Prikazujem sadržaj po oznakama: ukidanje domova zdravlja

Čime su se stručnjaci u Ministarstvu zdravstva vodili pri formiraju odluke o novom ustroju domova zdravlja te koji su glavni razlozi ustroja prema kojem bi u budućnosti na području Dubrovačko - neretvanske županije trebao djelovati jedan, umjesto sadašnjih pet domova zdravlja, jedno je od pitanja koje smo uputili Ministarstvu zdravstva.

„Zdravstveni sustav Republike Hrvatske obuhvaća 165 institucija, čiji se rad, poslovanje te organizacijsko upravljanje promatraju s aspekta održivosti i dostupnosti. Predloženom reformom zdravstvenog sustava cilj je postići ujednačeni standard pružanja zdravstvene zaštite na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite s pacijentom u središtu. Stoga postojanje jednog ili više pravnih subjekata koji pružaju zdravstvenu zaštitu na području jedne županije predstavlja isključivo administrativni okvir kojim se provodi organizacija javne službe. Naglašavamo da je svrha reformskih mjera unaprijediti primarnu zdravstvenu zaštitu i ojačati ulogu doma zdravlja unutar javnozdravstvenog sustava, i to na području cijele RH.” - stoji u odgovoru iz Ministarstva.

Na pitanje postoji li financijski izračun eventualne uštede troškova u odgovoru piše: „Vezano uz financijski izračun uštede troškova, željeli bismo pojasniti da svaka statusna promjena rezultira fiskalnim učinkom. Ukidanje, spajanje ili pripajanje određenih pravnih subjekata rezultira uštedama troškova koji se temelje na organizacijskom, nabavnom i administrativnom smislu.”

Zanimalo nas je i je li se uzimao u obzirom specifičan položaj, primjerice Dubrovačko - neretvanske županije, i postoji li mogućnost da se to naknadno uvaži, na što su odgovorili: „Ovim putem možemo potvrditi da su se tijekom predlaganja zakonskih promjena uzimale u obzir geografske i druge specifičnosti RH. U skladu s time, predmetne zakonske izmjene omogućuju da se, s obzirom na specifičnost pružanja zdravstvene zaštite, osnuju podružnice doma zdravlja s voditeljem podružnice kao odgovornom osobom.” – poručuju iz Ministarstva zdravstva.

Iz Ministarstva zdravstva također su naveli kako je ministar Vili Beroš razgovarao s dubrovačko - neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem, kao i sa svim hrvatskim županima, „upravo kako bi se osigurala potpuna informiranost svih uključenih dionika te kako bi se pristupilo reformi na najbolji mogući način, vodeći se pri tome osnovnim ciljem reforme, a to je održivi zdravstveni sustav s pacijentom u središtu”.

Naglašavajući na kraju kako je svrha svih reformskih koraka provesti one promjene kojima će pacijent dobiti bolju i kvalitetniju zdravstvenu uslugu iz Ministarstva ističu: „Dodatno bismo željeli istaknuti da će zakonske izmjene biti upućene i u javnu raspravu, gdje će svi zainteresirani moći dati svoje mišljenje i komentare.”

Nije nam prihvatljiv prijenos osnivačkih prava općih bolnica na državu, jer smatramo da se ciljevi reforme mogu postići i bez centralizacije tih ustanova. – jedan je od stavova čelništva Dubrovačko - neretvanske županije koje je župan Nikola Dobroslavić iznio na sastanku s ministrom zdravstva Vilijem Berošem, a na kojem se razgovaralo o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

Jedna od novih odredbi toga zakona odnosi se i na izmjenu ustroja djelovanja zdravstvenih ustanova prema kojoj bi na području svake županije postojao samo jedan dom zdravlja. Za Dubrovačko -neretvansku županiju to bi značilo najvjerojatnije ukidanje domova zdravlja u Pločama, Metkoviću, Veloj Luci i Korčuli, dok bi kao središnji ostao onaj u Dubrovniku.

Kako je naveo u izjavi za Južni župan Dobroslavić je na sastanku iznio i prijedlog kako u pogledu broja domova zdravlja „specifičan zemljopisni položaj županije opravdava iznimku od, inače razboritog, pristupa da u županijima bude jedan dom zdravlja”.

- Za sanitetski prijevoz smatramo da osnivačima treba prepustiti odluku hoće li ga organizirati pri Hitnoj medicini ili domovima zdravlja, jer nam je sadašnji ustroj u tom pogledu dobar. – rekao je također župan Dobroslavić.

