Prikazujem sadržaj po oznakama: zdravstvo

Na svečanom otvaranju konferencije, koja se povodom 20. obljetnice osnutka i rada HALMED-a održava u Dubrovniku, u ime gradonačelnika Mata Frankovića sudionike je pozdravio pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, civilno društvo i socijalnu skrb Dživo Brčić.

Ovom je prilikom pročelnik Brčić istaknuo napore gradske uprave za poboljšanje zdravstvenog standarda za svoje stanovnike, edukaciju mladih u području medicine te osiguravanje što boljih uvjeta za liječnike i medicinsko osoblje i sve u sustavu zdravstva.

- Na taj način želimo ostvariti veću kvalitetu života za naše građane, ali i za sve posjetitelje našeg grada. Ulaganje u zdravstveni sustav bitan je čimbenik budućeg napretka i zadovoljstva lokalne zajednice. - rekao je pročelnik Brčić.

O ulozi HALMED-a kao nacionalnog regulatornog tijela za lijekove i medicinske proizvode te o 10 godina sudjelovanja u europskim regulatornim postupcima govorio je ravnatelj HALMED-a Siniša Tomić, dok je u ime Ministarstvo zdravstva skup otvorio posebni savjetnik u Kabinetu ministra Tonći Buble.

Dvodnevna konferencija okupila je brojne sudionike iz Hrvatske i okolnih zemalja te predstavnike regulatornih tijela Europske unije.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić ponovio je na sjednici Županijske skupštine stav o dijelu zdravstvene reforme koji se odnosi na spajanje bolnica i prenošenje upravljačkih prava u bolnicama sa županija na državu koji je nedavno istaknuo za Južni i Dubrovnikpress.

- Naravno da nam treba zdravstvena reforma i podržat ćemo svaku mjeru koju će ta reforma donijeti, međutim, jasno sam rekao kako smatram da uzrok problema u zdravstvu nije pitanje osnivačkih prava zdravstvenih ustanova ništa se neće postići time ako se osnivačka prava eventualno prenesu sa županija na državu. Bila bi to jedna vrsta nove centralizacije, a to je krivo i nepotrebno i mi ćemo se tome usprotiviti jer smatramo da to nije dobro, jer moramo ići dalje u decentarlizaciju, a ne u centralizaciju. Naravno, odluka je državnoj razini, ali mi želimo javno reći svoj stav. - rekao je Dobroslavić.

Osvrnuo se i na spajanje bolnica te naglasio kako dubrovačka mora ostati regionalna bolnica.

- Nikakvo spajanje naše bolnice nije moguće, ne zato što je ona bolja ili drukčija od drugih nego zbog njezina zemljopisnog položaja. Spajanje dubrovačke bolnice ne dolazi u obzir. Ona mora ostati regionalna bolnica. Prva bolnica, KBC Split, udaljena je više od dva sata prijevoza. – kazao je Dobroslavić.

Župan ništa ne razumije po tom pitanju. On je politički bezobrazan kad je u pitanju zdravstvena skrb. - izjavio je gradonačelnik Ploča, kirurg i član Predsjedništva SDP -a Mišo Krstičević za portal Južni komentirajući zdravstvenu reformu koju je predstavio ministar zdravstva Vili Beroš, a koju je za Dubrovnikpress i Južni nedavno komentirao i župan Nikola Dobroslavić.

Dobroslavić je tada kazao kako nije za to da se županijama uskrate upravljačka i osnivačka prava, a što je za Južni Krističević prokomentirao ovako:

- Gledam kako se skrbi prema Domu zdravlja u Pločama, prema hitnoj pomoći. U trenucima kad on sebi kupuje novog „Audija” A6, jer on se ipak mora voziti u novom „Audiju”, iako mu je i stari bio dovoljno dobar, te iste godine grad koji ne treba imati nikakvog upliva u osnovni standard pružanja medicinske skrbi, jer je to županijska djelatnost, sufinancira nabavu osnovne opreme. - rekao je Krstičević.

- Naravno da je novac s kojim je kupio sebi auto, da se gospodin može vozati, mogao preusmjeriti za vozila hitne pomoći. Grad kao jedinica lokalne samouprave pomaže sufinancirati dodatni standard, ali financiranje minimalnog standarda je zadaća Županije i naravno da za to ima novce, samo što se on ne želi odreći nekih beneficija kojima se kupuju glasovi, a to je već razina onog potpunog ljudskog bezobrazluka. Njemu je vjerojatno bitno tko će određivati tko će biti ravnatelj i kakav će upliv on u tome imati. Njemu je bitno gdje će se zaposliti koji liječnik ili medicinska sestra ili koji će se vozač zaposliti u kojoj hitnoj pomoći. Nije tajna da se oni uvijek u te stvari upliću i to je njihovo bavljenje zdravstvenim sustavom. - rekao je Krstičević za Južni.

