laus banner 2021 2

Pretraži rezultate: ribari

Proteklo četverogodišnje razdoblje u aktualnom sazivu Gradskog vijeća, koje više ne zasjedati, uz odluke koje su usvojene obilježili su naravno i samo sudionici – gradski vijećnici. Ususret izborima u svibnju, Dubrovnikpress.hr (prema abecednom redu aktualnih vijećnika) svaku subotu i nedjelju navečer donosi kratki rezime njihovog političkog puta i rada...

Gordan Špero (HDZ)

Za vijećnika HDZ-a Gordana Špera moglo bi se reći da je u aktualnom sazivu Gradskog vijeća bio dobri duh vijećnice. Može mu se staviti na teret da je malo istupao, ali kad se uzme u obzir da oni koji su puno govorili zapravo nisu ništa rekli, Špero je u konačnici s malo riječi rekao dovoljno.

Vrlo realno i razumno Špero je tijekom svog četverogodišnjeg vijećničkog mandata govorio o problemima povijesne jezgre. Tako je branio stav da na Peskariji mora biti ribarnica koja nije samo dio tradicije već se ribarima otvara mjesto na kojem mogu plasirati svoj ulov.

Kad su vijećnika DUSTRA-e Željka Raguža, inače direktora Luke Dubrovnik napadali zbog sanacije ili kako su je zvali betonizacije Posata, Špero je bio taj koji ga je branio, ističući u to vrijeme kako je istezalište u Posatu i prije bilo betonizirano, no beton je u međuvremenu propao.

Zdravorazumski je Špero na sjednicama kao branitelj govorio i o negdašnjem spomeniku braniteljima na Pilama kojega je malo tko doživljavao spomenikom.

Gordan Špero inače je završio Gumnaziju. Studirao je ekonomiju, položio sve ispite, no, svoj diplomski rad nije završio jer su ga u tome omele poslovne obveze.

Špero je i dubrovački branitelj koji je branio Grad 6. prosinca. Na Žarkovici je ranjen iz mitraljeza. Nakon što je rana zacijelila ponovo se vrati na dubrovačko ratište.

U svojim istupima na Vijeću Špero je uvažavao oporbu. Dojam je da je tijekom svog četverogodišnjeg mandata Špero istupao tek kad bi ga iznervirala količina izgovorenih gluposti od strane vijećnika. No, ni tada nikoga nije omalovažavao, niti je na ikoga podizao ton već je vrlo smireno kolegama ukazivao kad nisu bili u pravu.

Možda ga neće biti u novom sazivu Gradskog vijeća, no svakako će faliti onaj trenutak kad se Špero, dok se raspravlja o problemima u povijesnoj jezgri, nakon što ga predsjednik Marko Potrebica prozove, onako u njemu svojstvenom stilu, zaputi prema govornici.

Objavljeno u Aktualno

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković uručila je u petak u Dubrovniku ravnatelju Županijske lučke uprave Dubrovnik Željku Dadiću Odluku o dodjeli sredstava u okviru mjere I.23./I.24 „Ribarske luke, iskrcajna mjesta, bruze riba i zakloništa“ (poboljšanje infrastrukture u ribarskoj luci Sustjepan) u iznosu od 37.312.500 kuna.

Svečanom uručenju su nazočili i župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Joškom Cebalom i Žaklinom Marević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić, zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić, ravnateljica JU RRA DUNEA Melanija Milić kao i pročelnik UO za gospodarstvo i more DNŽ Ivo Klaić.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković, zahvalila je svima na suradnji te istaknula kako je ova potpora od 37 milijuna kuna najveća dodijeljena dosad za ovakve projekte.

- Od toga se 27 milijuna financira iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo, a preostali iznos iz državnog proračuna na pozicijama Ministarstva poljoprivrede. Želim naglasiti da je u okviru ovog programa osigurano 334 milijuna kuna za financiranje ribarske infrastrukture, prije svega luka i iskrcajnih mjesta. - rekla je ministrica te dodala kako posljednje studije pokazuju kako Hrvati godišnje troše puno više ribe nego se to ranije smatralo.

