Prikazujem sadržaj po oznakama: kalamota

Grad Dubrovnik nedavno je raspisao javnu nabavu za uslugu javnog prijevoza u lokalnom linijskom obalnom prometu kojom je i ove godine, osim državnim linijama, trebala biti uspostavljena veza gruške luke i Kalamote, odnosno Koločepa, preciznije Gornjeg Čela. No, na toj se liniji, koju je financirao Grad Dubrovnik, ove godine izgleda neće ploviti.

Na natječaj, tj. raspisanu javnu nabavu nije se javio niti jedan ponuditelj. Gradsko vijeće Grada Dubrovnika tako će na sjednici u utorak poništiti postupak te javne nabave.

Inače, prethodni, trogodišnji ugovor u vrijednosti 1,15 milijuna kuna na ovoj liniji bio je potpisan 2019. godine s obrtom „Josip”, vlasnikom broda „Europa” kapaciteta 63 putnika.

dm

Kao i prethodnih godina, iako je za to nije nadležan, Grad Dubrovnik nastavlja financirati punkt pripravnosti hitne medicine županijskog Zavoda za hitnu medicinu na Elafitima, kao i rad ambulante Doma zdravlja Dubrovnik na Koločepu. Ukupna rezervirana proračunska sredstva za provođenje ovih zdravstvenih usluga u 2023. godini su oko 55 tisuća eura.

„Mjerama socijalne politike i Proračunom Grada Dubrovnika za 2023. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 37.162 eura za funkcioniranje interventnog tima Elafiti, kojim se sufinancira rad dva liječnika opće/obiteljske medicine i jednog vozača-zaposlenika izvršitelja kako bi se osigurala adekvatna zdravstvena zaštita na otocima Šipanu, Lopudu i Koločepu. Osigurano je i dodatnih 18.316 eura za sufinanciranje troškova plaće i dodataka na plaću liječnika opće/obiteljske medicine u ambulanti na otoku Koločepu.” - piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika.

„Iako primarna zdravstvena skrb nije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže i pomaže rad zdravstvenih ustanova na svom području i osigurava zdravstveni nadstandard svojim građanima. Podsjetimo, uz ambulantu na Koločepu, Grad Dubrovnik već šestu godinu zaredom nastavlja osiguravati financijska sredstva za punkt pripravnosti hitne medicine na Elatifima nakon što je isti prestao biti dijelom Mreže hitne medicine te ga samim tim Hrvatski zavod za javno zdravstvo više nije financirao.” - navode iz dubrovačke gradske uprave.

dpp

Iako su i hrvatski otoci između dvaju popisa stanovništva izgubili dio stanovnika, indikativno je da njihov pad znatno manji u odnosu na pad koji je zabilježen na državnoj razini, u apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imao je otok Rab, najveći rast Krk.

Na 53 naseljena hrvatska otoka te 2021. živjelo je 127.838 otočana, što je za oko pet tisuća ili 3,70 posto manje u odnosu na 2011. godinu.

S druge strane, država je u tom razdoblju izgubila 413.056 stanovnika ili 9, 64 posto, navodi se u Vladinu Izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima za 2021., godinu u kojoj je u otoke investirano čak 4, 4 milijarde kuna, najviše ikad.

Stanovništvo je raslo na 22 otoka, palo na njih 28, isti broj stanovnika, dva, zadržao je otok Male Srakane.

U apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imali su Rab, koji je ostao bez 1060 stanovnika, pa Korčula (928), Pag (720), Čiovo (651) i Lošinj (500).

Najveći rast stanovnika zabilježen je na otocima Krku (533), Šolti (275), Koločepu (68), Šipanu (57) i Viru (45).

U relativnom smislu, najveći pad zabilježen je na otoku Ravi (42, 74 posto), u zadarskom arhipelagu, koji je u deset godina ostao bez 50 stanovnika, sa 117 pao je na 67.

Najveći rast, u relativnom smislu imali su Žirje (45,63 posto), Koločep (44,17 posto) i Drvenik Mali (39,08). Od 2011. broj stanovnika Žirja povećao se za 44, i u 2022. na tom ih je otoku bilo 147, Koločep je te godine brojao 231 stanovnika, 68 više nego prije deset godina, a Drvenik Mali 119 stanovnika, 32 više nego 2011.

U zadnje 164 godine, najviše otočana bilo je 1921. (174.994), koliko ih je približno bilo i 1910., najmanje 1981. godine kada je na otocima živjelo samo 113. 299. U tom razdoblju otoci su, dakle, ostali bez više od trećine stanovništva (35, 25 posto).

Od stjecanja neovisnosti, tj. od 1991. do 2021. broj otočana poprilično je konstantan, uz varijaciju od pet tisuća stanovnika.

