Prikazujem sadržaj po oznakama: referendum

Prošlo je deset godina od prvog lokalnog referenduma koji je na zahtjev građana održan u Dubrovniku 28. travnja 2013. godine. Tada je 10.051 građana i građanki Dubrovnika reklo jasno „ne” nekretninskom projektu na Srđu. Činjenica da su volonteri Inicijative Srđ je naš (SJN) uspjeli prikupiti dovoljan broj potpisa kako bi se referendum održao, rezultat je upornog i predanog rada te sedmogodišnjih aktivnosti i kampanja organizacija civilnog društva. - navode danas u priopćenju iz Srđ je Grad sjećajući se obljetnice referenduma pri čemu Dubrovčanima iz SJG čestitaju „Dan obrane Srđa i grada od Golfograda”

„U radu Inicijative SJN-a sudjelovale su lokalne udruge Baština, Domovina, Art radionica Lazareti, Kinookus, Čovjek na zemlji, udruga Grad, Eko-omblići te nacionalne organizacije Zelena Akcija, Pravo na Grad i GONG. Podršku Inicijativi pružala su i strukovna udruženja Društvo arhitekata Dubrovnik (DAD) i Udruga hrvatskih arhitekata (UHA). Volja ogromne većine građana koji su izašli na referendum formalno nije bila obvezujuća za gradske vijećnike. Stoga, broj od preko 10.000 građana, koji je inače dovoljan za izbor gradonačelnika Dubrovnika u drugom krugu lokalnih izbora, nije mogao ugroziti spregu vijećnika Dubrovačkog dogovora i tvrtke Razvoj golf d.o.o.” - piše u priopćenju SJG uz obljetnicu referenduma.

Priopćenje u nastavaku prenosimo u cijelosti:

„Tako je svega dva mjeseca nakon referenduma, kako bi na Gradskom vijeću bio izglasan urbanistički plan za golf resort na Srđu, kojem su se građani usprotivili na referendumu, astala tzv. golf koalicija „Dubrovački dogovor“, koju su činili vijećnici HDZ-a, SDP-a, HNS-a, HSS-a, HSP-a, DUSTRA-e i liste Pera Vićana. Toj koaliciji i gaženju javnog interesa u gradskoj vijećnici su se od 2013. godine do danas nastavili suprotstavljati vijećnici najprije nezavisne liste, a potom stranke Srđ je Grad koji su se 2020. godine uspjeli izboriti za raskid koncesijskog ugovora tvrtke Razvoj golf nad tvrđavom Imperijal.

Tome su prethodile tri pravosudne pobjede kroz koje su organizacije civilnog društva na sudu dokazale da je HDZ-ov povjerenik Bosnić 2006. godine nezakonito povećao obuhvat golf igrališta na Srđu sa 100 ha na 310 ha te da je za projekt nezakonito izdano Rješenje o prihvatljivosti na okoliš pa su pravomoćno bile poništene lokacijska i građevinske dozvole izdane za infrastrukturu projekta.

Potom je, ne odustajući od interesa Razvoj golfa, suprotno volji građana iskazanoj na referendumu, HDZ-ov župan Nikola Dobroslavić uspio naknadno legalizirati nezakonito povećanje obuhvata golf resorta na Srđu da bi tadašnji ministar Ćorić, poznatiji po aferi Vjetroelektrane, izdao novo Rješenje o prihvatljivosti za okoliš, a Vlada Andreja Plenkovića izdala novu lokacijsku dozvolu, identičnu onoj prvotno osporenoj na sudu.
Brojna pogodovanja u vezi projekta na Srđu pretočila su se u arbitražne tužbe u Washingtonu gdje tvrtke i osobe povezane s golferima od svih građana RH-a potražuju iznose od 500 milijuna dolara. Arbitražni postupci suprotni su europskoj pravnoj stečevini jer nisu u nadležnosti sudova i stvoreni su za zaštitu interesa investitora te su loose-loose kombinacija za javni interes. Novci koje bi, primjerice, trebali biti uloženi u hrvatski zdravstveni sustav ili potresom poharanu Baniju mogli bi, nažalost, biti potrošeni na arbitražne troškove i presudu. Prijetnja arbitražnom odštetom cijena je političke korupcije i „dubrovačkih dogovora“ kakvi i danas upravljaju Gradom.

Zamislimo samo da se ostvarila namjera da se na Srđu izgradi 300.000 m2 vila i apartmana dostatnih za 20.000 novih kreveta u njima! Koliki bi to pritisak stvaralo na ionako zagušenu gradsku infrastrukturu, živote građana i funkcioniranje grada?

Stoga, sretan vam dan obrane Grada od političke korupcije i nekretninske megalomanije.” - piše u priopćenju Srđ je Grad.

dpp

Mostov Marin Miletić danas je uputio, pazi sad, „vapaj” Vladi i ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici da pokrenu prebrojavanje potpisa za referendum o covid potvrdama. I tako dok Miletić „vapi” u Mostu nikoga nije briga koliko će taj besmislenu referendum koštati. Navikli su svi oni fino posezati u proračun, nema naknade, makar bila i sto kuna, za koju nisu spremni hrvatski političari podnijeti zahtjev pa što ne bi potrošili i milijune na referendum koji je u ovom trenutku u potpunosti besmilslen.

Istina, Most je prikupio više od 400 tisuća potpisa, tako tvrde, na krilima antivaksera, ali, mora se priznati ostalih nešto umjerenijih ljudi koji covid potvrde smatraju besmislenom odredbom, što ona zapravo i jest, ništa manje od referenduma.

No, zašto je u ovom trenutku referendum besmislen?

