Prikazujem sadržaj po oznakama: radovan fuchs

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u ponedjeljak da Hrvatska ima oko 4000 manje prvašića u odnosu na prethodne godine, te upozorio da je to dalekosežni problem, a daljnji pad nataliteta mogao bi rezultirati i tehnološkim viškovima u sustavu obrazovanja.

- Prvašića je ove godine oko 36.000, a prethodnih godina imali smo ih oko 40.000. - istaknuo je Fuchs u Vukovaru, gdje je na prvi dan nove školske godine bio na otvorenju obnovljene i opremljene Osnovne škole "Nikole Andrića".

Upozorio je da je zbog pada nataliteta posljedično moguće stvaranje tehnoloških viškova u cijelom sustavu od osnovnoškolskog do visokoškolskog obrazovanja.

- Imat ćemo i pad broja studenata, pa je pitanje treba li nam toliki broj profesora, studentskih domova i visokoškolskih institucija. To je dalekosežan problem, efekti ovakvih pojava bit će vidljivi za 10 ili 20 godina. - izjavio je Fuchs,

Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u školsku godinu 2005./2006. krenula 46.793 prvašića, a ministar znanosti i obrazovanja ističe kako Hrvatska već neko vrijeme bilježi pad broja školske djece. Naglasio je kako je pad nataliteta problematičan i na tome svi zajedno moramo učiniti nešto kako bi se to promijenilo.

Najavio je i da će do listopada krenuti pozivi za podnošenje prijava za financiranje obnove i izgradnje škola kako bi se cjelodnevna nastava u osnovnim školama mogla početi provoditi do 2027., kako je i zamišljeno u reformi obrazovanja.

- Ima u Hrvatskoj škola koje rade u dvije smjene i ne zadovoljavaju pojedine kriterije. Stoga će se vrlo brzo krenuti s pozivom za podnošenje prijava za financiranje izgradnje, dogradnje, adaptacije i opremanja tih objekata. - najavio je ministar.

Poziv za financiranje obnove i izgradnje škola tekstualno je već pripremljen i ići će najkasnije do listopada. Taj poziv bit će kontinuirano otvoren, neće biti natječaja niti sistema "najbržeg prsta".

Djeca bi ubuduće trebala duže boraviti u školi, a mijenjat će se i način podučavanja, te ministar očekuje da će to rezultirati boljim rezultatima naših učenika.

- Infrastrukturni preduvjeti trebali bi nastavnicima omogućiti više vremena, prostora i mogućnosti za drugačiju primjenu nastavnog procesa. - kaže Fuchs uvjeren da će to izazvati značajan pomak.

Ponovio je i da je reformom zamišljeno da sva školska djeca imaju topli obrok pa će škole morati imati kuhinju i blagavaonicu. Rješavanju tog pitanja, poručio je, neće se pristupati parcijalno, već će sve škole krenuti u istom trenutku s istih pozicija.

Upitan hoće li država financirati prehranu učenika, odgovorio je da je u postojećem konceptu školska prehrana na razini lokalne uprave i samouprave koja se o tome brine.

Južni

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić u ime Zajednice općina RH kojoj predsjedava uputio je ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu pismo sa zahtjevom za hitnim izmjenama „Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova”. U pismu ističe bojazan da bi proces mogao rezultirati fijaskom.

Inače, taj natječaj koji je otvoren 2. svibnja s mogućnošću prijave od dva mjeseca „težak“ je oko 1,22 milijardi kuna. Odnosi se na izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova, a s ciljem otvaranja novih 22.500 vrtićkih mjesta diljem Hrvatske.

Ističući na početku pisma kako su kriteriji ocjenjivanja kvalitete projektnih prijedloga strateški potpuno pogrešni i stoga neće rezultirati ostvarenjem željenog cilja, Lasić navodi i da su u konačnici duboko nepravedni. Strateški pogrešnim uvjetom smatra onaj najvažniji, prema kojem više bodova dobivaju one jedinice lokalne samouprave koje imaju manji postotak upisane djece u odnosu na broj živorođene djece u dobi za vrtić, jer „se na taj način od ulaganju u predmetnu infrastrukturu praktično eliminiraju općine i gradovi koji su dokazano sposobni ozbiljno upravljati predškolskim odgojem i obrazovanjem”.