Krstičević je za Južni kazao i kako svim liječnicima koji rade u javnom zdravstvu potrebno zabraniti rad u privatnoj praksi.

- Ulazak privatnog zdravstva u bilo kojoj državi u javni sustav automatski znači slabljenje javnog zdravstva. To znači pretvaranje društva u ono u kojem samo ako imaš novaca imaš privilegiju liječiti se najbolji mogući način. Gdje god, makar i na kapaljku, pustite privatno u javno zdravstvo, doći će do takvih ishoda. U Hrvatskoj se već događa da se ljudi na visokom stupnju zdravstvene usluge mogu liječiti samo ako imaju novaca i zato sam za apsolutnu zabranu. - kazao je.

Također je istaknuo i kako je utjecaj farmaceutske industrije na cijene u javnom zdravstvu velik te da su zbog toga neke stvari preplaćene, rekao je i da su veledrogerije bespotrebne.

Za dubrovačku bolnicu Krstičević kaže kako je treba jačati, a da je to kadrovski moguće jedino ako se liječnicima daju stanovi u trajno vlasništvo.

- Dubrovnik mora imati snažnu bolnicu u kojoj će raditi kvalitetan medicinski kadar, ali je problem što ljudi iz ostatka Hrvatske neće doći raditi u Dubrovnik zbog drugih okolnosti, skupoće življenja u Gradu. - pojasnio je Krstičević, a cijeli tekst na Južnom možete pročitati OVDJE.

dpp

Korčuli i Pelješcu narednih pet godina prijeti apsolutni kolaps zdravstvenog sustava. - upozorila je vijećnica Nove ljevice Igra Kovačević Šain i dok je ona opisala kakvo je stanje zdravstvene skrbi na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu, župan Nikola Dobroslavić smatra kako ono nije obojano crnim bojama.

- Mi imamo šest doktora koji rade iz mirovine, a sljedeću godinu u mirovinu odlaze psihijatrica i tri doktora opće medicine i magistra biokemije, čime gubimo laboratorij u gradu Korčuli. U narednih pet godina tri četvrtine specijalista odlazi u mirovinu i pola doktora opće medicine. - upozorila je Kovačević Šain, naglasivši kako je na cijeloj Korčuli i Pelješcu tek jedan ginekolog koji je odavno ispunio uvjete za mirovinu.

NA KORČULI JEDAN GINEKOLOG I JEDNA PEDIJATRICA

- Postoji jedan ginekolog na cijelom otoku koji zbrinjava pacijentice od Vele Luke do Stona i već tri godine radi uz posebnu dozvolu ministarstva jer je odavno ispunio uvjete za mirovinu. - rekla je Kovačević Šain, upozorivši da ni pedijatara nema više od jednoga.

- Na čitavom otoku radi jedna pedijatrica. Žene koje porod zatekne na otoku vozilom hitne pomoći upućuju se u Dubrovnik. S njima se vozi primalja koja po zakonu to ne bi ni smjela, a ta je primalja prije dvije godine ispunila uvjete za mirovinu dok rješenje za zamjenu nemamo. - rekla je Kovačević Šain.

Ispostava hitne medicinske pomoći, nastavila je Kovačević Šaon, u skladu sa zakonom moraju imati zaposlenog barem jednog specijalistu hitne medicine.

- Takvog na Korčuli i u Orebiću nema. U Orebiću hitna nema plaćene pripravnosti, općina plaća za vrijeme ljetnih mjeseci samo dnevnu pripravnost, noćne nema. Zimi, ukoliko hitna ide na intervenciju, vrata hitne su zatvorena. Grad Korčula s 5.600 stanovnika, koji pet mjeseci godišnje ima i do 15 tisuća turista, nema plaćenu pripravnost jer nije u mreži hitne medicine. Svaka hitna služba na otoku mora biti u mreži hitne medicine jer to je obveza župana da osigura i isposluje. Za otok ne može postojati nadstandard. - rekla je Kovačević Šain.

Naglasila je kako je hitna helikopterska služba od životne važnosti za stanovnike otoka.

- Nedavno je baš ovdje postavljeno pitanje koliko smo života spasili helikopterom, nedvojbeno mnogo. - rekla je Kovačević Šain te se osvrnula na dopis koji je 15. rujna ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Luka Lulić uputio svojim suradnicima.

- Citiram: „Ovim putem predlažem da u vašim dislociranim ispostavama, što je češće moguće, koristite hitnu helikoptersku službu za prijevoz hitnih pacijenata do bolničke zdravstvene ustanove. Na taj način, ne samo da bi se smanjilo vrijeme zbrinjavanja pacijenta, nego bi se značajno pridonijelo uštedi financijskih sredstava Zavodu za hitnu medicinu.” - navela je Kovačević Šain.

- Trošak pripravnosti tima košta 700 tisuća kuna, jedan let helikopterom 60 tisuća kuna, Korčula ih je samo prošle godine imala preko 200. Ovakvim menadžerskim vratolomijama županijskih kadrova zaista smo skršili zdravstveni sustav. - kazala je Kovačević Šain, koja je župana Dobroslavića pitala koje su konkretne mjere i rezultati za spas „ovo malo zdravstva što nam je ostalo na otoku”.

