Prikazujem sadržaj po oznakama: praznik rada

Danas je Praznik rada, do prije svega desetak godina u Hrvatskoj jedno vrijeme onaj jedan od „omraženih praznika”, a koji je reda radi, nešto kao Dan antifašizma, uvršten među neradne dane. Nacionalističke političke elite bile bi ga najradije izbacile iz sjećanja, a kamoli uvrstile u kalendar neradnih dana, baš kao Dan antifašizma, iako antifašizam i Praznik rada, Prvi maj, kako ga ipak još uvijek mnogi od nas zovu, jedno s drugim, u svojim korijenima i nemaju baš nekih poveznica. To što su ga komunjare kasnije iskoristile za vlastitu promociju krivih ideala, neka je druga priča.

Uglavnom, danas se puno priča o radničkim pravima, premijer Plenković hvali se kako je podigao prosječnu plaću, bit će da je on isplaćuje u tzv. realnom sektoru, a u prijedlogu novog Zakona o radu stoji i odredba o ugovoru na neodređeno koji je fakat na neodređeno, do kraja života poželi li tako radnik. Inače, u aktualnom Zakonu s navršenih 65 godina života radnika, poslodavcu se ostavlja mogućnost da takvog radnika pošalje u zasluženu mirovinu, osim ako se drukčije ne dogovore.

No, eto u u novom prijedlogu dogovora nema, radnik bi mogao raditi koliko god ga je volja, a može li čovjek od npr. svojih 70 godina uopće raditi neke poslove, predlagače zakona, one koji se diče kako su „podigli prosječnu plaću”, uopće ne zanima.

Da, danas treba pričati o radničkim pravima, treba pričati o ugnjetavanju dijela poslodavaca, treba pričati o neadekvatnom plaćanju radnika od strane dijela poslodavaca, treba pričati o neplaćenim prekovremenim satima, treba pričati o mnogočemu kada su u pitanju prava radnika. Ipak, treba pričati i o pravima poslodavaca.

Jedan od osnovnih problema hrvatskih poslodavaca jest neefikasnost radne snage, nije to nešto što su poslodavci izmislili, statistika Europske unije je neumoljiva, radnik u Hrvatskoj malo radi, efektivno, ne po broju fiktivnih radnih sati. Zamislimo samo koliko bi radio imaginarni 70 -godišnjak kako su zamislili u Plenkovićevom kabinetu. Naravno, ne vrijedi ovo za sve sektore, budalasto bi bilo npr. napisati da neka blagajnica u nekom trgovačkom centru nema puno efektivno radno vrijeme, ali određeni dio poslodavaca susreće se itekako s ovim problemom, od „čik pauze” do višesatnog „fejsbučenja”.

Da bi radnici imali veća prava nužno je i da poslodavci imaju veću fleksibilnost pri otkazivanju radnih ugovora radnicima koji naprosto - lijenčare. Dobar poslodavac dobrog radnika držat će kao kap vode na dlanu, posebice danas kada, realno, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, barem u turističkoj sezoni može biti doslovno – nula. Toliko nam radne snage nedostaje, ali radne snage, a ne radnih filozofa. Druga je stvar što netko tko završi npr. ekonomski fakultet ne želi raditi kao konobar pa kuka kako u Hrvatskoj ne može naći posao pa ide u Irsku kako bi – konobario.

Kada poslodavci dobiju fleksibilnost da neefikasnog i lošeg radnika mogu otpustiti bez rizika od dugogodišnjeg povlačenja po sudovima, a većinu takvih radnih sporova dobiju radnici, poboljšat će se i radnička prava. Začarani je to krug u kojem, apsurda li, omogućavanjem strožeg „kažnjavanja” neradnika dolazimo do povećanja prava radnika kroz razne beneficije koje proizlaze iz povećanja prihoda poslodavaca koje donosi samo povećanje efektivnog radnog vremena, a samim tim i povećanje plaća. Uostalom, više efikasnih radnika dovodi i do potrebe za manjim brojem radnika što onima koji uistinu rade omogućava i veće plaće. Ako ne već to, a onda veća efikasnost otvara i mogućnost kraćeg radnog vremena. Prvi maj uistinu nije prvi april da se lažemo, u Hrvatskoj je efikasnot rada porazna.

Eto, zbog svega toga zato na praznik rada primjereno neprimjereno treba pričati i o pravima poslodavaca za strožom regulacijom nerada, a kako bi se povećala sama prava radnika.

Iza nas su dvije godine neizvjesnosti u kojoj je osnovni cilj bio očuvati radna mjesta. Uz mjere Vlade Republike Hrvatske i preko 50 milijuna kuna koje je uložio Grad Dubrovnik u očuvanje radnih mjesta vjerujem da smo u tome i uspjeli. - naveo je danas gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uz Praznik rada.