Pa prvenstveno iz razloga jer sve vodi k tome da će covid potvrde biti ukinute same od sebe, mjesec, dva ili pet, ne čini veliku razliku, uostalom, sve da se sutra počnu prebrojavati potpisi nije isključena mogućnost da će covid potvrde do dana održavanja referenduma biti već prošlost. Uz to, jest potpisa je 400 tisuća i kusur, ali je pitanje koliko bi građana uopće izašlo na taj referendum. Naime, val na kojem je Most prikupljao potpise već se raspršio, a nisu ni građani toliki cukuni, kolikim ih u Mostu, i u nekim drugim prilikama u drugim političkim strankama smatraju pa da „lome noge” trčeći na referendum koji nakon svega danas ima samo jednu jedinu svrhu – političku promociju Mosta.

Sagledavajući sve činjenice oko kretanja mjera u covid pandemiji i onoga što je pred nama, a postupno ukidanje covid potvrda i normalizacija života je izvjesna, jedina svrha na inzistiranju održavanja referenduma jest upravo to. Populizam koji vuče tu stranku, koja se pokušavala jedno vrijeme predstavljati kao nekakva građanska inicijativa, skup nekakvih neovisnih lista i koječega sve ne, ipak je pročitan od većine građana, a pošto - poto guranje referenduma postaje groteska. S druge strane, i u Vladi se vole praviti glupljima nego što jesu. Uistinu, prebrojite te potpise, organizirajte referendum, ispoštujte volju građana, ne činite mostovce žrtvama, ako smo već svi mi žrtve vaših besprizornih prepucavanja.

Most je u Hrvatskom saboru predao potpise građana prikupljene za raspisivanje referenduma kojima traže ukidanje covid potvrda i "stožerokracije", odnosno prebacivanje ovlasti s Nacionalnog stožera na Sabor.

Predvođeni Nikolom Grmojom, mostovci su predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću predali 82 kutije s 410.533 potpisa za referendumsku inicijativu Odlučujmo zajedno i 409.219 potpisa za inicijativu Dosta je!

Most je dakle uspio skupiti više od minimalno potrebnih 368.867 potpisa građana.

Nakon što je Most Saboru predao potpise slijedi njihova provjera, odnosno utvrđivanje točnog broja valjanih potpisa.

Ukoliko broj prikupljenih potpisa bude valjan odbor za Ustav može donijeti zaključak o raspisivanju referenduma, a može i od Ustavnog suda tražiti mišljenje je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom.

nm

Najava Mosta o raspisivanju referenduma o COVID potvrdama nije samo gora od populizma, pokušaj organiziranja takvog referenduma vrlo je opasna namjera. - mišljenja je bivši ministar zdravstva Andro Vlahušić.

- To je gore od populizma. To je napad na HDZ, to je priklanjanje većinskom stavu HBK koji je protivan stavu Vatikana. Most ide na najniže strasti kod ljudi. Da sam ja ministar imali bi potpuno pravo podnijeti kaznenu prijavu protiv svih oni koji povećavaju broj smrtnosti od COVID-a u Hrvatskoj. - kazao je Vlahušić.

- U nas na zaraznom su trenutno dva liječnika, svaki dan dežuraju, gotovo da su zatvoreni u bolnici i njima dođe jedan liječnik koji je na čelu Mosta i kaže da će se zalagati za nešto što pogoršava pandemiju. Sama najava referenduma povećava nepovjerenje u sustav. Stvaraju jednu opasnu atmosferu u društvu. Vlada je mogla oformiti pravi znanstveni savjet koji će predlagati mjere potpuno slobodno i trebala je stati iza tog savjeta. - rekao je Andro Vlahušić.

- Plenković je tek sad preuzeo punu odgovornost za provođenje mjera, ali nije to napravio kad su biskupi reagirali nego kad je reagirao Zoran Milanović i zanima me hoće li biskupi biti kažnjeni. Javno su istupili Bulj, Petrina, Milanović i HBK pa ne zanima hoće li svi oni biti kažnjeni. Da nije HBK izjavila to što jest, ne bi Most organizirao referendum. Znajući utjecaj crkve u društvu Most ide s referendumom. Predsjednik Republike, koji je socijaldemokrat i ne ide u crkvu, ide za biskupima da bi bio u suprotnosti sa stavom Vlade. Dio ljudi ide za stavom crkve. Na koga bi se inače pozvao Most, što je Most, pet posto glasova. Oni traže referendum na inicijativu HBK. Imaš HDZ -ovca Bobana koji kaže da se zalaže za sve ono što je u Bibliji, je li on svećenik ili je župan. - pita se Vlahušić.

- Katastrofa je što dio ljudi kažu da je Papa rekao jedno, a biskupi drugo. Jedna je našeg biskupa Uzinića proglasila kukoljem. Nakon Uzinićeva poziva na cijepljenje rekla je da u svakom žitu ima kukolja, a sve je to zato jer je nekom dozvoljeno da se igra s tisućama ljudi u ovoj zemlju. Potpuni je paradoks da se oni koji se najviše pozivaju na demografiju trenutno zalažu za kulturu smrti. - rekao je Vlahušić te istaknuo kako uvođenje COVID potvrda nije restriktivna mjera.

