Prikazujem sadržaj po oznakama: porat

Ako mislite kako su nedavno uklonjene „kućice Ivice i Marice” i aktualni „projekt uređenja Peskarije” za koji su konzervatori dali odobrenje pa se nakon zgražanja javnosti predomislili, jedino što nagrđuje Porat, e malo ste se prešli.

„Kućice Ivice i Marice” na Peskariji bile su svima na oku pa su izbili u prvi plan, no već godinama konzervatori nemaju ništa protiv konstrukcije koju je u Kapetaniji podigao vlasnik ugostiteljskog objekta „Poklisar” Stjepan Perić.

Naime, Perić je uz Mara Hajdarhodžića još jedan ugostitelj koji je zauzeo „pola Porta”. Placetu ispred Kapetanije Perić eksploatira već dugi niz godina, a zauzeo je svaki mogući kvadrat koji je mogao zauzeti osim središnjeg prolaza prema Velikom Mulu.

poklisarstolovikapetanija210420202

No, i to mu je bilo malo pa je iza zgrade Kapetanije, na predjelu koji Dubrovčani jednostavno zovu „u Kapeteniji”, uz blagoslov konzervatora prvo napravio konstrukciju za stolove, a zatim je natkrio i tendom.

Konstrukcija koja bi mogla poslužiti i za nastup Dubrovačkog simfonijskog orkestra bila mu je potrebna jer je taj dio rivice izgrađen pod nagibom pa stolovi nisu mogli stajati ravno, a stolova je, je li, vazda malo.
poklisarstolovikapetanija21042020

Objavljeno u Aktualno

Dubrovačku javnost sablaznila je fotografija, odnosno grafički prikaz budućeg izgleda Peskarije, a koju je jučer objavio na Facebook stranicama Gradskog kotara Grad predsjednik tog kotara Marin Krstulović.

Piše: Davor Mladošić

Nakon što je, zahvaljujući Marinu Krstuloviću, ta, dosad očito pomno skrivana, grafika iscurila u javnost, jednako tako zahvaljujući odreda negativnim komentarima i reakcijama, Ministarstvo kulture obustavilo je započete radove na „uređenju Peskarije”. Projekt će navodno na reviziju, eto konzervatorima je do jučer bio dobar, od jučer više nije. Znači, bilo je potrebno da se javnost digne na noge kako bi konzervatori shvatili ono što prije nisu.

No, dubrovački konzervatori već odavno su priča za sebe, jer da nije tako oni bi već odavno rekli kako na Peskariji ni taj ni bilo koji drugi „projekt” ne može biti odobren.

ČITAJUĆI SILNU LITERATURU JELICA PEKOVIĆ PROPUSTILA JE NAUČITI ONO NAJVAŽNIJE

I tako, dok su konzervatori bili u procesu dumanja te zaključili kako su prethodno krivo zaključili, Jelica Peković čija je tvrtka, odnosno ona izradila projekt, a ujedno je i sama nadzor na gradilištu, pokušala je javnosti docirati odgovarajući na novinarska pitanja, pretvarajući postavljanje nekoliko gambela i tende u znanstvenu fantastiku. Pekovićka je tako istaknula silnu literaturu koju je ona jedna morala pročitati kako bi izradila projekt postavljanja tih nekoliko gambela, ali čitajući te sve knjižurine, koje mi neuki građani nikad nismo ni vidjeli, izgleda da je propustila naučiti ono najvažnije, ono za što knjige nisu ni potrebne, već samo dobar ukus i zdrav razum koji kaže kako na Peskariji niti je bilo niti jest mjesto nečemu što prirodno tom prostoru ne pripada.

A Peskariji svakako prirodno ne pripadaju ni gambele ni tende ni ugostiteljski stolovi. Pa hajde da je riječ o par stočića, nego je gotovo svaki kvadrat placete već dugi, dugi, predugi niz godina zauzet u samo jednu svrhu – profita vlasnika Mea Culpe Mara Hajdarhodžića.

HAJDARHODŽIĆ NE NAMJERAVA STATI S RADOVIMA

U svemu ne šuti naravno ni Hajdarhodžić on tako u jednom mediju, u napisu kojem samo nedostaje oznaka kako je riječ o marketinškoj objavi da ostvari pravu svrhu, kuka da je eto uložio u ovaj projekt već milijun kuna i također docira pa kaže kako za projekt nije potrebno mišljenje ni gradonačelnika, ni župana ni građana.

