Prikazujem sadržaj po oznakama: kamenice

Malostonski je zaljev zbog povoljnih hidrografskih uvjeta idealan za uzgoj i razvoj školjkarstva pa se baš u njemu i uzgoji 95 posto kamenica u Hrvatskoj. Za uzgoj kamenica hidroenergetski projekt Gornji horizonti, kojega Republika Srpska postupno realizira, mogao bi biti poguban.

Magistar akvakulture Vedran Kunica upozorava kako na uvjete važne za uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvori slatke vode.

- Promjene na kamenicama primijećene su još 70-tih godina prošlog stoljeća i mislim da je najveći šok za eko sustav Malostonskog zaljeva bilo uređenje toka Trebišnjice, odnosno sprečavanje plavljena Popova polja u BiH. To je bio najveći šok koji je zaljev doživio u svojoj prošlosti. Tada je spriječeno da ogromne količine pitke vode utječu u Malostonski zaljev. Primjer je dio zaljeva na Bistrini gdje su bile dvije ogromne podzemne vrulje, koje više skoro uopće nisu vidljive, a u prošlosti su bile stalno aktivne, posebno u razdobljima kad bi poplavilo Popovo polje. - kazao je Kunica.

KAKO SMANJENJE DOTOKA SLATKE VODE UTJEČE NA ŠKOLJKE...

I dok naglašava kako bi svaki dodatni udarac bio loš za Malostonski zaljev, u Republici Srpskoj zbog korištenja potencijala voda za proizvodnju struje, vode iz sliva Neretve spletom tunela, kanala i brana postupno prevode u sliv Trebišnjice. Smanjenje dotoka pitke vode iz Nertve u Malostonski zaljev, ističe Kunica, itekako će utjecati na uzgoj kamenica.

- Malostonski zaljev je specifičan jer veliki dotok slatke vode utječe na ekosustav na način da regulira temperaturu vode i donosi hranjive tvari. Kad je Trebišnjica obuzdana kanalima kako bi se spriječilo plavljene Popova polja bilo je to jako stresno za eko sustav Malostonskog zaljeva jer su tada primijećene velike negativne promjene na školjkama. Smanjenje dotoka slatke vode iz Neretve imalo bi dodatno loš utjecaj na zaljev jer bi smanjenje vode vuče sa sobom smanjenje hranjivih tvari, posebno kroz segment termoregulacije jer je naš zaljev različit od ostatka okolnog mora upravo zbog temperaturnih razlika i količine hranjivih tvari koje su posljedica dotoka slatke vode. - kazao je Kunica.

- Definitivno neće doći do pomora kamenica, ali će biti dodatnih problema za školjkare jer smanjenjem dotoka slatke vode dolazi do temperaturnih razlika koje utječu na mortalitet školjki. Zbog pojačane slanosti vode pojavljuju se neki novi obraštajni organizmi. Oni povećavaju rad koji je potrebno uložiti da bi se došlo do konzumne veličine školjke. Niz je faktora koji utječu na uzgoj kamenica, a definitvno mogu zaključiti da nema pozitivnog već samo negativnog učinka na školjke. Nama ostaje za nadati se da oni ipak neće biti toliko negativni, odnosno da neće dovesti do prekida tradicije uzgoja školjki u Malostonskom zaljevu. - kazao je Kunica i dodao kako su promjene na školjkama vidljive zadnjih 40-tak godina.

RAST KAMENICA SE USPORAVA

- Promjene se već događaju zadnjih 40 – tak godina. Rast kamenica se usporava, a posebno je izražena prisutnost obraštajnih organizama, odnosno njihov spektar jer pojavljuju se nove vrste tih organizama. - kazao je i dodao kako obraštajni organizmi školjkarima u uzgajalištima kamenica stvaraju velike probleme.

- Školjkari moraju ulagati puno više truda i rada u čišćenje obraštajnih organizama nego što su to radili 70–tih i 80–tih godina prošlog stoleća. U potpunosti se mijenja način rada i znatno se povećala količina truda oko čišćenja tih obraštajnih organizmama koji jako utječu na brzina rasta školjkaša što ukazuje na količinu hranjivih tvari. - rekao je Kunica.