- Vjerujem da ste svi čuli o procjenama koje govore da Hrvati prosječno godišnje pojedu 8 do 9 kilograma ribe. Mi smo 2018. napravili ozbiljnu procjenu i zaključili da je to pogrešno i da je potrošnja 18 kilograma ribe, a mogu reći da je danas ta brojka još veća. Hrvati danas troše više od 20 kilograma ribe. - rekla je ministrica Vučković.

Župan Nikola Dobroslavić kazao je kako je ovaj projekt doveden do faze sigurne realizacije te kako je ovom Odlukom vrijednom više od 37 milijuna kuna osigurano financiranje projekta.

- Želim istaknuti i kako je ribarska luka Vela Luka u završnoj fazi i da uskoro očekujem ovakvu Odluku o sufinanciranju i za tu luku. Imamo odličnu suradnju s Ministarstvom poljoprivrede, koje osigurava potpore našim poljoprivrednicima, ribarima, školjkarima, vinarima i ruralnom razvoju, što je za nas jako važno. - rekao je župan Dobroslavić te istaknuo kako s Ministarstvom poljoprivrede Županija surađuje na važnom projektu otvaranja izmještenog studija agroturizma u dolini Neretve.

Ravnatelj ŽLU Dubrovnik Željko Dadić zahvalio je na značajnoj potpori od 37,3 milijuna kuna.
- Mi smo na tom projektu dugo radili. Bilo je potrebno izmijeniti i prostorno-plansku dokumentaciju, gdje nam je Grad Dubrovnik izašao u susret. Planira se izgraditi 230 metara operativne obale na kojoj će biti privez za 15 ribarskih plovila. Također interna prometnica do koje će dolaziti kamioni, odnosno hladnjače koje će prihvaćati tu ribu i kasnije odvoziti je dalje. U planu je i izgradnja objekta, koji će se financirati u drugoj fazi. - zaključio je on.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Grad Dubrovnik neće usvojiti UPU Suđurađ dok se ne postigne što veći mogući konsenzus samih mještana vezano za UPU Suđurađ. Vrlo vjerojatno u skoro vrijeme organizirat ćemo zbor građana koje ćemo pozvati da se izjasne glasovanjem o samom UPU Suđurađ. - odgovor je gradonačelnika Mata Frankovića šipanskim ribarima koji su nedavno uputili pismo Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu poljoprivrede, Gradu Dubrovniku i Županiji u kojem su izrazili zabrinutost da bi donošenjem novog UPU-a bio ugrožen njihov opstanak.

Oni su u svom pismu napisali:

„Usprkos statusu zaštite ovog područja novi UPU-Suđurađ iz studenog 2020. predviđa neprimjerenu betonizaciju uvale, uništavanje zadnjih ostalih prirodnih plaža i dviju ribarskih "Ovim putem želimo Vas obavijestiti o našoj izuzetnoj zabrinutosti u vezi s predviđenoj neprimjerenoj razini izgradnje i betonizacije koja prijeti maloj uvali mjesta Suđurađ na otoku Šipanu, jednom od Elafitskih otoka. Mjesto Suđurađ je dio povijesno-kulturne baštine grada Dubrovnika i Republike Hrvatske, a akvatorij uvale i Elafitskih otoka je pod zaštitom Nature 2000. Usprkos statusu zaštite ovog područja novi UPU-Suđurađ iz studenog 2020. predviđa neprimjerenu betonizaciju uvale, uništavanje zadnjih ostalih prirodnih plaža i dviju ribarskih „posta” objavljenih na karti Ministarstva Poljoprivrede, Uprave Ribarstva, te izgradnju marine u svrhu sezonskog nautičkog turizma, a nezaštićenu od intenzivnih vjetrova. posta” objavljenih na karti Ministarstva Poljoprivrede, Uprave Ribarstva, te izgradnju marine u svrhu sezonskog nautičkog turizma, a nezaštićenu od intenzivnih vjetrova.

