Prikazujem sadržaj po oznakama: promet

Koliko smo puta čuli, koliko smo puta i na stranicama Dubrovnikpress portala pisali o lošoj prometnoj povezanosti Dubrovnika, nebrizi države koja je autocestu dovela do svakog zaseoka, osim do Dubrovnika. Prometna povezanost nije naravno ono što Dubrovčane muču „od jučer”, a kako su i prije 96 godina Dubrovčani vapili za boljom prometnom povezanošću pokazuje i izvadak iz tadašnjeg Dubrovačkog list.

Osim toga ovaj izvadak pokazuje i zanimljive političke okolnosti toga doba u kojem su se Dubrovčani, barem po tadašnjem Dubrovačkom listu, željeli prometno bolje povezati „preko Trebinja, Gackog i Foče sa uskotračnim željeznicama Srbije”, kako se navodi u tekstu da se uspostavi stanje „koje je postojalo hiljadu godina, dok ga nije nasilno i umjetno prekinula Austrija”. „Tuda je naime vodio dobro poznati „Dubrovački drum”, navodi se u Dubrovačkom listu iz 1923. godine, a izvadak možete pročitati u nastavku.

"Grad, iz koga treba preko 30 sati neprekidne vožnje u neudobnim željezničkim vagonima, da stigneš u Zagreb i Beograd, a do ostalih naših privrednih centara još nekoliko sati više, već je tim isključen od svakog jačeg privrednog pokreta, pogotovo pak kad nema saobraćajnih veza ni sa svojom najbližom okolicom. Oko 35.000 km2 u zaleđu Dubrovnika između Neretve i albanske granice nema skoro nikakve željeznice, a drumovi koje je austro – ugarska i crnogorska vlada tu probila ne vode u Dubrovnik, već u pravcu Sarajeva i Cetinja.

Odviše smo daleko od naših centara, odviše smo odijeljeni od ostalog svijeta, pa i od najbliže naše okoline! - To je osjećaj, koji svi u Dubrovniku imamo i koji pritište kao kakva mora svakim naš podhvat, cijeli naš privatni i javni život. Naše se energije troše u stranom svijetu, našim prištednjami koriste se drugi jer kod kuće nemamo način da uložimo ni jedno ni drugo. Kao junaci romantičkih epa u začaranim dvorima, dubrovčani žive u uspomenama čekajući riječ koja će ih osloboditi i pustiti ih, da se iz ovog opčaranog grada razlete po domovini i prionu na posao narodne i gospodarske i političke obnove uz svoje drugove iz Beograda i zagreba, Ljubljane i Skoplja, Sarajeva i Novog Sada.

Jedino što ih još svojom beskrajnosti mami je more. Preko 100.000 tona brodskog prostora, od 130.000, što ih Jugoslavija ima, dubrovačko je, ali nije na žalost upisano sve na ime Dubrovnika.

A ovako ne bi trebalo, dapače ne bi smjelo ni da bude. U ovo 5 godina od kad je grad otvorio svoje dveri pobjednoj srpskoj vojsci te u srpskom vojniku pozdravio vjesnika boljih vremena, bilo je čas kad se je najbolje vidjelo, kako energije, koje su digle Dubrovnik, nijesu propale, već su samo uspavane. Nije bilo prigode trgovačke, koje bistro oko dubrovačkog trgovca nije zapazilo i iskoristilo. To prirođeno realno shvaćanje prilika upozorilo ga je također, da taj ekonomski polet nema u sebi ništa stalno, ništa određeno doklegod se ne riješi naše željezničko pitanje na način, da Dubrovnik ne bude ostavljen po strani. To treba osobito naglasiti jer Dubrovnik ne traži, da njegov Gruž bude izlazište velike jadranske željeznice: naš zahtjev, da preko Trebinja, Gackog i Foče budemo spojeni sa uskotračnim željeznicama Srbije, znači samo neku vrstu uspostave onog stanje, koje je postojalo hiljadu godina, dok ga nije nasilno i umjetno prekinula Austrija. Tuda je naime vodio dobro poznati „Dubrovački drum”.