- To su preventivne mjere koje štite većinu stanovništva. Primjerice, ljudi koji puše, ograničeni su zakonom pušiti u zatvorenim prostorima, a pasivno pušenje je puno štetnije od aktivnog. Mi štitimo one koji ne puše i to smo pretvorili u zakon. Duhanski dim se šiti istim modelom kao koronavirus. Mi nikoga ne sprječavamo da se ne cijepi, ali im onemogućujemo da svojim ponašanjem utječu na zdravlje drugih ljudi. Primjerice, u Velikoj Britaniji i Walesu u zadnja četiri mjeseca duplo je veći broj umrlih nego prije korone. Ljudi umiru jer im se nije pružila adekvatna zdravstvena zaštita. Imamo duple smrti koje smo mogli izbjeći i svatko, od HBK do Mosta i Zorana Milanovića, svatko onaj koji se javno zalaže da se ne primjenjuju mjere, suodgovoran je za povećan broj smrtnosti. To je vrlo jednostavno. - rekao je Vlahušić.

Brojke umrlih, kazao je bivši ministar zdravstva, u hrvatskoj su iznimno velike.

- Hrvatska nije svjesna da je broj ljudi koji umire dnevno na milijun stanovnika jedan od većih u EU. Pedeset je mrtvih dnevno i da se nitko više ne zarazi, imat ćemo uskoro 12 tisuća mrtvih. To je skoro pa broj poginulih vojnika u Domovinskom ratu. Postoje ljudi koji se zalažu svojim inicijativa da se umiranje nastavi, ne nudeći alternativu dok se cijeli svijet, sva znanost muči da jednu dosad nezabilježenu pandemiju stavi pod nadzor, da je pobijedi. - rekao je Vlahušić, dodavši kako trebamo učiti od onih koji su bolji od nas.

- Postoje zemlje sa znatno manjom smrtnošću nego Hrvatska. Razlika je tome kako su se neke države organizirale u borbi protiv virusa i samo treba slijediti put onih koji imaju bolje rezultate od nas. Treba učiti od najboljih. Ovo cjepivo je jako dobro, ali ne štiti dovoljno. Virus je trenutno brži od čovječanstva i pojavit će se verzija koja će biti imuna na cjepivo. Virus nam još uvijek daje neke šanse da ga pobijedimo, ali još uvijek se on brže prilagođava nego mi. - rekao je Vlahušić.

- Most najavljuje referendum, a ne nudi nikakvo rješenje. Najveća greška Vlade je što Laucu prvi dan nisu dali nogu u guzicu, htjeli su se svidjeti popovima. Dio njihovih birača vjeruje popovima. Bilo bi dobro vidjeti istraživanje o procijepljenosti s obzirom na političke preferencije građana. Možda su birači HDZ -a i Mosta manje procijepljeni. Za svime kasnimo. Na mrtve smo postali imuni. - rekao je Vlahušić.

- Treba podnijeti kaznene prijave protiv dijela ljudi jer pozivaju na povećanu smrtnost. Društvena klima u stranačkoj državi u kojoj se mjere donose s obzirom na broj glasova je loša, a kako mrtvi ne glasaju, crkva se bavi vječnošću. Imamo političare koji donose odluke primarno gledajući politički interes. Je li to utakmica u Splitu ili kolona u Vukovaru jer važno je da se ne zamjeriš navijačima i tada kažeš molim virus da se umrtvi 24 sata dok ne nabijemo Ruse i plasiramo se na Svjetsko prvenstvo ili dok ne položimo vijence i pokažemo kako se prisjećamo stradanja prije 30 godina. Virus taj jezik ne razumije pa imamo porast broja zaraženih i veliki broj mrtvih. Hoćemo li za deset godina imati kolonu sjećanja na sve bespotrebno umrle od korone? - zapitao se za kraj bivši ministar zdravstva Andro Vlahušić.

I u Dubrovačko - neretvanskoj županiji u nedjelju, 24. listopada, počinje prikupljanje potpisa za referendum koji su inicirali Hrvatski suverenisti, a na kojem će se građani izjasniti žele li da se u Ustav RH stavi sljedeća odredba: Službena novčana jedinica RH je kuna koja se dijeli na stotinu lipa, a o promjeni službene novčane jedinice u RH odlučuju građani na referendumu.

Povjerenik HS -a za Dubrovačko – neretvansku županiju i koordinator referendumske inicijative „Zaštitimo hrvatsku kunu” Krešimir Marković za Dubrovnikpress.hr ističe kako su za prikupljanje potpisa dobili sve potrebne suglasnosti.

- Moram priznati da smo mi spremni za prikupljanje potpisa. Dobili smo sve suglasnosti i od jedinice lokalne samouprave i MUP -a i sve će biti regularno. Prikupljanje potpisa kreće u nedjelju, 24. listopada, i trajat će do 7. studenoga. U našoj Županiji smo pokrili sve gradove i sva mjesta, svugdje imamo naše predstavnike i volontere koji će na terenu skupljati potpise za ovu referendumsku inicijativu. U Dubrovniku će naši štandovi biti postavljeni na Pilama, kod place u Gružu te kod tržnih centara Tommy u Gružu i DOC-u. - kazao je Marković, naglasivši kako Hrvatski suverenisti nisu protiv uvođenja eura.

- Nismo mi protiv uvođenja eura već smo stava da sve ono što nam dolazi izvana ne moramo primati zdravo za gotovo. Monetarna politika je vrlo važna stvar i naš je cilj da narod odluči, a da bi narod mogao donijeti svoju odluku, ova inicijativa ide za promjenom ustava stav da Hrvatska ima svoju valutu i bude neovisna, a naša valuta je hrvatska kuna. Naš je cilj skupiti dovoljan broj potpisa, da možemo doći pred hrvatsku Vladu i Sabor tražiti da se izmjeni članak Ustava i tražimo referendum za zaštitu hrvatske kune. I druge države su zadržale svoje valute , ako su to mogle druge države članice Europske unije, ne znam zašto Hrvatska ne bi mogla zadržati svoju kunu. - rekao je povjerenik HS-a za Dubrovačko – neretvansku županiju i koordinator referendumske inicijative „Zaštitimo hrvatsku kunu” Krešimir Marković.