Prema našim saznanjima, projekt za izgradnju marine ne uzima u obzir ograničenja kapaciteta malog povijesnog mjesta Suđurađ. Također, projekt ne sadrži analizu kapaciteta i karakteristika prometa u maloj uvali, kao i ekoloških posljedica čime ugrožava dobrobit i budućnost lokalne zajednice na Suđurđu i na otoku Šipanu. Ulov šipanskih ribara je oduvijek bio prepoznat kao bitan dio lokalne gastronomije izuzetno visoke kvalitete na lokalnom tržištu. Još uvijek najveći dio riblje ponude na ribarnici u gradu Dubrovnik je zastupljen ulovom šipanskih ribara.

Mještani mjesta Suđurađ kao i profesionalni ribari nisu bili uključeni u procesu planiranja uređenja uvale Suđurađ. Projekt nije bio predstavljen i obrazložen. Grafički prikaz je bio dostupan u gradu Dubrovniku, a ne u mjestu Suđurađ, dok je javna rasprava održana u gradu Dubrovniku u uvjetima pandemije. Iz svega navedenog izgledno je da se promjene planiraju pod pritiskom privatnih investicijskih interesa bez uzimanja u obzir potreba stanovništva ili mogućih utjecaja na okoliš i na povijesno-kulturnu baštinu.

Zato mi potpisnici ovog pisma, kao i naše obitelji, opravdano se osjećamo ugroženi. Naša prava na rad, opstanak i na održivi razvoj su ugrožena planiranim premještanjem ribarskih plovila izvan mjesta Suđurađ i izvan zaštićene uvale, kao i ukidanjem dviju ribolovnih “posta”. Očuvanje obiteljskih tradicija koje stoljećima prenosimo iz generacije u generaciju, te budućnost naših obitelji su izravno ugroženi predviđenim promjenama betonizacije uvale. Također, ugrožen je i održivi razvoj mnogih grana lokalnog gospodarstva kao što su ribolov, turizam, ugostiteljstvo i sl..

Ovim putem Vam se obraćamo s molbom da nam sa strane svog aspekta djelovanja pomognete spasiti opstanak i zaštititi hrvatsko ribarstvo od štetnih posljedica agresivnih investicijskih interesa koji predviđaju uništavanje prirode i neprimjerenu betonizaciju navedenog područja.

Nadalje, zahtijevamo da se u skladu sa zakonskim propisima trenutačni prijedlog za UPU-Suđurađ revidira, tako da planirane promjene zajamče opstanak naše ribarske zajednice uz osiguranje korištenja adekvatnih zaštićenih vezova za naša ribarska plovila, kao i stvaranje uvjeta za rad i za odlaganje ribarskih mreža u uvali Suđurađ.” - stoji u pismu šipanskih ribara na koje ej Franković odgovorio kao što smo istaknuli u uvodu.

dm

Objavljeno u Aktualno

Donedavno u ribolovu dobrodošli osvježavajući pratioci vjetrovi dolaskom hladnijih dana uglavnom postaju neugodni i za ribolov otežavajući faktor, čak i razlog odustajanja od izlaska na more. Olujni vjetar je opravdani razlog za to, ali ne i umjereni. Što više, vjetar može biti i saveznik, osobito u lovu iz plovila.

Pri planiranju ribanja po vjetru iz plovila prvo treba uzeti u obzir smjer iz kojeg puše i temeljem toga odabrati mjesto lova i način sidrenja. Ako je ikako moguće, treba loviti u zavjetrini jer je u njoj sigurnije i ugodnije boraviti te lakše i uspješnije ribariti.

Želi li se udičariti iz plutajućeg plovila kojeg nosi vjetar, zonu lova treba odabrati tako da plovilo kroz nju bude nošeno s plićeg ka dubljem. Tako se postiže najpovoljniji položaj pribora prema kosini dna, maksimalno smanjenje mogućnosti zapinjanja pribora te bijega ulovljene ribe u kakav zaklon tijekom prvih trenutaka nakon kačenja. Kad se, pak, plutanjem žele loviti lignje, o čemu smo pisali prošli tjedan, zonu lova treba odabrati tako da barka kroz nju pluta barem približno paralelno s obalom, odnosno na određenom rastojanju od dna.