Foto: Denis Jerković / CROPIX

- Obraštajni organizmi nisu štetni organizmi, oni se prirodno pojavljuju u različitim eko sustavima, ali neki od njih, koji ranijih godina nisu bili prisutni u Malostonskom zaljevu, pojavljuju se posljednjih godina i razmnožili su se u velikim količinama. Nisu to invazivni strani organizimi, ali njihova prisutnost je jako povećana tijekom zadnjih desetljeća, a njihova količina na samim uzgajalištima i školjkašima je značajno veća i to nekad izgleda jako, jako loše i zbog njih dolazi do blokade rasta školjkaša, a u većim količinama obraštajni organizmi dovode i do pomora samih kamenica. - naglasio je Kunica te dodao kako školjkama treba što više slatke vode.

- Kroz slatku vodu školjke dobivaju nutrijente koji s tom vodom dolaze je su oni temelj i osnova za rast i razmnožavanje fitoplanktona koji je hrana kamenicama. Osim što je iznimno važna za stvaranje fitoplanktona, pitka voda, odnosno njezin izostanak u Malostonskom zaljevu, mijenja i njegovu termiku, temperaturu. Promjene temperatura s druge strane potiču i strujanja, sve su to karakteristike koje razlikuju Malostonski zaljev od ostatka mora, a posljedica su značajnog dotoka slatke vode. - pojasnio je Kunica.

- Malostonski zaljev je kao jedan ogroman sakupljač oborinskih i podzemnih voda, s jedne strane Pelješca, s druge strane Primorja, odakle se voda kroz podzemlje i s bočnih brda, zajedno s nadzemnim tokom Neretve slijeva u zaljev. Bez tih voda Malostonski zaljev bio bi slaniji. Specifičan je upravo zbog dotoka slatke vode. - rekao je magistar akvakulture Vedran Kunica.

Izvor: Juzni.hr / Projekt poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije

Nastavljaju se aktivnosti na realizaciji projekta ARGOS kojim će se uspostaviti mrijestilište za kamenice u Malostonskom zaljevu. Ovo je dio zajedničkog upravljanja aktivnostima održivog ribarstva i akvakulture za zaštitu morskih resursa Jadranskog mora u koje su uključeni hrvatski i talijanski partneri.

Osim ulaganja u laboratorij za mrijestilište na Bistrini projektom je predviđena izrada zajedničkih stručnih studija kojima će se unaprijediti sektor akvakulture i ribarstva u Jadranu. Na sastanku predstavnika Primorsko-goranske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije dogovorena je izrada zajedničkog završnog dokumenta koji će objediniti sve tri županije i biti usklađen s talijanskim partnerima.

Provedba projekta započela je u travnju 2020. godine, a završetak se očekuje sredinom 2023. godine. Predstoji raspisivanje javne nabave za specijaliziranu laboratorijsku opremu koja će znanstvenicima s Sveučilišta u Dubrovniku koristiti za proučavanje i razvijanje metoda mriještenja europske plosnate kamenice korisnih lokalnim školjkarima.

dpp

Na području Dubrovačko - neretvanske županije započelo se sa zbrinjavanjem i daljnjom obradom otpada u akvakulturi u sklopu projekta BLUEfasma kojeg provodi Regionalna agencija DUNEA kao jedini hrvatski partner na ovom projektu.

Tako organizirana i prva online radionica na kojoj su zainteresiranim sudionicima predstavljeni načini korištenja mljevenih ljuštura školjaka u izradi autentičnih suvenira, prehrani peradi, filtraciji vode itd. Predstavljena rješenja odličan su primjer kako se može riješiti problem zbrinjavanja otpada da bi se dobio iskoristiv i kvalitetan proizvod.

