Prikazujem sadržaj po oznakama: pastela

Većina jadranskih riba su mesojedi, ali veliki broj njih će posegnuti i za hranom biljnog porijekla. Zapravo, ribe našeg mora jedu skoro sve proizvode od žitarica, pa se oni koriste kao mamci, dok ih ostale biljke privlače samo kao začinski dodatci u tim prerađevinama.

Od svih mamaca biljnog porijekla kod nas se najviše koristi kruh, ali je najkvalitetnija pastela. To je smjesa brašna ili kruha s vodom, najbolje morskom. Umjesto s vodom, pastelu je bolje izraditi s mlijekom ili sirutkom te, osobito, tekućinom odlivenom pri soljenju srdele, koji joj poboljšavaju privlačnost, miris i okus, koji se poboljšavaju i raznim dodacima biljnog i životinjskog porijekla.

Tijesto je odličan mamac za lov cipola, sopa, šparmića, batoglavaca, bukva, girovki, vladika i ostalih usnača, iglice, arbuna, širuna, ali i dobra je i za lov cjenjenijih riba poput fratra, kantora, pica, sarka, ukjate, čak i smuduta i ovrate.

Izrada pastele nije komplicirana. Ako se pravi od kruha, neusporedivo je najbolje koristiti bijeli i to samo njegovu sredinu. Kruh se prvo dobro nakvasi, dobro iscijedi pa gnječi rukama sve dok se ne stvori kompaktna ljepljiva masa. Nakon eventualnog dodavanja začina, s gnječenjem se nastavlja sve dok se ne stvori masa koja se ne lijepi za prste, a vlaknasto se razvlači.

Za izradu pastele od brašna najbolje je koristiti bijelo glatko. Brašnu se postupno dodaje voda, mijesi se dok ne nastane mekano i kompaktno tijesto. Tijesto se zatim rastanji i ravnomjerno pospe začinima pa nastavi mijesiti, uz dodavanje brašna ili vode po potrebi, sve dok se ne dobije pastela željene žilavosti.

Da bi joj se poboljšao miris i okus, u pastele se dodaju razni sastojci i začini. Od biljnih najčešće samljeveno sjeme konoplje te komorača. Kad se pravi mamac za ciljani lov cipola u pastelu, koju će iznimno rado prihvatiti i ostale nabrojane ribe, najbolje je dodati sjeme korijandera. Na svaki kilogram pastele dodaje se barem 50 grama isprženog i samljevenog sjemena tih biljaka, najbolje u kombinaciji s istom količinom brašna od tvrdog mirisnog sira ili dobro usitnjene slane srdele.

Od biljnih dodataka privlačnost pastele znatno poboljšava i češnjak, posebno za ciljani lov cipola i jegulja. S dodavanjem češnjaka ne treba pretjerati kako se ne bi postigao suprotni učinak. U kilogram pastele je dovoljno umijesiti dva dobro zgnječena češnja češnjaka.

Pastela poput kruha lako spada s udice, što joj je najveća mana, koja joj se može otkloniti ili barem umanjiti na više načina. Jedan od njih je dodavanje češnjaka čije ulje znatno poboljšava žilavost, a time i držanje pastele na udici.

Od ostalih tvari biljnog porijekla koje poboljšavaju žilavost pastele najbolja su ulja, posebno maslinovo, koje znatno poboljšava i okus te miris pastele. Može se koristiti i ulje od prženja, ulje iz riblje konzerve te ono u kome se držao sir.

Iznimka je pastela za lov sopa. Naime, intenzivni miris ulja, kao i sira, može odagnati umjesto privući tu ribu. Za nju je idealno rješenje pastela u koju su dodana na nekoliko milimetara izrezane vlati morske trave ive, njena omiljene hrana. Na isti način, pastela se može armirati i nevelikom količinom sitno isjeckanog pamuka, vate. Mamac napravljen na taj način dobro se drži na udici i pri daljem odbacivanju.

Kako će se pastela držati ovisi i o načinu njenog postavljanja na udicu. Najbolje tako da se komad pastele valjanjem između dlanova oblikujte u duljeg ili kraćeg „crva“, ovisno o veličini udice na koju će te postavljati. Tako napravljenu je treba spiralno obmotati oko udice, počevši od vezišta pa sve dok preko vrha. Zatim je prstima treba oblikovati da izgleda kao cijela mušula.

Pastela se može pripremiti neposredno prije upotrebe, ali i znatno ranije jer se do upotrebe lako mogu u dobrom stanju sačuvati dosta dugo. Zamotana u plastičnu foliju u hladnjaku ostaje dobra barem tjedan dana, a još više kada je umotana u čisti i lagano nakvašeni platneni ubrus. Tako smještena na prozračnom i sjenovitom mjestu pastela ostaje dobra za upotrebu i do tjedan dana, čak i ljeti, a da ništa ne gubi od primamljivosti kao ona čuvana u hladnjaku.

Najbolji rezultati u lovu svim vrstama prerađevina od žitarica postižu se blizu naselja, stalnih i privremenih, gdje tjestenina često dospijeva u more i predstavlja uobičajenu hranu mnogih riba.