DOBROSLAVIĆ: IMAMO SITUACIJU DA LIJEČNIKA TEŠKO MOŽEMO DOBITI ČAK I U DUBROVAČKU BOLNICU

Župan Dobroslavić se složio da zdravstvo ima problema, naročito na otocima, ali je naglasio kako kolapsa zdravstva neće biti.

- Neće biti nikakvog kolapsa zdravstva. Mi osiguravamo liječnike barem u onoj mjeri u kojoj je nužno za funkcioniranje zdravstva na otocima i drugdje. Timovi hitne medicine imaju popunjen broj liječnika. To je u jednom trenu izgledalo kao nemoguća zadaća, međutim Zavod je to ostvario. Ostvarili smo hitnu helikoptersku medicinsku službu, a podsjećam da je to bila inicijativa ove Županije i na neki način uspjeh Županije. - rekao je Dobroslavić.

- U bliskoj budućnosti bit će osigurani i posebni brodovi za hitnu medicinu za otoke, konkretno jedan takav brod predviđen je i za naše otoke u Županiji. - kazao je Dobroslavić, osvrnuvši se na probleme s nedostacima liječnika.

- Imamo situaciju da liječnika teško možemo dobiti čak i u dubrovačku bolnicu. Sigurno da to nije lakše na otocima i poluotoku Pelješcu, ali još uvijek to osiguravamo. Točno da nekih specijalista nedostaje, ali povezivanjem video vezama liječnika opće medicine sa specijalistima u domovima zdravlja, bolnicama i KBC -ima, riješit će se dio problema. Zauzimamo se za to da svi imamo maksimalan broj liječnika, ali imamo i natječaje na koje se nitko ne javi. Osigurali smo i posebne pomoći zdravstvenim ustanovama za liječnike koji dolaze kod njih raditi, od pomoći stanovanja, za dežurstva, pripravnosti. Županija i Korčula sufinanciraju pripravnosti da ambulante ne bi bile zatvorene dok je medicinski tim na intervenciji. - rekao je Dobroslavić, naglasivši kako nije sve crno.

- Nije to baš tako obojeno crnim bojama kao što smo ovdje čuli. Što se tiče helikoptera jako je dobro da brzo mogu zbrinuti hitne slučajeve i ne bih toliko kudio ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu jer je rekao da se helikopteri maksimalno koriste jer ako helikopter dođe po hitnog pacijenta, tim hitne medicine ostaje na otoku. Svi razmišljamo na koji način najbolje osigurati zdravstvenu zaštitu što naši građani zaslužuju. S naše strane činimo sve da zdravstvena zaštita na otocima i svim dijelovima Županije bude što je moguće sličnija onoj koja se može dobiti u Dubrovniku. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Nakon što je u medije iscurio prijedlog reforme zdravstva, vijećnik Mosta Pero Jerković pitao je na sjednici Županijske skupštine župana Nikolu Dobroslavića kakav je njegov stav o toj reformi,

- Ovaj prijedlog reforme zapravo je centralizacija zdravstva. Hoćete li se boriti da županijski Zavod za javno zdravstvo, Zavod za hitnu medicinu i bolnica ostanu pod Županijom ili ćete se stranačkom hijerarhijom prikloniti centrali? – pitao je Jerković.

Dobroslavić je naglasio da je reforma zdravstva nužna te istaknuo da centralizacija zdravstva nije potreba.

- Naš je stav da ta reforma ne treba ići ka centralizaciji zdravstvenih ustanova. Činjenica je da su županije osnivači dijela zdravstvenih ustanova. Probleme u zdravstvu ne treba rješavati centralizacijom, ona inače nije dobra i dokazano je u mnogim zemljama da je decentralizacija poželjna u svim društvima. Mi smo imali dobar primjer decentralizacije kad je Vlada odlučila Ured državne uprave prenijeti u nadležnost županija i to je vrlo kvalitetno rješenje. Reforma zdravstva je nužna, kao i centralizirana javna nabava, međutim, centralizacija ustanova sama po sebi ništa ne rješava. Inače su ustanove u zdravstvu u kojima Županija ima upravljačka prava uredno funkcionirale, osim dubrovačke bolnice gdje je kao i u svim bolnicama potreba intervencija države. - rekao je župan Dobroslavić.

15 milijuna kuna u četiri godine mandata usmjereno je u osiguravanje boljih uvijete rada zdravstvenih djelatnika te kvalitetniju zdravstvenu skrb svih građana. Nova pedijatrijska ambulanta po prvi put u najvećem gradskom naselju Mokošica, elafitski punkt hitne medicine u potpunosti financira Grad Dubrovnik, osigurali smo uvijete za rad liječnika na Kalamoti. Za dubrovačku hitnu medicinsku pomoć, Dom zdravlja i Crveni križ financirali smo nabavu specijaliziranih vozila.

