Nikolina Metković

Nikolina Metković

Osim svojim izgledom i uklopljenošću u prostor Pelješki most zbog dekorativne rasvjete poseban je i fascinantan i u večernjim satima. Nakon Pelješkog iz Hrvatskih cesta, potvrdili su za Dubrovnikpress.hr, spremaju se osvijetliti i Most Dubrovnik, odnosno Most dr. Franja Tuđmana. Realizacija tog projekta koji se već dvije godine najavljuje samo što nije počela.

„Nastavno na upit za modernizaciju dekorativne rasvjete na mostu Dr. Franja Tuđmana, obavještavamo vas kako je rok za izvođenje radova listopad 2022.” - odgovorili su iz Hrvatskih cesta.

Naveli su i kako je ugovorena vrijednost radova 5,8 milijuna kuna. 

Osvjetljenje dubrovačkog mosta najavio je još u siječnju 2020. dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Most preko Rijeke dubrovačke zapravo je već odavno trebalo osvijetliti, odnosno dekorirati ga modernijom rasvjetom. Možda neće biti dekoriran kao i Pelješki, ali će s modernom rasvjetom svakako biti svojevrsna atrakcija poput sličnih mostova diljem svijeta.

Župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić izjavio je nedavno kako će prema Vladi ponovo uputiti inicijativu da se Zračna luka Dubrovnik preimenuje u Zračnu luku Ruđer Bošković. Svako malo vijećnik Hrvatskih suverenista u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Krešimir Marković s govornice zavapi prema gradonačelniku Matu Frankoviću da se promjeni ime Zračne luke u Čilipima. Zanimljivo, nitko od ovih što su eto zapeli promijeniti ime dubrovačkom aerodromu, ne govori zašto je to potrebno, zašto bi mijenjali ime.

Razlog promjeni imena ne iznose, no može biti da se krije u okolici Trebinja.

PROJEKT ZRAČNE LUKE U TREBINJU JOŠ NITI NE POSTOJI, ALI CILJ JE PREDUHITRITI TREBINJCE?!

Nakon što su lideri Srbije i Republike Srpske AleksandarVučić i Milorad Dodik objavili kako kreću u izgradnju zračne luke kod Trebinja u Dubrovniku su se razbuktale strasti. Njihova zračna luka, tvrde naši lokalni političari, imat će negativan utjecaj na vodocrpilište na Ombli s kojeg se dobar dio dubrovačkog područja opskrbljuje pitkom vodom.

No, izgleda da je osim za vodu taj trebinjski aerodrom više poguban za hrvatsku pamet jer dok Vučić i Dodik najavljuju izgradnju aerodroma, projekta zapravo niti nema. Istini za volju, vrše se tamo neke izmjere na tom terenu kod Taleža. Svako malo netko iz susjedstva nešto reče o tom projektu, ali projekta u biti - nema. Znamo samo, da će, ukoliko se izgradi, taj aerodrom usred ničega imati ogromnu pistu.

Inače, nije bilo tako davno da se u Trebinju najavljivala izgradnja aerodroma i to na Zupcima. I tada je za potrebe realizacije tog projekta osnovana tvrtka Aerodrom Trebinje. I tada se nešto čeprkalo po zemlji, mjerilo i premjeravalo, ali aerodrom za čije su se letove, vjerovali ili ne, čak i prodavale karte, nikad nije izgrađen. Kako tad, tako i sad, Trebinjci će reći, uvijek ista priča u predizborne svrhe.

Čitali smo inače mjesecima da se taj aerodrom, o kojem Vučić i Dodik tako lijepo zbore, zapravo gradi u vojne svrhe. Nije jasno, a nitko da objasni kako bi to NATO pakt dozvolio da se u njegovoj interesnoj sferi pod ruskim pokroviteljstvom gradi vojni aerodrom.

No, vratimo se na temu imena. Kad se intenzivirala ta priča oko izgradnje trebinjskog aerodroma, ničim izazvani neki su dubrovački mediji pisali kako će Trebinjci svoj aerodrom nazvati po Ruđeru Boškoviću. Može biti, no teško da će pravoslavci zračnu luku nazvati po katoličkom popu, jer osim što je bio znanstvenik, matematičar, Ruđer Bošković bio je pop - Isusovac.

