Prikazujem sadržaj po oznakama: porez

Sretni dobitnik Binga i to Binga 36 koji mu je donio 2,2 milijuna kuna je iz Dubrovnika, a riječ je o podstanaru, sezonskom radniku Luke Dubrovnik. Njegov puni identitet naravno nije izašao u javnost, ali je i direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž ustvrdio kako je dobitak pošao u prave ruke.

- Svi smo u Luci Dubrovnik sretni zbog njega, a inače, uistinu je riječ o sezonskom djelatniku koji radi na privezu i odvezu brodova, a uz to je i podstanar. - kazao je direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž.

Inače, 2,2 milijuna kuna je oporezivi dobitak, a nakon što mu država uzme svoj dio od 30 posto, ostat će mu nešto malo manje od 1,7 milijuna kuna. S cijenama nekretnina u Dubrovniku taman da kvalitetno riješi stambeno pitanje.

dpp

Općinsko državno odvjetništvu u Dubrovniku je 25. lipnja podiglo pred Općinskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv državljanina Republike Hrvatske (rođen 1968.) zbog počinjenja tri kaznena djela utaje poreza ili carine. U priopćenju Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku ne navodi se o kojem je obrtu riječ, no stoji kako se okrivljenika tereti da kao vlasnik obrta u Orebiću, a koji se bavi iznajmljivanjem i davanjem u zakup opreme za rekreaciju i sport, odnosno plovila, između 1. siječnja 2018. i 31. prosinca 2020. godine u poslovnoj dokumentaciji toga obrta nije prikazivao primitke koje su kupci plaćali korištenjem bezgotovinskih bankovnih kartica putem My POS i POS terminal uređaja niti je za naplaćene usluge izdavao fiskalne račune.

„Tereti ga se da je tako tijekom 2018. godine ostvario primitak od 209.087 kuna, a tijekom 2019. godine primitak od 355.856 kuna te tijekom 2020. godine primitak od 145.099 kuna i to sve uplatama korištenjem bankovnih kartica za obavljene usluge iznajmljivanja i davanja u zakup opreme za rekreaciju i sport odnosno plovnih prijevoznih sredstava. Za navedene primitke nije izdavao fiskalne račune kupcima obrta niti je u poslovnim knjigama obrta evidentirao primitke od kreditnih kartica dok je te prihode od naplaćenih kartica isplaćivao na tekući račun otvoren u Velikoj Britaniji pa je na temelju toga uskratio sredstva proračunu Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od 195.256 kuna.” - piše u priopćenju ODO Dubrovnik.

dm

Minimalna plaća u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja ove godine iznosi 3.400 kuna umjesto dosadašnjih 3.250 kuna kada govorimo o netto iznosima. To je jedna od zakonskih izmjena koje su nastupile na snagu s prvim danom 2021. godine u koju smo ušli i s manjim porezima. Porez na dohodak je umanjen s 24 na na 20 posto te s 36 na 30 posto za one s većim brutto plaćama. Najvažnije su to zakonske izmjene koje se tiču većine građana.

Od ostalih zakonskih izmjena vezanih uz primanja i poreze valja istaknuti i uvođenje nacionalne naknade za starije u iznosu od 800 kuna koliko će dobivati svi oni koji inače nisu ostvarili pravo na mirovinu. Procjenjuje se da je takvih građana oko 20 tisuća, a prvu naknadu primit će u veljači za siječanj.

dm

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko - neretvanske utvrđena je osnova sumnje da je 42 - godišnji vlasnik i odgovorna osoba trgovačkog društva iz okolice Dubrovnika, koje se bavilo pružanjem izletničkih usluga, tijekom 2019. počinio kaznena djela zlouporabe u gospodarskom poslovanju, utaje poreza i carine i kazneno djelo povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, navodi se u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske, no nema podataka o kojoj je tvrtki, odnosno turističkoj agenciji riječ.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni, pružajući usluge izletničkog prijevoza turista morem, naplaćivao usluge u gotovom novcu, a da nije izdavao fiskalizirane račune čime je pred Poreznom upravom prikrio stvarnu obvezu trgovačkog društva po osnovu plaćanja poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit. Na opisani način prisvojio je iznos od gotovo milijun kuna, na štetu imovine trgovačkog društva o čijoj imovini se trebao brinuti. Isto tako je utvrđeno da je oštetio Državni proračun RH za neprijavljenu obvezu plaćanja poreza na dodatnu vrijednost i poreza na dobit u iznosu od 281.693 kuna.” - piše u priopćenju.