Čast je brinuti o zdravlju naših sugrađana!

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je u srijedu u dubrovačkoj Gradskoj vijećnici s predstavnicima zdravstvenih ustanova s područja Dubrovačko - neretvanske županije Ugovore o sufinanciranju poticajnih mjera za zdravstvene radnike u zdravstvenim ustanovama na području Dubrovačko – neretvanske županije za 2021. godinu.

Potpisivanju su nazočili i zamjenici Žaklina Marević i Joško Cebalo te pročelnica UO za društevene djelatnosti Jelena Dadić, a vrijednost ugovora iznosi 1.7 milijuna kuna.

Župan je tako potpisao ugovore s Općom bolnicom Dubrovnik u iznosu od 480 tisuća kuna u svrhu sufinanciranja stanarina za zdravstvene radnike te za istu svrhu sa Zavodom za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije u iznosu od 192 tisuće kuna. Potpisao je i ugovor s Domom zdravlja Dubrovnik i Domom zdravlja ”Dr. Ante Franulović” Vela Luka u iznosu od 170 tisuća kuna u svrhu sufinanciranja specijalizacije zdravstvenog radnika, Domom zdravlja Korčula u iznosu od 170 tisuća kuna u svrhu sufinanciranja specijalizacija liječnika, stanarina liječnika i edukacija za zdravstvene radnike, Domom zdravlja Metković u iznosu od 170 tisuća kuna u svrhu sufinanciranja troškova nastalih specijalističkim usavršavanjem, Domom zdravlja Ploče u istom iznosu za financiranja troškova stanovanja zdravstvenim radnicima, poticanja deficitarnih zdravstvenih kadrova kroz plaću, plaćanja tečajeva, seminara, edukacija zdravstvenim radnicima kao i Zavodom za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije u iznosu od 170 tisuća kuna u svrhu sufinanciranja specijalizacije zdravstvenog radnika.

Župan Dobroslavić uvodno je istaknuo kako Dubrovačko-neretvanska županija kontinuirano ulaže u zdravstvenu zaštitu na svom području.

- Danas, na Svjetski dan zdravlja potpisali smo ugovore sa zdravstvenim ustanovama na području županije vrijedne 1.7 milijuna kuna, kojima županija dodatno pomaže njihovo funkcioniranje i potpore. - kazao je župan Dobroslavić te podsjetio kako je županija lani za zdravstvo izdvojila 28 milijuna kuna te kako je u proteklom razdoblju povećan broj stipendija za zdravstvena zanimanja te da je i ove godine predloženo upisivanje dva razreda medicinskih sestara.

- Nadamo se da ćemo i ove godine izdvojiti približan iznos. Jedan dio ukupnog iznos je i ovih 1.7 milijuna kuna koje dodjeljujemo svim zdravstvenim ustanovama i to za potrebe koje su sami najavili, bilo da se radi o specijalizacijama ili pokrivanju drugih troškova poput troškova stanovanja liječnika. Veoma smo zahvalni zdravstvenim djelatnicima koji su cijeli ovu godinu COVID krize bili na pomoći našim sugrađanima i koji su svoje poslove obavljali predano i odgovorno. Nije im bilo lako i još uvijek im nije bilo lako. Želim im i ovim prilikom odati priznanje. - rekao je župan.

Napomenuo je kako će se ove godine dodatna sredstva izdvojiti za stalnu helikoptersku službu i projekt obnove OB Dubrovnik, odnosno za pripremu potrebne dokumentacije.

- U završnim smo pregovorima s Ministarstvo zdravstva i Ministarstvom unutarnjih poslova po pitanju uspostave cjelogodišnje hitne helikopterske medicinske službe. Nadam se da će ugovor biti potpisan uskoro. Dogovorili smo sve što je trebalo dogovoriti. Helikopter će biti stacioniran u Zračnoj luci Dubrovnik, no za razliku od prošli godina, planiramo da to bude cjelogodišnja služba i da se ugovor obnovi i iduće godine. OB Dubrovnik je prethodno pokušala dobiti sredstva za energetsku obnovu zgrade. To nastojimo i dalje. Jedan tako veliki projekt nije bilo moguće kandidirati za energetsku obnovu jer se pretpostavljalo da će vrijednost biti preko 100 milijuna kuna. Radi se obnovi fasade, krovova, o grijanju, hlađenju, prozorima. Odlučili smo se s OB Dubrovnik za izradu projektne dokumentacije. Natječaj je u tijeku, a vrijednost se procjenjuje na četiri milijuna kuna. Županija će osigurati dva milijuna kuna, dok će ostatak sredstva osigurati bolnica i zaklada Blaga djela. Projekt je prijavljen na mehanizam Oporavak i otpornost. Vjerujemo da ćemo dobiti ta sredstva, a vrijednost samog projekta procjenjuje se na 150 milijuna kuna. - zaključio je župan Dobroslavić.