Ruđer Bošković rođen je u Dubrovniku, njegov otac u Grad, odnosno Republiku, došao je iz Orahova Dola. Možda zato župan i ekipa koji su se uprli mijenjati ime dubrovačkoj zračnoj luci, nagađaju da će Trebinjci posegnuti za Boškovićem. Drugog objašnjenja osim toga da dubrovački političari žele promijeniti ime Zračnoj luci Dubrovnik da bi preduhitrili Trebinjce baš i nema, jer zašto bi se uostalom aerodrom zvao baš eto po Ruđeru Boškoviću. Jer je tako palo na pamet Nikoli Dobroslaviću ili Krešimiru Markoviću?!

A ŠTO ĆEMO AKO TREBINJCI SVOJU ZRAČNU LUKU NAZOVU AERODROM DUBROVNIK?

Možda da mu daju ime po svim poznatim Dubrovčanima, da nosi najmanje deset imena, da susjedima u Trebinju ne ostave izbora jer Srbi npr. kažu da su i svi dubrovački književnici srpski književnici. Samo eto da se ne dogodi da mi promijenimo ime Zračnoj luci Dubrovnik u Zračna luka Ruđer Bošković, a Trebinjci svoj aerodrom nazovu Aerodrom Dubrovnik. Nije nemoguće kad se i zemlja na Ivanici prodaje pod zemlju u Dubrovniku. Što ćemo onda?

Ako već govore o preimenovanju mogli su razmišljati i o nekim drugim imenima, ne nužno dubrovačkim. I Faust Vrančić bio je svećenik, pa čak i biskup. Padobran ipak nije izumio, ali ga je znatno usavršio.

Slavoljub Penkala? Taj diplomirani kemičar izumio je prvu mehaničku olovku pa naliv pero s čvrstom tintom. Izmislio je Penkala termos bocu, rotirajuću četkicu za zube, lijek protiv reume, prašak za robu, tlakomjer, sredstvo za impregnaciju željezničkih pragova pa čak i iglu za gramofonsku ploču. No, Penkala je 1908. godine u Zagrebu počeo konstruirati zrakoplov kojega je dovršio 1910. Penkala je izgradio i spremište i organizirao prvo uzletište u Hrvatskoj s kojega je Dragutin Novac kao prvi hrvatski pilot uzletio zrakoplovom. Iako se Penkalinom letjelicom teško upravljalo pa je na kraju, nakon nezgode, Penkala odustao od daljnjeg usavršavanja letjelice, upravo je Penkalin zrakoplov ostao zapamćen kao prvi zrakoplov koji je sagrađen i letio u Hrvatskoj.

Svestrani Penkala u Zagrebu je proveo posljednje 22 godine života, ali nije bio Hrvat pa je to u današnjem društvu velika smetnja zbog koje se po njemu se neće nazvati ni dubrovački niti ijedan drugi aerodrom u Hrvatskoj.

Konavljani su inače jako vezani za Zračnu luku koja nije odvazda bila u Čilipima. Preimenovanju aerodroma dobar dio njih se protivi, a njihov općinski načelnik Božo Lasić ne samo da podržava župana u namjeri da promjene ime aerodromu u Čilipima već i predlaže kako bi mu puni naziv trebao biti Zračna luka Otac Ruđer Bošković jer je Bošković bio svećenik.

Dok se po Dubrovniku zapravo prepoznaje Hrvatska samo bi lud netko došao na ideju da aerodromu mijenja ime, a da razloga za to zapravo nema. Do kuda ide hrvatsko ludilo ponekad je zaista teško izmjeriti. Kad bi se već mjerilo možda bi se moglo izmjeriti u kilometrima one nikad izgrađene brze ceste do zračne luke koja se, da se Dobroslavić, Lasić i ini ne bave trivijalnostima možda već mogla izgraditi.