Za loviti iz usidrenog plovila sidro treba odbaciti u plićak i pustiti da vjetar odnese plovilo na željeno mjesto lova. U tom slučaju s manje ispuštenog sidrenog konopa postiže se da on stoji pod oštrim kutom u odnosu na dno, što osigurava bolje držanje sidra.

Kada se lovi štapom, ako je moguće, loviti treba tako da štap bude niz vjetar čime se smanjuju nepotrebne vibracije, a povećavaju osjetljivost i uspješnost detektiranja dodirivanja i uzimanja mamca.

Kod izbora štapa treba imati na umu činjenicom da se pri jačem vjetru ne mogu koristiti tanki i osjetljivi vrhovi na način na koji se koriste kad vjetra nema. Po mirnom se vremenu tanki i osjetljivi vrhovi napinju samo krajnjim vršnim dijelom, čime se ostvaruje maksimalna osjetljivost pa se s lakoćom mogu očitati i najmanji pomaci. Kod jačeg je vjetra takav način detekcije praktički nemoguć, pa se zato takav vrh opterećuje tako da bude gotovo potpuno savijen. Na taj se način održava potrebna napetost strune, pri čemu se ipak uspješno mogu detektirati i sitniji grizevi dok su oni krupniji jasno vidljivi.

Sličan se efekt može postići i s krućim vrhom, no tada se s napetošću strune lakše pretjera pa se, ako je opterećenje manje, olovnica često odiže iznad dna bez da se toga bude svjestan. No, bez obzira kakvim se vrhom lovilo, osnovna struna mora biti ne rastezljiva „PE“ višenitka, a vrh štapa se mora držati što je moguće bliže površini mora kako bi se izbjeglo nepotrebno napinjanje strune i formiranje neželjenog „trbuha“ iznad površine mora.

Osim snage, veoma važan čimbenik sigurnosti, ali i uspješnosti jest koji vjetar puše tijekom ribolova iz plovila. U pravilu, s onim iz zapadnog smjera postižu se najbolji, a s onim istočnog smjera općenito najslabije ulovi. Različite ribe jedu ili ne po različitim vjetrovima. I apetit oliganja ovisi o vjetru koji puše, pa kako su oni u ovo doba godine glavna meta sportsko - rekreativnih ribolovaca, evo koliko im koji vjetar prija.
Po mišljenju većine iskusnih lignjolovaca, lignje su najmanje raspoložene za ishranu po tramuntani. Dosta loše jedu i po maestralu, kad većina riba ima dobar apetit. Podjednako slabo kao po maestralu, čak i lošije, lignje jedu po levantu. Najbolje raspoložene za ishranu lignje su po buri, no ne jakoj.

Dobri ulovi se postižu i pred i početkom punenta. No, on najčešće navješćuje dolazak neverina pa kad on zapuše loviti treba samo u blizini sigurne luke. Isto je i pred jako jugo, dok se i po slabom lignje slabije love.

Po jugu je vrijeme najčešće oblačno, što poboljšava šanse za ulov. Naime, oblačno je vrijeme općenito bolje od sunčanog, ne samo za lov lignji. Lignjolov po oblačnom danu najčešće je višestruko uspješniji nego po vedrom vremenu. Nebo pokriveno oblacima omogućuje cjelodnevni lignjolov. Isto je i po noći s mjesečinom, ali samo kad se mjesec vidi kroz tanki sloj oblaka.

Objavljeno u esPRESSo
Petak, 04 Rujan 2020 13:29

Srčanke (kunjke) na udici

Nakon nevera na moru, pa i tijekom njih se posebno dobro udičari mamcima koje je u to vrijeme moguće skupiti u plimnoj zoni. Među nekoliko vrsta račića, crvića i školjki, najbrojniji i među najkvalitetnijim tim mamcima su školjke iz obitelji srčanki.