U ime potpisnika ugovora obratio se ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić.
- Ova će sredstva nekim zdravstvenim djelatnicima unaprijediti rad dok će drugima stvoriti uvjete za dolazak i ostanak u našim zdravstvenim ustanovama. Mjere su istinu poticajne i unaprijedit će dostupnost i kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite. Moram istaknuti za interes za dolazak zdravstvenih djelatnika u našu županiju postoji. Samo u 2020., u OB Dubrovnik zaposleno je 29 medicinskih sestara, od kojih je osam izvan županije. Ista tendencija postoji i danas. Protekle smo godine zaposlili i devet liječnika – pet specijalizanata i četiri gotova specijalista. Upravo ovakve mjere su ono što grad i županiju čini poželjnim poslodavcem i mjesto za življenje zdravstvenog kadra. - kazao je ravnatelj Bekić.

dpp

Iako nije nadležan za za zdravstvenu skrb, Grad Dubrovnik nastavio je s financiranjem usluga vađenja krvi u Mokošici. Grad Dubrovnik je Zavodu za hitnu medicinu ustupio stan u Gružu za smještaj liječnika.
Nastavljeno je saniranje pločnika unutar povijesne jezgre, a nastavlja se i program steriliziranja mačaka.

ZDRAVSTVENI NADSTANDARD U MOKOŠICI – NASTAVLJA SE USLUGA VAĐENJA KRVI

I u 2021. godini nastavlja se pružanje laboratorijskih usluga primarne razine zdravstvene zaštite u Mokošici. Uslugu kojom se osigurava zdravstveni nadstandard gradska uprava pokrenula je u 2018. godini kako bi stanovnici ovog najvećeg gradskog naselja u svom mjestu mogli izvaditi krv i predati uzorke za sustav primarne laboratorijske dijagnostike, svih pet radnih dana u tjednu.

Motiviran brigom o adekvatnoj razini zdravstvene usluge svojih građana, Grad Dubrovnik već četvrtu godinu financira redovitu uslugu vađenja krvi u Mokošici, i to preuzimanjem troška bruto plaće laboranta te materijalnih i režijskih troškova za rad pogona smještenog u ambulanti. Za ovu namjenu u proračunskim sredstvima osigurano je 132 tisuće kuna na godišnjoj razini, a realizacijom usluge osigurava se zdravstveni nadstandard za više od 10 tisuća ljudi koji žive i gravitiraju ovom najvećem dubrovačkom prigradskom naselju. Projekt je koristan za cijelu zajednicu i u smislu smanjenja gužvi pri korištenju laboratorijskih usluga, što se pokazalo još važnijim u doba epidemije uzrokovane virusom COVID 19.

Podsjetimo, iako nije nadležan za zdravstvenu skrb, Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u poboljšanje zdravstvene zaštite kroz cijeli niz projekata, potpora i donacija Općoj bolnici Dubrovnik, Domu zdravlja i Zavodu za hitnu medicinu, za što je od 2017. izdvojeno više od 15 milijuna kuna. U Mokošici je, nakon iskazane potrebe stanovnika, u 2020. otvorena pedijatrijska ambulanta i kabinet logopeda. Kako bi omogućio realizaciju tog vrijednog projekta, Grad je osigurao više od dva milijuna kuna, a ulaganja u zdravstvo nastavlja i dalje.

GRAD DUBROVNIK ZAVODU ZA HITNU MEDICINU USTUPIO STAN ZA SMJEŠTAJ LIJEČNIKA

Gradonačelnik Mato Franković i ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić potpisali su ugovor o davanju u najam stana u vlasništvu Grada Dubrovnika za potrebe rada ove javnozdravstvene ustanove.

Zavod za hitnu medicinu gradski stan koristit će za smještaj doktora medicine isključivo za rad u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi na području Grada Dubrovnika. Stan se nalazi u Gružu i površine je 40,67 metara kvadratnih.

Naime, Grad Dubrovnik promptno je odgovorio je na zamolbu Zavoda od 9. veljače, za davanjem u najam gradskog stana te je ustupio trenutno raspoloživ stan, a sukladno odredbama Odluke o najmu stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika.

Općepoznato je da u Dubrovniku postoji manjak medicinskog kadra, a najveći uzrok tome je nedostatak i visoka cijena smještajnih kapaciteta. Da bi se popunili timovi hitne medicine i osigurao kontinuitet u pružanju zdravstvene zaštite, doktori medicine dolaze na rad u zdravstvenu ustanovu s područja cijele Republike Hrvatske te Zavod za hitnu medicinu stoga ima neodgodivu potrebu za stanovima za smještaj gostujućeg kadra.