Rektorat Sveučilišta u Dubrovniku mora izaći iz ljetnikovca Crijević – Pucić, odlučio je tako nedavno sud na kojem je u dugogodišnjem postupku Dubrovački simfonijski orkestra uspio dokazati vlasništvo nad ljetnikovcem.

I dok su bivše gradske vlasti smatrale kako Rektorat treba biti smješten u impozantnom zadnju, aktualni gradonačelnik nije takva stava. Mato Franković naime ističe kako pravomoćnu sudsku presudu u korist DSO-a treba poštovati te najavljuje kako bi Rektorat ljetnikovac trebao napustiti do kraja godine.

- Imamo ljetnikovac koji je dodijeljen Sveučilištu u određenom trenutku u kojem je Grad želio formirati Sveučilište. Taj ljetnikovac je lijep i reprezentativan. Sveučilište je u njega uložilo više od 10 milijuna kuna i dobro ga je i kvalitetno održavalo, a koliko je adekvatan za potrebe Sveučilišta, složit ćemo se da nije. - rekao je Franković te se osvrnuo na DSO.

- Imamo Orkestar koji je preseljen u Slanicu pa u Revelin, pa su izgubili Revelin i ostali u Slanici. Mi nismo mogli DSO zaustaviti u namjeri da na sudu dokažu da je ljetnikovac njihov. Oni su to dokazali i Sveučilište je dobilo rješenje prema kojemu mora napustiti ljetnikovac. - kazao je Franković te otkrio kada će Rektorat, odnosno Sveučilište izaći iz ljetnikovca Crijević - Pucić.

- Imali smo sastanak i dogovorili da preseljenje ide korak po korak, da Sveučilište napusti ljetnikovac u trenutku kad se steknu uvjeti da se rektorat može normalno preseliti, kad oni adaptiraju druge prostore u koje će preseliti. Naša je namjera je da to bude do kraja godine ako uspiju srediti taj svoj prostor jer moraju odraditi neke postupke javne nabave. - rekao je Franković i dodao kako Dubrovački simfonijski orkestar u ljetnikovac Crijević – Puci neće ući odmah nakon što ga Sveučilište napusti.

- Izlazak Sveučilišta iz ljetnikovca neće značiti automatski povratak Orkestra jer taj prostor sad nije adekvatan i u njega treba uložiti određeni novac. - rekao je Franković.

No iako je istaknuo kako je Sveučilište dobro skrbilo za ljetnikovac, sanaciju krova koji kapi izgleda neće platiti Sveučilište.

- Imamo krovište je u lošem stanju. Sveučilište više nije željelo ulagati novce, a kapi na sve strane. Negdje oko 450 000 kuna prema procjeni treba uložiti u krovište, moramo izraditi dokumentaciju i dobiti suglasnost Konzervatora na promjene unutar ljetnikovca. U ovom trenutku je dokazano i činjenica je da je DSO vlasnik ljetnikovca i tek treba stvoriti uvjete da se oni tamo vrate. - rekao je Franković.

Dubrovački simfonijski orkestar je zapravo ostao bez ljetnikovca Crijević Pucić u vrijeme bivše gradonačelnice koja je imala ideju Dubrovnik pretvoriti u sveučilišni grad. U sklopu tog projekta Sveučilište je dobilo kompleks stare bolnice, ali i ljetnikovac jer je eto netko zamislio da rektor mora biti ni manje ni više nego u ljetnikovcu. Iako je u to vrijeme odluku da se ljetnikovac Crijević Pucić da Sveučilištu donijelo upravno vijeće Dubrovačkog simfonijskog orkestra, jasno je da je ona izvoljevana političkim pritiskom.

Nedjelja, 07 Kolovoz 2022 13:20

DuPass priča je za proljeće

Cijena DPDS-ove karte za zidine izjednačena je s cijenom DuCarda koji je odnedavno promijenio ime u DuPass i iznosi 250 kuna, ali kad je o zidinama riječ DPDS-ove karte i dalje se bolje prodaju nego DuPass, iako turisti s Dupassom mogu posjetiti više gradskih atrakcija dok oni s DPDS-om kartom mogu samo sa zidine. Gradonačelnik Mato Franković ističe kako i nije bio cilj da DuPass ove sezone preuzme primat nad DPDS-ovim kartama za zidne.