Ove školjke, koje naš narod još naziva kapice, kunjke itd. okruglastog su jajolikog, bočno gledane srcolikog oblika s čvrstom ljušturama koje s vanjske strane imaju radijalna rebra, nazubljena ili ne, te tamne i svjetle pruge oblika polumjeseca. Obitavaju ukopane u mješovita, ljušturasta, muljevita, ali najviše u pjeskovita dna pa ih je najbolje tražiti i koristiti na pjesčanim obalama.

Pribavljati se mogu skupljanjem šetnjom po obali uz rub vode i promatranjem plimne zone. Tako se tijekom nevremena te dan, dva nakon njega mogu skupiti školjke s kojih su valovi uklonili pijesak te ih otkotrljali u plićak ili na suho, pritom ih često i otvorili, čak i razbili.

bodljikava srcanka 0409

Po mirnom moru ove i druge školjke se mogu iskopavati u plimnoj zoni, čak i dublje uz pomoć maske i disalice. Stanište im odaju dvije male okomite rupe u tlu, najčešće međusobno udaljene oko centimetar. Ponekad ih, kad su vrlo plitko zakopane, odaje mala kvrga na ravnoj površini pijeska.

Treća mogućnost pribavljanja ovih mamaca je kupovina na ribarnici. Nažalost, rijetko se nude, ali ako se može birati najbolje je uzeti kulinarski najmanje cijenjene, one s bodljama na poklopcima.

Takvih je više vrsta, ali je najbrojnija bodljikava sršanka, koju je najlakše i osobno iskopati jer u velikom broju naseljava mekano priobalje, ukopana ne dublje od 10 centimetara. Više je razloga za takav odabir. Prvi je to što joj je stopalo grimizno crvene boje pa se u moru vidi na daleko, što privlači ribe, baš kao i jak te specifičan miris. Treći razlog za favoriziranje ove školjke je njeno žilavo meso, zbog čega je sladokusci najmanje cijene, a sitne i ribe sa slabim zubima teško kidaju.

Od pjeskovitog i bodljikavog vagnja, koji pripadaju također ovoj familiji, bodljikava srčanka se najviše razlikuje po tome što umjesto brojnih bodlji na oklopima ima prorijeđene kvržice. Naraste do 80 mm i 90 grama, dok joj je srednja lovna težina oko 40 grama, od čega tijelo ne čini niti polovinu težine.

Zbog predebelog oklopa mamči se samo ogoljeno meso ove školjke. Prvo se stopalo uzdužno natakne na iglu za mamčenje te potom omota elastičnom niti. Zatim se sve to gurne na udicu i dio strune poviše nje. Kad je mamac prevelik, treba ga podijeliti po dužini. Može se vezati samo polovica stopala, a druga uzdužno izrezati da cijeli mamac izgleda poput glavonošca te „krakovima“ leluja u kurentu. Konačno, mamčiti se mogu i uzdužno izrezane trake koje se nekoliko puta probodu vrhom udice i potom rastegnu da izgledaju poput crva. Rijetki se ribari služe ovom tehnikom jer zahtijeva puno rada i strpljenja.

mamcenje bodljikave srcanke 0409

Ovaj mamac privlači crvenom bojom i mirisom, ali ribe prvo zagrizu njegov bijeli, najmekši dio. Zato ga treba mamčiti tako da bijeli dio bude uz vrh udice. Zbog toga se iskusni ribolovci služe malim trikom - na ovaj mamac dodaju i komad bijelog mamca, sipe, unutrašnjost trpa, komad šljanka...

Poput ostalih i ovaj je mamac najučinkovitiji živ ili barem svjež. Živim se može očuvati 3 do 4 dana omotan vlažnim papirnatim ubrusima ili listovima novina te pospremljen u hladnjaku. U kanti s morskom vodom i pumpicom zraka može se očuvati živim 10 do 15 dana. Uvjet je da je u hladnjaku temperatura oko 6 stupnjeva Celzijevih te da se more redovito mijenja svakog ili svakog drugog dana.

