Prikazujem sadržaj po oznakama: more

Albanska ministrica turizma i okoliša Mirela Kumbaro uvjerena je da smeće iz Albanije više neće pristizati na hrvatsku obalu, donosi portal Južni. Naime, tijekom zimskih mjeseci, hrvatska obala, poglavito dubrovački akvatorij pun je smeća koje more donose iz Albanije, a ministrica Kumbaro, piše Južni, izjavila je kako bi promble trebao biti riješen prisilnim provedbama mjera koje ja donijela albanska Vlada.

Posljednjih godina je količina smeća u Albaniji povećana zbog trenda povećane potrošnje njezinih 2,8 milijuna stanovnika. Nelegalna smetlišta nastala su pored urbanih područja blizu rijeke i mora, odakle potom direktno utječu na onečišćenje Hrvatske.

Cijeli tekst možete pročitati na Južnom OVDJE.

dpp

Bez komentara :)

Zagađenje plastikom globalni je problem koji zahtjeva hitni međunarodno obvezujući UN-ov sporazum, stoji u izvješću Agencije za istraživanje (EIA). U toj nevladinoj organizaciji za zaštitu okoliša kažu kako postoji niz dokaza o štetnim utjecajima plastike i tvrde da je onečišćenje plastikom jednako važan problem kao i klimatske promjene.

Zrak koji danas udišemo sadrži mikročestice plastike, plastika je pronađena u arktičkom snijegu, a ima je i u tlu i hrani, prenosi BBC. Tome u korist govori i izvješće u kojemu stoji da je na Tajlandu oko 20 slonova umrlo nakon što su pojeli plastični otpad sa deponija smeća.

Autori izvješća pozivaju nacije da se dogovore o obvezujućem UN-ovom sporazumu s ciljem smanjenja proizvodnje plastike i plastičnog otpada.

- Otkucava nam vrijeme za rješavanje ovog ubojitog problema. Ako se ovaj val onečišćenja nastavi, do 2040. bi težina plastičnog otpada u morima mogla nadmašiti ukupnu težinu sve morske ribe. - kazao je Tom Gammage iz EIA-e.

Ujedinjeni Narodi izdvojili su tri egzistencijalne prijetnje okolišu - klimatske promjene, manjak bioraznolikosti i zagađenje - i dodali kako su to problemi s kojima se u koštac moramo uhvatiti istovremeno.

Multilateralni sporazumi o gubitku bioraznolikosti i klimi postoje već skoro 30 godina (iako nisu uspjeli spriječiti emisije CO2 i zaštititi prirodu).
Neke države tijekom posljednjih godina odbile su ideje o obvezujućem sporazumu o pitanju plastike. Ipak, iz više od 100 zemalja rekli su kako bi podržali predlaganje sporazuma na idućoj Skupštini UN-a za okoliš u veljači i ožujku.

Izvori kažu kako je onih koji se sporazumu glasno odupiru sve manje, ali još postoje sporovi o tome koliko bi strog sporazum trebao biti i bi li njegovo provođenje bilo obvezujuće ili dobrovoljno.

Predsjednik SAD-a Joe Biden objavio je da Sjedinjene Države sada podržavaju globalni sporazum koji je bivši predsjednik Donald Trump odbio. Još nije jasno može li pridobiti Kongres pošto se većina plastike proizvodi od nafte i plina koji se proizvode u SAD-u.

Japanci žele sniziti ambicije sporazuma, a Kina još nije izjasnila o ovoj temi. Kina proizvodi najviše nove plastike, ali najveći proizvođači plastičnog otpada po glavi stanovnika su SAD i Velika Britanija.

Prilikom objavljivanja izvješća EIA-e, Tom Gammage je kazao: „Količina vidljivog plastičnog otpada izazvala je veliku javnu bojazan, ali važno je napomenuti da je većina plastičnog zagađenja okom nevidljiva. Šteta koju je uzrokovala prekomjerna proizvodnja nove plastike i dug period njezine razgradnje je nepopravljiva - ovo predstavlja prijetnju ljudskoj civilizaciji i nastanjivosti našeg planeta. Ovaj problem postaje gotovo jednak problemu koji izazivaju klimatske promjene."
 
(Hina)

Nešto više od 7.700 litara lož ulja iscurilo je iz tanka hotela Excelsior, a nepoznata količina dospjela je u more, potvrdili su danas iz Jadranskih luksuznih hotela.

IZ JLH navode kako je do curenja lož ulja na plažu došlo zbog ljudske pogreške 27. ožujka te je curenje tada i zaustavljeno i nije se ponovilo.

 „Detaljnim pregledom utvrđeno je da u tanku nedostaje 7 732 litre lož ulja, a ne može se s potpunom sigurnošću još uvijek potvrditi koliko je od toga isteklo u more. Postoji opravdana sumnja da je pijesak u podlozi platoa plaže upio ulje koje se sada postupno, a potaknuto povremeno jačim valovima i nepogodnim vremenskim prilikama, ispušta u more i izaziva zagađenje i na morskoj površini. Čim smo došli do ovih saznanja, angažirali smo tvrtku Texo gradnja koja će tijekom sutrašnjeg dana uz nadzor tvrtke CIAN otvoriti betonsku platformu plaže Hotela Excelsior kako bi uklonila i sigurno zbrinula potencijalno kontaminirani dio slojeva plaže.” - navode u priopćenju iz JLH. 