- Aplikacija DuPass profunkcionirala je krajem lipnja i treba vremena da zaživi. Nitko nije očekivao da ćemo u prvoj godini preuzeti primat, ali ćemo dati maksimum kako bismo DuPass što bolje iskomunicirali s našim gostima. - rekao je Franković, dodavši kako će DuPass reklamirati i u Gradu.

- Idemo i na plastičnu verziju, dakle pola strate na kojoj reklamiramo Respect the City biti će za DuPass, da gostima iskomuniciramo da im je jeftinije kupiti DuPass jer dobiju više od same ulaznice za zidine. Idemo korak po korak jer ako krenete jako samo šaljete krive signale. - kazao je Franković.

No, kad su u pitanju brojke tko ih zna bolje od Andra Vlahušića. Bivši gradonačelnik, koji je inače idejni tvorac DuCarda, član je povjerenstva za implementacij DuPassa. Prema njegovu izračunu u prvih šest mjeseci DPDS je prodao 187 tisuća karata za zidine koje su zaradile 36 milijuna kuna od čega je DPDS platio PDV, ili kako kaže Vlahušić, bacio u vjetar milijune kuna. Od preostalog iznosa, prema Vlahušiću, Gradu je pripalo17, a DPDS-u 11 milijuna kuna.

- Grad je prodao 48 666 DuPassa. Mene su inače nedavno na jednoj kavi i Kosović i Kapović pitali zašto oni prodaju karte za zidine. Rekli su kako je glupo da oni to rade. - kaže Vlahušić.

Prema gradonačelniku Frankoviću DuPass bi zapravo trebao profunkcionirati na proljeće.

- Puno je dionika u toj bučici DuPassa od 250 kuna i svaki traži svoje. Naravno da svi turisti neće konzumirati sve sadržaje iz DuPassa i upravo je u tome taj benefit za proračun najveći. Preko QR koda će se turisti koji imaju DuPass otkucavati prilikom ulaska u libertasove autobus ili u muzeje i taj QR kod je zapravo i sustav kontrole i on će biti implementiran i u libertasove autobuse do proljeća kada bi zapravo trebao početi taj uzlet DuPassa. - smatra gradonačelnik Mato Frankovć.

Rebalansom proračuna na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća subvencija Grada Dubrovnika za Libertas uvećana je za iznos nešto manji od dva milijuna kuna. Gradonačelnik Mato Franković kaže kako je razlog povećanju iznosa subvencije cijena goriva.

- Istina, povećavamo subvencije za Libertas, razlog je enormno povećanje cijena goriva koje su u odnosu na prošlu godinu uduplala dok su cijene prijevoza za građane već godinama iste, nismo ih korigirali. - kazao je Franković.

Visoka cijena goriva radi opstojnosti Libertasa trebala bi utjecati i na cijenu običnih karata i pokaza. Osim što te cijene godinama nisu rasle, Dubrovnik je grad sa 7 000 besplatnih pokaza. Bivše su vlasti takvim beneficijama u godinama kad je bilo novca tako kupovale dio birača, posebno umirovljenike. Gradonačelnik Franković u nekoliko je navrata najavljivao napraviti reviziju tih besplatnih pokaza, ali došla je pandemija korona virusa koju je posljedično pratila kriza pa se u te pokaze nije diralo.

U međuvremenu, kaže Franković, iz Libertasa stižu zahtjevi za povećanjem plaća. Libertas je naime tvrtka koju su pandemija i kriza najviše pogodili. Zaposlenicima su tada smanjenje plaće, a dio ih je bio i na počeku.

- Nedavno smo primili zahtjev Sindikata za povećanjem plaća i taj je izazov pred nama. Ne možemo ljude osuđivati, inflacija je i kažu kako je velika razlika između primanja iz prošle godine i ovih sada. - rekao je Franković.

Kad su u pitanju cijene karata i pokaza, Franković ih izgleda nije sklon povećavati u ovoj krizi kojoj se ne nadzire kraj.

- S načelnicima općina smo imali sastanak na kojem smo realno sagledali buduću promjenu cijena pokaza, ali to je diranje direktno u ljude i zato i kroz ovu subvenciju mi i dalje omogućuvamo tih 7 000 besplatnih pokaza na području Grada Dubrovnika. Inače imamo jednu od najjeftinijih cijena pokaznih karata u državi. Napravili smo cijelu analizi i realno bi trebalo ići na cijenu pokaza od 300 kuna i zato smo kroz ovo povećanje subvencije pokušali pomoći što većem broju ljudi. - rekao je Franković.

Cijene običnih i pokaznih karata Libertas nije mijenjao već godinama, a kad se dvjema godinama korone, u kojima je broj turista bio zanemariv, pridodaju enormna povećanja cijena goriva, jasno je da u Libertasu moraju razmišljati o korekciji cijena za građane. Kriza i inflacija možda nisu vrijeme kad bi te cijene trebale rasti, ali su svakako vrijeme u koje bi trebalo revidirati 7 000 besplatnih pokaznih karata. Varate se ako mislite da su korisnici svih tih 7 000 besplatnih karata samo građani lošijeg imovinskog stanja i umirovljenici s malim mirovinama.

Dok Libertas vrši transfere putnika s kruzera iz gruške Luke na Pile, autobuseri već duže vrijeme ističu kako javni gradski prijevoznik takve transfere ne bi smio vršiti. Oni naime smatraju kako im Libertas uzima dio kolača te upozoravaju kako autobusima financiranim iz fondova Europske unije Libertas ne može obavljati shuttle prijevoz putnika s kruzera.

Tako je nedavno gradonačelniku Matu Frankoviću i gradskom vijećniku Đuru Caporu (SJG) odaslana fotografija libertasova autobusa s europskom naljepnicom koji čeka na ukrcaj putnika s kruzera. Autor fotografije prijavio je Grad Dubrovnik Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje što je ogorčilo gradonačelnika Frankovića.

Nakon što je na sjednici Gradskog vijeća Đuro Capor pokazao fotografiju s koje je vidljivo kako libertasov autobus koji je sufinanciran sredstvima iz Europske unije čeka na ukrcaj putnika s kruzera, gradonačelnik Mato Franković je istaknuo kako je i on dobio spornu fotografiju. No, naglasio je kako autobus Libertasa s fotografije putnike s kruzera ipak nije prevezao.

- Ukrcaj putnika se nije dogodio. Dogodila se greška u prometnom odjelu. Osoba koja je uputila taj autobus dobila je upozorenje. Srećom nije autobus prevozio nikoga. Ukrcaj se nije dogodio, ali je autobus bio parkiran gdje nije smio biti. - kazao je Franković i obrušio se na autobusere.

- Nevjerojatno je da su nas ti, koji su i meni poslali fotografiju Libertasova autobusa, prijavili Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje. Ljudi koji su dobronamjerni autoprijevoznici ovog grada, koji dolaze na Pile da je moguće za nula kuna, su nas prijavili SAFU-u s ciljem da se njihov grad i građani kazne zato što oni misle da oni nisu ostvarili te prihode. To je ova predsjednica ove organizacije autobusera, čega, koga, kome. - rekao je Franković, dodavši kako je predstavnicima SAFU-a pojašnjeno kako se dogodila greška, odnosno da taj Libertasov autobus nije prevozio putnike s kruzera.

- Naravno da smo se odmah ispričali i rekli da smo pogriješili. Zamislite vi, i njihova se djeca voze gradskim autobusima i zbog činjenice da su oni fiksirali da bi oni nešto trebali, baš oni, spremni su na sve, unatoč tome da sve pođe da ne rečem gdje, a kako bi njima bilo dobro. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Sabor je prije ljetne stanke usvojio izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama pa Grad Dubrovnik može krenuti s izradom prometnih rješenja kojima je cilj obuzdati prometne gužve oko Grada, koje godinama guše taj dio Dubrovnika. Novi režim prometovanja na snagu će stupiti već od prvog dana 2023. godine, a istaknuo je gradonačelnik Mato Franković, implementacija novih prometnih rješenja mora biti spremna.

- Novi zakon nam je omogućio uvođenje zona posebnog prometnog režima, što je zapravo bio jedan od uvjeta UNESCO-a, da uredimo priču oko povijesne jezgre. Do izmjena zakona ta mogućnost nije postojala. - rekao je Franković.

Naglasio je kako su tehnički uvjeti za provedbu zakona ispunjeni.

- Postavljenje su kamere koje funkcioniraju u sustavu web bus shopa. Građani moraju imati neometan pristup povijesnoj jezgri, a svi ostali pod određenim uvjetima. Primjerice, koliko će biti taksija na nama je odredimo.- kazao je.

Franković je najavio kako će odluke koje se odnose na prometovanje oko Grada biti na dnevnom redu sjednica Gradskog vijeća već na jesen.

- Već na jesen će na Vijeću biti odluka koja definira jasna pravila i uvjete za gospodarske subjekte, ne samo za taksije nego sve koji žele prometovati oko povijesne jezgre. Ulazak u tu zonu će nešto koštati. Građani gratis, a za ostale će nešto koštati. - najavio je gradonačelnik te se osvrnuo na ograničenje broja taksija do kojeg će neizbježno doći.

- Neće više moći biti 4 000 taksi vozila nego mi određujemo taj broj na osnovu analiza Prometnog fakulteta, a mi imamo taj vršni kapacitet područja. Važno je reći, imat ćemo uvijek javni gradski prijevoz. Neće svi imati taksi jer je povijesna jezgra zona za određeni broj vozila, a drugi će imati javni gradski prijevoz. Na nama je da ga poboljšamo, da ljudi kad uđu u autobus mogu plaćati karticom, da protok ljudi ide brže. Cilj je maksimalno smanjiti broj vozila oko povijesne jezgre i pred nama su zahtjevne doluke u nadolazećim mjesecima .- rekao je.

- Od 1. siječnja iduće godine moramo implementirati sustav putem odluka i početi ga provoditi. Inače, nakon što je uveden ovaj Zakon konačno smo postigli što smo željeli, a to je da oko povijesne jezgre nema liberalizacije autotaksi prijevoza. Svugdje može, ali tu mi odlučujemo. Nema tu diskriminacije nego su u našem fokusu građani i obrtnici ovoga grada. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Bivša gradonačelnica Dubrovnika i izaslanica predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen na otvaranju Pelješkog mosta Dubravka Šuica, osim o emocijama uoči otvorenja, danas je govorila i o njegovom značaju. Nešto je rekla i o nastavku radova na autocesti prema Dubrovniku.

- Osjećam se preponosno, presretno i pomalo nestvarno. Skoro da ne mogu vjerovati da smo ovo uspjeli ostvariti i da je zaista taj most tu, fiksan, izgrađen, predivan, arhitektonski predivan i presretna sam danas što mogu biti u ime Europske komisije ovdje u mom gradu i u našoj Županiji, i što mogu biti svjedokom vremena i nazočiti ovom zaista prevažnom događaju za Hrvatsku, jug Hrvatske i Grad Dubrovnik. - rekla je Šuica te istaknula i važnost mosta za EU.

- Most je važan za EU, ne samo zbog financiranja nego i zbog toga što se na ovaj način spaja i Europska unija i ne možemo reći nego da smo sretni i u ime Europske komisije da se taj projekt završio, da će ceste biti gotove do kraja godine i da zapravo dobivamo nešto što je Dubrovnik ipak zaslužio svojom ulogom i poviješću, ali i svojom ulogom u recentnoj povijesti i u Domovinskom ratu, i jako sam sretna da smo to uspjeli realizirati, premda je na tom putu bilo peripetija. - kazala je Šuica.

- Sjećam se svega i referirala bi se na riječi premijera, nije danas trenutak za nadmetanje tko je više dao, ali su činjenice činjenice, 2017. bio je jedan trenutak kad je trebalo odlučiti o financiranju mosta i nakon što je odlučeno i ugovor potpisan u Dubrovniku stigle su žalbe iz BiH i tada je EK željela još jedanput sve provjeriti. U europskom parlamentu sam postavila nebrojeno pitanja i parlamentu i EK u kojoj sad sjedim i uvijek su bili relativno neodređeni odgovori dok u potpunosti nisu prostudirali o čemu se radi. Nakon što je iz Vlade stiglo obrazloženje na 15 stranica s razlozima, povijesnim, sadašnjim, budućim, geostrateškim i geopolitičkim, tada je Jean Claude Juncker odlučio nastaviti proceduru. - kazala je.

- Naravno, bili bismo taj most gradili na bilo koji način, ali je velika stvar da su to EU sredstva i da je to jedan od najvećih projekata koji je kohezijska politika financirala što se tiče Hrvatske, most i Zračna luka Dubrovnik su dva najveća projekta koja je EU financirala otkad smo postali članovi i zato je ovaj most važan i simboličan i stvaran jer on konkretno, plastično, opipljivo pokazuje tu našu integriranost. On je prvi takav projekt, za građane koji možda nisu vjerovali u važnost Unije, možda će im taj most pomoći da progledaju – rekla je Šuica.

Odgovorila je na pitanje bi li Pelješki most bio izgrađen da nije bilo europskog novca.

- Bila sam na svakoj svečanosti otvorenja radova i nije mi žao i drago mi je da sam bila jer je bila velika želja i velika potreba da se to dogodi, ali zapravo hrvatski proračun to nije mogao financirati i tek članstvom u EU je postalo moguće raditi taj most. Naravno da bi se on bio gradio, ali bi gradnja trajala puno duže. Ne treba negirati ni ono što je bilo prije jer je bilo s velikom željom i potrebom, ali financijska konstrukcija nikad nije bila zatvorena, a važno je reći ne radi se o mostu, radi se o pristupnim cestama, 30 kilometara cesta preko Pelješca je zapravo jednake vrijednosti kao i most, samo što je most simbolički vidljiv, ali ako gledate iz aviona sliku Pelješca,vidjet ćete da je premrežen svim mogućim cestama i to je Pelješca zaslužio jer su ponekad bili zanemareni, ali danas je Pelhešac jako dobro integriran i bit će još bolje, postoje još neki projekti od Brijeste prema Orebiću i Korčuli. - rekla je Šuica.

Komentirala je i nastavak radova na autocesti prema Dubrovniku i mogućnosti financiranja EU sredstvima.

- Kad se radi o autocesti i mostu, nije i ili nego i most i autocesta. Postoje planovi, EU u ovom trenutku ima puno važnih projekta i možda u ovom momentu nije izvjesno to financiranje budući da su naši prioriteti otkad sam ja potpredsjednica EK ulaganje u digitalno i zeleno, pogotovo u energetskoj krizi najviše se bavimo energijom i neovisnošću o ruskim energentima, što ne znači da se stvari neće u dogledno vrijeme promijeniti i da neće biti novaca za nastavak autoceste. U svakom slučaju, Hrvatska neće i lokalni političari neće odustati, a imaju i potporu Vlade jer je Vlada u Strategiji prometa vodi autocestu od Ploča do Osojnika, a Vlada je prije tri godine u Dubrovniku na sjednici odlučila da se nastavlja i s tim projektima, naravno, sve je stvar financijske konstrukcije kad se steknu okolnosti, a kao što vidite, postoje trenutni prioriteti u svijetu pa i u Hrvatskoj. - rekla je potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.

I uoči puštanja u promet Pelješkog mosta između HDZ-a i SDP-a i dalje se polemizira tko je prvi došao na ideju njegove izgradnje. Dok predsjednik ŽO SDP-a Mišo Krstičević ističe kako je još 1997. ideju izgradnje „Mosta koji spaja” oblikovao pokojni župan dubrovačko – neretvanski Ivan Šrplje, HDZ-ov Luka Bebić ističe kako je baš on, još 1994. na klubu HDZ-ovi zastupnika, rekao da će se graditi most. Za svoje tvrdnje, naglašava Bebić, ima i dokaze.

- Ne znam zašto se već 20-tak godina uporno, mimo činjenica lansiraju neistine. Mogu reći, premda to nije urbi et orbi nego interno, ja sam 1994. na klubu zastupnika HDZ-a rekao da ćemo graditi most da bi izbjegli sve one probleme koje imamo preko Neuma i zbog razvoja ovoga kraja, Dubrovnika, Pelješca, Korčule, Mljeta. Ja sam 1. listopada 1998. u ime kluba zastupnika HDZ-a pred hrvatskim državnim Saborom predložio i obazložio potrebu gradnje mosta. - rekao je Bebić i nastavio.

- Nakon toga jedno dva mjeseca je Ivan Šplje postao župan i jedno vrijeme kako tako, a onda je bio zdušni podržavatelj izgradnje mosta, mimo svojih vodstava stranke u Zagrebu. Oni su tada rekli, ima i veliki naslov u novinama, kad su otvoreni radovi 2005. onda je predsjednik SDP-a rekao „most za Pelješac je Sanaderov Obrovac”, to znači propalitet i sad odjedanput se počelo pričati kako to da su oni koji su bili protiv izgradnje mosta sad bi oni htjeli da uzmu sve zasluge. - kazao je Bebić.

Nakon što je predsjednik Zoran Milanović izjavio kako je ideju izgradnje Pelješkog mosta prvi potaknuo Ivan Šprlje, Bebić je naglasio kako on ima dokaze tko je bio prvi – HDZ ili SDP.

- Pa eto, nek' on dokaže, ja ću mu pokazati da nije, to znači da prihvaćaju neke namjerno lansirane neistine i stvara se zabuna. Ono što ja tvrdim ja mogu dokazat dokumentima, ne pričama je li netko u kavani govorio ovo ili ono. Ja sam sanjao most i prije nego sam to u Saboru rekao, ali nisam bio neki faktor da sam mogao nešto učiniti. Kad sam to postao i kad sam bio zastupnik i kad me klub zastupnika odredio da ja obrazložim potrebu izgradnje mosta, ja sam to učinio i to se piše. Ništa ne tvrdim što ne mogu dokazati crno na bijelo. - rekao je Luka Bebić.

Nakon otvorenja preko Pelješkog mosta neće moći prometovati teretna vozila. Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić ističe kako još uvijek nije definirano do kada će ta zabrana biti na snazi.

- Dobili smo preporuke revizije cestovne sigurnosti da za teški teret i prijevoz opasnih tvari zatvorimo promet do kraja turističke sezone, jer je prolazak kroz Ston najveći problem. Nije još donesena odluka o tome hoće li tako biti najmanje do kraja sezone ili do potpunog završetka pristupnih cesta.- rekao je Škorić, koji se osvrnuo na izgradnju mosta na kojem su radovi trajali tisuću i 277 dana.

- Mislim da s veseljem možemo čekati utorak i dijelim veselje stanovnika juga. Za realizaciju ovog kapitalnog projekta bila je važna analiza rizika, procjena situacija koje se mogu dogoditi. Zakačio nas je i koronavirus, pa i postkovid problemi, skok cijena. Kineska tvrtka uvedena je u projekt 31. srpnja 2018., a Most je 27. siječnja prošao tehnički pregled. Gotov je i dio pristupnih cesta i u promet ćemo u utorak pustiti 25 kilometara ceste. - kazao je i osvrnuo se na količinu materijala utrošenih u izgradnju Pelješkog mosta.

- U rasponsku konstrukciju ugrađeno oko 33 600 tona čelika. Most je poseban i po tome što je prvi put temeljenje izvršeno s pilotima u komadu od 130 metara, ugrađeno je 1 100 tona kosih zatega, 68 000 tona betona je ugrađeno u most, to je beton koji nije ugrađivan u Hrvatskoj i koji je visoke čvrstoće. Niz podataka ukazuje na sve izazove koje smo imali prilikom izgradnje. - rekao je Škorić i dodao:
- Most je prava sinteza strukture, arhitektonskog rješenja i krajolika. Diskretan je, a potpuno fascinantan po svom oblikovanju.

Stranica 1 od 142

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019