Prikazujem sadržaj po oznakama: kruzeri

Gradsko vijeće usvojilo je Prijedlog odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke, pojednostavljeno rečeno kruzerske takse. Pristojba će iznositi do 40 tisuća kuna po brodu, o čemu je Dubrovnikpres.hr već pisao OVDJE.

Inače, gradonačelnik Franković se narugao s izlaganjem „srđevca” Nikše Selmanija koji se pohvalio kako „ovog ničeg ne bi bilo da nije bilo kandidacijske liste Srđ je Grad”.

- Koliko god se to nekome sviđalo ili ne sviđalo, kada se zapravo krenulo na e-savjetovanje oko pristojbe, Srđ je Grad je bio onaj koji je dao prijedlog, sve ovo skupa možete pratiti na Internet starnicama i vrlo lako je provjerljivo. - kazao je Selmani i izritirao gradonačelnika Frankovića.

- Ja razumijem kandidacijsku listu da oni nešto žele pripisati sebi, toliko ste bili bitni u tom e-savjetovanju, cijela Hrvatska vas je čula i onda je završilo e-savjetovanje, pošla je prva rasprava u Saboru u kojem nije uopće usvojen taj prijedlog. Dakle, kakve veze vi imate s ovim? Nikakve! - poručio je gradonačelnik Franković Selmaniju te nastavio:
- Ne znam kako vam to nije jasno. Vi ste imali prijedlog isti kakv smo i mi imali. Vaša sreća je što smo mi to uspjeli progurat, kod jednog ministra i kod drugog ministra, uskladit dva ministarstva, okupit gradove, Dubrovnik, Split, Šibenik i Zadra na zajedničkom objedinjenom sastanku Ministarstva turizma i Ministarstva mora s prisutnim ministrima i čvrsto to uskladit i dogovorit. Lijepo sanjati, lijepi je maštati. Zamisli, vi ste nešto prijavili na e-savjetovanje i to je usvojeno. Ma dajte molim vas, nemojte bit neozbiljni. - kazao je Franković.

- Dakle, nije to usvojeno vezano za vas niti to kakve veze s vama ima. I molim vas prizemljite se i ti koji vam to tumače ne govore vam istinu, ja vam govorim istinu kako je bilo i što je bilo. I ne uzimam to samo sebi za kredit, jer da nisu svi ostali gradovi to podržali, ne bi uspjeli. Bili su tu ravnatelji lučkih uprava... I još jedan grad sam zaboravio, Vukovar. - rekao je Franković.

- Kakva lista birača Srđ je Grad?! Pa za vas zna šest i pol ljudi u Gradu Dubrovniku i to je to. I sad vi sebi smatrate: „Mi smo prijavili na e-savjetovanje...” Ma ljudi moji, kao da crtića se igrate. I pišete tu priopćenja po sto puta ponavljate onu mantru... A ima jedna stara komunistička. Kaže: „Sto puta izgovorena laž postaje istina.” A pošto vi tamo imate u vašim grupama neke sljedbenike druga Tita i one gore od njega, onda, vjerojatno vas uvjeravaju da to tako treba govorit. Mislim... Dosta nam je više isprazne te priče. Vi ste nešto uspjeli, ma dajte molim vas. - rekao je Franković
Franković je dalje kazao kako kada se prvi put pojavila ta ideja nije bilo ni njega u Gradskom vijeću, a da Srđ je Grad nije ni postojao.

Objavljeno u Aktualno

Turističku pristojbu plaćat će i kruzeri koji uplovljavaju u dubrovački akvatorij, a nakon što Gradsko vijeće već na sjednici u ponedjeljak usvoji Odluku o visini pristojbe za brodove na kružnim putovanjima u međunarodnom pomorskom prometu kad se brod nalazi na vezu, u luci ili sidrištu.

Tako će brodovi kapaciteta od 50 do 200 putnika plaćati turističku pristojbu od dvije tisuće kuna dok će ta pristojba za brodove kapaciteta od 201 do 500 putnika iznositi pet tisuća kuna.

Za brodove kapaciteta od 501 do tisuću putnika turistička pristojba iznosit će deset tisuća kuna. Za kruzere od 1001 do dvije tisuće putnika predviđena je pristojba od 20 tisuća kuna te pristojba od 30 tisuća kuna za kruzere s 2 001 do tri tisuće putnika.

Najveću pristojbu od 40 tisuća kuna plaćat će najveći brodovi, odnosno oni kapaciteta od 3 001 putnika naviše.

Gradonačelnik Mato Franković proteklih je mjeseci govorio o naplati turističke pristojbe kruzerima, koju predviđa Zakon o turističkoj pristojbi, no odluku o naplati takve pristojbe mora prethodno usvojiti gradsko vijeće.