- BLUEfasma pristup promijenit će trenutna razmišljanja tako što će primijeniti provjerene principe učinkovitog rada kružnog gospodarstva, primjerice u dobivanju sekundarnih proizvoda obradom otpada. Cilj ovakog pristupa jest omogućiti održivost, ponajprije udaljenim otocima Sredozemlja, uz primjenu inovativnih rješenja u razvoju plavog rasta. To se planira postići i uz pomoć testiranja razvijenih alata na 11 teritorija uključenih u projekt, među kojima je i područje naše županije. - rekao je viši stručni suradnik za otočni razvoj Regionalne agencije DUNEA Stjepan Rezo.

Stručnjaci sa Sveučilišta u Dubrovniku izv.prof.dr.sc. Marijana Pećarević i doc.dr.sc. Kruno Bonačić u Labaratoriju za marikulturu na Bistrini prikazali proces mljevenja i objasnili prednosti ovog projekta.

- Kad govorimo o smeću u moru radi se o desecima milijuna tona otpada u moru, i to samo pretpostavljamo jer je nemoguće znati točno stanje i zbog toga smo u sklopu projekta BLUEfasma krenuli u mogućnosti istraživanje korištenja tog otpada. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je dosta razvijeno školjkarstvo i akvakultura i projekt se zapravo bavi uvođenjem kružne ekonomije baš u taj sektor. Cijeli je niz primjena praha od ljuštura, u poljoprivredi se koristi za neutralizaciju kiselog i onečišćenog tla, koristi se i pri obradi vode, kao dodatak hrani za perad, u medicini za nadogradnju i rekonstrukciju oštećenih kostiju, a mi dobiveni prah koristimo za dobivanje smjese od kojih će se izrađivati različiti predmeti, nakit, a najviše suveniri. - rekla je Pećarević istaknuvši da su zapravo ljušture od školjkaša najveći dio otpada akvakulture.

Za provedbu aktivnosti na području Dubrovačko neretvanske županije koje je jedno od 11 pilot područja na Sredozemlju, odgovorna je izravno kao jedini hrvatski partner na projektu Regionalna agencija DUNEA zajedno s FLAG-om Južni Jadran kao pridruženim partnerom. S obzirom na to da je za pilot područje izabran Malostonski zaljev, u projekt se uključila i Općina Ston koja je prepoznala projektni potencijal i mogućnosti da prihvaćanjem principa kružne ekonomije na efikasan način riješe problem zbrinjavanja otpada te istodobno dobiju prepoznatljivi suvenir, načinjen od mljevenih ljuštura školjaka.

dpp

I ove su godine organizatori Dubrovnik FestiWinea stvorili posebno ozračje izvornosti i originalnosti hrvatskoga juga,  u ocjenjivanju vina koje najviše ljubi malostonsku kamenicu. Ocjenjivački sud, sastavljen od 30-ak članova, sudaca žirija Dubrovnik Festiwine Trophy natjecanja, predstavnika medija, sponzora i prijatelja festivala, u srijedu su ocjenjivali spoj prijavljenih vina s kamenicom, sustavom ocjenjivanja od 1 do 5.

Stvoriti najbolju kombinaciju najdraže izvorne delicije i lokalnih vina Dubrovačko-neretvanske županije čiji okus i aroma najbolje ističu sve njezine sofisticiranosti nije bio jednostavan zadatak. Dodatno je ove godine uvedena i kategorija sljubljivanja istih vina s lokalnim mladim i odležanim sirom u ulju OPG-a Mihe Kukuljice, za članove žirija koji nisu ljubitelji kamenica.

Uz svježe kamenice, domaći mladi sir  i sir u ulju posluženo je 12 prijavljenih vina:  tri ružičasta i devet bijelih, s Korčule, Pelješca, iz Komarne i Konavala.

