Prikazujem sadržaj po oznakama: vozila

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković zaprijetio je večeras preko svog FB profila svima koji odlažu robu ispred Katedrale. On navodi i kako nije istina da se nakon raskida koncesije s prijevoznicima elektrovučnih vozila na Pločama brojka vozila koja ulaze u Grad udvostručila

„Posljednjih dana pokušava se nametnuti mišljenje kako je otkazivanjem ugovora sa karićarima došlo do formiranja nove zone odlaganja nasuprot katedrale te da se brojka vozila u povijesnoj jezgri najmanje udvostručila. Navedeno nije istina, a čemu svjedoči i fotografija nastala dok su elektrovučna vozila bila u Gradu.” - naveo je Franković uz fotografiju koja je i priložena uz ovaj napis.

„Brojka vozila s odobrenjem ulaska u povijesnu jezgru povećala se 7 %. Bilo kakvo, pa i privremeno odlaganje u povijesnoj jezgri nije dopušteno i stoga ćemo ne samo kažnjavati novčanim kaznama one koji odlažu robu nasuprot katedrale već ćemo od ponedjeljka započeti i s otkazivanjem dozvola za ulazak u Grad. Razumljivo je da netko na 10 minuta odloži nešto, ali nije razumljivo da isto to napravi na sat vremena.” - napisao je gradonačelnik Franković.

dm

Zastupnici u Europskom parlamentu ovaj tjedan jesu većinom glasova podržali zabranu prodaje novih vozila na benzin i dizel od 2035. kako bi se ubrzao prijelaz Europe na električna vozila, ali suprotno tome kako je ta vijest predstavljena u većini hrvatskih medija još je sve jako daleko od konačnog zakona koji bi se počeo provoditi spomenute godine. Naime, europski zastupnici su podržali prošlogodišnji prijedlog Europske komisije za stopostotno smanjenje emisija ugljičnog dioksida novih automobila do 2035. i od te godine, prema toj ideji, onemogućila bi se prodaja novih vozila na fosilna goriva u Europskoj uniji. No, to glasanje samo potvrđuje politiku koju će Europski parlament zauzeti u nadolazećim pregovorima s državama članicama oko konačnog zakona.

Europske parlamentarce očekuju naime teški pregovori jer u autoindustriji, unatoč deklarativnoj podršci prema vani, zapravo nisu niti blizu razmišljanjima europskih parlamentaraca znajući da je razvoj električnih automobila do razine kojom bi bili prihvaćeni od većine kupaca još na dugom štapu.

Većina kupaca automobila ipak ne želi puniti svoja vozila strujom 10 – 20 sati kod kuće, ako uopće imaju tu mogućnost, a ima je manjina, ili nekoliko sati na punionicama, čak ni sat vremena pa ni 15 minuta što je mogućnost najboljih punionica do 80 posto kapaciteta baterije (pri čemu je punjene na takvim punionicama znatno skuplje od spremnika goriva). Da vas ne udavimo tehničkim podacima – poantu shvaćate: sve dok autoindustrija ne pronađe rješenje da se električni automobili mogu napuniti za jednako vrijeme koliko je danas potrebno za punjenje prosječnog spremnika goriva, oni će teško biti masovno prihvaćeni. Razvoj takvih mogućnosti do 2035. u ovom trenutku ne izgleda previše izvjesan da bi prihvaćanje zakona kojim bi se zabranila prodaja vozila na fosilna goriva bilo sasvim izvjesno.
Veliki dio kupaca također od automobila zahtjeva veliku autonomiju prije sljedećeg punjena, bilo rezervoara, bilo baterije. Teško je zamisliti normalnog čovjeka koji bi želio voziti automobil s dometom od pišljivih stotinjak, dvjesto ili u boljim slučajevima tristotinjak kilometara „u cugu” nakon čega se mora „prištekat” na punjač nekoliko sati. Zamislite jedno takvo putovanje iz Dubrovnika do Zagreba ili nekog Nijemca ili Čeha do hrvatske obale.