Iako nije formalni osnivač ove ustanove niti je institucionalno nadležan za javno zdravstvo, Grad Dubrovnik planski i u kontinuitetu brojnim donacijama pomaže zdravstveni sektor te je snažan partner Zavodu za hitnu medicinu, ali i Domu zdravlja, Općoj bolnici Dubrovnik kao i drugim ustanovama koje skrbe o zdravlju i sigurnosti građana, poput HGSS-a i Crvenog Križa.

Primarni interes Grada Dubrovnika jest svojim građanima osigurati najbolju moguću razinu zdravstvene usluge, a u mandatu ove gradske uprave stanovi su na korištenje ustupljeni Domu zdravlja (za smještaj pedijatrice) te dubrovačkoj Općoj bolnici.

SKRB GRADA DUBROVNIKA ZA DJECU I MLADE U EPIDEMIJI ISTAKNUTA KAO PRIMJER DOBRE PRAKSE

Na Izvještajnoj skupštini Hrvatske mreže zdravih gradova kao primjer dobre prakse istaknuta je skrb Grada Dubrovnika za djecu i mlade za vrijeme epidemije izazvane virusom Covid-19. U radu skupštine sudjelovao je zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić, član Predsjedništva Hrvatske mreže zdravih gradova.

Dokument "Skrb za djecu i mlade u Gradu Dubrovniku za vrijeme epidemije izazvane virusom COVID-19", koji dajemo u privitku, posebno je naglasio Lokalni program za mlade Mladi i Grad skupa, kao temeljni iskaz društveno-političke vizije razvoja, položaja i potencijala mladih u Dubrovniku i temeljni okvir partnerskog djelovanja svih dionika gradske politike za mlade, brojne aktivnosti za mlade u Centru za mlade Dubrovnik te nastavak cjelogodišnje manifestacije Forum mladih u uvjetima prilagođenim epidemiološkim mjerama.

Grad Dubrovnik aktivno će se uključiti u sve aktivnosti Hrvatske mreže zdravih gradova tijekom ove godine, a posebno u tematske radionice "Slobodno vrijeme djece i mladih" i "Suradnja lokalne samouprave s društvenim organizacijama i civilnim društvom".

Ovogodišnji poslovni sastanak Hrvatske mreže zdravih gradova planira se održati u Dubrovniku sredinom listopada, ukoliko epidemiološka situacija bude povoljna.

NASTAVLJENA SANACIJA PLOČNIKA UNUTAR POVIJESNE JEZGRE

S prvim danom ožujka započeli su radovi popravka oštećenog pločnika u Ulici svetog Dominika u povijesnoj gradskoj jezgri. Protekom vremena, kamene ploče pucaju zbog opterećenja i dotrajalosti te dolazi do ulegnuća na pojedinim dijelovima što predstavlja moguću opasnost za prolaznike i izgledom je neprimjereno zaštićenoj baštini.

Predviđeno trajanje izvođenja radova je deset dana, zbog čega će se 10. ožujka ulica djelomično zatvarati za motorna vozila. Prolazak ulicom bit će omogućen pješacima i vozilima hitnih službi, a karići će se preusmjeriti na ulazak u gradsku jezgru s Pila. Iz istog razloga Upravni odjel za promet u navedenom razdoblju neće izdavati dozvole za prometovanje starom gradskom jezgrom. Planirani troškovi sanacije iznose 80 tisuća kuna bez PDV-a, a radove provodi Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, sukladno Ugovoru o izvođenju radova održavanja pločnika u povijesnoj jezgri s ugovornim izvođačem tvrtkom Građevinar Quelin d.d.

Nastavak je to uređenja pločnika u gradskoj jezgri i njenoj kontaktnoj zoni obnovom i zamjenom oštećenog kamena, a svi radovi se provode sukladno uputama i uz odobrenje Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Podsjetimo, tijekom 2020. uređen je novi plato Pile, u sklopu cjelovite obnove nogostupa zapadnog pristupa povijesnoj jezgri u ukupnoj površini od 1.100 kvadratnih metara. Također, sanirana su i najveća oštećenja kamena na više lokacija na Stradunu, a 2019. godine u fazama je saniran pločnik Gundulićeve poljane te ispred crkve svetog Vlaha.

Sa značajnijim rekonstrukcijama pločnika na području povijesne jezgre, u koordinaciji s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku i Zavodom za obnovu, Grad Dubrovnik nastavit će i u idućim programskim razdobljima.

U DVIJE I POL GODINE STERILIZIRANO PREKO TISUĆU ULIČNIH MAČAKA

Nastavljen je program sterilizacije uličnih mačaka, koji se još od rujna 2018. u suradnji s volonterima koji brinu o napuštenim i nezbrinutim životinjama, provodi na cijelom gradskom području.

Sredstva za program osiguravaju se u proračunu Grada Dubrovnika, a o provođenju skrbi društvo Sanitat Dubrovnik d.o.o. putem veterinarskih ambulanti te uz koordinaciju volontera koje predvodi Ljubica Kežić, inicijatorica ovog projekta.