„Baš tim JLS-ovima je najpotrebnije ulaganje u predškolsku infrastrukturu, jer se u pravilu radi o općinama i gradovima s daleko najvećim brojem djece i u postotku i u apsolutnom broju, a kojoj treba osigurati uvjete za predškolski odgoj. Također, upravo ti JLS-ovi godinama sustavno ulažu veliki, gotovo neizdrživi udio svojih proračunskih sredstava u osiguravanje svih potrebnih uvjeta za predškolski odgoj, kako u zadovoljavanje svih pedagoških kriterija tako i u skupe zakupe za unajmljene prostore u kojima se programi odvijaju.” – napisao je Lasi te dodao kako je ovakav kriterij i „duboko nepravedan, jer kažnjava sve one koji su i do sada ulaganje u predškolski odgoj odredili kao svoje prioritete, a nagrađuje nepostojanje upravljačkih kapaciteta ili sustavni nerad i nebrigu za predškolski odgoj”.

I dok taj omjer upisanih i rođenih može donijeti i do 100 od ukupno 110 bodova, Lasić smatra spornim da mjesta s pozitivnim demografskim trendovima dobiju tek do pet bodova.

„U najmanju ruku je neobično, a posebno u okolnostima jasnih rokova do kojih sredstva koja su nam na raspolaganju trebaju biti iskorištena, da prijavitelji koji imaju visok stupanj pripremljenosti projektne dokumentacije, ili u potpunosti spremnu, ne ostvaruju nikakvu bodovnu prednost u odnosu na one koji će „majke mi“ Izjavom prijavitelja potvrditi da će ishoditi svu potrebnu dokumentaciju. Tko uopće u demokratskoj državi s jasnim procedurama može prejudicirati rješenja nadležnih tijela i institucija? U konačnici će to rezultirati kaosom, jer priprema projektne dokumentacije i realizacija projekata su zasebni višegodišnji procesi koji, da bi se uspješno proveli, uglavnom zahtijevaju ozbiljne, pripremljene korisnike.“ – stoji nadalje u pismu.

Lasić smatra i kako je u ovim tržišnim uvjetima nedostatan iznos od devet tisuća kuna po metru kvadratnom za dnevni boravak, dodajući kako većina JLS-ova jednostavno neće moći financijski nadoknaditi.

Pitajući se kako je uopće moguće raspisati natječaj uz ovakve uvjete, Lasić poručuje:
„Ovaj Poziv će eliminirati kapacitirane prijavitelje koji neće neodgovorno potpisivati šaljive Izjave i kojima je ulaganje u predškolsku infrastrukturu nasušna potreba, kako bi uopće mogli držati razinu usluge i održati vrtiće.”

Učenici od ponedjeljka više neće morati nositi maske za vrijeme nastave. Također, ublažit će se i mjere vezane uz izlete i nastavu u prirodi, rekao je danas ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

- Kao što smo i najavili, od sljedećeg tjedna maske se više neće nositi za vrijeme nastave. - rekao je Fuchs nakon sjednice Vlade.

Odluka je usaglašena s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, odnosno epidemiolozima.

- Maske ostaju u javnom prijevozu i u hodnicima u školi, ali učenici ih za vrijeme satova više ne moraju nositi. - rekao je Fuchs dodavši kako maske neće morati nositi ni nastavnici, koji su u dobroj mjeri i cijepljeni i koji se testiraju kao i djeca.

dm

Ministarstvo obrazovanja pregovara s epidemiolozima o ukidanju nošenja maski u školama, rekao je danas ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs za HRT.

- Sada imamo praznike i razgovaramo i dogovaramo varijantu da skinemo i maske djeci u učionicama. - kazao je Fuchs.

On je istaknuo kako se sve ipak mora do kraja usuglasiti s Hrvatskom zavodom za javno zdravstvo.