Ima pravo Maro Hajdarhodžić, zakonski nije potrebno mišljenje građana, pa ni župana ni gradonačelnika, ali zanemarimo mi župana i gradonačelnika, pa se osvrnimo što ova izjava znači naspram građana. A znači da se Maru Hajdarhodžiću živo fućka što građani misle, nešto slično kao Franju Pašaliću koji je dao sličnu izjavu u vezi onog svog rugla u gruškom zaljevu koje se naziva Marinom Frapa.

Sasvim je očekivano da Hajdarhodžić brani svoj profit, ali nije očekivano da svojim izjavama vrši nuždu po vlastitim sugrađanima, jer, za razliku od Pašalića, ipak je dijete Grada, ali profit ne pita tko je čije dijete, a Hajdarhodžiću je na prvom mjestu.

Ne, da ne budemo licemjeri, niti imamo niti bi itko trebao imati išta protiv profita vlasnika privatne tvrtke, dapače, profit je osnova postojanja privatnih tvrtki. Ipak, kada se guzica toliko raširi da interes ostvarivanja profita počne ugrožavati javno dobro, a gomilanjem stolova, ne samo na Peskariji i ne samo u slučaju Mea Culpe, javno dobro je ugroženo, onda je vrijeme za reći: STOP.

STOP je rečeno privremeno, ali ni to Hajdarhodžić ne poštuje, izjavljuje on na jednom drugom mediju večeras kako ne namjerava stati s projektom, jer nitko ga, kaže, nije izvjestio da treba stati.

I tako, dok se Maro Hajdarhodžić pravi blesav, kukajući kako je on već uložio milijun kuna u projekt, mi bismo se valjda trebali rasplakati nad tom njegovom gorkom sudbinom što mu zločesti sugrađani zagorčavaju život, umjesto da se zapitamo nešto drugo...

ZAŠTO HAJDARHODŽIĆ ULAŽE AKO MU KONCESIJA ISTIČE DOGODINE?
JE LI TO ZNAČI DA JE VEĆ SIGURAN DA ĆE JE PONOVO BAŠ ON DOBITI?

A to drugo jesu sljedeća pitanja:
Zašto Maro Hajdarhodžić ulaže u projekt „uređenja Peskarije” ako mu koncesija ističe dogodine?
Ako ulaže, znači li to da je već siguran kako će ponovo dobiti koncesiju?
Ako je odgovor na drugo pitanje potvrdan, tko je taj i po kojem zakonu unaprijed odredio da će baš Mea Culpa Mara Hajdarhodžića dobiti koncesiju?

Uz ova pitanja nameću se i još neka, a glase:
Zašto na Peskariji uopće mora biti ugostiteljski objekt?
Ako objekt već postoji zašto uz stolove i stolice mora imati i popratne kućice?

AKO SE UPRAVLJA DOLASCIMA KRUZERA NIJE POTREBNA NI GAMBELA GRANIČNOG PRIJELAZA U PORTU, JER NIJE POTREBNO NI SIDRIŠTE ISPRED LOKRUMA

Nadalje, nevezano uz slučaj Mea Culpe i koncesije nameće se također i pitanje kućice za potrebe graničnog prijelaza koji je tu zbog kruzera.

Naime, pitanje je, ukoliko se radi na upravljanju kruzing turizmom: zbog čega se i dalje kruzeri primaju na sidrište ispred Lokruma?

Zabranom sidrenja ispred Lokruma za kruzere nestala bi i potreba za graničnim prijelazom u Portu i eto jednog problema i jedne gambele na Peskariji manje. Ako nas se već pokušava uvjeriti kako će u budućnosti biti manje istovremenih dolazaka kruzera u Dubrovnik (iako se korona virus već „pobrinuo” za to) onda bi za sve njih trebalo biti mjesta na vezovima gruške luke.

Dakle, ako je granični prijelaz nepotreban, ako Hajdarhodžiću ističe koncesija, nije u svemu pitanje što može biti na Peskariji, već je pitanje zašto je potrebno da ubuduće tamo nešto uopće bude. Neka Peskarija bude Peskarija, neka turisti šetaju i vide Porat, neka se na placetama, uključujući i onu koju sada pod sobom drži drugi ugostitelj, Stjepan Perić, vade i preko zime drže barke kao što su se vadile, ne mora svaka površina biti iskorištena za profit pojedinca, jer to nas je i dovelo ovdje gdje jesmo: da raspravljamo kakve su gambele primjerne na Peskariji. Pa zaboga, odgovor je samo jedan: nikakve.

