Prikazujem sadržaj po oznakama: komunalni vezovi

Župan Nikola Dobroslavić s načelnikom Općine Janjina Vlatkom Mratovićem obišao je ovaj tjedan završeni projekt rekonstrukcije i dogradnje luke Drače. Riječ je o projektu vrijednom gotovo četiri milijuna kuna koji su zajedno sufinancirali Lučka uprava Dubrovačko - neretvanske županije, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Općina Janjina.

U sklopu projekta uređena su 44 komunalna veza za lokalno stanovništvo te je tamošnja riva zaštićena od udara vjetra. Tehnički pregled završenog projekta odrađen je u četvrtak te se očekuje ishođenje uporabne dozvole.

drace luka 100722 1

- I ovaj projekt prvenstveno je namijenjen našim sugrađanima ovdje s područja Janjine. I ovi komunalni vezovi dio su našeg programa kojim ćemo, do kraja ovog mandata, ukupno izgraditi 1500 komunalnih vezova. Podsjetit ću na završeni projekt luke Porto Uš, tu je još i Račišće i, naravno, projekti u pripremi poput izgradnje vezova u Dubrovniku ili luke Kneže na Korčuli. - istaknuo je župan Nikola Dobroslavić.

JP

Objavljeno u Aktualno

Županijska lista Srđ je Grad / Možemo! / Nova ljevica / Zaokret na Lastovu je predstavila prvi od, navode u priopćenju, „tri stupa programa – Plavi dogovor”.

Krajobrazna arhitektica iz Lumbarde, kandidatkinja za županijsku vijećnicu Marija Klisura tom prigodom istaknula je, kako je navela, „priliku koja se otocima i jugu Hrvatske nudi u ekološkoj poljoprivredi i kulturi življenja oslonjenoj na prehrambeni suverenitet i politiku od polja/mora do stola”. 
- Zadaća je županijskih vlasti da povežu lokalne proizvođače i potrošače u dijelu javnog sektora kojemu je osnivač Županija te putem politika zelene javne nabave osiguraju da svaka škola, vrtić, bolnica ili dom umirovljenika u što većoj mjeri koriste lokalno proizvedene i uzgojene prehrambene namirnice. - kazala je Klisura.

Kandidat s Korčule Ivan Botica Škafo kazao je kako Plavi dogovor podrazumijeva i rješavanje problema komunalnih vezova koji tišiti sve stanovnike Županije od Konavala do Neretve. Srđevci ističu kako prednost pri dodjeli vezova trebaju imati domicilni stanovnici koji vezove koriste za osobne i rekreacijske svrhe, a ne gospodarska plovila, a žele donijeti i pravilnik po kojem bi  prednost imala tradicionalna plovila, „s jasnim kriterijima i transparentnom objavom svih korisnika”, istaknuo je Botica Škafo.

- Nered u prostoru, brojni ilegalni vezovi i nepostojanje strategije koja bi u narednom razdoblju omogućila građanima da svoje barke vezuju unutar uređenog i jasno definiranog sustava, posljedica su nerada dosadašnje vlasti i Županijske lučke uprave. Još prije tri godine predlagao sam Županijskoj lučkoj upravi donošenje Pravilnika o korištenju vezova, napisao i predao im prijedlog koji nikad nije ni došao na raspravu. Očito je, ako želimo promjenu politike upravljanja komunalnim lučicama i vezovima, trebamo promjenu vlasti. – kazao je kandidat za župana Marko Giljača.

- Građanima treba omogućiti dostupan vez, prema izvedbenom rješenju prilagođenom lokaciji. Svi vezovi ne mogu biti isti, ali jednak može biti pristup županijskih vlasti prema svim građanima, na koje u ovom projektu treba gledati kao na visoko zainteresirane i motivirane partnere. - rekao je Giljača istaknuvši kako je slična situacija i s koncesijama za javno pomorsko dobro, gdje, kazao je, „vlada potpuni nered i netransparentnost”.

- Izmijenjeni prijedlog Pravilnika o koncesijama sam predao tijelima sadašnje vlasti prije dvije godine. Prijedlog pravilnika je predviđao jasno definirana prava i obveze koncesionara i korisnika plaža, postavljanje table sa jasno vidljivim granicama koncesije, plažnog područja i definiranim udjelom plaže koja može biti pod ležaljkama. Međutim, kao i kod prijedloga vezanog za vezove, sadašnja županijska vlast nije pokazala spremnost da se donesu jasna i transparentna pravila. Ne odgovara im red, jer je nered neophodan da u njemu cvatu korupcija i klijentelizam. Nužno je pokrenuti promjenu i dati šansu nekim drugim ljudima koji će voditi županiju na način da građani i koncesionari u njoj dobiju partnera i suradnika. - zaključio je Giljača. 

Srđevci su svom programu nose i bolju prometnu povezanost otoka, a kandidatkinja za zamjenicu župana Igra Šain Kovačević kazal je kako budućnost razvoja mreže brodskih linija vidi u planskom osuvremenjivanju državne flote brodovima koji će koristiti nove tehnologije. 

- Svojim maritimnim sposobnostima ti brodovi moraju omogućiti redovno isplovljavanje i povezivanje otoka i kopna. - naglasila je.

Srđevci s koalicijskim partnerima namjeravaju pokrenuti i inicijativu za povratak dnevne dužobalne linije Rijeka - Dubrovnik, a koju je, istaknuli su, upravo Dubrovačko-neretvanska županija prva odbila sufinancirati.

Kandidatkinja Vinka Lozica iz Korčule govorila je o brojnih problemima u zdravstvenoj skrbi na otocima, koje najbolje ilustrira nedostatak liječnika za pružanje adekvatne zdravstvene usluge, osobito za žene na otocima. 
- Ne čudi stoga veliki broj otočkih poroda koji se odvijaju u ambulantnim kolima na putu prema Dubrovniku, dok je istovremeno Korčula nekoć imala opremljenu i vrlo veselu rađaonu u kojoj su mnogi od njih i rođeni. - rekla je.

Ona je kao posebno problematičan istaknula način na koji sadašnja vlast rješava problem sigurne kuće. 
- Sigurnu kuću, koja svoju osnovnu funkciju zbrinjavanja žrtava obiteljskog nasilja može ispuniti jedino ako je njena adresa strogo javno nepoznata, a njene usluge dostupne žrtvama neovisno o njihovoj vjeroispovijedi, promašeno je i diskriminirajuće graditi u partnerskom odnosu s bilo kojom vjerskom zajednicom, pogotovo ne s onom koja je pokušala (srećom bezuspješno) mobilizirati društvo protiv potpisivanja Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Osim toga, budući da su od 100 žrtava nasilja njih 93 žene, izrazito je licemjerno da bi one svoje utočište trebale naći u „Josipovom domu“. Kada se uzme u obzir da je zapravo riječ o osam ležaja u Caritasovom domu. - zaključila je Lozica, kazavši kako se zapravo radi o 11 milijuna kuna javnog novca koji će se pod krinkom sigurne kuće izravno uložiti u crkvenu imovinu. 

Na Lastovu su Srđevci obišli i odlagalište otpada Sozanj te lokaciju planirane pretovarne stanice Lastovo, ustvrdivši kako je riječ „o projektu koji je dio županijskog promašaja s planiranjem gospodarenja otpadom u CGO Lućino razdolje”. Najavili su program „Otoci bez otpada“ koji će svaki otok sagledati kao samoodrživu cjelinu sa svim svojim specifičnostima u okviru Policentričnog sustava gospodarenja otpadom Dubrovačko – neretvanske županije koji će predstaviti u kampanji.

dpp

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019