Prikazujem sadržaj po oznakama: karlo ressler

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ/EPP) pisao je Europskoj komisiji kako bi upozorio na zagađenje Jadranskog mora plastičnim otpadom koji dolazi iz Albanije.

„Stoljećima živimo uz more, od mora i s morem. Od prijašnjih generacija naslijedili smo i poštovanje i skrb prema Jadranu. Zato je nužno pod hitno zaustaviti plastično onečišćenje našeg Jadranskog mora, a ujedno i najljepše obale europskog kontinenta. Iskoristit ću svaku mogućnost pritiska kako bismo podigli ovo pitanje na razinu kakvu zaslužuje.“ – naveo je Ressler.

Naime, više od 90 posto plastičnog i drugog otpada na hrvatske obale pristiže s juga Europe, osobito iz Albanije. Također, 229 tisuća tona plastike godišnje završi u Sredozemnom moru, a zbog utjecaja struja i relativno plitkog mora, nakon prolaska kroz Otrantska vrata, Hrvatska je i na udaru plastike iz Sredozemnog mora. Albanska vlada još je prije desetljeća najavila istragu oko plastičnog zagađenja koje iz Albanije svakodnevno stiže na hrvatsku obalu, ali rezultata nije bilo.

Zbog toga je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler, kao član Izaslanstva u Odboru za stabilizaciju i pridruživanje Albanije, zatražio od Europske komisije da pronađe načine na koje može intervenirati kroz europske programe zaštite okoliša i albanske pristupne pregovore. Ressler ističe da je geografski među prvima na udaru Dubrovnik, ali i ostali dijelovi Dubrovačko - neretvanske županije poput nacionalnog parka Mljet i delte Neretve, koja je pod zaštitom UNESCO-a od 1992. godine.

Hrvatski  eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) zatražio je reakciju Europske komisije na novi „Zakon o kulturnom nasleđu“ Republike Srbije u kojem ta zemlja prisvaja hrvatsku  kulturnu baštinu, odnosno dubrovačku književnost tvrdeći da ona jednako "pripada i srpskoj i hrvatskoj kulturi".

Narodna skupština Republike Srbije usvojila je nedavno „Zakon o kulturnom nasleđu“, koji uključuje i članak 23. kojim se otvoreno svojata dubrovačka književnost te ističe njezina navodna dvojna - hrvatska i srpska - pripadnost. Sporni zakon je iniciralo srbijansko Ministarstvo kulture i informiranja na čijem je čelu Maja Gojković, jedna od utemeljiteljica Srpske radikalne stranke, a svojevremeno i potpredsjednica Vlade Slobodana Miloševića, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.

Ressler je to ocijenio očitim posezanjem za hrvatskom kulturnom baštinom, o čemu je informirao povjerenika za proširenje Olivera Varhelya i povjerenicu za kulturu Mariyu Gabriel. Zatražio je i da se zaštiti kulturna baština država članica i preispita ispunjava li Srbija sve obveze u pregovaračkom poglavlju 26 o obrazovanju i kulturi, koje je privremeno zatvoreno.

„Srbijanske vlasti sada već standardno perfidno provode hibridnu verziju politike Srbije iz 1990-ih prema susjednim državama. Ako Republika Srbija ne oslobodi sebe i svoj narod takvih otrovnih refleksa, bit će sve udaljenija od Europske unije, ali i europske civilizacije“, istaknuo je Ressler, priopćio je ured zastupnika.
 
(Hina)