Također, utvrđena je sumnja da je povrijedio obvezu vođenja poslovnih knjiga budući da u poslovnim knjigama društva nije uredno evidentirao sve prihode društva iz kojih proizlaze obveze s osnova poreza na dodanu vrijednost, čime je otežao preglednost poslovanja i imovinskog stanja trgovačkog društva. Protiv vlasnika i odgovorne osobe trgovačkog društva podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

dpp

Koordinator Inicijative „Srđ je naš” Đuro Capor u priopćenju, u ime Inicijative, piše danas kako se očekuje od USKOK – a i DORH – a da izvrše nadzor i reviziju u Poreznoj upravi u Dubrovniku gdje su, prema prijavi koju je podnijela Inicijativa „Srđ je naš”, navodno odredili, kako piše u priopćenju, „nerealno nisku poreznu procjenu” kod kupoprodaje zemljišta na Srđu prije pet godina. Riječ je o zemljištu koje su dominikanci prodali „golferima”.

Time je, tvrde iz Inicijative „Srđ je naš” država oštećena za oko šest milijuna kuna nenaplaćenog poreza, te očekuju od DORH - a preispitivanje postupka.

Naime, riječ je o zemljištu koje je Razvoj golf već jednom kupio, od države, a zatim, nakon što je zemljište vraćeno dubrovačkom Dominikanskom samostanu, država je morala vratiti novce „golferima” koji su potom zemljište ponovo otkupili od dominikanaca.

„Okolnosti prilikom kojih je tvrtki Razvoj golf prodano državno zemljište na Srđu 2009. godine su bile krajnje sumnjive. Radi se o jedinom slučaju primjene Zakona o igralištima za golf u RH, a sam ugovor je potpisao D.Polančec svega dva tjedna prije iznenadne odluke Ive Sanadera da napusti mjesto premijera.” - piše u priopćenju Inicijative „Srđ je naš”.

Nakon što je Razvoj golf ponovo morao otkupiti zemljište, ovaj put od dominikanaca, kako pišu iz Inicijative „Srđ je naš”, „sporan u ovoj prodaji zemlje je iznos od 297 kuna po m2 temeljem kojeg je tvrtki Razvoj golf određen porez”.

„Ako je taj iznos i mogao biti prihvaćen od porezne uprave 2009. godine kada se još nije znalo hoće li projekt na Srđu biti realiziran, odnosno hoće li na tim česticama uopće biti ucrtane nekakve vile i apartmani, porezna uprava nikako nije smjela prihvatiti taj isti iznos kao cijenu za koju je dominikanski samostan 2015. ponovo prodao isto zemljište golferima. U međuvremenu je vrijednost projekta s procijenjenih 70 milijuna eura narasla, po procjeni samog Razvoj golfa, na 1,2 milijarde eura, a volumen izgradnje vila i apartmana je povećan 15 puta.” - navodi Capor u priopćenju.
„Upravo na česticama koje su golferi 2009. godine kupili od Vlade RH su UPU - om iz 2013. godine ucrtane vile i apartmani, a također je i vrijednost zemljišta i nekretnina u Dubrovniku u međuvremenu rasla po stopi od skoro 10 posto godišnje. Tko je u poreznoj upravi 2015. godine prihvatio cijenu i poreznu procjenu jednaku onoj iz 2009. godine, a da je u međuvremenu: usvojen UPU, izdano Rješenje o prihvatljivosti SUO, povećana vrijednost projekta 15 puta, a same čestice su UPU - om de facto dobile građevinsku namjenu - mogućnost izgradnje vila i apartmana u okviru golfa (R1)!? Zabilježba od 130 milijuna eura iz 2016. godine, vidljiva u zemljišno - knjižnim dokumentima, pokazuje da je založna vrijednost tih čestica bila nekoliko puta veća od procijenjene, a da je Republika Hrvatska oštećena time što za te čestice nije naplaćen realno razrezan porez.” - navodi se u priopćenju.

dm

Ministar financija Zdravko Marić najavio je nedavno smanjenje poreznog opterećenja na plaće, odnosno smanjenje poreznih stopa s 36 na 30, 24 na 20 i 12 na 10 posto. Prođe li sve saborsku proceduru ove izmjene trebale bi se početi primjenjivati od siječnja sljedeće godine.

No, kako to obično i biva, kada je riječ o poreznim i drugim rasterećenjima, država uglavnom to radi na prihodima koji inače idu u proračun lokalnih samouprava. Tako je i porez na dohodak jedan od prihoda gradova, općina i županija koje će ovim izmjenama ostati zakinute za dio prihoda.

Gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik Mato Franković ima pak prijedlog kako taj manjak prihoda koji će se pojaviti i nadkonaditi.