Tom gradnjom Dubrovnik bi dobio ne samo najkraću svezu sa Srbijom, već i sa svojim neposrednim zaleđem Hercegovinom. Bez nje Dubrovniku je suđeno, da i nadalje drijema i u nametnutoj dokolici sanjari o prošlim danima."

Dubrovački list, 1923. godine

D.M.

Radi održavanja tradicionalne pučke manifestacije „Gruška noć“ uspostavit će se privremena regulacija prometa.

Naime, u subotu, 31. kolovoza od 17,00 sati do 5,00 sati 1. rujna 2019. za promet biti zatvorena ulica Obala Stjepana Radića i dio ulice Pape Ivana Pavla II, od Solske baze do stanice Lapad.

Za vrijeme privremene regulacije prometa kao zaobilazna cesta za prometovanje vozila koristit će se ulice Andrije Hebranga (dvosmjerno), te ulice dr. Ante Starčevića–Splitski put-Vladimira Nazora.

Gruška noć započinje u 22 sata, a za odličnu atmosferu i zabavu ove godine pobrinut će se Željko Bebek.

Grad Dubrovnik

Završeni su radovi na izgradnji i uređenju pješačkih prijelaza na dionici državne ceste D8 na području Općine Župa dubrovačka. Prva faza radova koje je Općina Župa dubrovačka izvela s Hrvatskim cestama obuhvatila je uređenje pješačkih prijelaza na raskrižju D8 i D223 na Dupcu, te dva semaforizirana pješačka prijelaza s kompletnom svjetlosnom te vertikalnom i horizontalnom signalizacijom i to na lokacijama Čibača - Mišići i Mlini - Popolica. U sljedećoj fazi radova, najavljuje pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Župa dubrovačka Jure Marić uredit će se pješački prijelazi u Zavrelju kod skretanja za Hotel Astareu i Platu kod skretanja za hotele Plat.

- Na lokacijama Mlini-Trgovište i Plat-okretište postavit će se vertikalna i horizontalna signalizacija bez ocrtavanja pješačkih prijelaza. Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa pristupiti će se i uređenju pješačkog prijelaza na lokaciji Soline. Time bi uz postojeća dva pothodnika u Kuparima te samaforizirane prijelaze na raskrižjima za Poslovnu zonu i Srebreno ipak poboljšala razina sigurnosti za sve veći broj stanovnika i posjetitelja Općine Župa dubrovačka. - kazao je Marić te istaknuo kako tu nije kraj radovima na poboljšanju Župske cestovne infrastrukture te sigurnosti pješaka i vozača u prometu.

- obzirom da su Hrvatske ceste nedavno ugovorile izradu Projekta poboljšanja prometnih uvjeta na kompletnoj dionici državne ceste D8 kroz Općinu Župa dubrovačka, što se praktički odnosi na područje od Orsule do Oboda, za očekivati je da će se kroz taj projekt tražiti trajna rješenja u vidu pothodnika i nathodnika te krenuti u njihovo projektiranje i ishođenje potrebnih dozvola koji su preduvjet realizaciji tih projekata. - rekao je Marić, naglasivši kako je upravo Projekt poboljšanja prometnih uvjeta na dionici državne ceste D8 kroz Župu za Općinu od iznimnog značaja.

- Kroz ovaj projekt je predviđeno projektiranje trajnih rješenja za sigurno prometovanje vozila i pješaka, posebno pješaka u vidu pothodnika i nathodnika, sanacije klizišta, izgradnje nogostupa, uređenja postojećih i izgradnju planiranih raskrižja, skretača, signalizacije i projektiranje brojnih rješenja uz ishođenje dozvola, Općina Župa dubrovačka zatražila je od Hrvatskih cesta formiranje radne skupine za praćene realizacije ovog projekta., a u kojoj bi bio po jedan predstavnik Općine Župa dubrovačka te predstavnih Hrvatskih cesta - Tehničke ispostave Dubrovnik. - rekao je Marić.

Inače, dionicom državne ceste koja prolazi Općinom Župa dubrovačka, a pokazuju to brojači, dnevno prođe preko 25 tisuća vozila. Prometni čepovi na području Župe gotovo su svakodnevni, posebice u vremenu kad se stanovništvo nakon završenog radnog dana zaputi svojim domovima.