O ovoj temi jučer je za partnerski portal Južni govorio i supredsjednik Hrvatskih suverenista Hrvoje Zekanović koji je za Južni kazao kako se premijer Plenković „nada da nećemo skupiti dovoljno potpisa, da hrvatski narod neće reagirati pa da referenduma neće biti”, a poručio je „mrtvacima da se ne potpisuju” o čemu možete čitati OVDJE.

Kandidaturu za župana dubrovačko – neretvanskog nedavno je istaknuo i dubrovački ugostitelj Maro Hajdarhodžić. Upravo njegova kandidatura dosad ej najveće iznenađenje na političkoj sceni u Dubrovniku i Županiji dubrovačko neretvanskoj, a za Dubropvnikpress.hr Hajdarhodžić govori kako je okidača kandidature bila „situacija s Peskarijom”.

- To je bio osnovni povod. - kaže Maro Hajdarhodžić, a na opasku kako, kada to tako reče, izgleda kao da se kandidira za župana kako bi riješio svoje osobne probleme, on komentira:
- Ma ne, radi se o tome da netko, odnosno aktualni župan Dobroslavić, izjavi da to neće biti tako (projekt na Peskariji op.a.) jer se njemu to ne sviđa, pa će se napraviti novi projekt. Onda imam osjećaj kao da smo u Sjevernoj Koreji. On je odlučio da to neće biti tako, nije ga briga što postoje sve suglasnosti. Dakle, moj cilj je da se župan ne miješa gdje mu nije mjesto. Može župan reći da mu se nešto ne sviđa, ali ne i poništiti projekt. Dakle, cilj je legalan način rada županije. - govori Hajdarhodžić.

Riječ je inače o projektu ugostiteljskih kućica i kućice za carinu i policiju na Peskariji u kojem je njegova tvrtka Mea Culpa investitor, a koji je prvo dobio suglasnost konzervatora da bi u konalčnici projekt bio odbijen.

No, tko su ljudi na listi Mara Hajdarhodžića za Županijsku skupštinu i tko će u biti zamjenici?
- Moja lista je lista ljudi oštećenika, onih koji isplaćuju plaće plaćaju poreze, a osjećaju da su zakinuti od strane županije, da ih ona kreše. Nemam zasad konkretna imena, to je sve tek krenulo. Nemam ni zamjenike, nemam faktički ništa, ali duboko vjerujem da ću u sljedećih 15 – 20 dana imati sve, jer od Prevlake do Lastova, uključujući i Neretvu, ima nas toliko koji plaćamo barem jednog čovjeka, plaćamo barem jedan kredit, otvorili smo poslove, a barem 80 posto nas je nadrljalo zbog županije ili grada ili općine. Računam dakle na jednu poduzetničku snagu. Računam na ljude koji su uložili svoj kapital i znanje, volju, a našli se u jednoj situaciji koja nije dobra. Ne govorim samo da su imali podmetanja od Županije i ostalih lokalnih uprava, već smo svi dobili jednu ogromnu, veliku kajlu vezanu uz pandemiju, a jedino gdje ja nisam osjetio nimalo empatije, jest Dubrovačko - neretvanska županija. Grad je reagirao, na svoj način, županija nije reagirala nikako. Kad su nešto kao reagirali, to je bila riječ o nekakvom smiješnom smanjenu plaća od deset posto. Nekidan sam imao priliku vidjeti jedan intervju župana, nakon kojeg mogu reći da je to čovjek koji uopće ne živi na Zemlji, on nema pojma što se događa. - ispričao je Maro Hajdarhodžić.

Govori kako osim svoje kandidature za župana i liste za Županijsku skupštinu, ne razmišlja i o listi za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.
- Neću ići s gradskom listom. Ne mogu reći da sam zadovoljan sa situacijom u Gradu u smislu da sam sto posto zadovoljan, ali sam puno zadovoljniji nego sa Županijom iako Grad trenutno funkcionira da način da su odradili Vlahušićeve projekte, one koje je on zamislio, oni su realizirali, nećemo se lagat, od pročistača do šetnice u Lapadu, to su sve projekti koje je on počeo. - rekao je Hajdarhodžić.

Kao prvi kandidat za župana dubrovačko – neretvanskog iznio je pak i mišljenje o neprirodnom spoju dubrovačke i neretvanske regije što je mnogima još uvijek bauk uopće spomenuti. No, Hajdarhodžić je tu drukčiji.

- U vrijeme kada se govorilo da će se napraviti Dubrovačko – neretvanska županija, Neretvani su masovno govorili kako nema sile da će zamijeniti registraciju Makarska s DU. Ne mislim da su Neretvani kontra Dubrovnika, već je to bila realnost neprirodnog spajanja. Neretva pripada više Makarskoj i Splitu nego Dubrovniku, a na kraju krajeva imamo i tu granicu. Dobro ona će se riješiti mostom... pa će se do Dubrovnika putovati 30 kilometara više. Ova županija stvorena je radi broja birača. Neretvanima mogu kazati da imam želju da im omogućim referendum žele li i dalje biti u ovoj županiji ili u Splitsko - dalmatinskoj županiji, a osobno bi im sugerirao da se prikljče Splitsko - dalmtinskoj, to je prirodno. - zaključio je kandidat za župana Dubrovačko – neretvanske županije Maro Hajdarhodžić.