- Nadam se da je pojedincima sad jasno da je dobro što sam ostao u Saboru gdje mogu braniti i interese Grada Dubrovnika. Čekamo rujan i raspravu o ovim izmjenama, a s obzirom da je riječ o direktnom prihodu jedinica lokalne samouprave, moj će prijedlog biti da se s druge strane to mora nadomjestiti prihodima od poreza na dodanu vrijednost, odnosno da dio prihoda od PDV – a postane prihod jedinica lokalne samouprave. Ja sigurno neću dići ruku za smanjenje proračuna gradova i općina i smatram da rješenje moramo pronaći u raspodjeli PDV – a. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik Mato Franković za Dubrovnikpress.hr.

D. Mladošić

Korona kriza utjecala je na sve aspekte poslovanja pa tako naravno i na prihode Grada Dubrovnika i proračun koji je umanjen za 116,17 milijuna kuna, a koji se puni naravno i porezima i prirezima, a o umanjenu proračuna možete čitati OVDJE.

Grad Dubrovnik na prihodovnoj strani tako će, procjena je u novom proračunu, ove godine samo od raznih poreza te od prireza izgubiti čak 49,32 milijuna kuna.

Od 49,32 milijuna kuna koji su bili planirani, u proračun će od poreza i prireza na dohodak biti uplaćeno čak 19,06 milijuna kuna manje, a 24,66 milijuna kuna manje biti uplaćeno od ostalih poreza. Od poreza na imovinu planirano je 1,6 milijuna kuna manje, a četiri milijuna kuna manje Grad Dubrovnik naplatit će od poreza na robu i usluge.

dm

Ove je godine broj kreveta u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj ukupno povećan za oko 6 posto ili 67.077 kreveta, a najviše je rastao u objektima u domaćinstvima, čak za 35.777 novih kreveta. Broj kreveta u domaćinstvima rastao je i u Dubrovniku. Naime, prema podacima Turističke zajednice Grada Dubrovnika u prvih devet mjeseci ove godine u objektima u domaćinstvima na području koje pokriva gradska TZ evidentirano je 16 474 redovna i 5 149 dodatnih kreveta, što je 6 posto više u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. U 50 hotelskih objekata je 12 045 kreveta i taj je broj jednak prošlogodišnjem.

I dok broj kreveta raste turistička mjesta diljem obale bilježe pad popunjenosti tih kapaciteta. Dubrovački iznajmljivači ne mogu se potužiti na lošiju popunjenost u odnosu na 2018. godinu jer dobar broj njih, iako je već polovica listopada, u smještajnim jedinicama koje iznajmljuju još uvijek imaju goste. Dok privatni iznajmljivači ubiru novac od afitavanja soba i apartmana, sve se učestalije može čuti kako se siva zona privatnog iznajmljivanja mora što prije urediti.

Svi oni koji se bave iznajmljivanjem soba, apartmana pa i kuća za odmor turistima na tome dodatno zarađuju, a dodatna zarada svugdje se u svijetu itekako oporezuje, no u Hrvatskoj toj nije slučaj. Privatni iznajmljivači ne plaćaju poreze prema ostvarenom prihodu kao uostalom ni porez koji bi bio sukladan vrijednosti nekretnine koju iznajmljuju. Uveden im je tek paušal koji je primjerice u Dubrovniku najveći u povijesnoj jezgri i iznosi samo 1 500 kuna po krevetu na godišnoj razini, a tih „samo” ujedno je i maksimalno. Iznos tog paušala i više nego simboličan s obzirom na cijene apartmana u Gradu.

Inače, nekontrolirani rast kapaciteta u domaćinstvima pogoršao je strukturu turističkih kapaciteta, pa tako od ukupnog broja smještajnih kapaciteta samo 35 posto otpada na kapacitete u hotelima i kampovima. Udio kreveta u domaćinstvima dosegnuo je razinu od 52,2 posto komercijalnog smještaja.

Zbog dominacije privatnog nad hotelskim smještajem Hrvatska, prema procjenama stručnjaka, ostvaruje se čak 67 posto manje prihode po noćenju od međunarodnog prosjeka. Osim toga itekako je primjetno i u Dubrovniku što se događa s infrastrukturom i prostorom kad ga optereti preveliki broj turista pa su tako prometnice i javne površine preopterećene dok fekalije cure na sve strane, ne samo u more.

Zgrade koje niču prečesto su apartmanskog karaktera u kojima tijekom zimskih mjeseci nitko ne stanuje, a nitko ne zaustavlja ni trend prenamjena garaža u apartmane.

Inače, od 2010. do 2019. broj kreveta u domaćinstvima porastao za više od 444 tisuće što bi bilo jednako broju od 1 112 novih hotela po 200 soba, da su izgrađeni, ali nisu.

Smještaj turista u domaćinstvima nikad se neće ugasiti, no taj model iznajmljivanja svakako treba mijenjati. Iluzorno je očekivati da će se hrvatski političari, takvi kakvi jesu, usuditi mijenjati zakone u izbornoj godini, no neka od vlada kad-tad morat će regulirati privatno iznajmljivanje.