Pravo prometno rješenje za Župu jest izgradnja brze ceste koja se godinama obećava, ali nikako da započne, iako je nedavno baš na sjednici Vlade u Dubrovniku, taj projekt uvršten među prioritetne.
- Moram naglasiti da sve ove aktivnosti i projekti Općina Župa dubrovačka potencira u nadi što skorijeg nastavka realizacije brze ceste. Naime, sve su ove aktivnosti zapravo puko ''preživljavanje'' kada se uzme u obzir povećanje gospodarskih aktivnosti, a samim time i prometa koji je u dijelu Župe čak i veći od onog službenog broja koji pokazuje brojač prometa u Kuparima. Taj broj već debelo prelazi 25 tisuća vozila dnevno jer brojač u Kuparima ne registrira dio dnevnih relacija stanovništva Župe istočno od raskrižja Srebreno, a koje spaja sve centralne funkcije Općine. Naime, s južne strane Općine je uprava, ugostiteljski, turistički i trgovački sadržaji, dječji vrtić sa 500 djece, a sa sjeverne strane je osnovna škola s preko 850 djece, sportska dvorana i sportski sadržaji.- rekao je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Župa dubrovačka Jure Marić.

„Liberalizacija usluga taksi prijevoza je, prema mišljenju gradonačelnika Mata Frankovića, glavni uzrok kaosa na gradskim prometnicama. Svoje viđenje stanja u prometu gradonačelnik je iznio premijeru Andreju Plenkoviću prilikom njegovog nedavnog posjeta Dubrovniku, kada se premijer osobno mogao uvjeriti u katastrofalno stanje dubrovačkog prometa. Kao i obično, gradonačelnik Mato Franković populistički obmanjuje javnost te ostaje nedoslijedan oko uzroka prometnih gužvi jer je svojedobno objavio kako gužve ne čine taksisti već građani Dubrovnika. Ovakve i slične izjave prikazuju kaotičnost u ovoj gradskoj upravi.” - piše danas u priopćenju predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač.

„Prema navođenju gradonačelnika Frankovića prije izmjene zakona, odnosno liberalizacije taksi-tržišta, bilo je 220 izvršitelja taksi-usluga. A brojna su svjedočenja kako su upravo tih 220 licenci bile predmetom najgorih zlouporaba od strane lokalnih šerifa. Ako je liberalizacija išta dobroga donijela, to je sloboda ljudima da se otmu od političkih/stranačkih okova kako bi mogli zaraditi svoj kruh izvan koruptivnih ralja lokalnih moćnika.” - navodi Barač.

„I tu se krije glavni razlog optužbi protiv taksista za gužve u prometu. Jer bi gradonačelnik, da uistinu želi smanjiti gužve u prometu, lako mogao utjecati na nadležna tijela (Sektor inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta, Inspektorat rada, Carinsku upravu, Poreznu upravu te Komunalno redarstvo Grada Dubrovnika) da koordinirano kontroliraju obavljanje taksi-prijevoza na području Grada (podsjećam kako je gradonačelnik nedavno vršio pritisak na Carinsku upravu koja je na temelju njegovog zahtjeva zatvorila rad žičare u Dubrovniku). Dio problema je i u prekomjernom broju taksi-vozila koja rade mimo zakonskih propisa te na taj način ugrožavaju prijevoznike koji rade u skladu sa zakonom, a sve ih se trpa u isti koš.” - smatra predsjednik dubrovačkih SDP-ovaca.

Barač dalje piše:

„Nadalje, kaos na ulicama Dubrovnika nije posljedica "loše promišljene liberalizacije", već je posljedica neplanske i stihijske urbanizacije koja nije praćena razvojem pripadajuće prometne i ostale infrastrukture što rezultira komunalnim kolapsom. Naime, nove prometnice nisu građene još od vremena bivše države. Svjedoci smo suštinski licemjernih najava izmjena Zakona o cestovnom prometu u Saboru koje bi tobože riješile prometne gužve, a nasuprot tome, i dalje se ništa ne čini po pitanju izmjene postojećeg GUP-a i prateće zakonske regulative kojima se zadovoljavaju apetiti građevinskog lobija pretvarajući ono malo preostalih zelenih površina u beton te se time nepovratno razara Grad.” - navodi se u priopćenju.