Iako je prerano govoriti o pozitivnom trendu, ohrabruje podatak da otoci unatrag jednog desetljeća imaju 146 učenika više. Naime od školske 2013./2014. do 2022./2023. zabilježen je ukupni relativni porast broja učenika od 1,30 posto. S druge strane, država u istom razdoblju po školskoj godini bilježi stalan pad učenika, ukupno 10,26 posto.

Otoci u 2021., u odnosu na godinu prije, bilježe pozitivne pokazatelje i u drugim područjima, broj poduzeća porastao je za 3, 2 posto i bilo ih je 5. 251, a broj zaposlenih za 6,4 posto (23.034).

Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.609 kuna te je bila 7,1 posto veća nego 2020. godine. Najveća je bila u općini Sutivan na Braču i iznosila je 7.222 kune i jedina je iznosila preko 7.000 kuna. Zahvaljujući očito dobrim gospodarskim prilikama, ta je općina, koju od sredine 2021. vodi nezavisni Ranko Blažević, koncem prošle godine povećala pomoć za novorođenu djecu sa 398 eura na 1. 350 eura.

Najveći prihodi po zaposlenom ostvareni su u općini Tkon na otoku Pašmanu (898 kuna), potom u gradu Krku na otoku Krku (798), općini Kali na otoku Ugljanu (731), Punatu na Krku (722), Hvaru na Hvaru (720) itd.

Već 23 godine postoji poseban zakon za otoke, a svake se godine u njih investira više, a najviše u 2021., čak 4, 4 milijardi kuna, od čega bespovratno 4,17 milijardi što je 19 posto više u odnosu na godinu prije. U razdoblju od 16 godina (2006.-2021.) u otoke je uloženo čak 32,2 milijardi kuna, u prosjeku 2,01 milijardi kuna godišnje. Bespovratna proračunska/vlastita sredstava države i sredstva iz fondova Europske unije iznose oko 82 posto,18 posto krediti.

Južni

U sklopu godišnjeg programa investicijskog održavanja sustava javne rasvjete Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika proveo je rekonstrukciju i proširenje javne rasvjete u Donjem Čelu na otoku Koločepu.

U predjelu Gruda i na rivi pokraj hotelskog objekta u Donjem Čelu izvršena je ugradnja 12 novih stupih mjesta dok je osam dotrajalih svjetiljki zamijenjeno novim energetski visokoučinkovitim LED svjetiljkama. Ukupno je na trasi dugoj 700 metara postavljeno 20 LED solarnih svjetiljki.

Vrijednost provedenog ulaganja u sustav javne rasvjete na otoku Koločepu iznosi 163.478 kuna.

dpp

Grad Dubrovnik i iduće tri godine namjerava održavati i financirati liniju za Kalamotu kojom je dva puta dnevno, uz Jadroliniju koja plovi u Donje čelo, taj otok povezan s gruškom lukom. Naime, jedna od točaka za ponedjeljak najavljene sjednice Gradskog vijeća bit će i imenovanje članova Stručnog povjerenstva za provođenje postupka javne nabave za obavljanje javne usluge na neprofitnoj lokalnoj liniji u obalnom pomorskom prometu na relaciji Luka Gruž – Gornje Čelo na otoku Kalamoti. Njihova je zadaća, odabir brodara koji će nastaviti voziti tu liniju i na taj način povezati najbliži Elafitski otok s Gradom.

Mještani Kalamote zadovoljni su što se ta linija nastavlja.

- Ta linija puno znači mještanima Kalamote, kao i onima koji dolaze ujutro raditi na naš otok. Isto tako, nadamo se da će gradska uprava osigurati u ljetnim mjesecima i dodatne linije. Zašto netko iz Grada ne bi došao na kupanje na Kalamotu umjesto da ode npr. na Lokrum ili bilo gdje drugo. - kazao je mještanin Kalamote Đuro Musladin, dodajući kako je potrebno sustavnije razmišljanje o rješavanjima niza problema otočnog stanovnika kao i načinima povezivanja Elafita s Gradom.

Kalamotezi su, prema Musladinovim riječima, zadovoljni brodom koji protekle tri godine prometuje na toj relaciji te dodaje kako su u razgovoru s brodarom saznali da je on spreman i za kupnju još boljeg broda iako postojeći zadovoljava tražene uvjete za zimu.

- Međutim, on dobija ugovor na samo tri godine što mu ne daje dovoljno sigurnosti za budućnost. Kad bi taj ugovor bio bar na pet godina, vjerujem da bi čovjeku bilo sigurnije ulagati. - smatra Musladin.