Objavljeno u Aktualno

„Kućice Ivice i Marice”, kako su posprdno nazvani montažni objekti u Portu postavljeni za potrebe restorana Lokanda, uklanjaju se. Još od 2008. godine vuče se „sukob” ugostitelja Mara Hajdarhodžića s konzervatorima. Konzervatorski odjel prvo je 2008. godine izdao nalog za obustavu radova kada su se kućice postavljalje, no one su unatoč tome završene, a 2012. godine izdano je i rješenje o uklanjanju.

Evo, 2020. godine „kućice Ivice i Marice” konačno idu ća iz Porta, no zamijenit će ih nove, ali ne na istom mjestu.

Kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje konzervatori su se složili s postavljanjem novih kućica i to ne uz zid, već po sredini placete. Naravno, one neće izgledati ovako, već će biti izrađene po konzervatorskim smjernicama, a kako će se to sve skupa uklopiti u prostor Porta i Peskarije... A vidit ćemo.

kucice19022020 1

D. Mladošić

Objavljeno u Aktualno
Utorak, 23 Srpanj 2019 14:55

Otvorena Peskarija u Portu

Nakon šest godina otvorena je obnovljena Peskarija u Portu, a svečanosti su nazočili dubrovački gradonačelnik Mato Franković i direktor Sanitata Tomislav Tabak koji je doveo projekt obnove do kraja.

- Iznimna mi je čast danas prisustvovati vraćanju još jednog elementa života u gradu, u sami Grad. Prije šest godina netko je ugasio svijetlo, zatvorio vrata i rekao adio Peskariji. Danas se možda činilo nemogućim postići minimalno tehničke uvjete i možda se razmišljalo da nije bitno. No, bitno je, jer upravo ova Peskarija označava identitet grada. – poručio je gradonačelnik Franković, dodajući kako je jednako važno i što je u povijesnu gradsku jezgru vraćena cvjećarnica te se održao kamenotesarski obrt.
 
- Bitno je da tradicijski obrti budu u Gradu, da žive u Gradu i da žive sa svojim Gradom. U konačnici ako sve urbane elemente izgubimo, onda ćemo izgubiti i ljude. Oni su ipak najveća i najvažnija vrijednost našeg Grada. – zaključio je gradonačelnik Franković.
 
Direktor Tabak je rekao da je ovaj projekt mali ali vrlo zahtjevan jer je rađen u skladu sa svim konzervatorskim uputama i uputama o trgovini hrane po najvišim standardima.
 
- Prvenstveno se želim zahvaliti arhitektonskom uredu Proto-Arch, izvođaču i cijelom Konzervatorskom odjelu te Odjelu za sanitarnu inspekciju s kojim smo tijekom šest mjeseci prolazili detaljno svaki dio ove ribarnice. Na zadovoljstvo građana otvorili smo Peskariju. - kazao je Tabak te naglasio da mu je ovo najdraži projekt otkad je direktor Sanitata.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Izložba Državnog arhiva u Dubrovniku „Jug – priča s Danača”, autorica arhivistica Kornelije Bašice i Tanje Ladišić, otvorena je večeras u atriju Palače Sponza. Izložba je osmišljena na način da provede posjetitelja kroz život Sportskog društva Jug od samog osnivanja na Dančama do prelaska na bazen u Gružu 1961. godine.

Izložbeni materijal je većinom sastavni dio arhivskog fonda Plivačkog kluba Jug, koji sadrži gradivo od 1922. do 1961. godine, a manji dio su fotografije iz privatnih kolekcija.

Izložbu je otvorila ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak.

Jedna od autorica izložbe Tanja Ladišić prigodom otvaranja kazala je kako se ideja postavljanja izložbe sama po sebi nametnula nakon što je arhiv dobio građu Plivačkog kluba Jug, dok je autorica Kornelija Bašica istaknula kako i sami veliki posjet otvaranju pokazuje koliko se Jug Dubrovkinjama i Dubrovčanima uvukao pod kožu.

Inače, kako je na otvaranju istaknuo dopredsjednik Vaterpolo kluba Jug Željan Konsuo Arhivu je ustupljena i građa do 90. - tih godina. Ova izložba, koja je izazvala veliku pozornost stoga svakako zaslužuje i nastavak, a Jug, kako plivački, tako i vaterpolo klub ususret stogodišnjici zaslužuje konačno i monografiju o čijoj se ideji govorilo još od sredine devedesetih, ali još nije ugledala svjetlo dana.

Izložba ostaje otvorena do 9. svibnja.

Objavljeno u esPRESSo

Jako jugo koje puše na dubrovačkom području nanijelo je u Porat velike količine smeća. Zaposlenici Čistoće već su se dali na posao kako bi očistili Porat od naplavina smeća. Nije ovo prvi put da je dubrovački akvatorij za jakoga juga zatrpan smećem, no ovo je svakako prilika da se i sam državni vrh, koji je u Dubrovniku uz Dan Grada i Festu svetoga Vlaha uvjeri s kakvim se problemom iz godine u godinu suočavamo.

Naime, smeće koje nanese jaka južina najčešće dolazi iz Albanije, zemlje koja osim toga što je veliki uvoznik otpada, gotovo pa i nema strategiju njegova adekvatnog zbrinjavanja. Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica i sama je u nekoliko navrata znala istaknuti kako se ovaj problem mora riješiti na višoj razini Dubravka Šuica.

Na tragu rješavanja ovog problema često se spominjalo i potpisivanje bilateralnog sporazuma s Albanijom, no ništa nije učinjeno. Kako je jako jugo opet nanijelo smeće, ovaj put dok je u Dubrovniku državni vrh, eto prilike da se i sami uvjere koliki je to problem, kako izgleda dubrovački akvatorij te konačno po ovom pitanju nešto i poduzmu.

Inače, samo je prošle godine u prosincu dubrovačka Čistoća za jakog juga iz gradskog porta pokupila 50 kubika otpada, a danas više od 25. S velikim naplavinama smeća problema gotovo svake godine ima Pelješac i Korčula, a skupljanje, odvoz i zbrinjavanja ovog smeća, među kojim često ima i opasnog otpada poprilično košta.

N.M.

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Peskarija u Portu, jedan od vrijednih resursa koji je četiri godine propadao, otvorit će svoja vrata za nešto više od mjesec dana. Po dobivanju suglasnosti i smjernica od Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, tijekom prosinca 2018. godine započelo je izvođenje građevinsko - obrtničkih radova na sanaciji i obnovi. Ribarnica će biti uređena na način da će biti ispunjeni svi zahtjevi koji se odnose na infrastrukturu objekta za djelatnost ribarnice temeljem propisa Europske unije o higijeni hrane.

- Početak rada Ribarnice nakon obnove poboljšat će kvalitetu života građana koji  žive i rade u starom Gradu, ali i revitalizirati prostor unutar zidina koji previše promatramo kroz turizam, a premalo kao mjesto gdje su se nekada glasnije čuli dječji koraci i žamor gospođa i gospara. Tvrtka  Sanitat Dubrovnik d.o.o. će puštanjem Ribarnice u ponovni rad povećati i svoje prihode od tržnica te ta sredstva dalje ulagati poboljšanje kvalitete života i oživljavanje javnih prostora u službi naših sugrađana. - kazao je direktor Sanitata Tomislav Tabak.

Ribarnica je služila ribarima s područja povijesne gradske jezgre i područja koje joj gravitira da svoju ribu prodaju odmah nakon ulova, na svoje, ali i zadovoljstvo njihovih kupaca. Prestankom njezina rada, građani su izgubili vrijedan segment u životu te su Grad Dubrovnik i tvrtka Sanitat upravo u tome prepoznali potrebu da se reagira i Peskariju vrati u funkciju. Nakon obnove, ona će ponovno preuzeti nekadašnju ulogu, vratiti stari sjaj i omogućiti građanima koji žive u Gradu, ali i posjetiteljima, lakši pristup svježoj i kvalitetnoj ribi.

- Uređenje Peskarije jedan je u nizu gradskih projekata koji imaju za cilj podizanje kvalitete življenja unutar povijesne jezgre Grada. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Grad Dubrovnik nastavlja i dalje provoditi mjere revitalizacije Grada, a jedna od njih je svakako i povratak i očuvanje tradicijskih, deficitarnih, obiteljskih, proizvodnih i uslužnih obrta. U Dubrovniku trenutno djeluje 30 obrtnika koji iz gradskog proračuna svaki mjesec dobivaju dvije tisuće kuna poticaja, među kojima su proizvođači suvenira, restaurator namještaja, obućar i meštar za popravke kožnih predmeta, zlatari, filigrani i juveliri, elektroinstalater i krojačica.

DPP

Objavljeno u Aktualno
Stranica 2 od 2

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019