„Nedavno smo svjedočili kako članovi Vlade RH-a mešetare GUP-om i zemljištima po cijeloj Dalmaciji (prisjetimo se i afere "Okrajak" na lokalnom nivou gdje je parking uz cestu trebao biti zamijenjen novim zgradama). Gradonačelnik očigledno ne razumije što znači planski voditi Grad i rješavati probleme budući se samo bavi demagogijom i zloupotrebom javnog novca za objave nesuvislih i neprovedivih rješenja putem medija, a sve u cilju stjecanja populističkih bodova i stvaranja dojma da nešto „rješava“. Dokaz glavnog uzroka prometnog kolapsa, koji već godinama traje u Dubrovniku, najbolje se ogleda u današnjem stanju Ulice bana Jelačića kao glavnom spomeniku građevinske stihije.” - zaključio je predsjednik GO SDP Dubrovnik Jadran Barač.

DPP

Inicijativom Gradskog kotara Pile - Kono Grad Dubrovnik i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko - neretvanske županije pokrenuli se nedavno projekt uređenja prostora oko platana na Pilama. Kako je riječ o zaštićenom platanu, uređenju prostora oko njega pristupa se prema posebnim smjernicama.

Naravno, s uređenjem prostora oko platana ponovno se postavlja pitanje realizacije projekta još iz 2004. godine, a koji je predviđao izgradnju prometnice. Svi oni koji su, protiveći se tom projektu ishodovali zaštitu platana mogu biti mirni. Naime, prometnica, ukoliko se i bude gradila, platan će zaobići. Potvrdio je to i sam gradonačelnik Mato Franković.

- Sigurno bi promet bio bolji kad bi se prometnica skrenula preko parkinga na Pilama pored restorana i išla pored Hiltona prema Boninovu. Tada bi promet bio brži, ali imamo faktor platana za kojeg neki stručnjaci tvrde da nije star koliko je star dok drugi misle da jest. Platan je zaštićen i naravno da ga ne razmišljamo ukloniti, niti to možemo, a niti želimo. - kazao je gradonačelnik.

- Radimo jedno rješenje da platan zaobiđemo, a da preusmjerimo promet i time smanjimo njegov intenzitet na Pilama. No, to je samo razmišljanje o jednom rješenju koje se ne mora realizirati, ali prometno rasterećenje Pila ostaje jedan od glavnih ciljeva. Radimo na rješenjima za shuttle autobuse, uvodimo i online kupnju vinjeta i bukiranja Pila i uz postavljanje sustava na Ilijinoj glavici moći ćemo detektirati svaki autobus koji ne plaća vinjete i takvi više neće moći dalje prema Pilama. - rekao je Franković.

Dok Grad u suradnji s Prometnim fakultetom radi na prometnim rješenjima kojima će rasteretiti Pile i pojas oko Grada, uredit će se prostor oko platana. Tako se temeljem elaborata stručnjaka iz Praga pristupilo sidrenju grana pa se u njegovoj blizini mogu postaviti i klupe. Zbog zaštite staništa predviđeno je uklanjanje betonskog sloja. Uklonit će se i ogromne količine šuta koje iza platana ostavljaju nesavjesni građani. Grad bi svakako trebao razmisliti i o uklanjanju kemijskih zahoda potpuno neprimjerenih i za Pile i za Dubrovnik.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić uputio je zahtjev prema Hrvatskih cestama da se radovi koji se trenutno obavljaju na državnoj cesti D-8 (u četvrtak ujutro na predjelu Oboda) obavljaju u noćnim satima kako bi se izbjegle nesnosne gužve.

- Svjedoci smo kako je u tijeku asfaltiranje na cesti D-8 (Jadranska magistrala) na predjelu od Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik. Zbog tih radova stvaraju se nesnosne gužve i na dnevnoj bazi imamo pozive brojnih sugrađana koji su nezadovoljni takvim stanjem. - naveo je načelnik Lasić.