On je istaknuo kako je Grad Dubrovnik posvećen turističkom oporavku te da se to „svakodnevno ogleda ne u pričama, nego u djelima”.

- Uvjeren sam kako ćemo uspjeti ne samo ostvariti dobru i kvalitetnu turističku sezonu već da će naš Grad i dalje biti održivo turističko odredište s poštovanjem prema svima Vama. - dio je prvosvibanjske poruke gradonačelnika Frankovića.

No, dubrovački gradonačelnik uz Praznik rada još je također naveo:
- Danas, naše misli trebaju ići prema onim radnicima čija su prava ugrožena, prema onim radnicima koje su poslodavci prevarili i koji su zbog tih prevara svoja prava morali ostvarivati putem suda. Te i takve poslodavce moramo jasno prokazivati kao upozorenje svima. Na žalost kada mislite kako se tako nešto kod nas ne događa, iznenadite se nedavnim presudama Općinskog suda kada vidite kako u ovakvim slučajevima prevare i obmane mnogima nisu strane. Protiv tih i takvih se moramo neumorno boriti.

dm

Kandidat za gradonačelnika liste „Dubrovnik – naš grad” Andro Vlahušić čestitao je svim Dubrovčanima Međunarodni praznik rada:

Ne smijemo zaboraviti da i u modernom Dubrovniku ima radnika i radništva, poštenih i vrijednih ljudi koji se za svoja prava slobodnog dana, pauze, dnevnog odmora ili plaćenih prekovremenih sati, tek trebaju izboriti. U ovoj prigodi, ali i u svakoj drugoj, želimo im izraziti bezrezervnu potporu kako bi i njihovi poslodavci shvatili vrijednost njihovog doprinosa svakom gospodarstvu, pa i dubrovačkom, te to na primjeren i zakonit način poštovali.

Ali, danas se sjećamo i radnika, naših očeva i djedova, koji su radom u Atlasu, HTP-u, Dubrovkinji, Dubravci, TUP-u, GP-u Dubrovnik i mnogim drugim bivšim gigantima dubrovačkog gospodarstva vrijedno radili i zaradili svoje mirovine.

Osim mirovina, zaradili su i svoje kuće i đardine. Nisu živjeli luksuzno ni raskošno, putovali na egzotične destinacije ni vozili luksuzne automobile. Svaku svoju ušteđevinu, a nerijetko i kredite, ulagali su u to da stvore svojim potomcima koji kvadrat više. Kako bi obitelji stajale na okupu i kako bi od svoje imovine mogli živjeti.

Upravo ti ljudi i njihovi potomci, danas su nositelji dubrovačkog gospodarstva i snaga dubrovačkog turizma. Iz njihovog rada proizlazi današnji Dubrovnik i zato se na ovaj praznik prisjećamo njihova truda.
Grad Dubrovnik ima oko 4000 obitelji koji se bave iznajmljivanjem svoje imovine s više od 20000 ležajeva. Njihova ponuda i njihov rad dugo su bili marginalizirani i omalovažavani, a od 2009. gradonačelnik Andro Vlahušić, prvi im je pružio ruku suradnje. Zajedničkim nastojanjima podigla se svijest i kvaliteta dubrovačkog obiteljskog smještaja, usprkos protivljenju velikih hotelskih korporacija.

Danas, na glavnim platformama internetskih rezervacija dubrovački privatni smještaj bilježi briljantne ocjene jer Dubrovčani jesu odlični domaćini koji neprestano stječu nova znanja i ulažu u poboljšanje usluge. Suvremeni gosti podjednako biraju i hotele i privatni smještaj. Prema velikom istraživanju TOMAS, 89% gostiju koji su odsjeli u privatnom smještaju ocijenili su s ocjenom izvrstan ukupan dojam o Dubrovniku, ali a još više o samim domaćinstvima i njihovim dubrovačkim domaćinima.

To je najveći izraz zadovoljstva privatnim iznajmljivačima na Mediteranu i u Europi. Ljubaznost, profesionalnost, čistoća i urednost u sinergiji s drugim subjektima poput taksista, servisa, praonica, ugostitelja, trgovaca čine najdemokratskiji oblik privredne djelatnosti u gradu Dubrovniku i cijeloj Hrvatskoj. Na to svi skupa možemo biti ponosni.

Ali, zašto je nama u platformi Dubrovnik naš Grad to važno? Zato što se sve kune koju iznajmljivači uprihoduju, potroše u gradu i stvaraju potrošnju od koje onda žive one obitelji koje nemaju apartmane u svom vlasništvu, a bave se obrtima, trgovinom, građevinarstvom i drugim uslužnim djelatnostima.