Nakon niza sastanaka s gradonačelnikom Matom Frankovićem i predstavnicima Uprave Libertasa, predsjednik Radničkog vijeća u toj gradskoj tvrtki Ivo Klaić uputio je gradonačelniku dopis u kojem objašnjava zašto ni sindikati ni Radničko vijeće u Libertasu ne mogu prihvatiti prijedloge Uprave tvrtke o izmjenama Pravilnika o radu. Naime, izmjene ovog Pravilnika predložene su s ciljem stabilizacije poslovanja i očuvanja radnih mjesta u korona krizi, no iz Radničkog vijeća u dopisu upozoravaju gradonačelnika kako se krše određena radna prava iz Zakona o radu.

Piše: Nikolina Metković

Predsjednik Radničkog vijeća Ivo Klaić u tom dopisu gradonačelnika Mata Frankovića upozorava kako se „sukladno Zakonu o radu, naknada plaće, kao i dodatak na radni staž, uvijek obračunavaju prema prosjeku plaće od zadnja tri mjeseca u koji ulaze i svi dodaci na plaću koje je radnik ostvario u zadnja tri mjeseca, pa tako i dodatak na radni staž”. Stoga je, upozorava Radničko vijeće, „upitna odredba prema kojoj se za razdoblje od 1. rujna do 31. prosinca tekuće godine, radnicima neće obračunavati dodatak na radni staž već će svi imati jednaku naknadu”, a što, navodi Klaić, „upućuje na diskriminaciju starijih radnika”.

Kako je u korona krizi poslovanje Libertasa reducirano, tako su i smanjene potrebe za radnicima. No, otkaz nije dobio još nitko nego je dio radnika na počeku. Iz Radničkog vijeća navode kako „Zakon o radu ne određuje koji radnici će raditi a koji ne pa su moguće svakakve kombinacije, odnosno moguće je da radnik koji je po ugovoru o radu zaposlen na neodređeno vrijeme i radi u Libertasu već 20 godina, bude poslan kući, a da na tom istom radnom mjestu radi radnik koji ima ugovor na određeno vrijeme, ili koji se tek zaposlio, što je čista diskriminacija i nije u skladu sa Zakonom”.

Klaić predlaže da se, umjesto „po modelu ovaj mi se radnik sviđa, a ovaj ne”, prednost da starijim radnicima te točno zna o kojim se radnim mjestima radi i na koji način će se obavljati posao, a što bi, naveo je, „trebalo dopuniti i precizirati kako bi u Pravilniku o radu, tako i u dodatku Kolektivnog ugovora”.

Između ostalog, Klaić u dopisu Frankoviću navodi kako „Radničko vijeće već dugo vremena nema izvješće od Uprave koje je do kraja prošle godine bilo redovno i iscrpno dostavljano” i traži da im se što prije dostavi kako „Uprava ne bi imala problema sa zakonom”. Traži i „detaljni prikaz o prihodu i rashodu za srpanj i kolovoz sa usporedbom za iste mjesece prošle godine te koliki je ukupni iznos subvencija države za navedeni mjesec”.

„U slučaju promjene dostavljenog prijedloga i u slučaju da sindikat potpiše navedene izmjene kolektivnog ugovora bez provedenog referenduma i detaljnog pojašnjenja na koji način i koji radnici će bit poslani kući, Radničko vijeće će bit primorano pozvati inspektora rada da utvrdi zakonske okvire za sve navedeno, kako za naredni period, tako i za protekle mjesece.” - navodi u dopisu gradonačelniku Matu Frankoviću predsjednik Radničkog vijeća u Libertasu Ivo Klaić.

Poslovanje Libertasa, čiji autobusi tri mjeseca zbog mjera i lockdowna nisu smjeli prevoziti putnike, ozbiljno je ugroženo, tvrtka trpi ogromne financijske gubitke. Promet tog društva u prvih osam mjeseci ove godine sveden je na 35 posto lanjskog prometa. Kako je reduciran broj autobusnih linija, tako je reduciran i broj radnika koji rade dok je drugi dio na počeku. Dijelu radnika plaće su smanjene za 10 posto dok drugi dio radnika plaće prima iz mjera koje je donijela Vlada.

Kako bi se prevladala kriza i očuvala radna mjesta u toj gradskoj tvrtki duge tradicije, gradonačelnik se s Upravom i predstavnicima dvaju sindikata u Libertasu nekoliko puta sastao s ciljem postizanja dogovora.

Da je stanje u Libertasu financijski iznimno teško, nakon nedavnog sastanka sa sidnikatima i Upravom, potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr i sam gradonačelnik Franković te rekao kako je predstavnicima sindikata ponuđeno nastavljanje programa smanjenje plaća prema kojim je ona svima koji rade umanjena za 10 posto, dok bi za one koji ne rade iznos plaće do kraja godine bio fiksan, odnosno iznosio bi 4 000 kuna.

Franković je tada naglasio kako je osnovni cilj i Grada i Uprave očuvati radna mjesta te na pitanje što misli o najavi sindikata da među članstvom provede referendum na kojem bi se izjasnili o iznosima plaća, odgovorio je kako je taj postupak korektan, kao što je korektan i njegov prijedlog o iznosima plaća. Rekao je tada Franković i kako će se iznosi otpremnina onima koji idu u mirovinu, a posebno radnicima koji su u Libertasu odradili puni radni staž, ipak nešto korigirati, u odnosu na prvotne iznose otpremnina koje je nudila Uprava.