OK, razvoj bržih punionica koje će napuniti bateriju do 80 posto kapaciteta ide dobro, već ih ima dosta u Europi, u Hrvatskoj zasad samo jedna, ali ni to ne rješava pitanje autonomije što je za kupce i veći problem od brzine punjenja. Uz to, kao što su lagali o emisiji CO2, proizvođači lažu i o autonomiji električnih automobila. Eh, da, ne treba zaboraviti da se ni ne preporuča punjenje baterija na više od 80 posto kapaciteta, jer se u suprotnom mogu pregrijati. Što to znači za autonomiju, opet, da ne davimo tehnikalijama – poantu shvaćate, nitko normalan neće kupiti takav automobil.

Onih kojima je to trenutno normalno, unatoč silnim marketinškim kampanjama i propagandi kojom se pokušava stvoriti dojam kako je taj broj znatno veći, inače je manje od dva posto. Da, na cestama od svih automobila koji se trenutno njima kotrljaju manje je od dva posto onih na isključivo električni pogon, a kad im se pribroje hibridi onda taj broj raste na već puno impozantnijih 18 posto. A eto prema prijedlogu zakona ni hibridi nisu prihvatljivi.

Podržavanje zabrane prodaje automobila s benzinskim i dizelskim motorima stoga zasad, čini se, ipak treba promatrati više kao namjeru Europskog parlamenta da ubrza prijelaz na električna vozila i natjera proizvođače automobila u brži razvoj auto elektrifikacije nego što je stvarna namjera da to bude baš do 2035. godine.

Koliko sami proizvođači vjeruju da je ciljeve koje nameće Europski parlament moguće postići do 2035. pokazuje i korespondencija njemačkog udruženja autoindustrije VDA s EU parlamentarcima kod kojih su lobirali da se prijedlog odbaci, a do koje su došli novinari Reutersa. Pri tome su proizvođači istaknuli i pitanje broja punionica, a Europski parlament inače namjerava donijeti i zakone kojim bi se od država članica zahtijevalo postavljanje doslovno milijuna punionica. Isto do 2035. godine. Par milijuna!

Iz Hrvatske promatrati perspektivu razvoja autoindustrije drukčije je nego iz zemalja s razvijenom autoindustrijom koje imaju ne tisuće, nego desetke pa i stotine tisuća radnih mjesta povezanih s njom i proizvodnjom te kasnijim održavanjem benzinskih i dizelskih motora. „Prištekavanje na utičnicu” tako glomazne grane industrije suludo je očekivati „preko noći”, a u industrijskom razvoju ovakvih razmjera razdoblje od 13 godina uistinu se može podvesti pod „preko noći”. Valjda će se i njih nešto pitati pa će pregovori o konačnom zakonu ipak ići malo teže od glasanja u Europskom parlamentu.

Župan Nikola Dobroslavić uručio je u ponedjeljak ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Luki Luliću ključeve dva nova vozila vrijedna gotovo milijun kuna. Riječ je o obnavljanju voznog parka u koji Dubrovačko-neretvanska županija kontinuirano ulaže, a ova dva vozila namijenjena su ispostavama u Blatu i na Korčuli.

- U prošloj godini smo izdvojili ukupno 1,8 milijuna kuna za šest vozila od čega dva hitne medicine, tri sanitetska vozila i jedno vozilo za patronažnu službu. Nadamo se da će se ova vozila koristiti što manje, da će hitnih slučajeva biti što manje, ali znamo da su oni česti. Zato iznova nabavljamo vozila kako bi naši sugrađani imali siguran i adekvatan prijevoz u hitnim slučajevima. - rekao je ovom prilikom župan Nikola Dobroslavić.

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić naglasio je kako su Korčula i Blato najudaljenije terenske ispostave hitne pomoći te najudaljenije u cijeloj Hrvatskoj od prve bolnice.

- Naša županija je specifična, mi kao Zavod hitne medicine imamo puno veće troškove nego sve ostale županije. Najviše kilometara prijeđemo, najviše prekovremenih sati imamo. Trudimo se, teška su i izazovna vremena. Mi inače imamo po standardu 25 vozila na prvoj crti, sada će ih biti 27. Funkcionalna iskoristivost vozila je pet godina te 200 tisuća kilometara. Godišnje prosječno prijeđemo 50 tisuća kilometara po vozilu, međutim te brojke su za ispostave kudikamo veće. - rekao je ravnatelj Lulić.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić svečano je uručio ključeve dva nova sanitetska vozila ukupne vrijednosti oko 550 tisuća kuna ravnateljima Doma zdravlja Dubrovnik Branku Bazdanu i Doma zdravlja Ploče Vinku Matiću u ponedjeljak u Dubrovniku. Primopredaji je nazočila i zamjenica župana Žaklina Marević.