"Zračna luka Dubrovnik u Čilipima ne može normalno funkcionirati, a ugrožen je i rad hitnih službi. Zbog svega navedenog, obraćam vam se sa zamolbom da ispitate mogućnost da se predmetni radovi obavljaju u noćnim satima ili u vrijeme kada su vršna opterećenja na prometnici najmanje. - naveo je u dopisu Hrvatskim cestama konavoski načelnik Božo Lasić.

DPP

Zbog radova na sanaciji šahtova Ulica Iza Grada bit će zatvorena za promet svih vozila, osim interventnih, u noći s utorka, 30. travnja na srijedu, 1. svibnja u vremenu od 00:05 do 5 sati.

Sva vozila koja prometuju iz smjera Ploča prema Pilama preusmjeravat će se na ulicu Petra Krešimira IV te dalje preko Ulice druge Dalmatinske brigade na državnu cestu br. 8.

Grad Dubrovnik

Sukladno donesenoj Odluci nadležnog ureda Grada Dubrovnika i suglasnosti PU Dubrovačko - neretvanske, ovim putem obavještavamo sugrađane da će u nedjelju 28. travnja za vrijeme trajanja utrke Dubrovačkog polumaratona i humanitarne utrke građana 5K na području Grada Dubrovnika u vremenu od 9 do 13:30 sati, biti uspostavljena zabrana prometovanja za sva vozila na sljedećim prometnicama:

Iza Grada, Brsalje, Branitelja Dubrovnika, Put od Republike, Vukovarska, Dr. Ante Starčevića, Nikole Tesle, Obala Stjepana Radića, Obala Ivana Pavla II, dionica državne ceste D420 Solska baza – Sustjepan, bivša županijska cesta 6254 na dionici Sustjepan – Prijevor i obratno.
Obilazne prometnice su:

D8 Komolac – Dubrovnik, D223 Brgat – Dubac – Dubrovnik, D3 Dubrovnik – Split zatim iz pravca Lozice i Nova Mokošica za Dubrovnik, obilazak je preko mosta Dr. Franja Tuđmana na ulicu Petra Bakića.

Du Motion

Velika obljetnica u Dubrovniku jučer je u potpunosti ostala zaboravljena. Naime, jučer je navršeno točno sedam dana od održavanja summita „Kina + 16” i posjete predsjednika Državnog vijeća Narodne republike Kine druga Li Keqianga. Umjesto da su Dubrovčani jučer bacali latice cvijeća putem kojim je kročio drug Li Keqiang, u Dubrovniku kao da se taj povijesni događaj nikad nije ni dogodio.

Tako se ni gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković ni župan Nikola Dobroslavić nisu jučer sjetili još jednom, na veliki jubilej, primiti predstavnike policije kako bi im zahvalili što je posjet druga Li Keqianga prošao bez problema i što je Dubrovnik velikom sinu prijateljskog nam kineskog naroda ostao u najljepšem sjećanju.

Umjesto policajca na svakom kantunu i prohodnih, praznih ulica, zabrane parkinga, što je Dubrovčane, sretne da mogu ugostiti druga Li Keqianga, posebno oduševilo, jučer je u Dubrovniku mogao voziti tko god je htio i gdje god je htio i parkirati se bilo gdje, pa je nastao prometni kolaps, a policije, koja je tijekom posjete druga Li Keqianga pokazala da još uvijek ima obučene ljude koji mogu upravljati prometom, nije bilo nigdje.

Stoga ne bi bilo loše barem svakog petka, ako ne već svaki dan, obilježavati jubilej posjete druga Li Keqianga znatno povećanim angažmanom policije na prometnicama pa da Dubrovčani uistinu imaju neki benefit od posjete velikog sina prijateljskog nam kineskog naroda, da mogu voziti gdje žele i kad žele, a da policija obavlja svoj posao i za dobrobit građana, a ne samo druga Li Keqianga.