Da se rasprava o poslovanju Libertasa za 2019., a u sklopu koje su vijećnici s direktorom tog društva Antom Vojvodićem i gradonačelnikom Mato Frankovićem mogli razgovarati i o uvjetima poslovanja Libertasa u ovom aktualnom trenutku, nije banalizirala na samom početku pitanjem vijećnice SDP-a Tatjane Šimac Bonačić zašto su pojedine autobusne linije ukinute i da je većina vijećnika i među oporbenim i među vladajućima spremna normalno razgovarati i ekonomski pismena, možda bi se na protekloj sjednici Gradskog vijeća izrodilo neko konkretno rješenje za Libertas u trenutku ove velike ekonomske krize. No njih ni za financijsku sliku Libertasa kao ni za prava i budućnost 241 zaposlenog u toj gradskoj tvrtki zapravo nije ni briga. Njima je jedino važno da svi autobusi voze kao što su vozili do polovice ožujka, odnosno prije pandemije. Kako, nitko ne pita.

Libertas, koji je u 2019. prevezao 9,8 milijuna putnika i ostvario 89,4 milijuna kuna prihoda, u tekućoj godini dosegao je tek 35 posto prošlogodišnjeg prometa.

Slika tog društva je takva da ni u idealnoj 2019. nije mogao poslovati bez pomoći Grada i ostalih osnivača, odnosno bez tzv. subvencija. One jesu u 2019. bile manje nego prethodnih godina, ali su i dalje iznosile visokih 19,6 milijuna kuna od čega je najviše dao Grad Dubrovnik – 16,7 milijuna kuna.

Rashodi za plaće i dalje su previsoki te su u 2019. iznosili 42,4 milijuna kuna u koje je uračunat i isplaćeni višak radnih sati vozačima, u iznosu nešto višem od 2 milijuna kuna.

Libertas inače posluje pod rizikom tekuće likvidnosti, nije u stanju podmirivati kratkoročne obveze te mora poslovati s dozvoljenim minusom.

Libertas, iako tvrtka s dugom tradicijom, čiji su problemi počeli zamjenom zemljišta, odnosno vrijedne negdašnje Remize za puno manje vrijedno zemljište negdašnjeg GP-a u Komolcu, a za što nikad nitko nije odgovarao, zapravo je već odavno spreman za restrukturiranje. U Libertasu je već davno trebalo provesti dubinsku analizu poslovanja.

Da bi se Libertas doveo u red njegovu bilancu trebalo bi prvo izraditi bez „turizam efekta”, odnosno nužno je potrebno izračunati promet koji to društvo ostvaruje od svojih građana i žitelja na područjima susjednih općina koje opslužuje u normalnim uvjetima bez korone. Prihod koji ostvaruje od turista trebalo bi odvojeno analizirati.

Garniture koje su se u posljednjih 15-tak godina izmjenjivale u upravi Libertasa, probleme u ovom društvu nisu ni pokušavale riješiti već su se isključivo oslanjale na vladajuće garniture, a oni na vlasti često poslovanje neke tvrtke podređuju svojim političkim ciljevima.

Libertas jest tvrtka koja je kao javni prijevoznik zapravo servis građana, no to ne znači da ne treba ostvarivati dobit, biti likvidna i stabilna i ovisiti o gradskim subvencijama, koje, sad se to najbolje vidi, mogu i izostati, ukoliko gradska uprava nije odgovorna, a takve su bile sve prethodne jer kad se zbroje i oduzmu sve Libertasove brojke s pravom se postavlja pitanje treba li tvrtka koja ne može poslovati bez subvencija i minusa po tekućem računu, gotovo cijeli prosinac autobusima koji prometuju prema Pilama, građane voziti besplatno da bi se netko mogao hvaliti kako je Stradun za Zimskog festivala pun ljudi.

Nakon što je bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić najavio kako će organizirati referendum na kojem će se građani izjasniti treba li dubrovačkim zidinama upravljati Grad Dubrovnik ili Društvo prijatelja dubrovačke starine, lokalni političari su prema tom Vlahušićevu referendumu podijeljena mišljenja. Jedni bi ga podržali, drugi smatraju da zidinama treba upravljati Grad Dubrovnik dok konkretno mišljenje o nužnosti referenduma ne iznose, a treći skeptično ističu kako referendumom Vlahušić zapravo želi izmjeriti svoj rejting pred lokalne izbore na kojima se namjerava ponovo natjecati za gradonačelnika.

Iako je incijator sudskog spora koji s Androm Vlahušićoem i drugim bivšim gradonačelnikom Vidom Bogdanovićem vodi na Općinskom sudu u Dubrovniku, od kojega traže da proglasi ništetnost ugovora između Grada Dubrovnika i DPDS-a, predsjednik GO SDP-a Jadran Barač, vrlo je oprezan kad je u pitanju referendum čije organiziranje najavljuje Vlahušić, odnosno mišljenja je da taj referendum ne može proći.

- Mislim da je Andro Vlahušić svjestan da taj referendum neće imati formalni utjecaj na donošenje odluke jer je naprosto nemoguće da će mu se odazvati preko 50 posto biračkog tijela u Dubrovniku, iako je sam referendum dobar instrument u smislu osvještavanja javnosti o problematici upravljanja zidinama, a kako bi građani znali o čemu se radi i kako bi taj problem trebalo riješiti. S druge strane u najavi organiziranja tog referenduma krije se i Vlahušićeva namjera da ususret lokalnim izborima odmjeri svoju političku snagu, što je legitimno i dozvoljeno svakom političkom pojedincu da se promovira kako on misli da je najbolje. - rekao je Barač.

Ukoliko bi SDP podržao Vlahušićev referendum, kazao je Barač, to se nikako ne bi trebalo dovoditi u kontekst nekog zajedničkog izlaska na lokalne izbore koji će se održati u svibnju 2021.

