Prikazujem sadržaj po oznakama: malostonski zaljev

Svega nekoliko sati u jednoj noći trebalo je ovratama, tj. oradama da unište gotovo 3,5 tone mušula na jednom od uzgajališta u Malostonskom zaljevu. Uzgajivač, koji je za svoje mušule imao kupca, umjesto da na prodaji zaradi, sad zbraja štete. I nije jedini jer orade se redovito goste u tamošnjim uzgajalištima. Napadaju one i kamenice, ali njih je teže slomiti. Zato su štete koju počine na mušulama, prema riječima magistra akvakulture i člana Udruge Stonski školjkari Vedrana Kunice, dovele u pitanje uzgoj te školjke u Malostonskom zaljevu.

- Ova situacija nije ništa novo jer štete se ponavljaju. Ovaj slučaj je drukčiji jer se radi o velikim količinama uništenih mušula i velikoj šteti za uzgajivača kojemu je to veliki financijski udarac. Štete u uzgajalištima kamenica i mušula u Malostonskom zaljevu za koje su krive orade stalno se ponavljaju i obično se događaju u proljeće i jesen kad je orada posebno aktivna, prije ili poslije mrijesta. - kazao Kunica.

Ne bi li svoja uzgajališta zaštitili od vječito gladnih i nastrljivih orada, školjkari su, dodao je Kunica, poduzimali niz aktivnosti no stopostone zaštite nema.

- Provodili smo niz aktivnosti ne bi li došli do pravih rješenja, ne bi li obranilli mušule i kamenice od ove ribe, ali sve to nije bilo toliko uspješno. Najveći je iskorak napravljen u obrani mlađi kamenice gdje postoje nove tehnologije i alati koji u potpunosti štite mlađ, koja, kad naraste, zbog tvrde ljušture, nije toliko izložena napadima. Problem je s mušulama koje se proizvode u većim količinama i nije ih moguće zaštiti mrežama i kad dođu veća jata orade naprave zaista velike štete. - rekao je Kunica, koji ističe kako ni ciljani izlov orada nije riješio problem.

- Pokušali smo inicirati jednu vrstu ciljanog izlova unutar zaljeva pod nadzorom Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i veterinarske inspekcije, da se pokušaju izloviti velika jata te ribe, ali to, nažalost, nije uspjelo. U suradnji s Upravom ribarstva splitski Institut je napravo studiju i procjenu tih šteta tijekom godine te je na osnovu dobivenih rezultata Uprava ribarstva napravila novi pravilnik za odštete od orade. Pravilnik je sad na snazi i uzgajivači su prijavljivali štete. Kolike će biti odštete još ne znamo jer se zahtjevi još obrađuju. - kazao je Kunica.

Dok je mušula u uzgajalištima sve manje, špekulira se da je tome uzrok orada iz uzgajališta kojih je u Malostonskom zaljevu nekoliko.

- Zapravo se radi o jednoj mješavini. Neki stručnjaci s Instituta su radili genetske analize i dokazano je da je to jedna genetska mješavina naše orade s populacijom iz uzgajališta u koja su te mlađi dovezene većinom iz Francuske, gdje postoje neke genotipske razlike i one su utvrđene. Te orade se mrijeste unutar kaveza iz kojih bježe vani. - rekao je Kunica, koji jedino rješenje vidi u izmještanju uzgajališta orade iz Malostonskog zaljeva.

- Definitivno bi se na taj način umanjile štete, ali dugoročno treba razmišljati o nekim modelima ciljanog izlova. Ovaj model po kojem ljudi uzgajaju mušule bez kojih ostanu preko noći, nakon čega im mora uskakati država je najlošiji, ali i trenutno jedini izlaz iz ove situacije. Dugoročno moramo razmišljati da se na neki način uzgoj orade izmjesti iz Malostonskog zaljeva. - kazao je Kunica te istaknuo kako se školjke, posebno mušule, ne mogu uzgajati u nekim vrstama kaveza u kojim bi oradama bile nedostupne.