- Ove smo godine na spoj naslijepo pozvali i sireve, kao klasičnu kombinaciju koju svi vole, tako da imamo čak tri najbolja spoja. Od prijavljenih lokalnih vina iz Dubrovačko – neretvanske županije, apsolutni je pobjednik ocjenjivanja vinarija Volarević s Komarne. Uz kamenice se najbolje sljubio Quattro 2018, chardonnay Volarević; uz mladi kravlji sir ocjenjivači su odabrali La Chic! rosé by Volarević (od plavca malog), a uz sir u ulju pobijedio je Pošip Syrtis Volarević 2018. - rekao je Ivo Ivaniš, vinski novinar, moderator ovog događaja. 

Vinski festival Dubrovnik FestiWine na svoj je put krenuo 2014. godine u organizaciji Dubrovačko – neretvanske županije i razvojne agencije DUNEA. Program i sadržaj festivala osmislila je  agencija „Dubrovnik PartneR" i uz potporu  vjernih sponzora i partnera producira i razvija „Dubrovnik FestiWine" šesti put zaredom. Od svog trećeg izdanja festival je iz regionalne prešao u međunarodnu kategoriju te od tada, osim promocije vinske kulture i izvornih sorti Dubrovačko - neretvanske županije, otvorio svoja vrata i sudionicima izvan granica županije. Šesto izdanje donosi brojna zanimljiva zbivanja pa je ovaj tjedan u Dubrovniku rezerviran za uzbudljiva vinska iskustva.

DPP

U mjesecu kad su kamenice najukusnije, Turistička zajednica grada Dubrovnika pobrinula se ponuditi ove čarobne plodove mora i na Stradunu. Za sve koji nisu kušali kamenice po sv. Josipu u Stonu, predlažemo šetnju do Straduna gdje će se u subotu održati tradicionalna Festa od kamenica i degustacija vina po promotivnim cijenama od 6 kn za kamenicu i 10 kn za čašu vina.

Na manifestaciji sudjeluju školjkari “Školjkarstvo Petar” – vl. Josip Bazdan i “Nonos Dyo” d.o.o. – vl. Zdenko Čilić i Vinarija Andrović.

Festa od kamenica započinje u 11 sati, a uveličat će je i nastup Klape Maestral te Folklornog ansambla Linđo, koji ovim nastupom završava zimski ciklus Subotnje jutro u gradu. Riječ je o programu namijenjenom zimskim turistima u Dubrovniku, koji uključuje besplatni razgled Grada i nastup folkora u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika. 

TZ grada Dubrovnika

Nije se dogodilo prvi put da su kamenice u Malostonskom zaljevu malo „nagutaju fekalija”. Sličan incident dogodio se i prije tri godine i ostao je nezamijećen i medijski nezabilježen jer se nije dogodio uoči blagdana svetoga Josipa kada se u Stonu održavaju Dani malostonske kamenice, čiji je središnji događaj degustacija kamenica na tamošnjoj rivi na koju svake godine dođe veliki broj posjetitelja, jer malo tko se može suzdržati od degustiranja tog poznatog afrodizijaka.

Ove godine, dok su se malostonski uzgajivači pripremali za manifestaciju, uzorkovanje je pokazalo kako je na tri od pet točaka u školjkama prisutan norovirus pa su se na noge digli svi novinari koji su došli do zaključka kako su za noroviruse u kamenicama krivi apartmani koji nisu priključeni na kanalizacijsku mrežu već na septičke jame iz kojih fekalije procure u more. No, kako su apartmani u naseljima koja gravitiraju poljima na kojima se u Malostonskom zaljevu uzgajaju kamenice zapravo prazni, u njima nema gosta, jer sezona na tom području nije još počela, prije će biti da su fekalije u zaljev iscurile zbog nekog drugog razloga.

Da nije prvi put da se u kamenicama bilježi prisutnost norovirusa, da se sličan incident dogodio i prije tri godine potvrdio je i dr.sc. Vladimir Onofri viši znanstveni suradnik u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. On je za medije proteklih dana isticao da zabrana prometa školjkama može trajati i mjesec dana te upozorio kako uzgajališna polja nisu dovoljno zaštićena jer nitko septičke jame ne gradi po propisima pa su propusne. Za krivca je također proglasio apartmane i naveo kako Dalmacija smrdi, ali da smrdi i Šipan pa i Polače te Rijeka dubrovačka na čijem dijelu uopće nije izgrađena kanalizacijska mreža.