Nakon što je gradonačelnik Mato Franković agencijama, koje autobusima dovode izletnike u povijesnu jezgru, poslao naputak prema kojemu od 1. svibnja do 1. listopada, četvrtkom i subotom, neće moći zaustavljati autobuse na Pilama i Pločama, već im se preporuča da autobuse parkiraju u Luci, a goste autobusima javnog gradskog prijevoza upute u povijesnu jezgru, oglasili su se i tzv. srđevci.

Gradonačelnikov naputak za njih je dokaz ponovnog uzmaka gradske uprave pred kontinuiranim problemom zaustavljanja autobusa na Pilama i još jedno odustajanje od bilo kakvo pokušaja smislenog upravljanja procesima. No, nisu baš u pravu, gradska uprava, a gradonačelnik Franković to učestalo u javnosti pojašnjava, ipak kontinuirano radi na pronalaženju rješenja kojima bi se uveo red u prometni nered oko povijesne jezgre, posebice na Pilama, kao točki iskrcaja i ukrcaja gotovo svih putnika namjernika povijesne jezgre.

Rješenja „srđevaca” kao i rješenja na kojima radi gradska uprava jednako su dugoročne naravi, odnosno ne mogu se implementirati preko noći. Pravo rješenje prometnog krkljanca oko povijesne jezgre zapravo leži u zabrani iskrcaja turista na Pilama. Dotad ćemo se još neko vrijeme gužvati u prometu ukoliko moramo u Grad tijekom sezone.

Dok „srđevci” predlažu, gradonačelnik Mato Franković već najavljuje digitalizirani sustav kupnje vinjeta. Uvođenjem tog sustava svakako se olakšava mogućnost praćenja autobusa koji prelaze Ilijinu glavicu. No, prometni problem time se neće riješiti jer će onih koji imaju uredne vinjete uvijek biti previše, a broj mjesta na Pilama je ograničen.

„Srđevci” predlažu nadzor ukrcaja i iskrcaja putnika koji ne bi smio biti duži od 10 do 15 minuta. Najčešće i nije, ali nisu oni koji izlaze i ulaze u shuttle i druge putničke autobuse, jedini sudionici u prometu na Pilama. Pile nisu dovoljno široke za obuhvatiti svu masu ljudi, odnosno možda bi i bile da se pametno pristupi njihovoj rekonstrukciji, ali svaka bi vlast pa i aktualna, osim ako nije ustrajna, u tom pokušaju od strane raznoraznih aktivista odmah biva zaustavljena. Uostalom, zar se to već u ne tako davnoj prošlosti nije dogodilo i zar među tim aktivista nisu oni koji danas nude raznorazna rješenja za rasterećenje Pila?

I „srđevci”, kao i aktualna vlast zagovaraju stav da se kombiji koji dovode turiste prebace na Ploče, ali Ploče su tek usko grlo pojasa oko povijesne jezgre. Uostalom, na Pločama je već kaos. Sezona se još nije ni zahuktala, a tamo se već stvaraju gužve. Na Pločama su i karićari, taksisti, autobusno stajalište javnog gradskog prijevoza redovito je okupirano, a tu je i rijeka ljudi koja ide gore - dole, dakle opet kaos.

S ciljem rasterećenja „srđevci” kao i gradska uprava predlažu da autobuseri za parking koriste plato Luke Dubrovnik i Batahovinu, no i sve da se većina gostiju tamo i iskrca, dalje do povijesne jezgre trebaju gradske autobuse, samo problem je što njih nema dovoljno za prevesti svu tu rijeku turista koji hrle u Grad. Oni koji se uspiju ukrcati u gradski autobus zajedno s građanima voze se sve samo ne kao gospari, što je svojevremeno bila krilatica administracije Dubravke Šuice, koja je pozivala građane da se u dane povećanog priljeva turista voze libertasovim autobusima.

Ne bi li mu pripao dio kolača, u Libertasu se krajem godine pripremaju na kupnju velikih autobusa s harmonikom, kojima bi preuzeli dio transfera iz Luke prema Gradu. Takav harmonika autobus namjeravaju kupiti i za Lapad te ga upregnuti na preopterećenu liniju šestice. No upitno je može li takav autobus zaokružiti na famoznom kružnom toku na Pošti.