- Zbog samog Malostonskog zaljeva i njegovih karakteristika, snažnih struja, posebno jako brzog rasta niza obraštajnih organizama, sve što se stavi u more, bilo kakve vrste zaštitnih mreža, za mjesec dana postanu toliko teške da ih je nemoguće izvaditi vani i tonu na dno. Trebalo bi ih stalno mijenjati i čistiti što je veći posao nego sam uzgoj i takve aktivnosti čine tu djelatnost potpuno neisplativom. Zaštita koja se koristi za kamenice, posebno mlađ, su nešto drukčije i one su u toj fazi mlađi 100 posto zaštićene, orade im ne mogu prići, ali kad narastu i na njima ima štete. Doduše, te su štete podnošljivije jer je ribi teže slomiti ljušture na velikim kamenicama. S mušulama to nije slučaj, njihova je ljuštura tanka i orade ih mogu jesti u bilo kojoj fazi rasta.- rekao je.

Kunica je upozorio kako su orade dobrano ugrozile uzgoj mušula u Malostonskom zaljevu.

- S Upravom ribarstva i Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita stvarno imamo fantastičnu suradnju i dosad su uvažili sve naše prijedloge, ali borimo se s jednim dosta tvrdokornim neprijateljem, kojega je uza sve napore nemoguće izloviti i od njega se obraniti. Ako se uništavanje uzgajališta nastavi ovim tempom, proizvodnja mušula će zaista doći u pitanje jer razmjeri štete kad uzgajališta napadnu velika jata orada su stopostone i ljudi doslovce preko noći ostanu bez uzgoja. - rekao je član Udruge Stonski školjkari Vedran Kunica.

Malostonski je zaljev zbog povoljnih hidrografskih uvjeta idealan za uzgoj i razvoj školjkarstva pa se baš u njemu i uzgoji 95 posto kamenica u Hrvatskoj. Za uzgoj kamenica hidroenergetski projekt Gornji horizonti, kojega Republika Srpska postupno realizira, mogao bi biti poguban.

Magistar akvakulture Vedran Kunica upozorava kako na uvjete važne za uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvori slatke vode.

- Promjene na kamenicama primijećene su još 70-tih godina prošlog stoljeća i mislim da je najveći šok za eko sustav Malostonskog zaljeva bilo uređenje toka Trebišnjice, odnosno sprečavanje plavljena Popova polja u BiH. To je bio najveći šok koji je zaljev doživio u svojoj prošlosti. Tada je spriječeno da ogromne količine pitke vode utječu u Malostonski zaljev. Primjer je dio zaljeva na Bistrini gdje su bile dvije ogromne podzemne vrulje, koje više skoro uopće nisu vidljive, a u prošlosti su bile stalno aktivne, posebno u razdobljima kad bi poplavilo Popovo polje. - kazao je Kunica.

KAKO SMANJENJE DOTOKA SLATKE VODE UTJEČE NA ŠKOLJKE...

I dok naglašava kako bi svaki dodatni udarac bio loš za Malostonski zaljev, u Republici Srpskoj zbog korištenja potencijala voda za proizvodnju struje, vode iz sliva Neretve spletom tunela, kanala i brana postupno prevode u sliv Trebišnjice. Smanjenje dotoka pitke vode iz Nertve u Malostonski zaljev, ističe Kunica, itekako će utjecati na uzgoj kamenica.

- Malostonski zaljev je specifičan jer veliki dotok slatke vode utječe na ekosustav na način da regulira temperaturu vode i donosi hranjive tvari. Kad je Trebišnjica obuzdana kanalima kako bi se spriječilo plavljene Popova polja bilo je to jako stresno za eko sustav Malostonskog zaljeva jer su tada primijećene velike negativne promjene na školjkama. Smanjenje dotoka slatke vode iz Neretve imalo bi dodatno loš utjecaj na zaljev jer bi smanjenje vode vuče sa sobom smanjenje hranjivih tvari, posebno kroz segment termoregulacije jer je naš zaljev različit od ostatka okolnog mora upravo zbog temperaturnih razlika i količine hranjivih tvari koje su posljedica dotoka slatke vode. - kazao je Kunica.

- Definitivno neće doći do pomora kamenica, ali će biti dodatnih problema za školjkare jer smanjenjem dotoka slatke vode dolazi do temperaturnih razlika koje utječu na mortalitet školjki. Zbog pojačane slanosti vode pojavljuju se neki novi obraštajni organizmi. Oni povećavaju rad koji je potrebno uložiti da bi se došlo do konzumne veličine školjke. Niz je faktora koji utječu na uzgoj kamenica, a definitvno mogu zaključiti da nema pozitivnog već samo negativnog učinka na školjke. Nama ostaje za nadati se da oni ipak neće biti toliko negativni, odnosno da neće dovesti do prekida tradicije uzgoja školjki u Malostonskom zaljevu. - kazao je Kunica i dodao kako su promjene na školjkama vidljive zadnjih 40-tak godina.