Ljudi koji ne razumiju te vrijednosti o kojima govorimo godinama, nisu dostojni voditi ovaj grad. U protekloj turističkoj godini gradska uprava, kao uostalom ni protekle tri godine, na čelu s Matom Frankovićem nije rekla ni jednu dobru riječ o dubrovačkim iznajmljivačima, ali ni o malim poduzetnicima, obrtnicima i građevinarima, a kriza ih je strahovito pogodila. Dosadašnja gradska vlast s njima nije ni komunicirala, samo je tražila načine kako da ih oporezuje ili ograniči policijskim metodama.

Nitko od njih nije dobio potporu 4000 kuna, niti oslobođenje od paušala i davanja, a morao je. Ljude koje žive od svoje imovine doživljava se kao narodne neprijatelje, a to je krajnje nepravedno.

Platforma Dubrovnik naš Grad i kandidat za gradonačelnika Andro Vlahušić, promijenit će tu politiku te će, kao i prije, podupirati privatne iznajmljivače. Ukinut ćemo paušal poreza na dohodak za naredne 4 godine, smanjiti turističke pristojbe za 70% te osigurati beskamatni krediti za likvidnost u iznosu od nekoliko desetaka tisuća kuna koji omogućuje preživljavanje iznajmljivačima. Borit ćemo se za moratorij na kreditne obaveze prema bankama u trajanju za još dvije godine.

Osim mjera za spašavanje likvidnosti, zajedno ćemo razvijati i marketinške mjere. Kao što su sami gosti rekli, Dubrovnik je najkvalitetnija turistička destinacija privatnog smještaja na Mediteranu i Europi, i to će biti naš moto za privatni smještaj u sljedećih deset godina.

Nastavit ćemo sa zaustavljenim projektom brand DA&R (Dubrovnik Apartments and Rooms), kojim ćemo pokazati snagu 4000 dubrovačkih obitelji.

Svi dubrovački privatni iznajmljivači će postati članovi zadruge privatnih iznajmljivača kroz koju će ostvarivati popuste za nabavke potrebnog materijala za održavanje, renoviranje te promociju. Ovom zaokruženom pričom, jedinstvenoj u Hrvatskoj, Dubrovnik će postati centar kvalitetnog i održivog luksuznog turizma, i u tome biti uzor.

Na taj način poštujemo sebe i naše pretke koji su svojim radom to stvorili, ali i gradimo temelje održivog gospodarskog razvoja u kojem dobiti od turističke djelatnosti ne odlaze u Čile ili Austriju, nego ostaju dubrovačkim obiteljima kako bi i one svojoj djeci i unucima mogle ostaviti zalog uspješne budućnosti.

Nastavimo tamo gdje smo stali 2016. i ostvarimo zajedno Dubrovnik u kojem ćemo i mi i naša djeca moći živjeti od svog rada i od svoje imovine.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na svom je Facebooku čestitao sugrađanima Praznik rada 1. svibnja.

„Na današnji dan prije godinu dana sezona je već bila u punom zamahu. Bilježili smo nove rekorde uz uvođenje brojnih mjera održivog turizma, a jedna od glavnih tema bila je nedostatak radnika. Danas, godinu dana iza sve se promijenilo. Zbog korona virusa nastupila je prvo zdravstvena pa onda i financijska kriza.” - napisao je dubrovački gradonačelnik.
„Brojni naši sugrađani našli su se u situaciji u kojoj su ili ostali bez radnih mjesta ili primaju Vladinu pomoć u iznosu od 4000 kuna. Brojnim mjerama pomažemo dubrovačkom gospodarstvu i svima koji su ostali bez primanja, a kako bi prevladali ovu krizu.” - naveo je dalje Franković.

„Vjerujem da će ova vremena uskoro biti iza nas te da ćemo zajedničkim naporima osigurati suživot turizma kao glavne gospodarske grane i kvalitete života svih naših sugrađana. Stoga na poseban način ove godine čestitam svima dan rada i blagdan svetog Josipa radnika, a posebno našem medicinskom osoblju i svima onima koji su uključeni u borbu protiv ove zdravstvene ugroze.” - napisao je u svojoj čestitci gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

dpp

Dubrovački SDP – ovci ove godine nisu organizirali druženje uz grah u povodu Međunarodnog praznika rada zbog korona krize, a predsjednik GO SDP Dubrovnik Jadran Barač u priopćenju navodi: „...ali ta kriza nas neće zaustaviti da se i dalje borimo za prava radnika, svjedoci smo kako u našoj državi već 30 godina traje kriza rada i radništva.”

„Pogotovo se to vidi danas, kada će ekonomske posljedice epidemije najviše osjetiti upravo radnici, a osobito oni koji rade u turizmu i pratećim uslužnim djelatnostima. Radnici će tako, opet, podnijeti dvostruku žrtvu - svojim radnim mjestima, ali i kao porezni obveznici - zbog nepripremljenosti i nespremnosti Vlade na nužne reforme. Svaka kriza pokazuje koliki je značaj radnika za funkcioniranje društva i naš svakodnevni život, ali i nebrigu vladajućih za uvjete i vrijednosti rada.” - napisao je u priopćenju Barač.