Župan Dobroslavić ovom je prilikom naglasio kako je ove godine u zdravstvo u županiji uloženo oko 28 milijuna kuna, a riječ je o decentraliziranim sredstvima kao i sredstvima županijskog proračuna.
- Drago nam je da smo i ovime pomogli u obnavljanju voznog parka naših zdravstvenih ustanova. Ove godine riječ je o ukupno šest vozila – tri sanitetskog prijevoza, dva za hitnu medicinu te jednom patronažnom vozilu. Dubrovačko-neretvanska županija puno ulaže u zdravstvo, a ove godine još i više kroz mjere pomoći u borbi protiv pandemije koronavirusa. Ove godine iznos će se kretati oko 28 milijuna kuna, a osim sredstava namijenjenih za održavanje zgrada i vozila, ove smo godine izdvojili posebno i sredstva za pomoć u borbi protiv COVID-19 i to dva milijuna kuna te još 2,5 milijuna kuna za sofisticirane medicinske uređaje na Odjelu za radiologiju Opće bolnice Dubrovnik, zatim za specijalizacije kao i smještaj gostujućih liječnika. - napomenuo je župan Dobroslavić.
Ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan istaknuo je kako njihovih 16 vozila sanitetskog prijevoza godišnje prijeđu 1,2 milijuna kilometara, zbog čega je važno obnavljati vozni park.
- Nama su jedno do dva nova vozila godišnje jako bitna. Dom zdravlja Dubrovnik ukupno raspolaže sa 16 sanitetskih vozila, imamo osam i pol timova i svaki tim po dva vozila. Za Dubrovnik je najznačajnije to što vozimo u klinike u Zagrebu, Rijeci i ostalim gradovima. Dnevno obavimo do dva takva prijevoza. Uslijed pandemije koronavirusa imamo značajno povećanje lokalnih prijevoza, odnosno prevozimo na testiranje osobe za koje se sumnja ili jesu pozitivne na COVID-19. - istaknuo je Bazdan.
Ravnatelj Doma zdravlja Ploče Vinko Matić naglasio je kako ovaj Dom zdravlja nastoji pomlađivati svoja vozila kao i ostalu opremu.
- Mi na raspolaganju imamo šest vozila, a svakodnevno vodimo ljude na dijalizu u Metković. Dosta je tu prijevoza i za Zagreb, Split i Dubrovnik. Potrebe ljudi su sve veće. Što se tiče našeg Doma zdravlja, stižemo sve, iako nije lako. Usluge imamo i telefonski, ali broj pacijenata se ne smanjuje. Olakšavamo tako našim bolnicama život, jer da jedan do dva posto manje ljudi dođe u bolnicu to je olakšanje. - zaključio je Matić.
dpp

Povećat će se iznosi naknada za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika, odnosno u povijesnoj jezgri i Šetalištu kralja Zvonima u Uvali Lapad.

Naknada za jednokratno prometovanje vozila dostave u povijesnoj jezgri do 6 sati ujutro povećava se s 50 na 250 kuna, dok se naknada za jednokratno prometovanje u povijesnoj jezgri do 7.30 sati sa 100 povećava na 350 kuna.

Naknada za prometovanja motornim vozilima na području Šetališta kralja Zvonimira do 6 sati ujutro povećava se s 25 na 150 kuna, dok se ta naknada, ako se dostava vrši do 8 sati s 50 kuna povećava na 250 kuna.

Iznos naknada za mjesečno, tromjesečno, polugodišnje, godišnje i višekratno prometovanje navedenim područjem u propisanim vremenskim razdobljima se povećava za 50% dosadašnjih iznosa pa će tako npr. cijevana tromjesečne naknade za višekratne dnevne ulaske vozilom u Grad biti 100 tisuća kuna.

U prijedlogu akta kojeg će na sjednici Gradskog vijeća u utorak raspraviti vijećnici, navodi se kako se „promjena predlaže s namjerom dodatnog osiguravanja sigurnosti kretanja pješaka navedenim područjem, osobito u povijesnoj jezgri Grada, kroz tendenciju smanjenja broja vozila koja se kreću navedenim pješačkim zonama”.

Naknada se neće naplaćivati vozilima za odvoz komunalnog i eletroničkog otpada, potrebe deratizacije, dezinsekcije, dezinfekcije i hvatanja pasa lutalica, za organiziranu dopremu plina, lož ulja i ogrijeva, potrebe državnoga, županijskoga, gradskoga i vjerskoga protokolola, bogoštovanja u crkvama, sinagogi i džamiji.

Od plaćanja naknade izuzeta su i vozila za prijevoz opreme radi održavanja priredbi u organizaciji Grada Dubrovnika i u sklopu programa Ljetnih igara, prijevoz nepokretnih teških invalida i bolesnih osoba, prijevoz članova uže obitelji radi odlaska na pogreb, vozila za potrebe preseljenja za osobe koje stalno borave u povijesnoj jezgri dok su u uvali Lapad od naknade oslobođena vozila osoba koje posjeduju garažu na Šetalištu kralja Zvonimira.

Dozvola za prometovanje vozila bez naknade izdaje se za servisna vozila Vodovoda Dubrovnik, dimnjačarske službe, održavanja javne rasvjete, Dubrovačkih knjižnica, Dubrovačkih muzeja, Kazališta Marina Držića i Kinematografa.

Vozilima za prijevoz poštanskih pošiljaka Hrvatske pošte može se odobriti prometovanje unutar Povijesne jezgre kada je najavljen dolazak brodova na kružnim putovanjima s više od 3 000 putnika, samo radnim danom do 7 sati.

Za prometovanje interventnih vozila Elektrojuga i vozila Hrvatske Pošte, tromjesečna naknada po jednom vozilu iznosi 6 000 kuna.

Za prijevoz osoba koje zaključuju brak može se odobriti prometovanje unutar Povijesne jezgre do tri vozila, a naknada po jednom vozilu iznosi 350 kuna.

Odobrenje za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika izvan predviđenog vremena može izdati Upravni odjel za promet, u posebno opravdanim i iznimnim okolnostima.

U jednom ćemo trenutku morati presjeći i reći da se po Stradunu više ne može voziti uopće, kazao je gradonačelnik Mato Franković, obrazlažući Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o naknadama za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika.

- Činjenica je da je stanje Straduna sve lošije i morat ćemo u jednom trenutku presjeći. Jedino što možemo je usmjeriti dio vozila prema Katedrali, a ostalu robu prevoziti električnim vozilima. Jasno je da se ugostiteljski objekti, trgovine i svi ostali moraju opskrbljivati robom, količina robe je prevelika i svjesni smo da ova vozila ovako uzrokuju štetu. Predložili smo i skoro ćemo imati prijedlog o promjeni gabarita vozila koja mogu u povijesnu jezgru. Kamioni su problem i sad imamo velika kombi vozila s duplim rotama i njihova težina nije dobra. Parkiraju nasred Straduna. Kamen je ozbiljno nacikao i pred nama je odluka o limitiranju vozila. - kazao je Franković.
Istaknuo je kako je cijena ulaska u Grad od 50 kuna po vozilu smiješna te detaljne izmjene ove odluke najavio za idući mjesec.

Vido Bogdanović podržao je intenciju gradonačelnika da zabrani ulaz vozila u Grad te istaknuo kako Grad treba organizirati svoju dostavnu službu.
- Mi to ne znamo koliko tona robe ulazi, a koliko izlazi iz Grada i Grad mora formirat službu za snadbijevanje. Luka Dubrovnik se ne bavi teretom, a ima dosta prostora, tamo je sabirno mjesto za opskrbu Grada. Tri, četiri, pet specijalnih kombija nakrca robu i ujutro u pet sati su na Stradunu i nema pravo nitko više ulaziti, ni Žuvela, ni Malo more, ni Pemo. Imaju ostaviti robu u u skladištu u Luci, a robu će razvesti gradska služba, istovare i idu nazad s ambalažom. Nema pretovara dalje. - kazao je Bogdanović.