Prije toga iz JLH su naveli kako su  djelatnici hotela  odmah po otkrivanju ovog događaja o tome obavijestili nadležne službe, koje su po pozivu izašle na teren. „Isto jutro angažirali smo i specijaliziranu tvrtku CIAN koja je pristupila sanaciji na način da je tretirala onečišćeno područje prikladnim sredstvima te postavila brane. Intervencija je i dalje u tijeku.” - navode iz JLH.

„Usporedo je angažirana i tvrtka INGATEST, tvrtka specijalizirana za zaštitu na radu, zaštitu od požara i zaštitu okoliša, kako bi ispitala stanje cjelokupnog postrojenja u kotlovnici Hotela Excelsior. Njihovim je nalazom utvrđeno da uzrok incidenta nije tehničke prirode, odnosno da ne postoji greška unutar sustava, već je nedvojbeno potvrđeno da je uzrok incidenta ljudska nepažnja. Svi propusti naših zaposlenika vezani uz obavljanje radnih dužnosti utvrđuju se putem unutarnje kontrole, a bit će sankcionirani u skladu sa zakonom i internim pravilnicima. Jadranski luksuzni hoteli će uz pomoć specijaliziranih tvrtki u najkraćem mogućem roku sanirati štetu u potpunosti i ispitati sve detalje incidenta. Kao što je bio slučaj i do sada, Jadranski luksuzni hoteli će i dalje transparentno nastaviti informirati javnost s provjerenim i točnim informacijama. Na kraju, željeli bismo uputiti našu iskrenu ispriku svim građanima Dubrovnika za neugodnosti prouzrokovane incidentom i unaprijed se zahvaljujemo na razumijevanju dok traju sve nužne aktivnosti potrebne za žurnu sanaciju.” - također piše u priopćenju JLH.

dpp

Pomalo neobično za lokalne izbore, no u Zagrebu su zajedničku konferenciju za novinare održali kandidati iz primorskih županija koji se uz podršku Platforme Možemo natječu na predstojećim izborima, a među njima i kandidat Srđ je Grad za župana dubrovačko – neretvanskog Marko Giljača.

Giljača je govorio o koncesijama na javnom pomorskom dobru, napose koncesijama na plaže, kao i problemima s vezovima za barke i brodove s kojima se suočava domicilno stanovništvo.

- Probleme s koncesijama na jugu Hrvatske građani najviše osjećaju kroz nedostatak vezova za njihove barke i brodove te nezakonite pokušaje ograničenja korištenja javnog pomorskog dobra na koncesioniranim plažama, koji svakog ljeta uzburkaju javnost. Posljedica je to nerada, prvenstveno županijske vlasti, koja je godinama gluha na probleme s kojima se građani svakodnevno susreću. Samo u Dubrovniku na listi za čekanje na vez je preko 750 građana, od čega je najstariji upis iz 2004. godine. Ta će barka uskoro dočekati punoljetnost na nelegalnom vezu! Samo prošlog tjedna preko 100 građana je dobilo obavijest da moraju premjestiti svoje brodove s vezova na Lapadskoj obali, a da im prije toga nije osiguran alternativan vez. Prijeti im se od strane Županijske lučke uprave da će im otegliti brodove na njihov trošak, a da vlasnici ni ne znaju gdje bi ih trebali premjestiti. - rekao je Giljača.

On je naveo kako „sve to svjedoči o katastrofalnom odnosu Dubrovačko – neretvanske županije prema građanima, od Lastova, preko Vela Luke, Korčule, Pelješca, do Dubrovnika i Konavala”.
- Jedino što građani traže je uvođenje reda i poštivanje prava prvenstva domaćeg stanovništva pri dobivanju vezova. - naglasio je Giljača.

Kandidat SJG za župana Marko Giljača ističe također kako je predlagao donošenje pravilnika kojim bi se stanovnicima otoka i mjesta uz more dala prednost pri dobivanju vezova.

- Ništa od toga nije učinjeno jer HDZ-ovoj vlasti odgovara nered. Vezovi su postali biznis koji se preprodaje i vrte se veliki novci. Riječ je o dvije do desetak tisuća eura po vezu, a gdje postoji trgovina i miris novca, tu kreće korupcija u kojoj se najbolje snalaze majstori korupcije iz HDZ-a. Stoga, ako građani žele istinski red, pokretanje projekata novih komunalnih luka, javnu objavu lista svih korisnika vezova, kao i liste čekanja, treba nam promjena sadašnje vlasti! - rekao je Giljača.

Druga tema o kojoj je govorio Marko Giljača, ticala se problema koji se svakog ljeta ponavljaju na plažama. Naime, znamo da koncesionari i kupači povremeno dolaze u sukobe zbog pokušaja ograničavanja korištenja javnog pomorskog dobra od strane koncesionara.

