Prikazujem sadržaj po oznakama: schengen

Zračne luke u Hrvatskoj spremne su za primjenu schengenskih pravila koja na aerodromima počinju važiti od danas. Kao i na cestovnim graničnim prijelazima, tako i u zračnim lukama primjena schengenskog režima znači slobodan protok putnika koji dolaze iz tog prostora bez graničnih kontrola putovnica. Time mnogi međunarodni letovi postaju domaći pa će omjer kod većine zračnih luka biti otprilike 70 prema 30 posto u korist domaćih letova.

To znači i da putnici koji lete iz Hrvatske ili u Hrvatsku iz hrvatskih i europskih zračnih luka neće prolaziti kontrolu osobnih dokumenata nego će samo proći sigurnosne kontrole i potom ići na ukrcaj u zrakoplov.

Zračna luka Dubrovnik završila je radove u zoni dolazaka putničkog terminala za putnike iz destinacija van schengenskog prostora i trećih zemalja, a priprema se i za uvođenje EES (engl. entry/exit system) sustava, koji bi trebao stupiti na snagu tijekom godine.

„Većina radova je već završena, a neke smo obavili i u noći s 25. na 26. ožujka zbog operativnih zahtjeva, s već odavno planiranim ulaganjima. Ne očekujemo probleme s putnicima niti veće gužve vezane za ulazak u schengensku zonu, nego još bolje rezultate.” - poručuju iz dubrovačke zračne luke.

Danas će imati 21 redovni let s ukupnim kapacitetom zrakoplova od 6.600 sjedala, a pet letova je iz i prema zemljama van schengenskog pordučja.

U ljetnom redu letenja, od 26. ožujka do 28. listopada, Dubrovnik će s letovima 50-ak prijevoznika biti povezan s više od 75 destinacija u zapadnoj i srednjoj Europi, a već u prvom tjednu ljetnog red letenja ta bi luka trebala biti povezana direktnim letovima s najvažnijim međunarodnim čvorištima u Europi. Imat će i direktne letove United Airlinesa s New Yorkom i Flydubaija za Dubai.

„U 2023. Zračna luka Dubrovnik očekuje porast prometa putnika od oko 20 posto u odnosu na 2022. i povećanje broja operacija oko 15 posto. U odnosu na 2019. koja nam je bila rekordna godina s 2,89 milijuna putnika, ove bi godine trebali ih imati oko 90 posto od tog broja”. - navode iz Zračne luke Dubrovnik.

Južni

Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor nije došlo do značajnijih promjena na graničnim prijelazima koji su u nadležnosti PU dubrovačko - neretvanske. Tako tvrde u Policijskoj upravi čije su granične službe, za razliku od kolega iz nekih drugih dijelova Hrvatske, sada dobile i dodatne zadaće vezane uz zaštitu vanjskih granica Europske unije. Naime, jug Hrvatske okružen je granicama i dodatna pozornost se očekuje prilikom ulazaka i izlazaka iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Iz najjužnije hrvatske policijske uprave, podsjećaju kako je granična crta Republike Hrvatske u području nadležnosti PU dubrovačko - neretvanske sada vanjska granica Schengenskog prostora te ističu: „Sudeći prema prvim danima ulaska u taj prostor, na našim granicama nije došlo do značajnijih promjena. – navode iz policije dodajući kako nisu uočene veće gužve na granicama.”

„U ovom dijelu godine gužve na graničnim prijelazima osciliraju u ovisnosti o kretanju putnika koji putuju u ili iz zemalja Europske unije, a porijeklom su iz država južnog Balkana, gdje obično putuju u vrijeme blagdana. Takve migracije su uobičajene u ovo doba godine i tijekom ljetnih praznika.” - navode također iz Policijske uprave dubrovačko - neretvanske.

Ističući kako će veliki utjecaj na povećanje prometa imati ulazak Republike Hrvatske u Schengensku zonu te kako se očekuje veće povećanje broja putnika iz Schengen destinacija, direktor Zračne luke Dubrovnik Viktor Šober je naglasio kako će taj aerodrom u potpunosti biti spreman za novi schengenski režim koji stupa na snagu 26. ožujka iduće godine.

- Tijekom 2022. godine aktivno smo provodili sve potrebne pripreme i radnje za ulazak Schengensku zonu. Završetak svih infrastrukturnih radova se očekuje na vrijeme i prije tog datuma, rekao je Šober.

- Većina radova se odvija u putničkom terminalu i odnose se na zonu dolazaka za putnike iz „non-Schengen destinacija” i trećih zemalja. Također, istovremeno se pripremamo za uvođenje EES, „entry/exit sustava” i ETIAS-a, čije se stupanje na snagu očekuje tijekom 2023. godine te radimo na povećanju prostora za putnike u dolasku iz trećih zemalja. – kazao je direktor Zračne luke Dubrovnik Viktor Šober.

kšc

I dok većina Hrvata pozdravlja činjenicu da od 1. siječnja 2023. Hrvatska ulazi u schengensku zonu stanovnici Dubrovačko - neretvanske županije pitaju se što će te nove odredbe donijeti za njih, jer su okruženi granicama koje sad postaju i granice Europske unije. Žitelji sjevera Hrvatske, Kvarnera ili Istre kad žele negdje poći vrlo brzo su autom u nekoj od susjednih zemalja koja pripada Europskoj uniji, a stanovnici juga Hrvatska mogu poći na kratke izlete tek do Bosne i Hercegovine ili Crne Gore, a koje su u kategoriji tzv. trećih zemalja.