Naglu apartmanizaciju Hrvatske godinama su zapravo zagovarale upravo hrvatske političke strukture koje su podržavali razni samoprozvani stručnjaci u turizmu jer se s apartmanizacijom nije poboljšala struktura gostiju i nisu nam stigli toliko očekivani turisti visoke platežne moći. Upravo je iznajmljivanje apartmana najmanje oporezivan vid ekonomske aktivnosti, a dovela je do nekontroliranog rasta cijena stanova i cijena najamnina u turističkim mjestima, odljeva stanovništva iz gradskih jezgri te iznimno niskih prihoda lokalnih samouprava od kojih je većina, nesposobna stvarati nove vrijednosti, svoje djelovanje podredila turizmu.

Privatni smještaj je gospodarska djelatnost koja po jednom smještajnom objektu u gradskim središtima ostvaruje promet od više desetaka tisuća eura i ako se ta djelatnost oporezuje s primjerice 6.000 kuna godišnje, onda ne možemo prihvatiti stavove koje možemo čuti da je to uništavanje privatnih iznajmljivača, jer još uvijek govorimo o porezu u visini od 1.5 posto, a što je daleko ispod svih drugih poreza koji se plaćaju u Republici Hrvatskoj. - poručio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković govoreći jučer na obilježavanju 60. godišnjice Instituta za turizam u Zagrebu.

U sklopu programa, a u organizaciji Instituta za turizam i Hrvatske gospodarske komore, u hotelu Westin održan je i stručni skup „Kontrasti hrvatskog turizma“, a gradonačelnik Franković sudjelovao je u prvom od dva panela naziva „Jadranska Hrvatska – trebamo li više?“ gdje je također uz navedeno rekao na temu privatnog smještaja kako „moramo izaći iz dosadašnjih okvira i prestati gledati privatni smještaj kao socijalnu kategoriju”.
 
Gradonačelnik Franković istaknuo je također kako ključ održivog turizma leži u zadovoljnom stanovniku svake sredine u kojoj se turizam odvija, a da rast turizma dovodi do efekta nezadovoljnih stanovnika i upravo je to ono što moramo promijeniti uvođenjem mjera održivog turizma.

- Grad Dubrovnik je započeo s implementacijom više komplementarnih mjera koje su prepoznate i od strane vodećih svjetskih turističkih stručnjaka i organizacija. Svjesni smo da je još puno posla prema nama. ali znamo u kojem smjeru treba ići i u potpunosti smo svjesni da ništa ne ide preko noći. - kazao je gradonačelnik Franković.
 
Ostali panelisti koji su podijelili svoja razmišljanja na ovu temu bili su državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić, direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, predsjednik uprave Maistra d.d. z Rovinja Tomislav Popović te direktor TZ-a  Splitsko -dalmatinske županije Joško Stella.
 
Inače, glavna tema stručnog skupa „Kontrasti hrvatskog turizma“ je dihotomija/polarizacija razvoja turizma u Hrvatskoj jer će upravo ta činjenica bitno odrediti, kako pravac tako i intenzitet razvoja turizma u budućnosti, a ravnoteža odnosno ravnomjeran regionalni razvoj turizma ključni je preduvjet njegove dugoročne održivosti. Upravo u tom smislu, drug panel nosio je naziv „Kontinentalna Hrvatska – možemo li bolje?“.

D.M.

Privatni iznajmljivači u povijesnoj jegri paušalni porez po krevetu u sobi ili apartmanu koji iznajmljuju plaćat će 1 500 kuna godišnje nakon što Gradsko vijeće na sjednici u ponedjeljak usvoji Izmjene i dopune odluke o visini paušalnog pšoreza po krevetu, smještajnoj jedinici u kampu i smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj.

Iznos paušalnog poreza za privatne iznajmljivače na području Grada Dubrovnika Gradsko je vijeće usvojilo na sjednici u siječnju. Prema toj odluci gradska su naselja podijeljena u razrede. Tako su iznajmljivači s užeg područja Grada, uključujući i one iz povijesne jezgre, bili svrstani u razred A za koji je Gradsko vijeće odredilo iznos paušalnog poreza po krevetu od 750 kuna godišnje.

Gradonačelnik Mato Franković joj je na siječanskoj sjednici Gradskog vijeća istaknuo kako je paušal od 1 500 kuna po krevetu godišnje smiješan iznos za jedan apartamn u kojem se, ovisno o kategoriji, noćenje po osobi naplaćuje od 50 do 350 eura. No, tada nije ustrajao u odluci da taj paušal za one koji iznajmljuju sobe, apartmane ili kuće za odmor u povijesnoj jezgri poveća na maksimalnih 1 500 kuna po ležaju.