RAST KAMENICA SE USPORAVA

- Promjene se već događaju zadnjih 40 – tak godina. Rast kamenica se usporava, a posebno je izražena prisutnost obraštajnih organizama, odnosno njihov spektar jer pojavljuju se nove vrste tih organizama. - kazao je i dodao kako obraštajni organizmi školjkarima u uzgajalištima kamenica stvaraju velike probleme.

- Školjkari moraju ulagati puno više truda i rada u čišćenje obraštajnih organizama nego što su to radili 70–tih i 80–tih godina prošlog stoleća. U potpunosti se mijenja način rada i znatno se povećala količina truda oko čišćenja tih obraštajnih organizmama koji jako utječu na brzina rasta školjkaša što ukazuje na količinu hranjivih tvari. - rekao je Kunica.

Foto: Denis Jerković / CROPIX

- Obraštajni organizmi nisu štetni organizmi, oni se prirodno pojavljuju u različitim eko sustavima, ali neki od njih, koji ranijih godina nisu bili prisutni u Malostonskom zaljevu, pojavljuju se posljednjih godina i razmnožili su se u velikim količinama. Nisu to invazivni strani organizimi, ali njihova prisutnost je jako povećana tijekom zadnjih desetljeća, a njihova količina na samim uzgajalištima i školjkašima je značajno veća i to nekad izgleda jako, jako loše i zbog njih dolazi do blokade rasta školjkaša, a u većim količinama obraštajni organizmi dovode i do pomora samih kamenica. - naglasio je Kunica te dodao kako školjkama treba što više slatke vode.

- Kroz slatku vodu školjke dobivaju nutrijente koji s tom vodom dolaze je su oni temelj i osnova za rast i razmnožavanje fitoplanktona koji je hrana kamenicama. Osim što je iznimno važna za stvaranje fitoplanktona, pitka voda, odnosno njezin izostanak u Malostonskom zaljevu, mijenja i njegovu termiku, temperaturu. Promjene temperatura s druge strane potiču i strujanja, sve su to karakteristike koje razlikuju Malostonski zaljev od ostatka mora, a posljedica su značajnog dotoka slatke vode. - pojasnio je Kunica.

- Malostonski zaljev je kao jedan ogroman sakupljač oborinskih i podzemnih voda, s jedne strane Pelješca, s druge strane Primorja, odakle se voda kroz podzemlje i s bočnih brda, zajedno s nadzemnim tokom Neretve slijeva u zaljev. Bez tih voda Malostonski zaljev bio bi slaniji. Specifičan je upravo zbog dotoka slatke vode. - rekao je magistar akvakulture Vedran Kunica.

Izvor: Juzni.hr / Projekt poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije

U Palači Ranjina jučer je održan radni sastanak za potrebe zoniranja Posebnog rezervata u moru Malostonski zaljev i područja ekološke mreže Malostonskog zaljeva. Sastanak je, u sklopu projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, organizirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije i to za potrebe izrade zoniranja posebnog rezervata u moru Malostonski zaljev u okviru izrade Plana upravljanja za to područje.

No, što je to zoniranje Posebnog rezervata u moru Malostonski zaljev...

Zoniranje se odnosi na postupak kojim se zaštićeno područje dijeli na ograničene prostorne cjeline, odnosno zone pri čemu se izdvajaju područja očuvanja pojedinih vrijednosti uz razmatranje stupnja njihove očuvanosti i potrebe za njihovim upravljanjem. Postupkom zoniranja konstatiraju se postojeće i planiraju buduće upravljačke potrebe u cilju očuvanja prirode. Zoniranje je jedan od osnovnih alata u planiranju upravljanja područjem radi osiguranja dugoročnog očuvanja vrijednosti područja.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode propisana je izrada planova upravljanja za sva zaštićena područja i područja ekoloških mreža. Plan upravljanja je strateški dokument javne ustanove kojim se utvrđuje stanje zaštićenog područja ili područja ekološke mreže te određuju ciljevi upravljanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelji provedbe plana. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ u procesu je izrade pet planova upravljanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže Natura 2000, koji sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže obuhvaćaju područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove, kopneni i morski dio otoka Korčule, poluotoka Pelješca, Općine Konavle, Malostonskog zaljeva te područja očuvanja značajno za ptice srednjedalmatinskih otoka i Pelješca.