Iako se s uspjehom, osobito za lov ovrate, može koristiti tijekom cijele, ovaj mamac je najučinkovitiji u vjetrovitijem dijelu godine, kad ribe tijekom i nakon nevremena priđu obali skupljati hranu koju su im otkrili i pripremili valovi. Njime se mogu loviti sve ribe, ali odabirom veličine mamca i udice i selektivno loviti najcjenjenije poput sarka, smuduta i ovrate.

Objavljeno u esPRESSo

U najtoplijem dijelu godine mnogi ribaju daleko od obale, što zbog povoljnih vremenskih uvjeta, što zbog loših ulova u priobalju. Tijekom tih pohoda mnogi se susreću s raznim plutajućim objektima, stablima, naslagama lišća, granja, ili nažalost sve brojnijim otpadom koje stvara čovjek poput ambalaže, obuće i odjeće... Umjesto zbog sigurnosti plovidbe izbjeći ih u širokom luku, ribarima je, zbog mogućnosti kvalitetnog i obilatog ulova, dobro približiti se i loviti oko i ispod tih predmeta.

Naime, mnoge se ribe okupljaju ispod usidrenih brodova, bova, i ostalih plutajućih objekata, osobito masovno u toplijem dijelu godine. Dalje od obale, to najradije čine lampuge, kao i tune. Osim njih, tako se ponašaju i ostale grabljivice, kako velike tako i male, zatim nedorasli orhani, a tijekom ljeta im se iz velikih dubina pridruže i kijerne, ali samo sitnije.

Tune se bez specijalne opreme skoro ne mogu, a bez posebne dozvole ne smiju loviti pa je oko plutajućih predmeta ribolovcima najatraktivnija moguća lovina - lampuga. No, samo na mjestima gdje je temperatura mora barem 22 stupnjeva.

plutaca3107

Lampuge se mogu loviti svim tehnikama. U lovu čekanjem preporučljivo je primamljivati i to tako da se od plutajućeg predmeta udalji do milju - dvije i onda vrati, bacajući u more izmrvljenu ili srdelu u komadima. To treba ponoviti na još dva, tri pravca. Nakon toga plovilo treba sidriti blizu plutače ili prepustiti kurentu pa odbaciti mamac. Loviti je najbolje živom ribicom, ali se mamčiti može i uginula te filet srdele ili koje druge plave ribe. Pribor može biti „a volo“, bez utega ili s njim, ovisno o jačini morske struje i dubine na kojoj se očekuje ulov.

Druga mogućnost, lov u pokretu osobito je pogodan kad se nema puno vremena za ribolov. Posebno to vrijedi za pendulu, koja može započeti čim se ugleda plutača i obavljati se velikom brzinom. Potezati je najbolje varalice, ponajprije metalizirane i s halografskim sjajem.

Potezati se mogu sve vrste varalica dužine od 70 do 90 pa do 16, čak i 20 cm, ovisno o vrsti varalice, ali i veličini lampuga. Najčešće se koriste varalice tipa „koni“, oblika glavonošca s metalnom glavom i mekanim kracima, zatim izduženi teturavci („minow“) , žlice te „jigg“ varalice. No, koristiti se mogu i sve vrste mekanih varalica, ali one brzo bivaju uništene.

Optimalno je loviti s tri pribora, najbolje s različitim varalicama. Najprikladniji su kompleti snage 10 do 12 libri, ali se mogu koristiti i oni od 30. Može se korisiti i ručna pendula od najlona promjera 0,50 do 0,60 mm.