Kao jedno od rješenja koje predlažu „srđevci” jest da se promet u mirovanju popne na Srđ, te da se na njegovu platou, na nekoj površini od oko 5 hektara izradi prikladan parkirno garažni prostor. Konačno rješenje bila bi po srđevcima izgradnja još dvije do tri žičare u gradskom vlasništvu kojima bi se, nakon što ih autobusi iskrcaju, gosti niz Srđ i uz Srđ dalje prevozili prema Gradu.

Svakako bi bilo poželjno da Grad ima svoju žičaru, ali ovo je rješenje tzv. srđevaca zaista na dugom štapu, prvenstveno jer je zemlja na Srđu privatna i teško bi bilo privoliti njezine vlasnike da je za bagatelu ustupe Gradu, a golferima su je prodali za dobre pare. Drugi, još veći problem je cesta koja vodi prema Srđu, a koju bi za prometovanje autobusa trebalo itekako urediti i proširiti pa opet dolazimo do problema imovinsko - pravnog karaktera. Osim ako srđevci ne misle da se prijevoz putnika na Srđ obavlja nekom od cesta koje bi se trebale graditi za potrebe golf resorta, a to neće skoro. Osim toga izgradnja gradske žičare itekako bi potrajala baš kao i izgradnja garažno - parkirnog prostora na Srđu.

Ono što je dobro, a što predlažu „srđevci” je veća prisutnost prometne policije na Pilama. Predlažu i svijetleću signalizaciju duž magistrale iz oba pravca prema Dubrovniku, a kojoj je svrha sugerirati vozačima na udaljenost od punkta na kojemu mogu kupiti vinjete za Pile. Sve su to rješenja kojima se od Dubrovnika čini Disneyland.

Zapravo za kaos u prometu nisu krivi kruzeri i autobusi koji vrše transfere gostiju. Taj su kaos neradom i nebrigom u posljednjih 30 godina proizvele razne političke figure svojim neradom i sad se od aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića očekuje da preko noći promijeni stvari.

U ovom trenutku za prostorno ograničeni grad kao što je Dubrovnik u svom užem centru, jedina mogućnost normalnog odvijanja prometa oko Grada jest uvođenje zabrane za prometovanje putničkih autobusa.

Inače rijetko se do koje znamenitosti u svijetu može doći autobusom na njezinu minimalnu udaljenost kao što se to može na Pile ili Ploče. Dok su se mučile s prometnim rješenjima niti jedna od gradskih garnitura javnosti nije objasnila zašto se autobusima dozvoljava mogućnost dolaska na Pile. Bilo je i tu pogodovanja pojedinim agencijama da bi problem eskalirao kad je Vlahušić uveo naplatu za zaustavljanje na Pilama, ali oni stupići rijetko se kad podignu, a da je sreće ne bi se ni spuštali jer upravo u toj zabrani leži rješenje prometnog rasterećenja pojasa oko povijesne jezgre.

Garaža na Ilijinoj glavici mogla je dijelom riješiti problem da se prilikom njezine izgradnje vodilo računa o izgradnji platoa za autobuse. Bilo je za to dovoljno prostora. Zašto se gosti ne bi pješke niz Bogišićev park spuštali u Grad, zašto to mogu gosti po svim destinacijama u svijetu, a ne mogu gosti u Dubrovniku?

Najavljivala se već zabrana prometovanja oko povijesne jezgre. Vlahušić je rješenje vidio u rigoroznim mjerama, postavljanjem rampe na Ilijinoj glavici, ali to nije ostvario. Franković nije sklon takvim rješenjima te najavljuje sustav kojim će se pratiti registarske oznake automobila i autobusa koji prolaze Zagrebačku te naplaćivati drakonske kazne ako nemaju dozvolu za prometovanje prema povijesnoj jezgri.

Dugoročno će preko Zagrebačke moći samo automobili domicilnog stanovništva i automobili gostiju kojima su privatni iznajmljivači osigurali parking, ali ne na uličnim parkiralištima jer će ona biti na dispoziciji samo vlasnicima pretplatnih parkirnih karata. Uostalom, baš onako kako je i najavljeno.