N. Metković

Dubrovački gradski vijećnici na sjednici u ponedjeljak vjerojatno će dići ruke i prihvatiti izmjene i dopune „Pravilnika o naknadama za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika”. Kad je riječ o pješačkim zonama kojima se može pristupiti vozilima u Dubrovniku govorimo o Gradu i Uvali Lapad, odnosno povijesnoj jezgri i Šetalištu kralja Zvonimira.

Pješačka zona inače se zove pješačka zona jer u njoj nema prometa vozila, ali u Dubrovniku izgleda to još nikome nije baš sasvim jasno. Hitna, vatrogasci, policija - zna se kome se u svakom trenu mora i može omogućiti da pristupe pješačkoj zoni vozilima. Pa i policajci, ako nije baš neka velika frka mogu malo protegnut noge, a čini se da to i jest praksa pa policijsku upravu tu treba pohvaliti. Mogli bi tu još ubrojati vozila pojedinih komunalnih tvrtki i servisa, ako je baš, ali ono baš nužno, zbog opreme ili specifičnosti posla da ulaze u pješačke zone.

No, umjesto rasprave treba li dakle u potpunosti zabraniti ulazak vozila posebice u Grad, osim spomenutima, vijećnici će raspravljati o cijenama ulaska vozila. Kad se Stradun profunda, kao da će više biti uopće bitno je li Grad ulazak kamiona s 20 gajba pive naplatio 100 ili 100 tisuća kuna. Inače, naplaćivat će se za jednokratni ulazak u Grad smiješnih 50 kuna do 6 sati ujutro, a 100 od 6 d0 7:30, mjesečno tisuću i dvije tisuće kuna itd. No, kao što je već spomenuto cijena je potpuno nebitna, pa i ona za višekratni ulazak od dvije tisuće kuna dnevno ili 40 tisuća mjesečno. Nebitno je i može li se do 8 kao dosad ili do 7:30 kao što će se moći ubuduće. Ništa od svega toga neće moći nadoknaditi štetu ako se što dogodi, a može se pod svakodnevnim i konstantnim opterećenjem itekako dogoditi. Niti jedan scenarij nije nemoguć, pa sjetimo se samo Porta kako se urušio.

Bit će stoga zanimljivo hoće li itko od vijećnika imati hrabrosti barem predložiti da se u doglednoj budućnosti prometovanje vozila u Gradu u potpunosti zabrani.

Da, u Gradu treba vršiti opskrbu, objekata je puno, ugostiteljskih posebno, ali svi ti poduzetnici morat će jednom konačno shvatiti gdje posluju i od čega zaruđuju novac, a zarađuju ga na Gradu kojeg uništavaju. Svi ti poduzetnici morat će shvatiti, žele li poslovati u Gradu, a žele jer tu leže soldi, da će za opskrbu morati izdvojiti nešto više nego dosad i da robu neće moći više dobijati ispred vrata. Ako misle da je ovo nemoguće, neka samo pitaju one koji u Gradu žive, kad svaki kokot oni mogu teglit na rukama do doma, bogami će morati tegliti i oni koji u Gradu i na Gradu zarađuju ili nekome platiti da tegli.

No, prvenstveno to će morati shvatiti gradska uprava, a gradska uprava uostalom i ima, ili je barem imala u planu, ako se što nije promijenilo, urediti pretovarnu zonu na Pločama ukopavanjem ispod postojećeg parka ispod poliklinike, o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE. Za nadati se je onda da i u gradskoj upravi idu u pravcu potpune zabrane prometovanja u Gradu.

Ipak, i bez uređenja pretovarne zone, a uz nešto više reda i organizacije, ulazak vozila u Grad moguće je itekako u potpunosti zabraniti i to već u ponedjeljak. Možda onaj tamo drugi ponedjeljak bude već prekasno. Nitko to ne može znati.

P.S.
Što o ovom misle konzervatori? Ne misle. Oni misle uglavnom o pizdarijama i po narudžbi.