„Zahvaljujemo se svim radnicima, posebno onima koji su rijetko u fokusu javnosti, a bez čijeg se rada normalan život ne može odvijati, i svima želimo čestitati praznik rada.” -navodi predsjednik SDP – a Dubrovnik Jadran Barač.

dpp

Kako je i sam rekao, vijećnika Rikarda Rossettija (DUSTRA) zasmetao je način na koji je u Dubrovniku obilježen 1. maj pa je pitao gradonačelnika zašto nigdje nema državne zastave te zašto su neke trgovine radile na Praznik rada.

- Čuo sam da se u Parku Luja Šoletića u Gružu dijeli grah pa sam se zaputio pješke u Gruž, ne radi graha nego da bi sreo neke meni drage ljude. Sve butige putem su bile zatvorene, a nigdje državne zastave, pa čak ni na državnom Elektrojugu. Dođem u Gruž, Placa radi, a u Robnoj kući pitam u Pema kako to da rade, a odgovara mi blagajnica da im je naređeno da moraju. - rekao je Rossetti, zapitavši se što se dogodilo s proslavom međunarodnog Praznika rada.

- To je dan koji nije vezan za nijednu ideologiju, moja dva nona bili su obrtnici i slavili su i Božić i 1. maj. Kad se već ovako ponašamo, nemojmo glumatati radi EU i ne znam radi koga da slavimo Praznik rada. Ako se netko srami ili boji izvjesiti barjak na taj dan, bolje da 1. maja ukinemo. - kazao je Rossetti, pitavši gradonačelnika „tko je u ovom gradu odgovoran da se poštuje svaki državni praznik”.

Kad je u pitanju proslava 1. maja, Rossetti je vijećnicima pokazao fotografije njegova nona iz 1922. godine, a na kojima se jasno vidi kako su u to vrijeme u Gradu Dubrovniku slavio Praznik rada.

Gradonačelnik Mato Franković odgovorio je Rossettiju kako je do ljudi na koji će način proslaviti Praznik rada.

- Sigurno je sve do ljudi, ljudski faktor definira hoće li netko raditi ili ne, a zakonom nije zabranjeno raditi na državne praznike. Brojne su ustanove radile na 1. svibnja, kao i na Božić ili Uskrs. Puno blagdana imamo tijekom kojih određene ustanove i institucije rade i obavljaju svoje djelatnosti, pa i trgovine naravno. Što se tiče prava radnika, mislim da se ona na području Grad iznimno poštuju, više iz razloga vrlo jake konkurencije, jer znaju poslodavci da će im radnici otići negdje drugdje jer, hvala Bogu, imaju gdje otići. - rekao je Franković te se osvrnuo na državne zastave koje bi trebale biti istaknute za vrijeme svih državnih praznika.

- Isticanje državne zastave je obveza i postoji institucije poput Državnog inspektorata koji bi to trebao pratiti, kontrolirati i kažnjavati one koji ne ističu zastave. Nekad se pitam zašto svi mi ne veličamo zastavu zbog koje su branitelji dali život. Jedno vrijeme kad bi netko istaknuo zastavu ispred kuće mislili bi da je poludio i govorili „vidi ovog desničara”, a ta se tradicija isticanja zastave poštuje u svim državama, posebno u SAD-u. Nema kuće koja za praznike ne ističe američku zastavu. Na nama političarima je da ističemo hrvatske zastave na našim skupovima jer zastava i himna su osnova svake države. Puštajući himnu, dižući se na zvuk himne, poštujemo žrtvu svih onih koji su pali da bi nama danas ta himna svirala i vijorila se državna zastava. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Poštovane gospođe i gospari, danas slavimo blagdan svetog Josipa Radnika i Međunarodni praznik rada. Ovim putem posebno želim istaknuti naše vrijedne djelatnike Čistoće i Vrtlara koji se svakodnevno brinu da naš Grad izgleda čist i uredan i hvala im na tome. - istaknuo je gradonačelnik Mato Franković u današnjoj čestitki uz Praznik rada koju je objavio na svom Facebook profilu.

„Prava radnika su iznimno bitna i zato vjerujem da u budućnosti nikad više neće doći u pitanje. Ono što se danas iznimno cijeni je pravi radnik, a poslodavac je dužan poštovanje prema radniku iskazati adekvatnim primanjima i povlasticama koje zaslužuje. Vama i Vašim obiteljima želim da uživate u današnjem danu... svima onima koji danas rade zbog potrebe službe još jednom Veliko Hvala!” - napisao je gradonačelnik Franković.

D.M.