Dionici imaju važnu ulogu u poznavanju područja, vrijednostima i ugrozama istih te će njihova iskustva, mišljenja kao i svakodnevno djelovanje u ciljanom području svakako imati veliki utjecaj u izradi konačnog dokumenta – Plana upravljanja. Rezultati prikupljeni tijekom radionica koristit će se prilikom obrade podataka i njihovom implementiranju u konačan dokument predmetnog Plana upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000.

Uz župana Nikolu Dobroslavića sa suradnicima, na prvom sastanku su bili nazočni i predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko - neretvanske županije, Sveučilišta u Dubrovniku, Lokalne akcijske grupe u ribarstvu – FLAG-a kao i Udruge Sunce, vanjskih stručnjaka angažiranih za vođenje i facilitaciju procesa izrade planova upravljanja.

Ovo je prvi u nizu sastanaka na kojem je predstavljeno zoniranje zaštićenog područja Malostonski zaljev gdje su se, prilikom postupka zoniranja, uzele u obzir sve djelatnosti i aktivnosti koje se trenutačno provode u posebnom rezervatu. U narednom razdoblju planirani su sastanci s dionicima, s ciljem prezentacije prijedloga zoniranja zaštićenog područja, za potrebe izrade Plana upravljanja za zaštićeno područje i područje ekološke mreže Malostonski zaljev.

dpp

Malostonska kamenica proslavila je poluotok Pelješac i uvrstila ga na gastronomsku kartu svijeta, za njom uzdišu pravi gurmani diljem svijeta smatrajući da je upravo malostonska kamenica najukusnija i najsočnija na svijetu.

Dan malostonske kamenice, ove godine 19. ožujka, tradicionalno se održava svake godine u mjesecu ožujku, a upravo se taj mjesec smatra mjesecom kamenice jer je ona tada najpunija i najukusnija. Obilazeći brodove i maune lokalnih školjkara u Brijesti, Luci i Bistrini, uživati ćete u toj gastro deliciji. Uz zvukove dalmatinske pjesme, vrhunsko pelješko vino i tradicionalne lokalne proizvode poluotoka Pelješca doživjet ćete čar tradicije i života lokalnog stanovništva, dok će se u ugostiteljskim objektima ovog kraja nuditi raznolika paleta peljeških okusa.

Malostonska kamenica priprema se na razne kreativne načine u lokalnim, restoranima i konobama no ipak, svi su suglasni da je najukusnija kada je svježe izvađena iz mora, dakle sirova te pokapana s tek nekoliko kapi limunovog soka baš na način kako je i domaćini preferiraju

Malostonska kamenica dobila je europsku zaštićenu oznaku izvornosti 2020. godine te je postala 28. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji. Upisana je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te je zaštićena na području cijele Europske unije, a potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

dpp

Nastavljaju se aktivnosti na realizaciji projekta ARGOS kojim će se uspostaviti mrijestilište za kamenice u Malostonskom zaljevu. Ovo je dio zajedničkog upravljanja aktivnostima održivog ribarstva i akvakulture za zaštitu morskih resursa Jadranskog mora u koje su uključeni hrvatski i talijanski partneri.

Osim ulaganja u laboratorij za mrijestilište na Bistrini projektom je predviđena izrada zajedničkih stručnih studija kojima će se unaprijediti sektor akvakulture i ribarstva u Jadranu. Na sastanku predstavnika Primorsko-goranske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije dogovorena je izrada zajedničkog završnog dokumenta koji će objediniti sve tri županije i biti usklađen s talijanskim partnerima.

Provedba projekta započela je u travnju 2020. godine, a završetak se očekuje sredinom 2023. godine. Predstoji raspisivanje javne nabave za specijaliziranu laboratorijsku opremu koja će znanstvenicima s Sveučilišta u Dubrovniku koristiti za proučavanje i razvijanje metoda mriještenja europske plosnate kamenice korisnih lokalnim školjkarima.

dpp

Povoljni hidrografskih uvjeti učinili su Malostonski zaljev idealnim za stoljetni uzgoj i razvoj školjkarstva pa ni ne čudi što se baš u tom zaljevu proizvede 95 posto kamenica u Hrvatskoj. No, projekt Gornji horizonti, koji se postupno realizira još od vremena bivše države, a koji nastavljaju vlasti u Republici Srpskoj, mogao bi biti poguban za daljnji uzgoj kamenica. Naime, na hidrofizičke uvjete u Malostonskom zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvori slatke vode.

Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari podsjeća kako su promjene na kamenicama primijećene još 70. -tih godina prošlog stoljeća kada je zbog radova na obrani od poplava Popova polja smanjen dotok slatke vode u Malostonski zaljev. Koliko još udaraca Zaljev može izdržati i koji će za njega biti poguban, pita se Kunica.

- Vratiti ću se nekoliko desetljeća unazad, kada su se 70. -tih godina prošlog stoljeća izvodili radovi na uređivanju toka rijeke Trebišnjice u Popovu polju kako bi se spriječilo njegovo plavljenje. Nakon tih radova smanjio se dotok slatke vode što je imalo značajan utjecaj na Malostonski zaljev jer jedna od karakteristika važnih za razvoj školjki je utjecaj slatke vode. Naime, slatka voda je svojevrstan regulator saliniteta, a donosi i hranjive tvari koje su temelj hranidbenog lanca školjki, odnosno te primarne produkcije. Nakon tih radova u Popovu polju, koji su imali značajan utjecaj na eko sustav, primjećen je sporiji rast i uginuća kamenica, ali eko sustav se na neki način s vremenom prilagodio, Zaljev je nastavio funkcionirati. No pitanje je koliko će takvih udaraca Malostonski zaljev moći preživjeti i koji će od tih udaraca koji slijede biti posljednji. - rekao je Kunica.

- Jedan od tih posljednjih udaraca mogao bi biti upravo nastavak projekta Gornji horizonti jer će se njegovom realizacijom dotok pitke vode iz Neretve u Malostonski zaljev dodatno smanjiti jer osim malobrojnih vruja i izvora, značaj dio slatke vode iz Neretve dolazi u Zaljev. Pitanje je kad će doći do onog prelijevanja čaše, odnosno uništavanja tog eko sustava. - kazao je Kunica.

Istaknuo je kako su radnje u RR -u pogubne za dio Hrvatske, odnosno dio Dubrovačko – neretvanske županije te da treba reagirati država.

- Ovo je međunarodno pitanje i nemojmo zaboraviti da će Gornji horizonti utjecati i na cijelu deltu Neretve za koju će daljnji prodor morske vode biti katastrofalan. - rekao je Kunica.

- Čudno je da s državne razine još nema nikakvih reakcija i smatram da bi se mi školjkari trebali priključiti bilo kojoj inicijativi kojoj je cilj zaštiti naše interese i u dolini Neretve i Malostonskom zaljevu. Takvu inicijativu, ako se dogodi, trebaju podržati ekološke i udruge poljoprivrednika, ali i jedinice lokalne samouprave. Mi školjkari svakako moramo biti jedan od faktora koji će pomoći u sprječavanju štete koja za sve nas može biti kobna. Svi zajedno trebamo apelirati na Vladu da nešto napravi. - kazao je Kunica.

- Važno je naglasiti kako cjelokupno stanovništvo u Općini Ston vezano za Malostonski zaljev. Restorani, gastro ponuda sve je vezano uz školjke. Da ne govorimo o novom trendu organiziranja izleta brodovima, obilazak zaljeva i degustacije kamenica. Zbog Gornjih horizonata mogla bi nam se dogoditi jedna kaskadna reakcija koja bi bila pogubna. Mi smo i inače u više navrata upozoravali na neke projekte koji predstavljaju veliki rizik za Malostonski zaljev u kojem se proizvede 95 posto kamenica u Hrvatskoj i 70 posto europske plosnate kamenice na Mediteranu. - rekao je Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari.