Grad Dubrovnik u financiranje ove linije planira uložiti 1,44 milijuna kuna uključujući i PDV, što znači 480 tisuća kuna godišnje, odnosno 40 tisuća kuna mjesečno. Od tih 40 tisuća kuna mjesečno brodar mora namiriti plaće dvojice zaposlenika, gorivo što je sve veći izdatak, kao i svaki eventualni popravak te redovno održavanje broda.

O svemu tome konačan sud bi trebalo donijeti Povjerenstvo čiji bi članovi trebali biti diplomirana pravnica s certifikatom iz područja javne nabave Ivana Kralj, kap. Mato Kekez iz Lučke kapetanije, Niki Borovina iz Hrvatskog registra brodova, Željko Dadić iz Županijske lučke uprave Dubrovnik, te zamjenica pročelnice Upravnog odjela za turizam Anita Burić.

Župan Nikola Dobroslavić i ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan potpisali su ugovor kojim Dubrovačko - neretvanska županija iz proračuna sufinancira dio troškova za plaću, stalnu pripravnost te troškove prijevoza liječničkog tima na radu u ordinaciji na otoku Koločepu.

Također, sporazum o financiranju nadstandardnog dijela tima sanitetskog prijevoza na području Općine Mljet potpisali su župan Nikola Dobroslavić, načelnik Općine Mljet Đivo Market, ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park Mljet Ivan Sršen te ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan.

„Sporazumom se Dom zdravlja Dubrovnik obvezao osigurati nadstandardni dio tima sanitetskog prijevoza koji se sastoji od jednog vozača i vozila sanitetskog prijevoza, a koji će stalno biti stacioniran na području Općine Mljet. Troškove bruto plaće vozača dijele Javna ustanova ”Nacionalni park Mljet“ 50 posto, te po 25 posto Općina Mljet i Dubrovačko - neretvanska županija.” - piše u priopćenju iz Županije dubrovačko – neretvanske.

„Dubrovačko - neretvanska županija nastavlja s dugogodišnjom praksom ulaganja u zdravstveni nadstandard na svom području”, navodi se danas u priopćenju iz županijske uprave nakon potpisivanja ugovora.

dpp

Danas je svečano otvorena novoobnovljena riva u Donjem Čelu na otoku Koločepu. Riječ je o projektu Županijske lučke uprave Dubrovnik vrijednom gotovo 30 milijuna kuna, a koji je 85 posto sufinanciran sredstvima Europske unije, dok se preostalih 15 posto financira iz državnog proračuna.

Današnjem svečanom otvaranju nazočili su i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, saborski zastupnik Branko Bačić, župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo, dubrovački gradonačelnik Mato Franković i drugi.

Prilikom ceremonije otvaranja ravnatelj ŽLU Dubrovnik Željko Dadić istaknuo je važnost ovog projekta za stanovnike Koločepa.

- Moram izraziti svoju zahvalnost posebno svim Kalamotezima na njihovom strpljenju tijekom realizacije ovog projekta, ali i županu Dobroslaviću i zamjeniku Cebalu na njihovoj potpori ovom projektu i svim onima na kojima radi naša lučka uprava. Posebna zahvala i ministarstvu i ministru Butkoviću s kojim imamo izvrsnu suradnju. - naglasio je ravnatelj Dadić.

Župan Nikola Dobroslavić kazao je da je rekonstrukcija i nadogradnja rive u Donjem Čelu jedan u nizu projekata lučke infrastrukture u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

- Osim ove investicije na Kalamoti, završili smo i obnovu Puntina u Korčuli, luku Porto Uš, u tijeku je izgradnja Pomorsko-putničkog terminala u Veloj Luci, luka u Trpnju, lučica u Dračama. Pred nama su i veliki projekti novih luka Perna i Polačište. Zaista projekti na koje smo ponosni i koji uvelike pridonose povezanosti naših otoka. - izjavio je župan Dobroslavić.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je kako je duž cijele obale u tijeku realizacija brojnih projekata lučke infrastrukture.

- Ja to volim zvati renesansom na našoj obali. Dubrovačko-neretvanska županija najuspješnija je po ulaganjima u lučku infrastrukturu i ja čestitam županu i njegovim suradnicima. - istaknuo je ministar Butković.

Okupljenima se obratio i dubrovački gradonačelnik Mato Franković koji je kazao kako je ova riva izuzetno važna za Kalamoteze te kako je obnovljena nakon 98 godina.

Podsjetimo, ovim projektom postojeća riva u Donjem Čelu je proširena i nadograđena te je, po završetku investicije, riva duga 56 i široka 11 metara. Izgrađen je i operativni plato čime je omogućen privez trajekata dubine do 4,60 metara.

dpp

Broj stanovnika na tri elafitska otoka, Kalamoti, Lopudu i Šipanu prema posljednjem popisu stanovnika se povećao, što je same otočane iznenadilo. Pitaju se: „Gdje su ti ljudi?”

