Prikazujem sadržaj po oznakama: potopljeno naselje

Podmorska arheološka istraživanja potopljenog prapovijesnog naselja kod rta Soline na otoku Korčuli, koje provodi Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru nastavljena su tijekom svibnja. Pronađeni su brojni ulomci keramičkih posuda i kremenih alatki, a posebno se ističu koštane alatke, u funkciji igala i šila, od kojih pojedine imaju visoku umjetničku i kultnu funkciju, a ne samo upotrebnu.

U projektu je kao zamjenik voditelja istraživanja sudjelovao i dr.sc. Domagoj Perkić, viši kustos Dubrovačkih muzeja.

- Nekadašnje obalno naselje sa samih početaka kasnog neolitika, oko 4.900 godina pr. Kr., nalazilo se na umjetno podignutom poluotoku, koji je sa zapadne strane bio povezan s kopnom. Naselje je u tlocrtu gotovo pravilnog sedmerokutnog oblika, što je definirano i danas vidljivim suhozidima. Zbog podizanja mora na našoj obali, ali i izuzetno povoljnog položaja, zaklonjenog od vjetrova i valova, naselje je postepeno dospjelo ispod površine mora i ostalo sačuvano u relativno odličnom stanju. Brojne keramičke, koštane i litičke nalaze moguće je pronaći na samoj površini naselja, na dubini od četiri do 4,5 metra, međutim debljina kulturnog sloja od preko jednog metra ukazuje na dugotrajno i intenzivno korištenje ovog položaja kroz duže razdoblje. - istaknuo je zamjenik voditelja istraživanja dr. sc. Domagoj Perkić.

Na vanjske, rubne suhozidne konstrukcije, sačuvane u visini od jednog metra ispod površine morskog dna, nastavljaju se daljnji zidovi, vjerojatno od raznih objekata unutar naselja. Za razliku od prošle godine kada je istraživan rubni prostor, ovogodišnja istraživanja bila su usmjerena na unutrašnji dio naselja.

- Istraženo je oko 8 m², što čini svega oko 0,1 % cjelokupnog nalazišta. Stoga je još uvijek teško govoriti o pojedinim detaljima ili karakteristikama naselja. No, na osnovu bogatih pokretnih arheoloških nalaza, kao što su brojni ulomci keramičkih posuda, kremenih i koštanih alatki, ostataka drva i ugljena možemo govoriti o datiranju i atribuiranju nalazišta u kasni neolitik, odnosno pripadnost takozvanoj hvarskoj kulturi ili hvarskom stilu ukrašavanja, što je karakteristično za veći dio istočnojadranske obale tog doba. Možemo pretpostaviti istaknutu prapovijesnu zajednicu, koja je na ovom lokalitetu proizvodila kremene alatke (nalazi gotovih alatki, ali i škarta – nusproizvoda u njihovoj proizvodnji), možda čak s njima i trgovala, jer se za većinu kremene sirovine pretpostavlja srednjeitalsko porijeklo. To bi značilo čestu komunikaciju i trgovinu s italskom obalom, o čemu nam svjedoče i brojni drugi lokaliteti neolitičkog razdoblja s okolnog područja, gdje nesumnjivo imamo potvrđeno sirovinsko porijeklo kremena u područje Monte Gargana u Italiji, Vele Spile u Veloj Luci, Gudnje kod Stona, Viline špilje iznad izvora Omble i drugih. – kazao je dr. sc. Domagoj Perkić.

Uz brojne otegotne okolnosti i ograničavajuće čimbenike potopljeno neolitičko naselje kod rta Soline na otoku Korčuli stavlja se na kartu važnih arheoloških lokaliteta u znatno širem mediteranskom i europskom kontekstu. Daljnja istraživanja, multidisciplinarni pristup i buduće analize zasigurno će iznjedriti brojne nove spoznaje o najranijim razdobljima naše prapovijesti.

U pomorskim arheološkim istraživanjima koje je vodio dr.sc. Mate Parica, uz dr.sc. Domagoja Perkića sudjelovali su i stručnjaci iz drugih institucija, Gradskog muzeja Korčula, Muzeja Grada Kaštela, tvrtke Kantharos i Kaukal te udruge Kanata.

dpp

Objavljeno u Aktualno

U podmorskim arheološkim istraživanjima potopljenog neolitičkog naselja Soline na otoku Korčuli otkriveni su suhozidi, ali i mnogobrojni vrijedi nalazi. U istraživanjima je sudjelovao i viši kustos Dubrovačkih muzeja dr.sc. Domagoj Perkić.

Riječ je o izuzetno zanimljivim podmorskim arheološkim istraživanjima neolitičkog naselja koje je u zadnjih oko 6500 godina postepeno dospjelo pod more i danas se nalazi na dubini od 4 do 4,5 m.

Naime, nekadašnje obalno naselje, na umjetno podignutom i proširivanom poligonalnom otočiću, postepeno je potopljeno zbog podizanja mora na istočno jadranskoj obali. Upravo zahvaljujući tome i prirodno zaklonjenom prostoru od utjecaja morskih valova, ostatci naselja su ostali sačuvani zajedno s kulturnim slojevima. U njima su pronađeni brojni ulomci keramičkih posuda od kojih su pojedine bile bojane i bogato ukrašavane, zatim razne koštane alatke (igle, šila) i litički nalazi (glačane sjekire, kremena sječiva, noževi, ostatci od obrade kremena). Svi nalazi pripadaju tzv. klasičnoj hvarskoj kulturi iz vremena kasnog neolitika, odnosno zadnjih razdoblja mlađeg kamenog doba.

- Inače su neolitička naselja na otvorenom, van speleoloških objekata vrlo rijetka. U pravilu ih je teško naći i njihovi tragovi nisu vidljivi na površini. Ovakva naselja pod morem još su rjeđa i time dragocjenija, ne samo u hrvatskim nego i znatno širim europskim okvirima. Uz bogate nalaze i ostatke brojne suhozidne arhitekture naselja to daje još veću vrijednost ovom nalazištu, otvara sasvim nove perspektive i spoznaje te usmjerava pažnju istraživača na moguće slične nove, zasad nepoznate, prapovijesne lokalitete u podmorju našeg priobalja. – zaključio je viši kustos dr. sc. Perkić.

Istraživanja su obavljena u organizaciji Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, a voditelj je bio dr. sc. Mate Parica.

mv

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019