena plin im je dostavljan brodom Triton koji je dolazio svaka tri tjedna. No, ta je distribucija prekinuta, a o razlozima se samo nagađa. Distributer je bila tvrtka Platanus, koja je imala i problema s dostavom plina u povijesnu dubrovačku gradsku jezgru zbog visoke naknade za ulazak dostavnih vozila. U toj tvrtki su nam, što se tiče Elafita, tek kratko odgovorili da ne smiju više Tritonom nositi plin na Elafite.

Mještani Kalamote, Lopuda i Šipana sada se sami organiziraju i na svakakve moguće načine prenose plin do svojih domova.

- Plinske boce nabavljamo kako tko stigne. - rekao je predsjednik Mjensog odbora Koločep Ivo Kisić, dodajući kako je, nakon što je prestao dolaziti brod Triton, stvoren veliki problem za mještane ne samo Kalamote, već i ostalih otoka dubrovačkog akvatorija.

Kalamotezi, Lopuđani i Šipanci često znaju naručiti plin u Brsečine i barkama poći po boce.

- Tijekom ljeta bi nekoliko mladića s plastičnom pasarom pošlo s Lopuda do Brsečine. U tu malu barku bi ukrcali više od dvadeset boca čineći tako uslugu svima nama na otoku. Međutim, to ne smije biti rješenje, već dostava plina treba biti redovno organizirana i za Elafite, kao što se organizira i drugdje. I Elafiti su dio Grada i zaslužujemo da nam bude kao i ostalim stanovnicima Dubrovnika, a ne da mi otočani budemo građani drugog reda. - kazao je Milo Obuljen predsjednik Mjesnog odbora Lopud.

Na pitanje je li moguće prenijeti plin na brodovima Jadrolinije, Obuljen odgovara:

- Što se tiče Jadrolinije, posebno Postire, vjerujem da bi nam posada vrlo rado pomogla, kao što nama otočanima u svemu pomažu, ali oni ne smiju prevozili plin jer su zakonski ograničeni. - pojasnio je Obuljen.

Da dubrovačka gradska uprava dogovara nešto po pitanju opskrbe plinom Elafita rekao nam je predsjednik Mjesnog odbora Suđurađ Ivica Katić. On kroz šalu kaže i kako mnogi Šipanci sada više kuhaju na drva, a manje na plin.

Predsjednik Mjesnog odbora Luka Šipanska Marin Murati smatra da je krajnje vrijeme da se uvede organizirana opskrba otoka plinom, jer nije u redu da se mještani snalaze na svakojake načine.

Proglasom Feste svetog Vlaha 2023. godine ovogodišnji festanjuli kapetan Vlaho Milićević i obrtnik Mato Konsuo s rektorom zborne crkve sv. Vlaha don Ivicom Pervanom pozivaju svekoliki puk i štovatelje svetog Vlaha na Parčevu festu u Dubrovnik.

„Već 1051. godinu se ništa u Dubrovniku i okolici, na kopnu i na moru, ne započinje i ne dovršava bez zaziva svetog Vlaha“ - stoji u proglasu, te nastavlja:

„Naš Parac Grad drži pored srca, pomno nas motri, čuva i blagoslivlja sa tvrđava i bastiona, barjaka i slika u crkvama i u kućama. Zasigurno ne postoji Grad u svijetu koji je sa svojim zaštitnikom povezan kao Dubrovnik sa svetim Vlahom. Kamo god pošao u svijet, ostavljajući Grad na sigurnome, u srcu i mislima nosiš Grad i njegovog zaštitnika, moga i tvoga svetoga Vlaha. On je uvijek tu, bdijući nad Gradom, dočika sinove Grada, kao i one koji dolaze obogatiti se lijepim i duhovnim što svečev Grad nudi.“ - stoji u nastavku.

Proglas završava pozivom dubrovačkom puku i svim ljudima dobre volje da dođu i ove godine te svojom nazočnošću uveličaju ovu, 1051. Festu. Poziv štovateljima svetog Vlaha supotpisuje i dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.

dpp

Policija, vatrogasci i pripadnici HGSS-a i danas nastavlju potragu za 35 - godišnjim Hrvojem Sternišom iz Cavtata. Kako smo već pisali, on se u srijedu popodne udaljio iz obiteljske kuće na Mećajcu i dalje mu se gubi trag.

Njegov nestanak prijavljen je i u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba gdje se navodi da je visok 178 cm, smeđih očiju i crne kose, a u trenutku nestanka na sebi je je imao smeđu trenerku, sive hlače i crvene tenisice. 

Kako saznajemo danas se nastavlja s pretraživanje područja od Mećajca do Močića i Čilipa, te prema Zvekovici i magistrali. Dubrovačkim službama će pomoći i tri potražna psa i to dva iz Splita te jedan iz Šibenika. Ukoliko vremenske prilike dozvole koristit će se i dron te plovila pomorske policije.