Turistička pristojba od brodova na kružnim putovanjima prihod je proračuna te bi se trebala koristiti u projekte poboljšanja javne i turističke infrastrukture te projekte i programe održivog razvoja.

Objavljeno u Aktualno

Ljutiti su danas bili Dubrovčani zbog prometnog kolapsa i ogromnih gužvi u Vratima od Grada, gradonačelnik Mato Franković prozvao je Lučku upravu Dubrovnik jer je dopustila uplovljavanje jednog kruzera mimo predviđenog itinerara, a ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo kruzersku kompaniju MSC i turističke agencije, prema kojima je također bio oštar i Franković, koji je još u sve uklopio i CLIA-u (Međunarodno udruženje kruzerskih kompanija) uputivši im dopis da krše dogovore s Gradom.

Uglavnom, prometni kolaps i gužve stvorili su se navodno zbog tog jednog kruzera „viška” koji je uplovio ranije nego što je bilo predviđeno pa su se putnici s dva kruzera iskrcavali istodobno, a prijevremeno pristajanja MSC-ovog kruzera u grušku luku, prema izjavama Blaža Peza, odobreno je na inzistiranje te kompanije radi „sigurnosti putnika”. O kakvim se sigurnosnim problemima radi, ako ih je bilo, nitko nije pojasnio.

I onda se zaigrao ping – pong odgovornosti, Franković je prebacio na Peza, inače bliskog suradnika, a Pezo na MSC i turističke agencije tvrdeći kako Lučka uprava nije zadužena za organizaciju iskrcaja.

Možda Lučka uprava nije zadužena za organizaciju samog iskrcaja, ali je zadužena za dopuštenja uplovljavanja i samim tim dopuštenja početka iskrcaja. Naime, Lučka uprava danas je mogla odobriti uplovljavanje, ali je mogla i spriječiti prijevremeno iskrcavanje putnika, odnosno zabraniti ga do dogovorene satnice, pa bi sve išlo po planu bez obzira što je kruzer pristao mimo predviđenog termina. Ako to Lučka uprava ne može uraditi ili u Lučkoj upravi to nisu sposobni, a zatvorimo onda i luku i Lučku upravu, ne trebaju nam, nek ostane bokun obale uz koju akostava i iskrcava se kako je kome drago i kao ga je volja. Tako ispada u današnjem slučaju.

Što se tiče samih putnika MSC kruzera, oni ne bi bili ničim oštećeni da su ostali još malo na brodu, jer ako su prema planu trebali uploviti kasnije, nalaze li se na brodu nasred mora ili u luci, putnici MSC-a ne bi ništa izgubili. No, Lučka uprava Dubrovnik danas je očito zakazala ne uspjevši kontrolirati vrijeme iskrcaja putnika, i to je problem, jer MSC i turističke agencije trebaju slušati onog koji upravlja lukom, a ne da se ravnatelj Lučke uprave Blaž Pezo deboto pravda njihovom neposlušnosti.

Objavljeno u Aktualno

Sidrenje kruzera u akvatoriju između Lokruma i Grada u budućnosti će biti u potpunosti zabranjeno, najavio je to gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na današnjoj konferenciji za novinare uz dvije godine mandata.

Franković je istaknuo kako je Grad u zadnje dvije godine učinio puno po pitanju uređenja kruzerskog prometa.

- Ako se itko uhvatio u koštac, ne u Dubrovniku, nego u svijetu, s kruz kompanijamam, onda je to ova gradska uprava. Napravili smo uistinu veliki napredak u odnosima i mislim da to svi vide. - kazao je Franković.

- To što netko ne želi vidjeti, meni je žao. Potpisivat povelje s gradovima koji nisu napravili niti jedan posto onog što smo mi napravili je nekad i smiješno. - poručio je Franković tzv. srđevcima dodavši kako je smiješno upoređivati Veneciju i Dubrovnik.

- Uspoređivati nas s Venecijom u kojoj je dnevno po deset kruzera i koja nije imala snage napraviti ono što je Dubrovnik napravio i ono što će napraviti je smiješno. Ispred nas je 2020. kada će biti maksimalno četiri tisuće posjetitelja. To nije napravila ni jedna jedina destinacija u svijetu osim nas. Uvažavam svačije mišljenje, a cijela javnost vidi pomak, neki ne žele vidjeti. Ako smo u jednom periodu imali pet do deset, a sad maksimum dva kruzera, u kritičnom periodu se pojavljuje treći plus home port, a home port nije problem, onda mi žao što to neki nazivaju marketinškim trikom. Nemamo idealnu, ali je pozicija puno bolja nego prije. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

- Idemo prema tome da se zabrani sidrenje kruzera ispred Lokruma, da tu u budućnosti budu manje brodice i barke, a nikako da bude sidrište za velike brodove. Dakle, poštivat ćemo odluku UNESCO-a, ali i to ima svoj put. - kazao je Franković.

Dubrovnikpress.hr inače je jutros objavio napis o utjecaju kruzera na podmorje u lokrumskom kanalu koji možetew pročitati OVDJE.

Objavljeno u Aktualno

Vikend za nama politički je protekao u znaku sukoba tzv. srđevaca i gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića oko kruzera. Ukratko, „srđevci” su podržali Zajedničku deklaraciju Mreže civilnih organizacija mediteranskih povijesnih gradova kojom se, između ostalog traži zabrana sidrenja kruzera u akvatoriju između Lokruma i Grada te ograničenje sidrenja i plovidbe drugih plovila, a gradonačelnik Franković je „srđevce”, prigodom posjete kruzeru „Norwegian star” (na kojem je kapetan Dubrovčanin teo Grbić) u jednoj svojoj izjavi prozvao najvećim neprijateljima Grada, pa su, kako to već u prepucavanjima ide, „srđevci” opet odgovarali.

Uglavnom, u svemu tome i „srđevci” i Franković, kao i cjelokupna dubrovačka javnost, kad je riječ o sidrenju kruzera u kanalu između Grada i Lokruma, sve ove godine zanemaruju jedan drugi veliki problem koji to sidrenje nosi, a nije riječ o sigurnosnom problemu plovidbe.

Postoje određeni rizici prolaska kruzera lokrumskim kanalom i plovidbe preblizu samim zidinama, a uostalom povod zadnjoj spomenutoj deklaraciji i jest havarija koju je u Veneciji imao brod MSC-a „Opera” koji se zbog kvara na motoru zabio u rivu. Kvarovi i nesreće nešto su što se ne može kontrolirati tek tako, događaju se i događat će se, ali može se prevenirati da se one ne dogode na najrizičnijim lokacijama. Nije baš potrebno da se kruzeri sidre u lokrumskom kanalu i da plove ponekad i na stotinjak metara, pa čak i manje, od samih zidina, a oni to čine.

To su pitanja sigurnosti plovidbe, no dok se nesreća može dogoditi, ali i ne mora, ono što se konstantno događa, ne od jučer, prekjučer ili zadnjih godina, već od ekspanzije kruzer turizma na dubrovačkom području jest uništavanje podmorja u lokrumskom kanalu za koje su najveći krivac upravo mega kruzeri.

Kruzeri u Dubrovnik stižu još od 1844. godine, kada je u grušku luku uplovio parobrod „Barone Stuermaer”, a na brodu su bila 153 putnika. Nisu dakle oni ništa novo u našem akvatoriju, od „Stuermaera” do početka 90. - tih godina prošlog stoljeća nagledali su se u predratno vrijeme Dubrovčani raznih brodova, no, iako su se kruzeri oduvijek i redovno sidravali i u lokrumskom kanalu, ekspanzija koja se dogodila nakon 90. - tih godina znatno je ugrozila podmorje akvatorija lokrumskog kanala.

Kruzeri već odavno nisu povremena ljetna slika u akvatoriju između Lokruma i Grada, već svakodnevna, a niti su više poput parobroda „Barone Stuermaer”, pa je umjesto 153, na njima po nekoliko tisuća putnika i stotine članova posada, a svojom veličinom nalik su manjim gradovima. Sukladno tome njihova sidra teže kao manji brodovi.

Stoga je uistinu porazno da godinama stručnjaci koji bi trebali dizati glas protiv sidrenja kruzera u lokrumskom akvatoriju šute. Naime, znanstvenicima je jako dobro poznato kako (je)izgleda(lo) podmorje lokrumskog kanala izrazito bogato livadama posidonije, odnosno voge. Uz to što je mediteranska endemska vrsta, livade voge u Mediteranu su ono što su amazonske prašume u Južnoj Americi. U njima buja život, a kvadratni metar voge dnevno proizvede i 14 litara kisika. Rast posidonije je izrazito spor, a obnova livada još sporiji proces. Ipak, dubrovački znanstvenici o tome u javnosti skromno govore. Razlog zašto češće ne upozoravaju na ovaj problem valjda je poznat samo njima.

S druge strane nije potrebno biti znanstvenik za zaključiti što jedno obično sidrenje mega kruzera učini tim livadama i koliko voge jedan kruzer koji se usidri u lokrumskom kanalu iščupa, ono što je bitno, zajedno s korijenom. Inače, korijen voge, koji zna biti star i stotine godina, može ići i do nekoliko metara u tlo, odnosno dno, pa je manji brodovi, s manjim i lakšim sidrima i znatno manje ugrožavaju, dok sidrenje barki ima gotovo pa zanemariv učinak. Stoga nije potrebno ni pretjerivati u zabranama, kako bi to činili „srđevci” pa se po njima ni s barkom ne bi moglo sidrat kala Lokruma, no s druge strane ukopavanje sidra mega kruzera čini štetu koja neće biti popravljiva desetljećima i potrebno je sačuvati podmorski život ovog akvatorija barem u ovom današnjem obimu.

Da bi se to napravilo, iako je broj kruzera u akvatoriju Lokruma smanjen, za zaštitu podmorja on se mora svesti gotovo na nulu, odnosno u potpunosti zabraniti sidrenje brodova koji prelaze određenu veličinu i tonažu. Jedino na taj način nešto se može postići.

Objavljeno u Aktualno

Usvojivši Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima, Gradsko je vijeće autobusima putničkih agencijama koje u Grad dovode izletnike, onemogućilo zaustavljanje autobusa na Pilama i Pločama četvrtkom i subotom. Kako su to dani kada je Gradu najviše posjetitelja s kruzera, „srđevci” prozivaju gradonačelnika Mata Frankovića da je odluku mijenjao upravo zbog zbog povećanja broja uplovljavanja kruzera koji generiraju dolazak velikog broja posjetitelja u povijesnu jezgru, dok se u javnosti pokušava stvoriti slika kako je smanjen broj kruzera.

I dok „srđevci” smatraju kako je favoriziranje kruz turizma za Grad pogubno, očito je kako su se u pokušaju da se nametnu kao stručnjaci u području turizma skroz pogubili. Naime iz tabora „srđevaca” izašao je novi prijedlog prema kojemu bi Grad trebao razvijati zdravstveni turizam.

„Srđevci” svoj prijedlog još nisu obrazložili pa nije jasno kakav bismo to vid zdravstvenog turizma trebali razvijati. Bez konkretnih prijedloga njihova je inicijativa u najmanju ruku smiješna, ali to obično bude tako kad par vodiča među njima umisli da su najveći stručnjaci za turizam.

Kao turistička luka na Mediteranu Dubrovnik će baš zbog svoje baštine i povijesti uvijek biti zanimljivo odredište brodovima na kružnim putovanjima. „Srđevcima” tako konačno mora postati jasno da se Dubrovnik neće odreći tog segmenta turizma, kao što im mora postati jasno da problem Dubrovnika nisu kruzeri jer naše su ceste začepljene i u danima kad kruzera nema nigdje na vidiku. Stoga ni ne čudi što i neki od gradskih vijećnika „srđevcima” počeli spočitavati kako ih je silno filozofiranje o turizmu dovelo u kontradikciju.

Gradonačelnik Mato Franković pak podsjeća tzv. srđevce kako su turisti u Grad dolazili i dolazit će i dalje prvenstveno zbog njegove bogate povijesti i kulturno - povijesne baštine.

- Razvoj turizma u Dubrovniku temelji se na njegovoj kulturi i kulturno - povijesnoj baštini. Na tim vrijednostima počiva dubrovački turizam i sve ono što činimo, činimo kako bismo očuvali te vrijednosti i omogućili našim posjetiteljima da Dubrovnik dožive na pravi način. Izletnici, gosti iz privatnog i hotelskog smještaja, posjetitelji s kruzera, svi oni u Grad dolaze zbog jakog branda Dubrovnika koji se 99,9 posto temelji na njegovoj kulturno - povijesnoj baštini. - kazao je Franković odgovorivši „srđevcima” što misli o tome da se Dubrovnik treba bazirati na zdravstveni turizam i podsjetio na vrijeme poraća u Dubrovniku kada su se ulagali veliki napori ne bi li se gosti vratili.

- Ja dolazim iz turističke branše i svoj sam radni vijek počeo baš u turizmu kad je bilo najteže, u tom vremenu poraća, i kad nas je krenulo, NATO je bombardirao Srbiju i pred tu sezonu sve je pošlo nizbrdo. Bilo je to vrijeme kad smo s veseljem dočekivali svaki kruzer, a bivši gradonačelnici primali kapetane u salonima jer željeli smo što više jer nismo imali ništa. Bio sam tada u jednoj od agencija koje je odvela prve goste u Crnu Goru i ne možemo mi goste s kruzera otjerati. - rekao je Franković te naglasio kako je kruzera manje u odnosu na posljednju godinu, dvije.

- Broj kruzera je u značajnoj mjeri smanjen u odnosu na prije dvije godine. Nema više po sedam, osam kruzera u jednome danu, Broj uplovljavanja sveli smo na razumnu brojku koja će bit još razumnija iduće godine. UNESCO sve naše poteze ističe kao primjer jer drugi zatvaraju oči, strahujući od financijskih gubitaka. - kazao je Franković.