Tako Kalamota sada ima 235 stanovnika, a 2011. godine ih je bilo 165. Na Lopudu je prema posljednjem popisu 270, dok je prošli evidentirao 249 stanovnika. Na najvećem otoku Šipanu povećao se broj mještana u oba naselja pa tako Suđurađ sad ima 215 stanovnika, dok ih je 2011. bilo 203, a Šipanska Luka ima 261, a prije deset godina ih je bilo 212.

- Iz osobnog iskustva kao čovjek koji živi cijelu godinu na otoku mogu zaključiti da brojke nisu realne. Evo npr. u Šipanskoj Luci gdje živim i dobro poznajem svakoga tko tu također živi cijelu godinu, rekao bih da je realna brojka stalnih stanovnika za 50 -tak ljudi manja od one iz popisa. Siguran sam da je slično i u ostalim elafitskim naseljima. - prokomentirao je ove podatke za Dubrovnikpress.hr predsjednik Mjesnog odbora Šipanska luka Zvonimir Koporčić, inače profesor geografije.

U čemu je „kvaka” Koporčić ima objašnjenje koje je sasvim logično:
- Razliku čine ljudi koji realno žive na drugoj adresi, najčešće u Dubrovniku, na Elafite dolaze povremeno tijekom godine, posebno ljeti, a prebivalište su prijavili na otoku zbog određenih beneficija koje to donosi. - rekao je predsjednik Mjesnog odbora Šipanske luke Zvonimir Koporčić.

Koporčićevo mišljenje dijele mnogi stanovnici Elafita i pitaju se odakle toliko stanovnika i gdje su svi ti ljudi, ali su ipak zadovoljni što i njihove populacijske statistike nisu negativne.

Nakon uspješno završenih radova na rekonstrukciji rive u luci Donje Čelo na Kalamoti, Županijska lučka uprava Dubrovnik ishodovala je uporabnu dozvolu za projekt.

Ova investicija, vrijedna 29.943.717 kuna, financirana iz EU fondova u iznosu od 85 posto, dok je ostatak financiran sredstvima iz državnog proračuna.

Podsjetimo, projekt rive u Donjem Čelu obuhvatio je pomorsko-građevinske radove na rekonstrukciji i dogradnji luke. Sama riva izgrađena je još daleke 1924. te je sada, nakon gotovo sto godina, dobila novo ruho što je iznimno važno s obzirom na to da je bila u prilično lošem stanju, a riječ je o glavnom pristanu za cijeli otok preko kojeg se odvija linijski putnički promet brodom Postira, kao i ukrcaj i iskrcaj brojnih turističkih izletničkih brodica tijekom ljetne sezone.

U sklopu projekta, riva je, s postojećih 35 metara dužine i 6,90 metara širine, nadograđena te je sada duga 56 metara i široka 11 metara. Po završetku ovog ulaganja, omogućen je privez trajekata s dubinom do 4,60 metara te je izgrađen operativni plato površine 37×18,70 metara.

Cilj ovog projekta je omogućiti povezanosti Kalamote s kopnom tijekom cijele godine te osigurati uvjete za uvođenje trajektne linije. Također sama sanacija i rekonstrukcija rive od iznimne je važnosti za poboljšanje kvalitete života na otoku, kao i poticanja njegove demografske revitalizacije.

dpp

Na unutarstranačkim izborima u HDZ -u danas su izabrani na četverogodišnji mandat predsjednici i potpredsjednici u tri novooformljene temeljne organizacije Hrvatske demokratske zajednice.

Za predsjednicu Temeljne organizacije Lopud izabrana je Suzana Glavočić, a za potpredsjednika Milo Obuljen. Predsjednik Temeljne organizacije Kalamota nakon održane izborne skupštine je Pero Lujak dok je za potpredsjednicu izabrana Mare Musladin. Zvonimir Koporčić novi je predsjednik Temeljne organizacije Šipan, a za potpredsjednika je izabran Ivica Katić.

Naime, za razliku od prošlog izbornog ciklusa, od prije godinu dana odlukom Gradskog odbora oformljeni su novi temeljni ogranci i to Temeljni ogranak Mokošica, Temeljni ogranak Nova Mokošica, Temeljni ogranak Kalamota, Temeljni ogranak Lopud i Temeljni ogranak Šipan. Tako će članovi Hrvatske demokratske zajednice na ovim izborima birati predsjednika i potpredsjednika te izvršni odbor u ukupno 17 temeljnih organizacija HDZ-a Dubrovnik.

dpp