- Mislim da idemo u tom smjeru i ja se nadam da ćemo već od sljedećeg tjedna moći funkcionirati na način da djeca u školama neće trebati imati maske. - rekao je ministar.

dm

U sljedećih mjesec dana razmislit će se o ukidanju maski u školama ako se pokaže učinkovito testiranje djece i s tim u vezi ukidanje samoizolacije. - rekao je ministar Radovan Fuchs u Dnevniku Nove TV, a nakon što je HZJZ objavio preporuke za učenike i roditelje prema kojima učenici koji se samotestiraju više ne moraju u samoizolaciju u slučaju kontakta s pozitivnom osobom.

- Ako ovo se pokaže učinkovitim i dobrim kroz sljedećih mjesec dana razmislit ćemo i o toj varijanti i razgovarati s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. - rekao je ministar Fuchs.

dm

Broj zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj i danas je rekordan. Na PCR i antigenskim testovima pozitivnih je preko 16 tisuća. No, ministar obrazovanja Radovan Fuchs i dalje je stava kako „treba držati škole otvorenima gdje je to moguće”.

- Ostajemo pri onim početnim doktrinama provođenja nastave, a to je da ne proglašavamo opći prelazak na online, niti ćemo preporučiti da se tako nešto radi po županijama. - rekao je Fuchs.

Osim što ne razmišlja o prelasku na online nastavu, Fuch će izgleda tražiti promjenu u pristupu stavljanja razreda u samoizolaciju.

- Razgovaramo sa Zavodom za javno zdravstvo i stožerima da se revidira pristup slanja učenika u samoizolaciju jer de facto ako je samo jedan pozitivan učenik, cijeli razred završava u samoizolaciji. - rekao je Fuchs.

Ipak, nisu sve županije poslušale Fuchsa i njegovo insistiranje na nastavi u razredima. Osječko – baranjska županija donijela je odluku od prelasku učenika od petog razreda na više na online nastavu.

Inače, Osječko - baranjska županija, baš kao i Dubrovačko - neretvanska, danas bilježe preko 600 pozitivnih. No, dok su učenici u Osječko – baranjskoj županiji prešli na online nastavu, u Dubrovačko – neretvanskoj to nije slučaj. Očito su u stožeru u toj županiji puno savjesniji nego u stožeru u Dubrovačko – neretvanskoj županiji.

Bilo bi dobro da su više savjesniji tim više ako se uzme u obzir da se centar Županije – Dubrovnik priprema za Festu svetoga Vlaha, a ne treba posebno podsjećati na broj pozitivnih u dubrovačkom dijelu županije nakon prošlogodišnje Feste kada su na snazi bile neke mjere kojih se nitko nije pridržavao. No prošle godine nije bilo omicrona čije je širenje znatno progresivnije od delta soja.

Nakon što su pojedini fakulteti najavili kako će tražiti COVID potvrde ili negativan nalaz testiranja i od studenata, a ne samo od zaposlenika, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs kazao je kako je riječ o autonomiji sveučilišta.

- Oni mogu to zatražiti, ali u ovom trenutku odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske nije predviđeno da studenti moraju dokazivati svoj status COVID potvrdama ili antigenskim testiranjem. - rekao je ministar Fuchs.

Testiranje ili COVID potvrda ipak će biti nužna za pojedine studente, a Fuchs je i pojasnio za koje:
- Za one kategorije koje moraju obavljati praksu u okviru svoje edukacije u institucijama u kojima je to nužno, npr. studenti medicine, studenti sestrinstva i studenti učiteljskih fakulteta koji odlaze na praksu u učionice. - rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

dm

Nema sankcija sankcija za necijepljene i netestirane, ali takvi neće moći doći na svoje radno mjesto. - rekao je ministar znanosti i obrazovanja za Novi list dodavši kako „neopravdani nedolazak na radno mjesto spada u radno pravo za koje su predviđene sankcije”.

Drugim riječima, nema sankcija za necijepljenje i netestirane osim ako ne dođu na posao, a na posao bez COVID potvrde ili negativnog testa ne mogu doći pa je sasvim jasno da ministar Fuchs samo nije jasno želio izgovoriti kako su mogući otkazi za prosvjetne djelatnike.

- Već sam jednom rekao i opet ponavljam, nije ovo nečiji hir. Svatko od nas mora napraviti što može kako bismo što prije izašli iz ove situacije. Cijepljenje je jedini način da se vratimo u pretpandemijsko vrijeme. Ne vjerujem da ima puno onih koji će staviti bilo što ispred interesa djece jer svi mi koji radimo u sustavu odgoja i obrazovanja smo tu zbog učenika. - rekao je Fuchs na Novi list također ustvrdivši kako ne očekuje puno problema u obrazovnom sustavu zbog uvođenja COVID potvrda ili negativnog testa za dolazak na posao.

Prethodno je inače ministar kazao kako će se zaposlenici moći testirati u školama i izvan škole. Smatra i kako nema baš škola u kojima će biti jako puno nastavnika koje će trebati testirati jer je procijepljenost u obrazovnom sustavu porasla zadnjih nekoliko tjedana. Istaknuo je i kako su sada u ukupnom prosjeku od oko 74 posto.

dm

Škole neće moći normalno funkcionirati ako se dovoljan broj građana ne cijepi. - izjavio je danas ministar znanosti i obrazovanja radovan Fuchs u Župi dubrovačkoj koju je s ostalim članovima Vlade posjetio uz Dane hrvatskog turizma koji se tamo održavaju.

- Povratka u normalan život neće biti niti će škole moći normalno funkcionirati sve dok se ne cijepi dovoljan broj građana. Ministarstvo pažljivo prati situaciju u obrazovnom sustavu. - kazao je Fuchs i još jednom naglasio:
- Ako se dovoljan broj naših građana ne procijepi nećemo se moći vratiti u nekakav normalan život i škole neće moći funkcionirati kako bi trebale funkcionirati, stalno će netko biti u izolaciji.

Kad bi se dovoljan broj građana procijepio, rekao je Fuchs, „tek tada se sve može vratiti u normalnu kolotečinu.
- Onda, kad je netko u školi od djece bolestan, ostat će kod kuće kao da ima gripu, a ostali neće morati ići u izolaciju. To je cilj. - rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Fuchs nije želio komentirati što će biti s nastavom nakon sljedećg tjedna školskih praznika i online nastave, kazao je kako na to pitanje može odgovoriti jedino ako zna kako će se kretati broj oboljelih, a on nije dobar.
- Jako je veliki broj djece koja su pozitivna. Na sreću su te kliničke slike prihvatljive. Dramatičan je skok s dvije na četiri tisuće, a broj bolesne djece u Hrvatskoj će se približiti brojci od pet tisuća. - rekao je još jučer Fuchs, a danas je odbacio mogućnost da bi kvaliteta obrazovanja mogla biti poremećena ako se uvede online nastava što pak ovisi o svakom lokalnom Stožeru civilne zaštite posebno.

- Odluke donose lokalni stožeri. Dogovor je da izvide situacije i donesu odluke. - rekao je inače Fuchs o tome hoće li se online nastava produžiti i na razdoblje nakon praznika koji slijede i dva dana online nastave, odnosno nakon 6. studenoga.

Fuchs je dogovorio da se idući tjedan četvrtak i petak napravi nastava online. - rekao je premijer Andrej Plenković novinarima nakon što je u Banskim dvorima završio sastanak s predstavnicima vladajuće koalicije.

Idući tjedan učenici će tako od 1. do 3. studenoga imati jesenske praznike koji su već bili u školskom kalendaru, a 4. i 5. studenoga nastavu će pratiti online putem, odnosno klasične nastave po školama neće biti.

Mjera je to koja se odnosi na sve škole na razini zemlje.

Stožeri naime imaju pravo samo donositi odluke o mjerama pa tako i o načinu odvijanja nastava. No, dok broj zaraženih među školskom populacijom iznimno raste, stožeri se ne usude sami donijeti odluku o načinu odvijanju nastave već čekaju da to učini nacionalni Stožer ili pak sam premijer Andrej Plenković.

Važno je inače istaknuti da je procijepljenost školske populacije tinejđerske dobi u Hrvatskoj inače iznimno niska.

nm