- Ništa ne ide preko noći, turizam je osjetljiv i treba partnerski i sa svima zajednički stvari dovoditi u red i mislim da smo u tome dosad prilično uspjeli. Nismo ni na 50 posto posla, ali idemo u dobrom smjeru. - rekao je Franković i prokomentirao izmjenu Odluke o zaustavljanju na Pilama kojom se agencije koje dovode izletnike u povijesnu jezgru onemogućilo zaustavljanje autobusa na Pilama i Pločama četvrtkom i subotom.

- To je jasna poruka agencijama, četvrtkom i subotom ne možete doći jer je Grad prebukiran, odnosno na limitu pružanja kvalitetne usluge jer svaki dodatni autobus smanjuje tu kvalitetu usluge. Znamo kako je bilo kad je bilo pet kruzera u jednome danu, tko je tada zadovoljan, ali ljudi u luci vide tri kruzera i kažu "Mato laže", ali ljudi ne znaju da su od ta tri kruzera u luci, dva u posjetu, a treći je u home portu, dakle njegovi gosti dolaze s aerodroma, ulaze u brod i kreću na putovanje. - rekao je Franković.

- Nemojmo gledati na kruzere kao na neprijatelje, nije to dobro, oni su dio naše ponude i imaju utjecaja na gospodarstvo. Svaki gost s kruzera potroši u Gradu po 50 eura. Pa nije to malo. Mi želimo te goste i mislimo da su dobri i kad posjete Grada, osjete njegovu vrijednost i ljepotu na pravi način, oni će se vratiti, odsjesti će u privatnom smještaju ili u hotelu i nema većeg i jeftinijeg marketinga od toga. - rekao je Franković.

Objavljeno u Aktualno

Danas je na dubrovačkim prometnicama testiran zglobni autobus, a kako je na sjednici Gradskog vijeća najavio gradonačelnik Mato Franković dva takva autobusa Libertasa dogodine bi mogla preuzeti posao prijevoza putnika s kruzera u gruškoj luci do Pila. Franković tvrdi da će to rasteretiti gradske prometnice za čak 30 posto.

- Već iduće godine će prestati postojati shuttle busevi koje će voziti. To više neće biti moguće.- rekao je Franković te istaknuo kako će taj prijevoz preuzeti Libertas, od čega će koristi imati i Grad i Libertas.

- Grad je u suradnji s Libertasom pokrenuo nabavu niskopodnih autobusa, popularnih harmonika koje mogu prevesti 120 putnika. Nabavljamo dva autobusa i oni će isključivo služiti za prijevoz putnika s kruzera iz Luke. Shutlle busevi više neće voziti i tako ćemo smanjiti opterećenost gradskih prometnica za više od 30 posto. - rekao je Franković

Dok tzv. harmonika autobus već obavlja probne vožnje po dubrovačkim prometnicama, gradonačelnik ističe kako je s kruzerskim kompanijama već dogovoren prijevoz njihovih putnika Libertasovim niskopodnim autobusima.

- Razgovarali smo već s predstavnicima kruzerskih kompanija i njima odgovara takav vid prijevoza putnika. Dakle, ovim modelom prijevoza putnika povećat ćemo prihode Libertasa i smanjiti dotacije iz proračuna te smanjiti gužve na cestama jer dva autobusa su puno manje nego njih šest ili sedam. - kazao je gradonačelnik Franković.

Objavljeno u Aktualno

Kruzeri po uplovljavanju u europske luke, sukladno europskim direktivama, moraju gasiti svoje motore i spajati se na lučku elektroenergetsku mrežu, a s ciljem smanjenja emisija štetnih plinova u okoliš. Takav projekt u dogledno vrijeme trebao bi zaživjeti i u Luci Dubrovnik, jer Grad Dubrovnik radi na njegovoj realizaciji u suradnji s HEP-om koji već izrađuje projekt.

Kako funkcionira uvođenje tzv. shore power ili struje s kopna gradonačelnik Mato Franković imao se prilike uvjeriti prošle godine za posjeta luci u Los Angelesu, koja je također uvela napajanje kruzera strujom iz luke, a upravo s ciljem smanjenja emisije štetnih plinova u okoliš.

Kruzeri koji uplove u luku u zaljevu San Pedro tako imaju obvezu gasiti motore i priključiti se na tamošnju lučku elektromrežu. Amerikanci su inače dubrovačkom gradonačelniku Matu Frankoviću tada rekli kako su spremni pomoći Gradu Dubrovniku i staviti mu na raspolaganje svoja iskustva u realizaciji ovog projekta.

Dubrovački projekt, kojim bi se osiguralo da i Luka Dubrovnik kruzerima omogući korištenje elektromreže, čime se ne bi samo smanjile emisije plinova, već bi i luka na tome zaradila, već se razrađuje u suradnji s HEP-om.

Za nesmetano priključenje kruzera na lučku elektromrežu Luci je prethodno potrebno osigurati dovoljno struje, što će se realizirati na način da će elektrovod iz Lapada, točnije s Orsana morem provući prema samoj luci gdje će se izgraditi potrebna trafostanica.

Ovim projektom neće se samo osigurati dovoljno struje za područje luke već bi se riješiti problem opskrbe strujom Lapada. No, početak realizacije ovog projekta ovisi o HEP-u, odnosno vremenskom razdoblju u koje će izraditi projekt i projektnu dokumentaciju.

Objavljeno u Aktualno

Dok ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo i dalje iz nekog samo njemu znanog razloga skriva broj putnika koji će ove sezone dovesti svaki od kruzera koji će uploviti u dubrovački akvatorij, „srđevci“ su izračunali, što uopće nije problem jer su podaci o kapacitetu svakog od brodova dostupni na Googleu koji, je li, sve zna i pamti, kako će u 2019. u odnosu na 2018. povećanje broja putnika s kruzera u Dubrovniku biti šest posto te da će u 2020. u odnosu na 2019. to povećanje iznositi 12 posto. I dok „srđevci“, iznoseći brojke ističu kako Grad nije dobio bitku s kruzerima, gradonačelnik Mato Franković ni ne ističe da je ta bitka dobivena, jer bitku, rekao je nedvano na sjednici Gradskog vijeća, nije ni vodio.

- Treba prikazati stvari onakvima kakve one jesu, 2017. Grad je bio pod iznimno teškom paljbom negativnog marketinga od brojnih svjetskih medija koji su isticali smrt Dubrovnika, da je to grad koji nestaje, umire, da je devastiran i trebalo je mijenjati taj negativan imidž jer je on dugoročno značio ogromnu štetu i za Grad i destinaciju. Nismo mi pobijedili niti smo vodili bitku s kruzerima, s nikim se nismo bili i nikome nismo prijetili nego smo razgovarali i rekli predstavnicima kruz kompanija da Grad kvalitetnim rasporedom može primiti veći broj kruz gostiju kroz godinu, ali ne koncentriranih u isto vrijeme. Da nismo razgovarali, 2018. bi bila promašena godina, označena kao godina fijaska, ali to se nije dogodilo jer je u 2018. generalno mišljenje o Gradu bilo pozitivno i to je prva godina da Pile nisu bile blokirane, da je Stradun bio prohodan. - rekao je Franković.

Istaknuo je kako stanje u Gradu još uvijek nije idealno te najavio konkretne promjene za kruzere u 2020. godini.

- Je li stanje bilo idealno? Nije! Hoće li bit ove godine? Neće jer ne ide to preko noći, ali je ono za ovu sezonu značajno unaprijeđeno. Odredili smo limite i lučka pravila za 2020. prema kojima neće moći biti više od četiri tisuće putnika s kruzera istovremeno. To nije napravila ni dogovorila niti jedna luka na Mediteranu. Ma koliko to nekima možda izgleda nedovoljno, poslali smo u svijet pozitivnu sliku i to je bilo važno i nužno za Grad. Ja sam prolazan, ali bitan je Grad. - kazao je Franković i dodao kako se slika Grada ipak promijenila.

LIKOVI IZ NJEMAČKE REPORTAŽE: NEĆU IH IMENOVATI, ALI ŽIVE OD TURIZAMA I PLJUJU PO SVOM GRADU

Nema svjetskog medija koji ne priča pozitivno o Dubrovniku kao gradu koji je počeo upravljati turizmom. Eminentne organizacije koje se bave turizmom hvale dubrovački model upravljanja destinacijom. Predstavnici UNESCO-a koji su nedavno bili u Gradu istaknuli su kako je ovo grad primjer jer je pokazao kako se othrvati od naslijeđenog bremena problema, jer postao je svjestan da je grad važniji od profita, ali nismo još tamo gdje trebamo biti i nećemo tako brzo biti. - rekao je Franković te nastavio kako mu smeta kad oni koji u Dubrovniku žive od turizma pljuju po to i po svom Gradu.

- Prije 10-tak dana je bila jedna reportaža u centralnom dnevniku u Njemačkoj na temu prekomjernog broja turista u destinacijama među kojima je Dubrovnik istaknut kao pozitivan primjer. I uhvate dva, tri građanina iz povijesne jezgre koji popljuju Grad do te mjere da ne možete vjerovati. Rekao mi direktor HTZ-ova ureda za Njemačku da je bio šokiran da jedan građanin tako priča o svom vlastitom gradu. I krenem tražiti taj dnevnik i nađem ga jer me interesiralo koji su to ljudi. Neću ih imenovati, ali ću vam reći da je svaki od njih privatni iznajmljivač, bavi se i živi od turizma i pljuje po svome Gradu. To je problem, ali mi ćemo i dalje pričati dobru priču. - kazao je Franković te naglasio kako bi se upravljanje turizmom i kruzerima bilo otelo kontroli da je kojim slučajem Luka Dubrovnik dana u koncesiju.
kruzer17032019- Kad se htjelo prodati Luku kao jedan od najvažnijih resursa znali smo reći ne i oduprijeti se svim pritiscima, a bilo ih je. Da smo dali Luku u koncesiju mi ovdje danas ne bi o ničemu odlučivali. Oni bi radili za profit, bilo bi dva, tri milijuna putnika, no mi smo imali opciju reći da ćemo zaraditi manje, ali ćemo živjeti bolje i kvalitetnije i pružati kvalitetniju turističku uslugu. - kazao je gradonačelnik, dodavši kako se kruzerima ne mogu u potpunosti zatvoriti vrata.

- Budimo mudri i nemojmo zatvoriti sva vrata iza sebe jer ne znamo kad dolazi idući problem i recesija. Razgovarali smo s kompanijama i dogovorili kruz takse za 2020. godinu. To smo postigli razgovorima jer ne razmišljaju svi gradovi u koje uplovljavaju kruzeri isto. Neki to gledaju s političke strane, razmišljaju kolika bi bila politička šteta za njihovu privredu kad bi smanjili broj kruzera. Da svi mi na Mediteranu razmišljamo isto, dogovorili bismo se za 5 i pol sekundi. – rekao je Franković na sjednici Gradskog vijeća.

- Mi smo svjesni da ćemo smanjenjem broja kruzera kratkoročno izgubiti, ali ćemo dobiti dugoročno jer varaju se oni koji misle da će se turizam zaustaviti, neće jer će prema procjenama u idućih 10 godina broj turista na svjetskoj razini porasti za 40 posto. Mi toga moramo bit svjesni i za to spremni kako bi Grad bio ugodno mjesto za život, a time i ugodniji za naše goste. - rekao je Franković.

Objavljeno u Aktualno

Iako je Uskrs ove godine nešto kasnije, sezona uplovljavanja brodova na kružnim putovanjima u dubrovački akvatorij započet će nešto ranije, odnosno već je počela, i to još u veljači uplovljavanjem Viking Jupitera, novog kruzera kapaciteta 930 putnika. U ožujku će u Dubrovnik uploviti 17 kruzera, a prvi najveći među njima je Costa Venezia. Novi brod talijanske kompanije Costa Croicere u Dubrovnik će uploviti već 6. ožujka.

I dok iz Lučke uprave Dubrovnik i dalje kriju kapacitete svakog od kruzera koji će se ove sezone ticati s dubrovačkom obalom, vrlo je lako provjeriti kako Costa Venezia, inače građena za kinesko tržište može primiti 5 260 putnika. Uoči početka sezone uplovljavanja kruzera redovito se u Dubrovniku zahukta i sezona odašiljanja priopćenja od strane određenih političkih organizacija koje zapravo baš tu turističku i kruzing sezonu koriste za svoj kao probitak, ne nudeći ništa novo, odnosno kao spasonosno rješenje od gužvi i prometnog kolapsa oko povijesne jezgre, još nisu ponudili nešto što već netko prije nije nije nudio kao rješenje.

Tako su tzv. srđevci po pojedinim pravovjernim medijima uoči sezone objavili priopćenje u kojem gradonačelniku Matu Frankoviću savjetuju da ih posluša, odnosno primjeni ono što predstavljaju kao njihovo rješenje ne bi li se smanjile gužve koje nastaju na Pilama. Sve bi to bilo super da rješenje koje pokušavaju prikazati svojim, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić već odavno nije ponudio i dijelom pokušao primijeniti u praksi, a prvi koji su mu se „smijali” bili su baš ti isti tzv. srđevci.

Dok tzv. srđevci Frankoviću nude centar za upravljanje posjetiteljima – dispečersku službu, zakup slotova i kupnju vinjeta, bivši je gradonačelnik Andro Vlahušić sve to još davno razradio i o svemu tome više puta govorio i polemizirao u javnosti. Uostalom, nije li gradska uprava za vrijeme Andra Vlahušića povećala naknadu za zaustavljanje putničkih autobusa na Pilama? Nije li Andro Vlahušić predlagao centar za upravljanje posjetiteljima u Klarisi dok se oporba svim tim idejama i prijedlozima protivila? I dok Vlahušićeve ideje „srđevci” Frankoviću nude kao svoje, spasonosne, kao rješenje prometnog kolapsa na Pilama Vlahušić vidi u ograničavanju prometa oko povijesne jezgre, ističući kako problem nisu kruzeri već upravo organizacija prometovanja shuttle busova, taksista, ali i pješaka.

- Meni je drago da se „srđevci” koriste mojim idejama i projektima, samo mi je čudno da su im svi ti projekti danas dobri, da predlažu njihovu realizaciju, a nije bilo tako davno da su ih kritički odbacivali. Centar za upravljanje posjetiteljima bio je u potpunosti razrađen projekt, ali zbog političkih okolnosti nije realiziran. No i „srđevci” i HDZ moraju shvatiti da naš problem nisu kruzeri koji uplovljavaju u Dubrovnik i putnici koji stižu na tim brodovima. Problem je organizacija prometa na kopnu, nered koji u pojasu oko povijesne jezgre stvaraju autobusi i taksisti. To je ključni problem koji treba riješiti i koji se može riješiti, ali se aktualna gradska vlast ustručava riješiti ga, a oporba nema hrabrosti ponuditi ga kao rješenje. - kazao je Vlahušić.

- Svi oni koji predlažu rješenja, pa čak nudeći i ona koja sam ja davno ponudio ne shvaćaju osnovni problem Grada. Oni ne mogu shvatiti zašto su vrata od Pila široka 2,5 metra. Ne mogu shvatiti da su ona te širine napravljena ciljano, u obrambene svrhe, da neprijatelji koji su napadali Dubrovačku Republiku ne mogu lako prodrijeti. Tako danas kroz ta vrata široka 2,5 metra ne može u jednom trenutku proći veliki broj turista i zato je kao rješenje ponuđena traka koja regulira smjer kretanja, a koju je aktualni gradonačelnik rastegnuo do samog ulaza u Grad, do vrata od Pila. - kaže Vlahušić pa pojašnjava:
vlhausicstupici2102 tekst- Nije važno imamo li u jednom danu pet, sedam ili devet tisuća putnika s kruzera jer svi bi oni mogli ući kad bi promet oko povijesne jezgre tekao kapilarno, a jedini način da se tako odvija je zatvaranje prometa preko Ilijine glavice i preko Boninova gdje se nalazi Vila Čingrija koja je kupljena na moju inicijativu. Da je promet zatvoren, da Libertas, koji će kad tad to morati, preuzme transfere putnika s kruzera, da imamo uređenu pješačku zonu, tada bi turisti u Grad ulazili jedan po jedan, a sve dok to nemamo, dok ne riješimo stvarni problem u prometu, ulazit će u velikim grupama kao što ulaze i sada i imat ćemo kaos i nered u prometu oko povijesne jezgre i traku na vratima od Pila. - rekao je Vlahušić, istaknuvši kako su veći problem gosti u stacionaru koji stižu avionima i troše znatno manje od putnika s kruzera.

- Brojne analize i istraživanja koja su rađena pokazala su kako putnici s kruzera u trgovačkom centru Grada, dakle u povijesnoj jezgri u prosjeku troše 60 eura po glavi, ali gosti koji dolaze zrakoplovima, koji odsjedaju u hotelima i privatnom smještaju, neće toliko potrošiti. Jasno je da je potrošnja gostiju iz privatnog smještaja i hotela, a koji su mahom stigli zrakoplovima manja nego potrošnja putnika s kruzera jer putnici s kruzera za tri sata boravka u Gradu potroše 60 eura, a ostali gosti znatno manje, posebno ovi u apartmanskom smještaju. Svatko onaj tko ima namjeru ograničiti broj dolazaka putnika s kruzera u Grad nije normalan ili je što bi narod rekao kre...n. Oni troše znatno manje. Svi oni koji imaju trgovine ili restorane u povijesnoj jezgri znaju koliko troše putnici s kruzera, a koliko gosti iz privatnog smještaja i hotela koji su došli zrakoplovima. Dakle, trebalo bi smanjiti broj zrakoplova koji dnevno slijeću u dubrovačku zračnu luku. Zašto Franković ne naredi Zračnoj luci Dubrovnik, Luetiću i Maslaću da smanje broj slijetanja na pistu ZLD? Ne može jer nad njima nema ingerencije kao što je ima nad Pezom, kojemu je naredio da smanji broj uplovljavanja kruzera. - kazao je Vlahušić.

- Jedini način da se neredu u prometu stane u kraj je zona ograničenog prometovanja od Zagrebačke ulice i zabrana prometovanja preko Boninova s organiziranom pješačkom zonom. Drugog rješenja nema i to je zapravo ta buffer zona koju je predložio UNESCO i koju sam ja s UNESCO-m ispregovarao i dogovorio. - rekao je bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 5 od 6