Načelnik Općine Ston Vedran Antunica kaže pak kako se na stonskom području, posebice naseljima koja gravitiraju uzgajalištima gradi kanalizacijska mreža, kao i da je dobar dio nje već izgrađen.

- U tijeku je projekt kanalizacijske mreže za sva naselja koja gravitiraju prema uzgajalištima školjaka. Mi smo u Općini napravili sve da se izradi kanalizacijska mreža. Imamo sustav kanalizacijske mreže, ne obnovljen nego izgrađen u naseljima Luka i Mali Ston, a tu su i Hodilje kao treće naselje. Trasa je projektirana i zaustavljen je tijek projekta zbog imovinsko pravnih odnosa, ali i to će brzo bit gotovo. Preko 80 posto stanovništva i naselja će bit riješeno sustavom kanalizacijske mreže i ne vjerujem da će više dolaziti do zagađenja. - rekao je Antunica.

I dok se na Stonskom području radi na rješavanju kanalizacijske mreže posljednjih se dana općina Neum navodi kao pozitivan primjer jer je eto prije 40 godina izgradila kanalizacijsku mrežu, no nitko ne postavlja pitanje, niti je itko provjerio je li možda baš na toj kanalizacijskoj mreži došlo do puknuća što je dovelo do pojačane prisutnosti fekalija i norovirusa u dijelu Malostonskog zaljeva već su za krivce odabrani apartmani na stonskom području koji su spojeni na septičke jame.

No, osim što se na stonskom području s apartmanizacijom još uvijek nije pretjeralo, zaboravilo se i kako su ti apartmani prazni jer turista na tom području trenutno nema, a neće još stići. Uostalom, da je problem u apartmanima i kućama spojenim na loše septičke jame ne bi li se ovi problemi pojavljivali posebice u ljetnim mjesecima kad se u tim apartmanima izmjenjuju turisti.

Školjke? Ma koliko ih god obožavali, one zapravo često predstavljaju opasnost po ljudsko zdravlje i to posebice u toplijem djelu godine jer školjke filtriraju more. Neke školjke tako mogu profiltriraju oko sedam litara mora po satu. Dok filtracija traje u školjke ulazi sve ono što morska voda u sebi sadrži pa i fekalije, ali i fitoplanktonske alge koje sadrže biotoksine, a koje se pojavljuju za cvjetanja mora. Ti su biotoksini inače termostabilni pa ostaju u školjkama i nakon što se one termički obrade.

Inače, uz Stonski, najpoznatiji po uzgoju školjaka u Hrvatsko je Limski je kanal. Dobri poznavatelji kamenica reći će kako su Stonska i Limska kamemica obje odlične, ali različitog okusa. Baš u tom Limskom kanalu, smještenom u sjevernom Jadranu, gdje se uzgajališta jednako vrhunskih kamenica kao što su i stonske, česta su cvjetanja mora uslijed porasta temperature, a nemali je utjecaj rijeke Po kojom u more stižu brojne tvari koje sve te školjke filtriraju, a rijeka Po inače je jedna od najzagađenijih u Europi. Znači li to da limska uzgajališta treba zatvoriti, braniti berbu školjki na tom području?! Naravno da ne, a zato i postoje brojne analize i uzorkovanja kojima se moraju podvrgavati svi legalni uzgajivači školjki, kako ovi u Limskom, tako i ovi u Stonskom kanalu.

More je inače podijeljeno u sektore u kojima se vrši uzorkovanje njegove kakvoće, nakon čega se, ukoliko se u tim uzorcima pronađu štetne tvari, dalje vrši uzorkovanje školjki, a kad se u njima utvrdi prisutnost biotokosina ili u stonskom slučaju, norovirusa, uzgajališta se zatvara sve dok ih školjke iz sebe ne izbace. Taj proces može trajati i do mjesec dana, no kad se škole pročiste dobre su za konzumaciju.