Penduliža se tako da se oko plutače opisuju koncentrični krugovi različitih promjera i s različitim dubinama vođenja varalice. Kada ribe redovito prate, ali ne napadaju, valja mijenjati vrstu varalice. Ako ih se ni tako ne uspije prevariti treba dodajte malu krišku lignje na varalicu, čiji će intenzivni miris potaknut lampuge da manje oklijevaju i budu manje oprezne. Varalice je najbolje potezati na 40 do 50 m iza plovila.

ulov3107

Kako se lampuge ispod plutača zadržavaju u jatu, često brojnijem i od 50 jedinki, nerijetko se dogodi da se u isto vrijeme ulove na sve varalice. No, ma koliko ih se ulovilo i kolike bile, lov je spektakularan jer se lampuge žestoko bore, bacaju po površini i izvodi impresivne skokove iz vode. Međutim, u tim prizorima ne valja dugo uživati, jer lampuga ima prilično krhka usta koja mogu puknuti tijekom borbe, pa je važno skratiti vrijeme borbe kako bi se izbjeglo kidanje i oslobađanje ovu veličanstvene ribe. Predugo se ne može uživati ni u uzvišenim bojama lampuge jer se one počinju ubrzano gubiti čim riba ugine.

Ako je nekoliko osoba na plovilu, kada je riba ulovljena, valja obratiti pozornost na njeno izvlačenje iz mora, jer nije neobično da se za ulovljenom na drugu varalicu baci još koja lampuga!

Objavljeno u esPRESSo
Srijeda, 03 Lipanj 2020 11:06

Kažnjeni ribari iz Italije

Nakon što je Postaja pomorske policije Dubrovnik u ponedjeljak od strane Nacionalnog pomorskog centra za prikupljanje podataka Zadar obavještena da je uočen ulazak talijanske ribarice u teritorijalno more Republike Hrvatske ribarica je zatečena s vanjske strane otoka Mljeta te je uzapćena i sprovedena u Luku Dubrovnik. - piše danas u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

Na ribarici su se nalazili zapovjednik plovila i četiri člana posade, svi državljani Italije, s ulovom 105,5 kg razne ribe.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, koje je provedeno u suradnji s ribarskim inspektorom, zapovjednik plovila prekršajno je procesuiran i kažnjen novčanim iznosom od gotovo 20 tisuća kuna zbog nezakonitog prelaska državne granice i nezakonitog ribolova.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Zaštita od buke općenito, poboljšanje javnih usluga poput uvođenja ambulante, repopulacija i prava zaštićenih najmoprimaca, kontrola broja smještajnih i ugostiteljskih objekata i razvoj društvene infrastrukture, to je pet točki koje su okupljeni žitelji Gradskog kotara Grad na skupu građana izglasali kao prioritetne probleme kojima bi se, između ostalog, trebao baviti Plan upravljanja povijesnom jezgrom.

Naime, nakon prijedloga građana, odnosno rasprave, okupljeni su glasali kojim od navedenih problema treba dati prioritet u rješavanju.

Na zboru građana koji je organizirao Gradski kotar Grad bili su i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković sa zamjenicom Orlandom Tokić, pojedini pročelnici i direktori gradskih poduzeća među kojima su građani očito najzadovoljniji Čistoćom s obzirom da je direktor Marko Iveković pobrao pljesak, izašavši za govornicu kako bi odgovorio na pitanje kako će se ubuduće naplaćivati odvoz otpada, po broju ukućana, kvadraturi ili stvarno odvezenom otpadu. Inače, Iveković je kazao kako je predviđeno da se u budućnosti odvoz otpada naplaćuje po stvarnoj količini.

Osim navedenih pet prioritetnih problema kojima bi se trebala posvetiti posebna pozornost u izradi plana upravljanja, okupljeni su također naveli i problem sigurnosti, odnosno evakuacije u slučaju požara, potresa i sl. te nadalje razvoj komunalne infrastrukture, adekvatne zaštite baštine, promet oko Grada i parking, održavanje javnih površina, poticaje za obrte i malo poduzetništvo, inovativna urbanistička rješenja poput garaže, izračun i kontrolu nosivosti turizma, zaštitu okoliša i pitanje otpada i poboljšanje komunikacije građana s gradskom upravom. Redom kako je ovdje navedeno građani su glasanjem dali prioritet rješavanju pojedinih problema.