- Referendum savjetodavnog karaktera SDP je sklon podržati, a s ciljem da se po pitanju upravljanja zidinama polemizira u javnom prostoru, no, SDP u Gradu Dubrovniku ima svoj vlastiti politički put za lokalne izbore i u tim promidžbenim Vlahušićevim aktivnostima ne bismo sudjelovali. - rekao je Barač.

Po pitanju referenduma oprezan je i predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž. Nekad u koaliciji s Vlahušićem, danas u koaliciji s Mato Frankovićem, no njegov stav o upravljanju zidinama je ostao nepromijenjen.

- Sam referendum po meni nije toliko bitan u cijeloj toj priči, a stav DUSTRA-e je da svom gradskom imovinom, pa tako i zidinama, treba upravljati Grad Dubrovnik, odnosno da se novac treba slijevati u gradski proračun, a ako Grad smatra da netko radi dobar posao kad je u pitanju obnova baštine, treba mu omogućiti da ga nastavi obavljati i dalje. DUSTRA smatra da DPDS radi dobar posao na obnovi baštine, no Grad bi im trebao plaćati po izvedenim radovima. Kad je u pitanju DUSTRA-ina podrška Vlahušićevu referendumu, nećemo govoriti što bi bilo kad bi bilo, ali gradski novac od gradske imovine treba se slijevati u Gradski proračun. - kazao je Raguž.

Iako je Vlahušić narančasti HNS-ov dres davno skinuo, Vlahušić i HNS i dalje dijele isto mišljenje o upravljanju zidinama pa predsjednica dubrovačkog HNS-a Nataša Gabričević pozdravlja najavu Andra Vlahušića o organiziranju referenduma.

- Referendum je demokratski način izražavanja volje građana i mi ga svakako podržavamo, a posebno kad je riječ o temi upravljanja zidinama koja je doista od velike važnosti za sve naše sugrađane. Pozdravljamo ovakve prijedloge, ali nas žalosti da aktualna vlast nije sama donijela pravu odluku i presjekla ovu temu u interesu Grada i građana. Vidjeli smo kroz istupe različitih političkih opcija u Gradu da većina zastupa slične ili iste prijedloge koji se svode na to da upravlje novcem od zidina preuzme Grad, a da DPDS nastavi sa svojim hvalevrijednim ulogom u održavanju i obnovi spomeničke baštine. Uvjereni smo da će prijedlog bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića podržati većina naših sugrađana, a sve s ciljem transparentnijeg, a usudim se reći i svrsishodnijeg upravljanju novcem od zidina u ovako financijski turbulentnim vremenima. Moram naglasiti da je preuzimanje upravljana novca od zidina bila jedna od točaka programa HNS-a i na prethodnim lokalnim izborima. - rekla je Gabričević.

Iako je mišljenja kako su referendumi inače dobrodošli, kad je u pitanju Vlahušićev, iako su zajedno na sudu pokrenuli spor o ništetnosti ugovora o zidinama, bivši gradonačelnik Vido Bogdanović, poprilično je skeptičan.

- Referndum je uvijek dobrodošao da bi se dobila informacija o raspoloženju i stavu javnosti o važnijim pitanjima, ali isto tako ne znam koliko je Vlahušić poštovao stav javnosti na referendumu o golfu na Srđu. Očito on ima dvostruke aršine. Taj referendum, koji najavljuje Vlahušić, zahvaljujući hrvatskim zakonima, ne bi bio obvezujući nego informativan jer mu se ne bi odazvalo niti 15 do 20 posto registriranih birača. Sigurno je i da je Vlahušić željan medijske i svake javne pozornosti pa koristi svaku priliku za istaknuti nekakve svoje stavove i želje, a pokriva sve propuste i sve ono što je krivo napravio, a koje svaki dan osjećamo u funkcioniranju Grada. On jasno spominje samo ono što drži pozitivnim dok ga sve ono negativno što je ostalo iza njega ne brine. - rekao je predsjednik gradskog HSS-a Vido Bogdanović.

Iz dubrovačkog HDZ-a o referendum kojega najavljuje bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, a na kojem bi se građani trebali izjasniti treba li zidinama upravljati Grad ili DPDS, nisu komentirali već su izdali priopćenje koje možete pročitati OVDJE.

„Najava Andra Vlahušića, prvog u povijesti osuđenog gradonačelnika Dubrovnika za zloporabu položaja, o pokretanju referenduma o zidinama može fascinirati i zavesti samo potpuno neupućene osobe slabog pamćenja”, navode danas iz dubrovačkog HDZ – a u priopćenju nakon što je bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić najavio kako će početi prikupljati potpise za raspisivanje referenduma treba li upravljanje zidina vratiti Gradu te da novac od ulaznica bude prihod gradskog proračuna, o čemu je Duzbrovnikpress.hr pisao OVDJE.

HDZ pak u svom priopćenju dalje navodi:
„Naime, svi se dobro sjećamo kako je sa sličnom PR dosjetkom Vlahušić krenuo i u kampanju 2009. godine, najavljujući referendum o golfu na Srđu. Još se bolje sjećamo i da je to obećanje olako pregazio čim se dokopao pozicije gradonačelnika, pa je referendumsku inicijativu preuzela i dovela do kraja udruga građana „Srđ je naš“. I ne samo da je na razne načine nastojao „minirati“ referendumsku inicijativu nego je i danas, vjerojatno kao jedini takav na političkoj sceni, bio protiv vraćanja tvrđave Imperijal Gradu. Vlahušić je usvojio retoriku investitora te i dalje nastoji prestrašiti gradsku upravu famoznom arbitražom u SAD-u. A tvrđava Imperijal je vraćena Gradu na inicijativu HDZ-a, koji je to i obećao u kampanji 2017. godine.” - pišu iz HDZ – a.

„Isto tako, činjenica je da je Vlahušić pravomoćno osuđen upravo zbog nezakonitog posuđivanja novca od DPDS-a što na sve načine pokušava izbjeći imputirajući kako mu je netko namjestio.” - navode iz HDZ – a.

Dalje u priopćenju piše:

„Iako se nastoji prikazati kao (jedini) zagovornik interesa Grada, javnost bi valjalo podsjetiti da je Vlahušić kao gradonačelnik zapravo radio sve samo ne branio i zagovarao javni interes. I to ne samo kod Srđa nego i kod primjerice terminala u Gružu. I tu se Vlahušić do zadnjeg trenutka borio za interese franscusko-turskog konzorcija, a ne za to da Grad upravlja tim iznimno bitnim prostorom. A mi u HDZ-u smo spriječili da se to dogodi i sada uz pomoć Vlade RH nastojimo osigurati ključnu poziciju Grada u svim tim planovima oko terminala.

Dakle, najava referenduma o zidinama, za koje su upravo HDZ i ova gradska uprava osigurali za Grad najpovoljniji ugovor s DPDS-om, nije ništa nego pokušaj obmane. No, od demagoga i obmanjivača ne možemo ništa drugo ni očekivati.

Jedino bi možda mogli pomoći mu s referendumima. Primjerice, da HDZ pokrene inicijativu za raspisivanje referenduma o tome bi li Vlahušić trebao vratiti novce koje je pokupio u aferi Revelin. Onoj istoj aferi gdje mu se trenutačno sudi i to ponovo za zloporabu položaja gradonačelnika.” - piše u priopćenju.

dm

Bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić najavio je kako će početi s prikupljanjem potpisa građana za referendum na kojem bi se građani trebali izjasniti jesu li za to da se upravljanje zidinama vrati Gradu Dubrovniku te da novac od ulaznica pripadne proračunu Grada. Vlahušić i još jedna bivši gradonačelnik, Vido Bogdanović kao i predsjednik dubrovačkog SDP – a Jadrana Barača inače su pokrenuli i tužbu, odnosno parnicu kojom traže da se poništi ugovor između Grada Dubrovnika i DPDS – a o upravljanju zidinama.

- Ja ću referendum raspisati sam s pitanjem jesu li građani za to da sav novac od zidina pripadne proračunu Grada Dubrovnika, a da DPDS nastavlja obnavljati spomenike s područja negdašnje Dubrovačke Republike prema programu kojega će donijeti Grad i kojega bi Grad Dubrovnik financirao. - izjavio je Vlahušić.

Inače, organiziranje referenduma s pitanjem tko bi trebao upravljati zidinama ne najavljuje se prvi put. Još 2011. njegovo je organiziranje, još kao vijećnica HDZ-a u tadašnjem sazivu Gradskog vijeća, najavljivala Dubravka Šuica, a nakon što je jedan od vijećnika na sjednici Gradskog vijeća u to vrijeme predložio da Grad raskine ugovor s Društvom prijatelja dubrovačke starine.

Iako je referendum Šuica te 2011. najavljivala organizirati na jesen te isticala da su tadašnji HDZ-ovi vijećnici Gradskom vijeću predali potpise za raspisivanjem, do referenduma s pitanjem "Tko treba upravljati dubrovačkim zidinama, trojac HNS-SDP-Nezavisna lista Pera Vićana ili DPDS?", nije došlo.

Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma njihovo je temeljno pravo, prema Statutu Grada Dubrovnika, prijedlog o raspisivanju referenduma, osim jedne trećine vijećnika, može podnijeti gradonačelnik, ali i 20 posto od ukupno upisanog broja birača.

Ukoliko referendum predlaže 20 posto birača, Gradsko vijeće prijedlog dostavlja mjerodavnom tijelu državne uprave koje u roku 60 dana mora utvrditi ispravnost podnesenog prijedloga. Ukoliko je prijedlog za raspisivanje referenduma ispravan, Vijeće u roku od 30 dana mora raspisati referendum.

No, da bi se volja građana na referendumu u konačnici i provela, mora mu se odazvati 50 posto od ukupno upisanog broja birača na lokalnoj razini, odnosno u Gradu Dubrovniku.

Vlahušić se inače dugi niz zalaže da zidinama upravlja Grad Dubrovnik. Da bi mu referendum uspio trebat će mu velika podrška građana. Na tu podršku računa i na idućim lokalnim izborima budući da je već najavio kako će se ponovo kandidirati za gradonačelnika. Kako su lokalni izbori blizu, sasvim je sigurno kako organiziranje referenduma nije spomenuo slučajno.
No, Vlahušić pak tek treba odgovoriti kako će skupiti 20 posto potpisa od ukupnog broja birača, tim više kad se uzme u obzir na je na gradskoj političkoj sceni on trenutno solo igrač koji iza sebe nema ne samo veliku, nego nikakvu stranačku „infrastrukturu”.

U kontekstu nadolazećih lokalnih izbora, svakako je pitanje može li Vlahušić u roku od osam mjeseci organizirati referendum te hoće li se od održati prije ili poslije izbora. Ukoliko se dogodi prije, referendum bi mu mogao poslužiti za mjerenje rejtinga, ako stav građana o tome tko treba upravljati zidinama podrazumijeva glas za Vlahušića kao gradonačelnika na svibanjskim lokalnim izborima, a što je ipak diskutabilno.