Iz policije ističu i dalje da ako netko ima bilo kakvih saznanja ili je vidio Hrvoja Sterniša da se javi na broj 192 ili putem e-maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

dpp

Europski sud za ljudska prava neosnovanim je ocijenio zahtjev majke koja je Hrvatsku tužila jer je prekršajno kažnjena nakon što je izbjegla obvezno cijepljenje djeteta.

U tužbi sudu u Strasbourgu podnositeljica je tvrdila da joj je povrijeđeno više zajamčenih ljudskih prava jer je u prekršajnom postupku novčano kažnjena zbog izbjegavanja zakonom propisanog obveznog cijepljenja maloljetnog djeteta protiv zaraznih bolesti.

Između ostalog, podnositeljica je tvrdila da je zbog autizma starijeg djeteta tražila da se prije cijepljenja mlađeg provedu imunološke pretrage, ali da je njezin liječnik to odbio provesti uz obrazloženje da je ta vrsta pretrage preskupa.

Na prigovor da je imala nepošteno suđenje zbog proturječne prakse hrvatskih sudova, ESLJP je utvrdio da je najveći broj ranijih presuda slijedio isti pristup, odnosno da su roditelji proglašeni krivima za prekršaj ako su odbili cijepiti svoju djecu.

Stoga, podnositeljica nije dokazala da bi postojala proturječna praksa ili da hrvatski pravni sustav ne bi mogao otkloniti moguće nedosljednosti sudske prakse, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.

Razmatrajući prigovor da je osuđena temeljem pravne norme iz Programa cijepljenja koji nije bio objavljen u Narodnim novinama te da stoga nije mogla predvidjeti posljedice odbijanja cijepljenja, Europski sud je utvrdio da su posljedice necijepljenja bile jasno vidljive iz niza propisa.

Ističu i da je u Hrvatskoj općepoznato da je takvo cijepljenje obvezno te da je podnositeljici to bilo vidljivo i iz izjave kojom je odbila cijepljenje, a vlastoručno ju je potpisala.

U odnosu na prigovor da je prekršajnom presudom država povrijedila njezino pravo na privatni život sud se pozvao na svoje ranije odluke. Utvrdio je da je zakonom propisana obveza cijepljenja djece podnositeljici bila predvidljiva te je ona za nju morala znati, dok su za novčanu kaznu kazali da je bila utemeljena na zakonu i proporcionalna.

Što se tiče navoda da je izbjegavala cijepljenje mlađeg djeteta zbog kontraindikacije koje cjepiva imaju i mogu izazvati autizam dijagnosticiran starijem djetetu, sud je utvrdio da ne postoje relevantne studije koje bi dokazivale takve kontraindikacije obveznih cjepiva.

Dodatno je istaknuo kako u hrvatskom zdravstvenom sustavu postoji mogućnost prethodnog testiranja djece na pojedine kontraindikacije prije cijepljenja, međutim to je primjenjivo u slučajevima kada je je takvo testiranje na kontraindikacije medicinski opravdano.

Europski sud za ljudska prava je zaključio da ne vidi razloga za dovođenje u pitanje primjerenosti domaćeg sustava u tom pogledu, sve dok sigurnost cjepiva u uporabi kontinuirano prate nadležna tijela.

Juzni.hr

 

U prometnoj nesreći koja se jučer u 23.20 sati dogodila u Komolcu četiri osobe su lakše, a jedna je teže ozlijeđena.

Prema policijskom izvješću, do prometne nesreće je došlo u ulici Draganje kada je 20 -godišnjak, izlaskom iz desnog nepreglednoga zavoja, zbog neprimjerene brzine, izgubio nadzor nad vozilom, skrenuo u desno i udario u metalnu zaštitnu ogradu.

Nakon udara, vozilo se odbilo i prešlo na suprotnu prometnu traku gdje je udarilo u osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je, iz suprotnog smjera, upravljala 32 -godišnjakinja, nakon čega se vozilo 20-godišnjaka, uslijed siline udara, odbija i udara u kameni zid.

U ovoj prometnoj nesreći teže tjelesne ozljede zadobila je 32-godišnja putnica iz drugog vozila, dok su lakše tjelesne ozljede zadobili 20-godišnji vozač koji je prouzročio prometnu nesreću, 20-godišnji putnik iz njegovog vozila, 32-godišnja vozačica drugog vozila i njena 32-godišnja suputnica.

Zbog počinjenog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, policija nadležnom državnom odvjetništvo podnosi kaznenu prijavu protiv 20-godišnjeg vozača.

dpp

Stranica 1 od 19