Na koncu se građanima obratio i gradonačelnik Mato Franković koji je kazao kako ništa ne može biti riješeno preko noći te da je stanje u Gradu prije no što je preuzeo dužnost gradonačelnika bilo kaotično. Franković je tako naveo da je u posljednje dvije i pol godine, otkako je preuzeo dužnost, ova gradska uprava uspjela riješiti problem poplava na Stradunu čišćenjem povijesne kanalizacije, odnosno odvoda, kao i da je osamdeset posto tzv. bookera i štandova maknuto s gradskih ulica i s Pila, kao i da je uklonjen dio ugostiteljskih stolova te se, naveo je Franković, npr. sada može proći preko Prijekoga što je prije bio problem itd.

Gradonačelnik Franković naveo kako zna da to nije dovoljno, ali da će gradska uprava raditi dalje na rješavanju problema Grada.

- Mi smo peskariju, odnosno našu ribarnicu obnovili, uredili. Dali smo je na upravljanje našim ribarima. Ne mogu ja utjecati na to kada, koliko će ribe biti i hoće li oni prodavati ili ne. Ja se nadam da od mene to ne očekujte, jer ja to uistinu ne mogu napraviti. Ali sam napravio ono što je s moje strane bilo potrebno, a to je urediti prostor i nisam se odlučio da taj isti prostor bude restoran, suvenirnica ili nešto drugo nego smo mu dali društvenu namjenu. - kazao je između ostalog Franković s obzirom da se poteglo i pitanje zašto ribarnica ne radi.

Franković je najavio moguće otvaranje knjižnice u prostoru bivšeg mliječnog restorana, adaptaciju prostora za osnovnu školu u Ulici Ilije Sarake i u manjem dijelu tog prostora otvaranje javnog WC -a, rad škole u jednoj smjeni za dvije godine od prvog do osmog razreda, zabranu prometovanja vozilima preko Straduna, ograničenja prometovanja u zoni oko Grada, a na koncu i rješavanje problema koji su građani naveli kao prvi prioritet:
- Od ove godine komunalno redarstvo će vrlo strogo postupati, angažirali smo tvrtku koja će zajedno s komunalnim redarstvom ići i mjeriti buku na javnim površinama. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Objavljeno u Aktualno
Subota, 11 Siječanj 2020 21:20

Talijani kraj Lastova uhvaćeni u krivolovu

Policijski službenici Policijske uprave splitsko – dalmatinske u subotu oko 14 sati u blizini otoka Lastova zatekli su u nezakonitom ribolovu talijansku ribaricu, a nakon što je ista prvo uočena od strane operatera Nacionalnog pomorskog centra u Zadru.

Kako se talijanska ribarica nije zaustavila nakon upućenog poziva da to učini, policijsko plovilo započelo je progon. Nakon kraćeg progona talijanska ribarica je zaustavljena i sprovedena u luku Ubli na Lastovu.

U tijeku je kriminalističko istraživanje protiv petero državljana Italije koji su se nalazili na ribarici radi utvrđivanja prekršaja iz Zakonika o schengenskim granicama i Zakona o morskom ribarstvu.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 09 Siječanj 2020 15:01

Misteriozna plutača vraćena Amerikancima

Misteriozna plutača koju su na dubini od 140 metara u akvatoriju između Mljeta i Svetoga Andrije u mrežu „uhvatili” ribari s broda Marian II vraćena je Amerikancima. Naime, točnim su se pokazala nagađanja kako je plutača vlasništvo američke mornarice.

Ribar Darko Kunac Bigava potvrdio je za Morski.hr kako su ga Amerikanci kontaktirali radio stanicom i zatražili uređaj natrag, a on im ga je predao tek nakon što su se dogovorili oko odštete za oštećenu ribarsku opremu.

Prije no što su se ribar Darko Kunac i Amerikanci dogovorili oko povrata plutače, Morski.hr donio je zanimljivu priču kako ej sve teklo, a što možete pročitati OVDJE.

dpp

Objavljeno u esPRESSo
Stranica 1 od 4

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020