Grad je za nastavak programa u 2021. izdvojio 100 tisuća kuna, a sredstva su ravnomjerno raspoređena na tri veterinarske ambulante s gradskog područja koje sudjeluju u ovoj akciji te im se od strane Sanitata dostavljaju izravno po obavljenom poslu.

Podsjetimo, zahvaljujući donacijama iz gradskog proračuna od rujna 2018. godine na administrativnom području Grada Dubrovnika sterilizirana je ukupno 1031 mačka, od toga 726 ženki i 305 mužjaka.

Kastracija i/ili sterilizacija mačaka provodi se prvenstveno radi kontrole i regulacije mačje populacije, posebno kada su u pitanju mačke koje nisu zbrinute i borave vani te iz javno-zdravstvenih razloga.

Sadržaj Grada Dubrovnika

OB Dubrovnik je u problemima, a zdravstvo u Županiji i dalje na visokoj razini?! Župane, koliko dugo ćete vremena probleme duga bolnice stavljate u drugi plan? Jedino što možete izjaviti je: „Ne može Dubrovačko-neretvanska županija riješiti dug Opće bolnice Dubrovnik prema veledrogerijama jer je dug prevelik.” - navode danas u priopćenju županijski vijećnici SDP – a.

„Izjavili ste i da „očekujete od Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Vlade RH da oni to riješe“. Od Vlade RH to ne treba očekivati već zahtijevati.” - poručuju županu Nikoli Dobroslaviću iz Kluba vijećnika SDP – a u Skupštini Dubrovačko – neretvanske županije.

Ono dalje navode kako je u mjesecu travnju ove godine Vlada RH donijela odluku kojom je 43 milijuna kuna osigurano za Mostarsku bolnicu za borbu protiv virusa COVID-19, a trenutno u našoj Županiji imamo sve veći broj zaraženih, te stoga traže da Dobroslavić uputi zahtjev Vladi da se po istom principu ustupak učini i za OB Dubrovnik.

„Lijepo je razvijati dobrosusjedske odnose i pomagati Hrvatima izvan domovine, ali ne treba od građana Dubrovačko-neretvanske županije raditi građane drugog reda u ovom vremenu COVID-a 19. Naravno, možete i dalje nastaviti živjeti u uvjerenju, zajedno sa svima onima koji vas podupiru, kako je zdravstvo u DNŽ na visokoj razini.” - zaključuje se u priopćenju Kluba vijećnika SDP – a u Županijskoj skupštini.

dm

Na sjednici Županijske skupštine vijećnici Mosta, mahom s područja Metkovića, postavili su niz pitanja o funkcioniranju zdravstvene usluge i medicinske skrbi na području doline Neretve. Naime, smrću dječaka Gabrijela Bebića zapravo se otkrilo kako su zdravstvena usluga i skrb na tom području Županije zaista na niskoj razini. Unatoč nastojanjima Županije da se stanje popravi, problema ima i dalje i očito nisu jednostavno rješivi.

Vijećnike je tako zanimalo može li se na tom području tijekom cijele godine, a ne samo za trajanja turističke sezone, uvesti hitna helikopterska služba. Upozorili su župana na nedostatak pedijatara nakon što su dva pedijatra u svibnju otišla u mirovinu.

Ipak, Dobroslavić je mišljenja kako je zdravstveni sustav kvalitetan, a naglasio je kako se problemi rješavaju i pronalaze adekvatna rješenja.

- Doista smo bili pogođeni tragičnim događajem i ne možemo se odvojiti od te tragedije, ali mislim da ipak zdravstvo u dolini Neretve nije drukčije nego u ostatku Županije i Hrvatske. Mislim da je zdravstvo kvalitetno, ali s određenim poteškoćama. - kazao je Dobroslavić te istaknuo kako je u nekim segmentima zdravstva usluga u Neretvi čak iznad standarda.

- U Neretvi se dogodilo nekoliko pomaka koje smatramo nadstandardom, tu je novouspostavljeno dežurstvo slijedom novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje osigurava da uz hitnu medicinu i obiteljski liječnici budu na raspolaganju tijekom vikenda. Na inicijativu građana nabavili smo i dodatnu medicinsku opremu, dogovorena su i dva punkta u Pločama i Metkoviću za hitnu medicinu. Za izrazito hitne slučajeve dostupna je opća bolnica u Mostaru i to je jedan nadstandard kojim se smanjuje vrijeme prijevoza unesrećenih i to funkcionira. Za dolinu Neretve i ove godine po četvrti put ugovorili smo helikoptersku hitnu medicinu do 17. rujna. Naravno da bismo željeli da to bude cjelogodišnja služba i nadamo se da će tako i biti jer na tome smo insistirali u zaključku tematske sjednice. - kazao je Dobroslavić, osvrnuvši se na nedostatak pedijatara na tom području.

