Prikazujem sadržaj po oznakama: zabrana prodaje

Zastupnici u Europskom parlamentu ovaj tjedan jesu većinom glasova podržali zabranu prodaje novih vozila na benzin i dizel od 2035. kako bi se ubrzao prijelaz Europe na električna vozila, ali suprotno tome kako je ta vijest predstavljena u većini hrvatskih medija još je sve jako daleko od konačnog zakona koji bi se počeo provoditi spomenute godine. Naime, europski zastupnici su podržali prošlogodišnji prijedlog Europske komisije za stopostotno smanjenje emisija ugljičnog dioksida novih automobila do 2035. i od te godine, prema toj ideji, onemogućila bi se prodaja novih vozila na fosilna goriva u Europskoj uniji. No, to glasanje samo potvrđuje politiku koju će Europski parlament zauzeti u nadolazećim pregovorima s državama članicama oko konačnog zakona.

Europske parlamentarce očekuju naime teški pregovori jer u autoindustriji, unatoč deklarativnoj podršci prema vani, zapravo nisu niti blizu razmišljanjima europskih parlamentaraca znajući da je razvoj električnih automobila do razine kojom bi bili prihvaćeni od većine kupaca još na dugom štapu.

Većina kupaca automobila ipak ne želi puniti svoja vozila strujom 10 – 20 sati kod kuće, ako uopće imaju tu mogućnost, a ima je manjina, ili nekoliko sati na punionicama, čak ni sat vremena pa ni 15 minuta što je mogućnost najboljih punionica do 80 posto kapaciteta baterije (pri čemu je punjene na takvim punionicama znatno skuplje od spremnika goriva). Da vas ne udavimo tehničkim podacima – poantu shvaćate: sve dok autoindustrija ne pronađe rješenje da se električni automobili mogu napuniti za jednako vrijeme koliko je danas potrebno za punjenje prosječnog spremnika goriva, oni će teško biti masovno prihvaćeni. Razvoj takvih mogućnosti do 2035. u ovom trenutku ne izgleda previše izvjesan da bi prihvaćanje zakona kojim bi se zabranila prodaja vozila na fosilna goriva bilo sasvim izvjesno.
Veliki dio kupaca također od automobila zahtjeva veliku autonomiju prije sljedećeg punjena, bilo rezervoara, bilo baterije. Teško je zamisliti normalnog čovjeka koji bi želio voziti automobil s dometom od pišljivih stotinjak, dvjesto ili u boljim slučajevima tristotinjak kilometara „u cugu” nakon čega se mora „prištekat” na punjač nekoliko sati. Zamislite jedno takvo putovanje iz Dubrovnika do Zagreba ili nekog Nijemca ili Čeha do hrvatske obale.

OK, razvoj bržih punionica koje će napuniti bateriju do 80 posto kapaciteta ide dobro, već ih ima dosta u Europi, u Hrvatskoj zasad samo jedna, ali ni to ne rješava pitanje autonomije što je za kupce i veći problem od brzine punjenja. Uz to, kao što su lagali o emisiji CO2, proizvođači lažu i o autonomiji električnih automobila. Eh, da, ne treba zaboraviti da se ni ne preporuča punjenje baterija na više od 80 posto kapaciteta, jer se u suprotnom mogu pregrijati. Što to znači za autonomiju, opet, da ne davimo tehnikalijama – poantu shvaćate, nitko normalan neće kupiti takav automobil.

Onih kojima je to trenutno normalno, unatoč silnim marketinškim kampanjama i propagandi kojom se pokušava stvoriti dojam kako je taj broj znatno veći, inače je manje od dva posto. Da, na cestama od svih automobila koji se trenutno njima kotrljaju manje je od dva posto onih na isključivo električni pogon, a kad im se pribroje hibridi onda taj broj raste na već puno impozantnijih 18 posto. A eto prema prijedlogu zakona ni hibridi nisu prihvatljivi.

Podržavanje zabrane prodaje automobila s benzinskim i dizelskim motorima stoga zasad, čini se, ipak treba promatrati više kao namjeru Europskog parlamenta da ubrza prijelaz na električna vozila i natjera proizvođače automobila u brži razvoj auto elektrifikacije nego što je stvarna namjera da to bude baš do 2035. godine.

Koliko sami proizvođači vjeruju da je ciljeve koje nameće Europski parlament moguće postići do 2035. pokazuje i korespondencija njemačkog udruženja autoindustrije VDA s EU parlamentarcima kod kojih su lobirali da se prijedlog odbaci, a do koje su došli novinari Reutersa. Pri tome su proizvođači istaknuli i pitanje broja punionica, a Europski parlament inače namjerava donijeti i zakone kojim bi se od država članica zahtijevalo postavljanje doslovno milijuna punionica. Isto do 2035. godine. Par milijuna!

Iz Hrvatske promatrati perspektivu razvoja autoindustrije drukčije je nego iz zemalja s razvijenom autoindustrijom koje imaju ne tisuće, nego desetke pa i stotine tisuća radnih mjesta povezanih s njom i proizvodnjom te kasnijim održavanjem benzinskih i dizelskih motora. „Prištekavanje na utičnicu” tako glomazne grane industrije suludo je očekivati „preko noći”, a u industrijskom razvoju ovakvih razmjera razdoblje od 13 godina uistinu se može podvesti pod „preko noći”. Valjda će se i njih nešto pitati pa će pregovori o konačnom zakonu ipak ići malo teže od glasanja u Europskom parlamentu.