Ističući nadalje kako je ministru Berošu iznio i stajalište Dubrovačko - neretvanke županije o drugim točkama Prijedloga reforme zdravstva, župan je rekao:

- Podržavamo reformu zdravstva jer, unatoč činjenici da nam je zdravstvo kvalitetno, trebaju mu bolja rješenja u financiranju i određene organizacijske poboljšice.

Dubrovačko - neretvanski župan Nikola Dobroslavić trebao bi se u srijedu sastati s ministrom zdravstva Vilijem Berošem. Kako neslužbeno doznajemo, jedna od tema razgovora svakako će biti novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti prema čijem bi prijedlogu u svakoj županiji ostao tek po jedan dom zdravlja. Na jugu Hrvatske trenutno djeluje pet domova zdravlja i to u Dubrovniku, Vela Luci, Korčuli, Pločama i Metkoviću.

Prema neslužbenim izvorima, čelnici svih tih pet zdravstvenih ustanova poslali su županu svoje stavove i viđenje situacije i ustroja, kao i troškove. Jedinstveni stav je da na području Dubrovačko - neretvanske županije zbog specifičnosti prostora, treba imati više domova zdravlja kako bi se žiteljima osigurala što kvalitetnija zdravstvena skrb. Isto tako, stav s juga Hrvatske, koji, navodi naš izvor, zatsupa i sam župan Dobroslavić, jest da županija, u čijoj je nadležnosti rad domova zdravlja, treba samostalno odlučivati koliko je takvih ustanova potrebno budući ih financira i pokriva eventualne gubitke, a sve s ciljem boljih zdravstvenih uvjeta pučanstvu.

O svemu tome župan Dobroslavić ponovno će izvijestiti ministra Beroša te još jednom zatražiti da se dobro razmotre nove odredbe zakona.

Južni

Vidio sam novi prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i mogu reći da mi u Županiji uključujući i župana Nikolu Dobroslavića nismo zadovoljni s tim prijedlogom. Naime, Dubrovačko - neretvanska županija se razlikuje od 90 posto ostalih županija jer treba gotovo jedan i pol dan da se primjerice do Dubrovnika dođe iz Vela Luke i vrati doma. - govori ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan o novom prijedlogu zakona kojim bi se u reformi zdravstva broj domova zdravlja po županijama ograničio na tek – jedan.

- Postoje tri područja u Dubrovačko – neretvanskoj županiji koja u medicinskom smislu imaju totalno različite potrebe i koncepcije djelovanja. Jedno područje je šire područje Dubrovnika, drugo je Neretva, a treći dio su otoci i dio Pelješca. – govori Bazdan komentirajući najave da bi novim zakonskim odredbama u svakoj županiji djelovao jedan dom zdravlja. To znači da bi u Dubrovačko - neretvanskoj županiji ostao samo jedan i to najvjerojatnije onaj u Dubrovniku, dok bi u Veloj Luci, Korčuli, Pločama i Metkoviću današnji domovi zdravlja djelovali u sustavu buduće središnje zdravstvene ustanove.

- Ne mislim da je razlog ovog novog ustroja ušteda, zapravo mogu reći da to nije točno. Znači, kako bi se postojeći domovi zdravlja uskladili u jednu ustanovu potrebno je kupiti nove informatičke programe za financije, računovodstvo, pisarnicu i sve to dosta košta, a za vremensko usklađivanje potrebno je jedna do dvije godine. A najveći problem bi bio smanjenje zdravstvene zaštite ljudi jer svaki ravnatelj nastoji popuniti medicinsko osoblje koje nedostaje suradnjom s različitim ustanovama. Tako kolege s Korčule dogovaraju posjete liječnika iz KBC Split, neretvanski domovi zdravlja surađuju s KBC Mostar i mi iz Dubrovnika također dogovaramo suradnje s različitim ustanovama. Svaki ravnatelj će se pri tome pozabaviti financijama i gledati gdje treba uštedjeti i iskalkulirati da mu troškovi budu u okviru „pozitivne nule“. - napominje ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan.

- Mišljenja sam da će, ako dođe do spajanja, troškovi eksponencijalno rasti. Takav stav ima i župan Dobroslavić koji je više puta ministru zdravlja Viliju Berošu iznosio naše argumenta. I dalje smo na stajalištu da su domovi zdravlja u nadležnosti županija, te da županije imaju pravo odrediti broj potrebnih zdravstvenih ustanova i prema tome odgovarati za njihovo financijsko poslovanje i razinu zdravstvene zaštite. – smatra Branko Bazdan te dodaje kako se u slučaju novog ustroja radi o centralizaciji, što je protivno nastojanjima suvremenog europskog društva koje teži decentralizaciji.