- Dogodilo se da su dva pedijatra otišla u mirovinu ranije, a bilo je dogovoreno da rade do listopada, dok dvoje specijalizanata ne završi specijalizaciju. Ravnatelj Doma zdravlja našao je privremeno rješenje, imamo obećanje doktorice Kaleb da će prihvatiti sve koji ne budu imali u tom času svog liječnika pedijatra, a posebno djecu manjih uzrasta jer su oni rizičniji. Mi ćemo sigurno osigurati u dolini Neretve kvalitetnu zdravstvenu skrb i u tome će pomoći Vlada i resorna ministarstva. Sve osim Opće bolnice Dubrovnik možemo držati pod financijskom kontrolom.- rekao je Dobroslavić.

Vijećnik Krešimir Kuran (SDP) pitao je Dobroslavića jesu li nadležne službe u Županiji vidjele sporazum koji je potpisan, a prema kojemu se pacijenti iz Metkovića, ako je riječ o hitnim slučajevima, mogu voziti u mostarsku opću bolnicu.

Dobroslavić je odgovorio kako će provjeriti može li sporazum biti dostupan javnosti, ukoliko u njemu nema ništa tajno. Naglasio je kako ga čudi što se otvara rasprava oko nečega što je dobro, a što je omogućilo da se unesrećeni može koristiti uslugama bližeg bolničkog centra, odnosno u ovom slučaju uslugama u mostarskoj bolnici.

Vijećnik Pero Jerković (MOST) pitao je Dobroslavića je li upoznat s činjenicom da su liječnici specijalisti u Metković došli samo jednom i to za potrebe stvaranja lažne medijske slike.

- Jeste li upoznati da su specijalisti iz OB Dubrovnik samo jednom prije tri mjeseca došli u Metković i to za potrebe jednog medijskog slikavanja. Iza toga niti jedan liječnik specijalist u Metković nije došao zadnja tri mjeseca. - rekao je Jerković.

Dobroslavić je upozoren kako je liječnica pulmologinja, jedina na tom području, također najavila odlazak u mirovinu. Istaknuo kako u dolini Neretve nema drugog pulmologa te da na vidiku nema ni pulmološke specijalizacije.

Dobroslavić je odgovorio kako je Dom zdravlja u Metkoviću pronašao rješenje za pedijatra. Vijećnicima s neretvanskog područja poručio je da prestanu plašiti liječnike specijalizante koji bi možda došli raditi na to područje. Istaknuo je kako će se naći zamjena za pulmologa, ukoliko se liječnica odluči otići u mirovinu.

- Zvuči nevjerojatno, ali dosad smo sve uspijevali pokriti odgovarajućim kadrom. Tražit ćemo rješenja i siguran sam da Dom zdravlja u Metkoviću ima rješenja. I pitanje laboratorija je izgledalo nerješivo pa smo ga riješili. - rekao je Dobroslavić, dodavši kako će provjeriti koliko su puta liječnici specijalisti iz OB Dubrovnik bili u Metkoviću.

No, Jerković je Dobroslaviću spočitao da se, kad je u pitanju zdravstvo, ponaša kao prolaznik.

- Nažalost župane, vi se, kad je u pitanju zdravstvo, godinama izražavate kao prolaznik, slučajno zalutao za govornicom. Ne znate, nemate rokova, možda se dogodilo, možda nije, bit će, ne možete reći ništa o dnevnoj bolnici za koju ste 2017. za lokalnih izbora decidirano rekli „bit će, imamo 50 milijuna kuna i sutra se počinje raditi”. Žalosno da vi nakon svega što se dogodilo ne znate jesu li specijalisti iz OB Dubrovnik dolazili u Neretvu ili nisu. Radi se cirkus za medij. Ne možete se tako nonšalantno ponašati, kao prolaznik izgledate kad se priča o zdravstvu. Treći vam je mandat i sve vam je gore zdravstvo, a vi s tri mandata ne znate što se događa. Razina liječničke usluge vam je 70 posto gora nego 2009. kad ste uzeli prvi mandat. - rekao je Jerković.

Dobroslavić mu naravno nije ostao dužan. Mostovim vijećnicima poručio je da prestanu koristiti govornicu u Vijećnici za plašenje ljudi i stvaranje lažne slike o zdravstvu.

- Došao sam 2009. kao prolaznik pa samo nastavio do 2013. kao prolaznik, pa 2017. jer jedini koji ovdje sve znaju su naši kolege iz Mosta. Mi ne znamo ništa dok vi sve znate, a svi vidimo kako vam ide. Nemojte plašiti ljude, nemojte koristiti ovu govornicu za stvaranje negativne slike o zdravstvu, ne valja vam to i to sam vam već rekao i ponavljam vam. Odustali ste od hodanja po pješačkim prijelazima i to je dobro. U Domu zdravlja u Metkoviću treba liječnika, ali nećete ih dovesti ako ih nastavite plašiti i napadati. Ljudi dobro rade i nemojmo stvarati huku gdje nije potrebna. Trebaju nam liječnici, rješavamo probleme, ali nemojte stvarati negativnu atmosferu. - rekao je Dobroslavić.