- Svi se sjećamo medijskih napisa o majci s djecom koju su zamolili da se pomakne iz prvog reda, jer netko treba postaviti ležaljke, ili djece koja se igraju u plićaku koje je zaštitar „zamolio“ da se prestanu igrati na tom djelu plaže jer prskaju goste koji su platili ležaljke. I tako svako ljeto dok nekome ne prekipi, zove medije i tek nakon pritiska javnosti slijedi reakcija nadležnih. Posljedica je to nedefiniranih prava i obveza i koncesionara i kupača. Prije tri godine predali smo Županu i nadležnom pročelniku Prijedlog pravilnika o koncesijama koji Dubrovačko – neretvanska županija nema. Naravno da nikad nije stigao na raspravu i dnevni red Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Jer treba jasno reći, HDZ-u u svim sferama djelovanja odgovara nered i jaz između različitih skupina. - kazao je Marko Giljača.

- Po principu „zavadi pa vladaj“ HDZ potiče nered kako bi se povećao jaz između kupača i koncesionara, između investitora i građana, između poduzetnika i civilnog društva. Na tom jazu oni žive, njime se hrane, doslovno i metaforički. Ono što mi nudimo je dijalog i partnerstvo, jedini ispravan put kojim se zajednički rješavaju problemi u jednom odgovornom društvu, pa tako i problemi vezova, koncesija i uporabe javnog pomorskog dobra. - zaključio je kandidat SJG za župana Marko Giljača.

dpp

Veliku sreću u nesreći imao je danas vozač iz Dubrovnika koji je automobilom sletio u more u Čajkovićima prošavši gotovo neozlijeđen. Naime, on je, pretpostavlja se zbog umora, prvo udario u dva parkirana automobila, a zatim uz samu ogradu uz cestu proletio direktno u more.

Na teren su ubrzo izašli Dubrovački vatrogasci, hitna pomoć i policija, a postavljene su i brane protiv širenja zagađenja mora.

Vozač je bio sam u automobilu, a nakon što je sletio u more da izađe pomogli su mu drugi vozači koji su se zaustavili.

dm

Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije za 2020. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je deseto redovno ispitivanje mora na 120 plaža u periodu od 21. rujna do 01. listopada 2020. godine.

Uzorci mora na svim plažama odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08). Od ukupno 120 plaža, more na 118 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće. More na plaži Autokamp Monika u Moluntu i Prigradica na Korčuli ocjenjeno je zadovoljavajućom ocjenom.

Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na adresama http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca ili http://www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne popratne informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost, smjer vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu podataka odmah nakon završetka analize.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Nakon što je Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije utvrdio kako je more u Mlinima zagađeno fekalijama, prema uzorkovanju od jučer, u Općini Župa dubrovačka izvršili su kontrolu i pregled sustava odvodnje otpadnih voda na području naselja Mlini, a posebno rad crpne stanice Mlini. Kako piše u priopćenju iz Općine Župa dubrovačka nisu utvrđene nikakve nepravilnosti u radu niti curenja unutar sustava.

„U dogovoru sa Zavodom za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, a  sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje ispitivanje je provedeno i danas kako bi se utvrdilo stvarno stanje kakvoće mora i potvrdila izvrsna kakvoća kao i na svim dosadašnjim ispitivanjima.” - piše u priopćenju dok se čekaju rezultati novog uzorkovanja.

D.M.

Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za komunalne poslove i zaštitu okoliša, sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje (“Narodne novine” broj 73/08), upozorava javnost da je na plaži Mlini u Župi dubrovačkoj došlo do kratkotrajnog onečišćenja mora fekalnim vodama.

Prema obavijesti Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije od 18. rujna 2019., tijekom devetog ispitivanja kakvoće mora prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije u 2019. godini, utvrđeno je da rezultati analize mora za kupanje na plaži Mlini u Župi dubrovačkoj, uzorkovanog 17. rujna 2019. godine, prelaze granične vrijednosti za mikrobiološki parametar Escherichia coli.

Sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje čl. 23. i 24., uzorkovanje mora će se ponavljati do prestanka onečišćenja. O onečišćenju je obaviještena Inspekcija zaštite okoliša i ostale nadležne inspekcije.

S obzirom da uzorci mora na plaži Mlini u Župi dubrovačkoj, zbog onečišćenja fekalnog podrijetla, ne udovoljavaju uvjetima Uredbe, ne preporučuje se kupanje do daljnjih obavijesti.

Županija dubrovačko - neretvanska

Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije za 2019. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, obavio je šesto redovno ispitivanje mora na 118 plaža u periodu od 30. srpnja do 08. kolovoza 2019. godine. Uzorci mora na svih 118 plaža odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08).

Od ukupno 118 plaža, more na 111 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće, na plažama Polače na otoku Mljetu, Molunat i Prevlaka u Konavlima, Ispod zidina na otoku Korčuli, Šipanska Luka na otoku Šipanu i Smokovjenac u Platu more je ocijenjeno dobrom ocijenom. Na plaži Uvala Lapad u Dubrovniku more je ocijenjeno zadovoljavajućom ocjenom.

Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

DPP