No izgleda da nema straha jer iz Carinske uprave odgovaraju kako se na vanjskoj granici RH s trećim zemljama ništa ne mijenja u odnosu na carinske postupke relevantne za ulazak roba i osoba, te da će se nastaviti s primjenom istih propisa kao i do sada.

Na pitanje donose li shengenske granice i nova pravila, iz Policijske uprave dubrovačko - neretvanske su odgovorili kako je Republika Hrvatska zakonski i proceduralno već prilagođena europskoj pravnoj stečevini, pravilima i standardnim postupcima u radu granične policije.

- Svi granični prijelazi na području PU dubrovačko - neretvanske za ulazak Hrvatske u schengenski prostor prošli su infrastrukturne, tehničke i kadrovske pripremama, uključujući i nekoliko krugova evaluacije komisije schengena, a čime su zadovoljeni svi kriteriji prilagodbe radu na budućoj vanjskoj granici schengena.- naveli su iz policije.

Nadalje ističu kako se po pitanju pograničnog prometa ne mijenjaju pravila koja su donesena bilateralnim sporazumom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

- Određene promjene očekuju se na pomorskim graničnim prijelazima u budućoj Schengen zoni, odnosno doći će do ukidanja pojedinih pomorskih graničnih prijelaza čiji se promet odvija isključivo između luka u schengenskoj zoni, koji će ubuduće postati unutarnji promet, kao što su primjerice linije iz Italije. - odgovorili su iz PU dubrovačko-neretvanske, dodajući kako još uvijek ne raspolažu „podatkom o tome koji bi granični prijelazi mogli biti zatvoreni obzirom da odluku o tome donosi Vlada, Uredbom o graničnim prijelazima Republike Hrvatske”.

Od 26. ožujka sljedeće godine granične kontrole će se ukinuti i u zračnim lukama u Hrvatskoj, pa tako i u Dubrovniku.

Vijeće EU-a u srijedu je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama schengenskog prostora, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.

Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi. U zračnim lukama u zemljama schengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze za zrakoplove koje dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama. To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka.

Vijeće Europske unije poslalo je u srijedu nacrt odluke o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj” u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli u kojem se traži dostava mišljenja što je moguće prije. U prijedlogu odluke kaže se također da se od 1. siječnja 2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje Schengenskog informacijskog sustava (SIS).

Procedura odlučivanja u pristupu Schengenu predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU-a zatraži mišljenje Europskog parlamenta. To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.

Odluka je o pokretanju postupka donesena je u srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica EU-a.

Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU-u postala istodobno članicom schengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.
 
Južni

O mogućem proširenju šengenskog prostora odlučivat će šefovi država ili vlada EU-a, a prije toga potrebno je postići dogovor o jačanju zaštite vanjskih granica i o registriranju svih stranaca koji ulaze u EU, doznaje se iz izvora francuske vlade.

“Predsjednik Republike Emmanuel Macron se izjasnio za pristupanje Hrvatske šengenskom prostoru. Ta odluka je na šefovima država ili vlada ”, rekao je izvor iz francuske vlade na pitanje može li se očekivati odluka o ulasku Hrvatske u Schengen za vrijeme francuskog predsjedanja.

Dodao je da se prije toga treba dogovoriti o prvoj etapi pakta o migracijama i azilu, koja uključuje zaštitu vanjskih granica i registraciju svih stranaca koji ulaze na teritorij EU-a. “To mi se čini razumnim i o tome će odlučivati šefovi država ili vlada”, rekao je izvor.

Izvor iz francuske vlade rekao je da usvajanje pakta o migracijama i azilu treba podijeliti u tri etape. Cilj je do ožujka postići dogovor o etapnom pristupu i usvojiti zaključke o prvoj etapi. Prva etapa bi bila dogovor o boljoj zaštiti vanjskih granica i registracija svih migranata.

Prva etapa uključuje postizanje ravnoteže između solidarnosti i odgovornosti, to jest između spremnosti za podjelu migracijskog pritiska s članicama na vanjskim granicama i odgovornosti za zaštitu vanjskih granica. To uključuje i dogovor o aranžmanima za zadržavanje migranata na vanjskim granicama s ciljem provjere njihova identiteta s aspekta sigurnosti.

“Najprije treba postići dogovor o jačanju vanjskih granica, pri čemu je važna prva etapa migracijskog paketa, a onda će se moći govoriti o proširenju Schengena”, rekao je izvor francuske vlade.

Europska komisija je u rujnu 2020. godine predložila novi pakt o migracijama i azilu, koji, između ostaloga, uključuje provjeru osoba prije njihova ulaska na tlo EU-a. Te provjere uključivale bi identifikaciju, zdravstveni pregled, sigurnosnu provjeru, uzimanje otisaka prstiju i registraciju u bazi podataka Eurodac.

Francuski predsjednik Macron za svoga posjeta Zagrebu krajem studenoga prošle godine podržao je hrvatski ulazak u šengenski prostor i u europodručje.

"Francuska podupire ulazak Hrvatske u Schengen", rekao je Macron.

"Kao prvo, Hrvatska je spremna, to je pokazala, ispoštovala je proces. Hrvatska je potvrdila da ima čvrstu organizaciju i sposobnost zaštite svojih granica, vanjskih granica Unije, u odnosu na borbu protiv krijumčarenja". - rekao je Macron na zajedničkoj konferenciji s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.

Macron je također naglasio će ulaskom Hrvatske šengenski prostor biti učinkovitiji te rekao da je šengenskom režimu potrebna reforma i da će Francuska raditi na tome za svoga predsjedanja Vijećem EU-a.

(Hina)