Dolini Neretve sprema se smrtna presuda, a u Hrvatskoj vlada šutnja, donosi danas naslov portal Južni. Naime, posljednjeg dana 2021. vlada Republike Srpske potpisala je ugovor s Kinezima o financiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar. Taj je ugovor vrijedan 190 milijuna američkih dolara, a hidroelektranu će graditi kineska tvrttka China Energy Gezhouba Group, koju na osnovI garancija Republike Srpske, kreditira kineska državna banka Eskim. I dok iz Republike Srpske ističu kako je za njih HE Dabar „decenijski projekt” s hrvatske strane po pitanju ovog projekta još uvijek vlada šutnja, iako se godinama isticalo kako će taj projekt uništiti dolinu Neretve, odnosno poljoprivredu, a time i stanovništvo, mahom orijentirano na poljoprivredu, piše Južni.

Hidroelektrana Dabar, inače pripada hidroenergetskom sustavu hidroelektrana na Trebišnjici i nije samo dio projekta „Gornji horizonti” kojim se predviđa prebacivanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera, već je i najvažnija hidroelektrana u tom sustavu.

Južni navodi kako kako će preusmjeravanje slatke vode uništiti neretvansko ušće i njezin donji tok, odnosno kako će dolina Neretve ostati bez dostatnih količina vode što će se u konačnici negativno odraziti na poljoprivredu i opstanak ljudi na tom prostoru.

Osim neretvanske doline, postoji bojazan da će „Gornji horizonti” ugroziti i Malostonski zaljev, odnosno daljnji uzgoj školjki na tom području jer bi se zbog manjeg dotoka slatke vode u Malostonski zaljev, poremetio omjer saliniteta koji je važan za razmnožavanje školjki i njihov uzgoj.

Više pročitajte OVDJE.

dpp

Pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Dubrovačko – neretvanske županije Miho Baće za partnerski portal Južni govorio je o važnosti regionalnog odvodnog sustava Komarna – Neum – Mljetski kanal“ o kojem se u široj javnosti malo zna.

No, bez tog sustava, koji je, istaknuo je za Južni baće, prvi eko projekt u bivšoj državi, teško da bi bila održivo školjkarstvo u Malostonskom zaljevu. Naime, najveći dio fekalnih voda iz Neuma završio bi upravo tamo, u Malostonskom zaljevu.

Više o svemu možete pročitati na portalu Južni OVDJE.

Župan Nikola Dobroslavić i rektor Sveučilišta u Dubrovniku potpisali su Ugovor o koncesiji za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu obavljanja znanstvene i obrazovne djelatnosti, kao i znanstvenog i razvojnog istraživanja na području posebnog rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora.

Župan Dobroslavić ovom je prilikom istaknuo kako  Dubrovačko-neretvanska županija  i na ovaj način pruža potporu razvoju akvakulture na području Malostonskog zaljeva i Malog mora. Naime, Županija kontinurano provodi postupke dodjele koncesija za uzgoj školjaka i ribe, te provodi niz aktivnosti  koje imaju za cilj očuvanje Malostonskog zaljeva i njegovo gospodarsko korištenje obavljanjem tradicionalnih djelatnosti. Tako je  Županija posljednjim izmjenama Županijskog prostornog plana omogućila gradnju riva za potrebe marikulture kako bi se osiguralo nesmetano obavljanje te djelatnosti.

Također, Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku izradila je Studiju procjene stanja marikulture u Malostonskom zaljevu u svrhu izrade smjernica u gospodarskom razvoju predmetnog područja uz visoki stupanj zaštite okoliša.  Istaknuto je i da proteklih godina Županija u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku provodi monitoring i uzorkovanje ličinki unutar Malostonskog zaljeva.

Župan je izrazio zadovoljstvo što je malostonska kamenica nedavno dobila zaštićenu oznaku izvornosti, pri čemu je  Županija subvencionirala troškove dobivanja oznake izvornosti uzgajivačima prilikom prijave.

Uz dodjelu ove koncesije koja ima za cilj obrazovni i znanstveni pristup ovoj važnoj gospodarskoj djelatnosti u Malostonskom zaljevu, Županija u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku provodi više projekata, kao što je primjerice projekt Argos kojim se planira organizirati mrijestilište u svrhu daljnjeg razvoja akvakulture.

Rektor Nikša Burum zahvalio je Županu Nikoli Dobroslaviću na dodjeli ove koncesije te naveo kvalitetne primjere suradnje između Županije i Sveučilišta u Dubrovniku što se potvrđuje i potpisom ovog ugovora.

Potpisivanju su nazočili su i prorektorica Sveučilišta u Dubrovniku prof.dr. sc. Marijana Pečarević i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more Ivo Klaić.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije