Prikazujem sadržaj po oznakama: plima i oseka

S prvim osjetnijim zahlađenjem počet će i razdoblje najboljeg lova smuduta, brancina, jedne od najcjenjenije lovine udičara. Međutim, i tijekom tog razdoblja „kralj riba“ će se rijetko kačiti na udicu, jer nikako ne bi ni zaslužio tu titulu kad bi lako i brzo poput većine riba postajao plijenom ribolovaca. Udicom će ga loviti samo najspretniji i najbolji poznavatelji njegovih navika, jer mu hranidbene navike, presudne u njegovom lovu udičarenjem, ovisi o velikom broju čimbenika.

Jedan od njih je i pitanje utjecaja plime i oseke na apetit, a time i lovnost brancina, vjerojatno najčešća tema u razgovorima među lovcima na brancina. Mišljenja su jednako brojna koliko i raznolika jer se temelje na osobnim iskustvima, više ili manje provjerenim, u pravilu na užim područjima, samo u određenim vremenskim uvjetima i u lovu samo određenim tehnikama i mamcima. Pokušajmo utvrditi postoje li neke zajedničke odrednice, pravila koja vrijede na svim terenima i u svim uvjetima.

Da bi se išta spoznalo o utjecaju podizanja i spuštanja razine mora, plime i oseke na apetit ribe nužno je prvo što više znati o toj pojavi. Minimalno što treba znati jest da se nivo mora tijekom dana, točnije za 24 sata i 48 minuta, najčešće dva puta podigne do svoje najviše točke i dva puta padne na najnižu razinu, da plima, odnosno oseka, naizmjenično traju približno 6 sati i 12 minuta. Kada promjene nastaju i koliki su nivoi najlakše je naći u tablicama koje objavljuju Hrvatski hidrografski institut (HHI) te Institut za oceanografiju i ribarstvo (IZOR) iz Splita.
Promjene nivoa mora uzrokuju kurenat, struju mora čija snaga ovisi o razlici nivoa između plime i oseke te obrnuto. Ta se razlika naziva koeficijentom plime i oseke i ima utjecaj na apetiti brancina, ali i mnogih drugih riba.

Za vrijeme plime i oseke more se diže ili spušta različitom brzinom pa i različito djeluje na apetiti ribe. Tijekom prvog i posljednjeg sata razina vode varira za 1/12 raspona plime, odnosno oseke. Tijekom drugog i petog sata po 2/12 za svaki. I konačno tijekom dva središnja sata od 3/12 za svaki. Struja je, dakle, na svom vrhuncu tijekom trećeg i četvrtog sata plime ili oseke.

Koeficijenti plime i oseke na našem dijelu Jadrana su relativno mali i kreću se od 0 do 100. U južnome dijelu ta razlika rijetko prelazi 40-ak centimetara. No, u nekim uskim kanalima i zaljevima, plima može poprilično narasti tijekom jake bure. Taj fenomen karakterističan je za velike i duboke zaljeve južnoga Jadrana.

Brancin je riba koja voli loviti u kurentu, osobito onima koji su posljedica koeficijenta između 60 i 90, ali uz mnoge iznimke ovisno o okolišu, vremenskim uvjetima ostalim čimbenicima. U pravilu, koeficijenti manji od 60 nemaju osobitog pozitivnog djelovanja na apetiti brancina, dok oni iznad 90 ne jamče njihov brojni i osobito uspješni ulov. To je zbog činjenice da se ti visoki koeficijenti poklapaju s nepovoljnim mjesečevim fazama, ali i zato što jake struje od ribolovca zahtijevaju više tehničkog majstorstva kako bi se moglo pravilno loviti.

Dominantno je mišljenje da je brancina, osobito s obale, moguće uloviti samo u vrijeme najjače plime. To nije točno, u stvarnosti je svaka pozicija drugačija i produktivna u različito vrijeme plime ovisno o svojoj strukturi i orijentaciji u odnosu na struju.

Činjenica je da se u sredini plime, ovisno o topografiji, orijentaciji i jačini kurenta, stvaraju „morske rijeke“, vrtlozi i prigodni prolazi za sitne ribe ili aktivira određena fauna koja ih privlači, a za njima više ili manje privlači i brancine. Takva mjesta mogu biti potpuno prazna tijekom 11 sati plime i postati mjesto najboljeg lova brancina preostalih sat vremena. Zato je najbolje provoditi što više vremena u ribolovu u različito vrijeme plime kako bi se odredilo kada ćete brancini proraditi. Negdje će to biti usred, negdje na početku ili kraju plime. Što više, negdje će se brancin najbolje loviti i u vrijeme oseke, ovisno o brojnim čimbenicima.

Loviti ili barem pokušati u vrijeme oseke dobro je iz više razloga. Ponajprije zato što to pomaže da upozna šira topografija područja i otkriju prolazi između stijena, „krpe“ trave na golom dnu te ostala najbolja mjesto za buduće ribolove. Osim toga, s morem iz plimne zone se u dublje povlače i priobalne ribice te većina rakova, koje spremno sačekuju smuduti, u pravilu stariji i krupniji, koji nisu sposobni progoniti plijen nego ga čekaju da naiđe.

Oportuni, zbog gojaznosti i starosti spori krupni brancini se nadprosječno dobro love i u vrijeme kad se mijenjaju plima i oseka. Veliki broj specijalaca za lov brancina tvrdi da su za njihov lov najprikladniji zadnja dva sata oseke i prva dva plime najbolja vremena.

Objavljeno u esPRESSo